Matematika2 2018 19 V

Matematika 2
Prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Izv. prof. dr. sc. Zlatko
Erjavec
Primjena derivacija
Tangenta, normala i kut
izmedu krivulja
Monotonost i ekstremi
Konveksnost i konkavnost
Dio V Asimptote funkcije

Tok funkcije
Dodatak
Primjena derivacija
Matematika 2

Sadržaj Izv. prof. dr. sc. Zlatko
Erjavec
Primjena derivacija
izmedu krivulja
Asimptote funkcije
Primjena derivacija Tok funkcije

Dodatak
Tangenta, normala i kut izmedu krivulja
Intervali monotonosti i ekstremi funkcije
Asimptote funkcije
Tok funkcije
Dodatak
Matematika 2

Tangenta i normala krivulje Izv. prof. dr. sc. Zlatko
Erjavec
Primjena derivacija
Poznato nam je od ranije da jednadžba pravca zadanog točkom izmedu krivulja
T0 (x0 , y0 ) i koeficijentom smjera k glasi Konveksnost i konkavnost
Asimptote funkcije
Tok funkcije
y − y0 = k(x − x0 ). Dodatak
Kod uvodenja pojma derivacije vidjeli smo da derivacija funkcije f u točki

x0 predstavlja koeficijent smjera tangente na graf funkcije u toj točki, tj.
k = f 0 (x0 ).
Stoga jednadžba tangente na graf derivabilne funkcije f u točki x0 glasi
Jednadžba tangente
t . . . y − y0 = f 0 (x0 )(x − x0 )
Matematika 2

Definicija normale Erjavec
Normala na graf funkcije f u zadanoj točki x0 je pravac okomit

Primjena derivacija
na tangentu u toj točki. Tangenta, normala i kut
izmedu krivulja
Kako okomiti pravci u ravnini imaju suprotne i recipročne koeficijente Monotonost i ekstremi
1
smjera, koeficijent smjera normale je − f 0 (x (uz uvjet da je f 0 (x0 ) 6= 0). Konveksnost i konkavnost
0) Asimptote funkcije
Tok funkcije
Stoga jednadžba normale na graf derivabilne funkcije f u točki x0 glasi
Dodatak
Jednadžba normale
1
n . . . y − y0 = − (x − x0 ), f 0 (x0 ) 6= 0
f 0 (x0 )
Ako je f 0 (x0 ) = 0, tada je tangenta u točki x0 paralelna x-osi pa ima jednadžbu
y = y0 , a normala (obzirom da je okomita na x-os) ima jednadžbu x = x0 .

Matematika 2

Primjer 54. Izv. prof. dr. sc. Zlatko
Erjavec
Odredite jednadžbu tangente i normale na graf funkcije
Primjena derivacija
x2 − 3x + 1 Tangenta, normala i kut
f (x) = izmedu krivulja
x2 + 4 Monotonost i ekstremi
u točki s apscisom −1. Asimptote funkcije
Tok funkcije
Dodatak
Matematika 2

Erjavec
Odredite jednadžbu tangente i normale na graf funkcije
Primjena derivacija
x2 − 3x + 1 Tangenta, normala i kut
f (x) = izmedu krivulja
x2 + 4 Monotonost i ekstremi
u točki s apscisom −1. Asimptote funkcije
Tok funkcije
Dodatak
Rješenje.
Kako je x0 = −1, slijedi
(−1)2 − 3 · (−1) + 1 5
y0 = f (−1) = = =1 ⇒ T0 (−1, 1)
(−1)2 + 4 5
Nadalje, derivacija funkcije f je
3x2 + 6x − 12
f 0 (x) = .
(x2 + 4)2
Matematika 2
Koeficijent smjera tangente na graf funkcije f u točki x0 = −1 Prof. dr. sc. Blaženka Divjak
jednak je Erjavec
3 · (−1)2 + 6 · (−1) − 12 15 3 Primjena derivacija

kt = f 0 (−1) = =− =− .
((−1)2 + 4)2 25 5 Tangenta, normala i kut
izmedu krivulja
Koeficijent smjera normale je jednak kn = 53 . Konveksnost i konkavnost
Asimptote funkcije
Jednadžba tangente glasi
Tok funkcije
Dodatak
y − y0 = kt (x − x0 )

y − 1 = − 53 x − (−1)
t . . . y = − 53 x + 2
5
Jednadžba normale glasi
y − y0 = kn (x − x0 )
5

y−1= 3
x − (−1)
n . . . y = 35 x + 8
3
Matematika 2
Uočite da tangenta u točki (−1, 1) ”dira” graf funkcije, ali istovremeno

siječe graf u drugoj točki.
Erjavec
y
Primjena derivacija
n Tangenta, normala i kut
3 izmedu krivulja
t
2
Asimptote funkcije
Tok funkcije
1 Dodatak
−4 −3 −2 −1 0 1 2 3 4 x
−1
−2
Matematika 2
Uočite da tangenta u točki (−1, 1) ”dira” graf funkcije, ali istovremeno

siječe graf u drugoj točki.
Erjavec
y
Primjena derivacija
n Tangenta, normala i kut
3 izmedu krivulja
t
2
Asimptote funkcije
Tok funkcije
1 Dodatak
−4 −3 −2 −1 0 1 2 3 4 x
−1
−2
Zadatak 1.
Nadite jednadžbe tangente i normale krivulje
x3 + 2xy + y 3 = 8 u točki x1 = 0.
Matematika 2

Kut izmedu krivulja Izv. prof. dr. sc. Zlatko
Erjavec
Primjena derivacija
izmedu krivulja
Definicija kuta izmedu dviju krivulja Asimptote funkcije
Kut izmedu krivulja je kut pod kojim se sijeku njihove tangente Tok funkcije
Dodatak
u točki presjeka krivulja.
Ako krivulje imaju više točaka presjeka, u svakoj točki presjeka

krivulje se mogu sijeći pod različitim kutovima. Zbog toga kut
izmedu dvije krivulje općenito nije jedinstven.
Matematika 2
y Prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Erjavec
Primjena derivacija
izmedu krivulja
Asimptote funkcije
Tok funkcije
Dodatak
U točki presjeka povučemo tangente na obje krivulje.

Matematika 2

Erjavec
Primjena derivacija
izmedu krivulja
Asimptote funkcije
Tok funkcije
Dodatak

Matematika 2

Erjavec
Primjena derivacija
izmedu krivulja
Asimptote funkcije
Tok funkcije
Dodatak

Matematika 2

Erjavec
Primjena derivacija
izmedu krivulja
φ Asimptote funkcije
Tok funkcije
Dodatak
Kut izmedu krivulja u točki presjeka jednak je kutu izmedu tih

tangenata.
Matematika 2

Erjavec
y= Primjena derivacija
k2 l1
x+ +
x Tangenta, normala i kut
l2 k 1 izmedu krivulja
=
f2 (x) y Monotonost i ekstremi
y= Konveksnost i konkavnost
φ k1 = f10 (x0 ) = tg α1 Asimptote funkcije

Tok funkcije
k2 = f20 (x0 ) = tg α2 Dodatak
)
f 1(x
y=
α1 α2
x0 x
Sa slike je jasno da vrijedi φ = 180◦ + α1 − α2 .

Matematika 2

Iz relacije Erjavec
◦
φ = 180 + α1 − α2
Primjena derivacija
slijedi izmedu krivulja
tg φ = tg (α1 − α2 ), Konveksnost i konkavnost
Asimptote funkcije
odnosno primjenom formule za tangens razlike dobivamo Tok funkcije

Dodatak
tg α1 − tg α2
tg φ = .
1 + tg α1 tg α2
Zbog f10 (x0 ) = tg α1 i f20 (x0 ) = tg α2 , slijedi
f10 (x0 ) − f20 (x0 )

tg φ = .
1 + f10 (x0 )f20 (x0 )
Matematika 2

Kako je po dogovoru kut izmedu krivulja uvijek u intervalu Erjavec
π
0, 2 , u prethodnoj formuli uzimamo samo pozitivne Primjena derivacija
vrijednosti za tangens pa konačno dobivamo Tangenta, normala i kut
izmedu krivulja
0 Monotonost i ekstremi
f1 (x0 ) − f20 (x0 ) Konveksnost i konkavnost

tg φ = .
1 + f 0 (x )f 0 (x )
1 0 2 0
Asimptote funkcije
Tok funkcije
Dodatak
Računanje kuta izmedu krivulja

Kut izmedu derivabilnih krivulja y = f1 (x) i y = f2 (x) u točki
presjeka T0 (x0 , y0 ) dan je formulom
0
f1 (x0 ) − f20 (x0 )

tg φ = .
1 + f10 (x0 )f20 (x0 )
Matematika 2

Erjavec
Odredite kutove izmedu krivulja

Primjena derivacija
1 3 Tangenta, normala i kut
f (x) = x2 , g(x) = −x2 + x + 3 izmedu krivulja
2 2 Monotonost i ekstremi
u svim točkama u kojima se sijeku. Asimptote funkcije

Tok funkcije
Dodatak
Matematika 2

Erjavec
Odredite kutove izmedu krivulja

Primjena derivacija
1 3 Tangenta, normala i kut
f (x) = x2 , g(x) = −x2 + x + 3 izmedu krivulja
u svim točkama u kojima se sijeku. Asimptote funkcije

Tok funkcije
Dodatak
Rješenje.
Najprije odredimo sve točke u kojima se sijeku zadane krivulje. Te točke
se dobivaju rješavanjem jednadžbe f (x) = g(x).
1 2

2
x = −x2 + 32 x + 3 · 2
x2 = −2x2 + 3x + 6

3x2 − 3x − 6 = 0 :3
2
x −x−2=0
Matematika 2

Rješenja kvadratne jednadžbe x2 − x − 2 = 0 su x1 = 2 i x2 = −1. Stoga Erjavec
je
Primjena derivacija
y1 = f (x1 ) = f (2) = 1
2
· 22 = 2 Tangenta, normala i kut
izmedu krivulja
y2 = f (x2 ) = f (−1) = 1
2
· (−1)2 = 1
Mogli smo dobivena rješenja uvrštavati i u funkciju g. Asimptote funkcije
Tok funkcije
y1 = g(x1 ) = g(2) = −22 + 3

2
·2+3=2 Dodatak
y2 = g(x2 ) = g(−1) = −(−1)2 + 3

2
· (−1) + 3 = 1
2
Naravno, dobili smo opet iste rezultate. Ovdje je ipak bilo zgodnije
računati y-koordinate preko funkcije f jer je ona zadana jednostavnijom
formulom.
Dakle, zadane krivulje se sijeku u dvije točke:
x1 y1 x2 y2
1

T1 (2, 2) , T2 − 1, 2
Matematika 2

Erjavec
Primjena derivacija
Derivacije zadanih funkcija su Tangenta, normala i kut
izmedu krivulja
f 0 (x) = x, g 0 (x) = −2x + 23 .
Asimptote funkcije
Nadalje, Tok funkcije
Dodatak
0 0 0 0
f (2) = 2, g (2) = − 52 , f (−1) = −1, g (−1) = 7
2
.
Sada možemo izračunati kutove izmedu zadanih krivulja u točkama

1

T1 (2, 2) i T2 − 1, 2
u kojima se sijeku.
Matematika 2

x1 y1 Erjavec
Kut izmedu krivulja u točki T1 (2, 2)
Primjena derivacija
0
f (x1 ) − g 0 (x1 ) Tangenta, normala i kut
tg φ1 = izmedu krivulja
1 + f 0 (x )g 0 (x )
0 Konveksnost i konkavnost
f (2) − g 0 (2) Asimptote funkcije
tg φ1 =
1 + f 0 (2)g 0 (2) Tok funkcije
Dodatak

2 − − 5
2
tg φ1 =
1 + 2 · −5
2

9
tg φ1 =
8
φ1 = 48◦ 210 5900
Matematika 2

x2 y2 Erjavec
Kut izmedu krivulja u točki T2 − 1, 12
Primjena derivacija
0
f (x2 ) − g 0 (x2 ) Tangenta, normala i kut
tg φ2 = izmedu krivulja
1 + f 0 (x )g 0 (x )
f (−1) − g 0 (−1) Asimptote funkcije
tg φ2 =
1 + f 0 (−1)g 0 (−1) Tok funkcije
Dodatak

−1 − 7
2
tg φ2 = 7
1 + (−1) · 2
9
tg φ2 =
5
φ2 = 60◦ 560 4300
Matematika 2
y
5
Erjavec
Primjena derivacija
4
izmedu krivulja
3
φ1 Asimptote funkcije
Tok funkcije
2 T1 Dodatak
φ2 1
T2
−4 −3 −2 −1 0 1 2 3 4 x
−1
−2
Matematika 2

Intervali monotonosti i ekstremi funkcije Izv. prof. dr. sc. Zlatko
Erjavec
Primjena derivacija
Jedna od najvažnijih primjena derivacije jest u rješavanju izmedu krivulja
problema optimizacije. Konveksnost i konkavnost
Asimptote funkcije
U primjenama u ekonomiji često je potrebno maksimizirati funkciju profita
Tok funkcije
koja ovisi o cijeni proizvoda ili minimizirati funkciju troškova koja ovisi o Dodatak
broju proizvoda i slično.
Bez derivacija bi takve probleme bilo jako teško riješiti osim u slučaju
jednostavnijih funkcija poput linearne i kvadratne.
Nadalje, u praksi nas često zanima za koju količinu proizvodnje

profit raste, a za koju pada. Taj problem je vezan uz rast i pad
funkcije, a u ispitivanju rasta i pada funkcije takoder koristimo
derivacije.
Matematika 2

Erjavec
2
Primjena derivacija
izmedu krivulja
Asimptote funkcije
−3 −2 −1 0 1 2 3 x Tok funkcije
Dodatak
−1
2
Pogledajmo funkciju f (x) = 1+x2 . S njezinog grafa vidimo da
ona raste na h−∞, 0i, a pada na h0, +∞i.
Matematika 2

π
α ∈ 0, 2
Erjavec
2 tg α > 0
Primjena derivacija
f 0 (c) > 0 f 0 (c) = tg α Tangenta, normala i kut
izmedu krivulja
α Asimptote funkcije
−3 −2 c −1 0 1 2 3 x Tok funkcije
Dodatak
−1
Na dijelu domene h−∞, 0i na kojem funkcija raste sve njezine

tangente zatvaraju šiljasti kut α s pozitivnim dijelom x-osi, a
tangens šiljastog kuta je veći ili jednak nuli. Kako je derivacija
funkcije jednaka tangensu tog kuta, zaključujemo da derivacija
mora biti veća ili jednaka od nule na tom dijelu domene.
Matematika 2

π Izv. prof. dr. sc. Zlatko
α∈ 2
,π Erjavec
tg α 6 0 2
Primjena derivacija
f 0 (c) = tg α f 0 (c) 6 0 Tangenta, normala i kut
izmedu krivulja
α Asimptote funkcije
−3 −2 −1 0 c1 2 3 x Tok funkcije
Dodatak
−1
Na dijelu domene h0, +∞i na kojem funkcija pada sve njezine

tangente zatvaraju tupi kut α s pozitivnim dijelom x-osi, a tan-
gens tupog kuta je manji ili jednak nuli. Kako je derivacija
funkcije jednaka tangensu tog kuta, zaključujemo da derivacija
mora biti manja ili jednaka od nule na tom dijelu domene.
Matematika 2

Temeljem prethodnih razmatranja možemo zaključiti sljedeće: Erjavec
Ako na nekom intervalu diferencijabilna funkcija raste, tada je na tom

intervalu derivacija te funkcije veća ili jednaka od nule. Primjena derivacija
Ako na nekom intervalu diferencijabilna funkcija pada, tada je na tom izmedu krivulja
intervalu derivacija te funkcije manja ili jednaka od nule. Monotonost i ekstremi
Asimptote funkcije
Vrijede i obrnuti zaključci koji su nam od većeg značaja jer u praksi Tok funkcije
Dodatak
najčešće ne znamo za konkretno zadanu funkciju gdje ona raste, a gdje
pada.
Ako je na nekom intervalu derivacija funkcije veća ili

jednaka od nule, tada funkcija raste na tom intervalu.
Ako je na nekom intervalu derivacija funkcije manja ili
jednaka od nule, tada funkcija pada na tom intervalu.
Matematika 2
Uvjerimo se još jedanput u navedene činjenice na grafovima Prof. dr. sc. Blaženka Divjak
2 0 −4x
funkcije f (x) = 1+x2 i njezine derivacije f (x) = (1+x2 )2 . Erjavec
y Primjena derivacija
izmedu krivulja
f Monotonost i ekstremi
2
f0 Konveksnost i konkavnost
Asimptote funkcije
Tok funkcije
1
Dodatak
−3 −2 −1 0 1 2 3 x
−1
Na intervalu na kojem funkcija f raste je njezina derivacija

> 0, a na intervalu na kojem funkcija f pada je njezina
derivacija 6 0.
Matematika 2

Erjavec
Za strogo monotone funkcije vrijede sljedeće tvrdnje.
Primjena derivacija
Teorem 7. Tangenta, normala i kut
izmedu krivulja
Ako je f : ha, bi → R diferencijabilna funkcija i vrijedi Monotonost i ekstremi

0
f (x) > 0 za svaki x ∈ ha, bi, tada f strogo raste na intervalu Asimptote funkcije
ha, bi. Tok funkcije

Dodatak
Teorem 8.
Ako je f : ha, bi → R diferencijabilna funkcija i vrijedi
f 0 (x) < 0 za svaki x ∈ ha, bi, tada f strogo pada na intervalu
ha, bi.
Matematika 2
2
Vratimo se sada ponovo na funkciju f (x) = 1+x2 . Već smo
ranije uočili da ona raste na h−∞, 0i, a pada na h0, +∞i. Na Izv. prof. dr. sc. Zlatko
Erjavec
intervalu h−∞, 0i je derivacija funkcije f strogo veća od nule,
a na intervalu h0, +∞i je njezina derivacija strogo manja od Primjena derivacija
nule. izmedu krivulja
y Konveksnost i konkavnost
Asimptote funkcije
Tok funkcije
Dodatak
−3 −2 −1 0 1 2 3 x
−1
U točki x = 0 funkcija f ima lokalni maksimum i tangenta u

toj točki je paralelna s x-osi pa je njezin koeficijent smjera
jednak 0. Stoga je f 0 (0) = 0.
Matematika 2

Erjavec
Možemo primijetiti da je u točki lokalnog maksimuma tangenta Primjena derivacija

paralelna s x-osi pa je njezin koeficijent smjera jednak 0. Stoga Tangenta, normala i kut
izmedu krivulja
je derivacija funkcije u točki lokalnog maksimuma jednaka 0. Monotonost i ekstremi

Ista priča vrijedi za točku lokalnog minimuma. Asimptote funkcije
Tok funkcije
O tome govori sljedeći teorem. Dodatak
Teorem 9 (Fermat).
Neka je f : ha, bi → R funkcija koja u točki c ima lokalni
ekstrem. Ako je f diferencijabilna u točki c, tada je f 0 (c) = 0.
Matematika 2
y
Erjavec
Primjena derivacija
izmedu krivulja
Asimptote funkcije
Tok funkcije
Dodatak
c1 c2 c3 c4 x
U točki c2 funkcija f ima lokalni maksimum pa je f 0 (c2 ) = 0.

U točki c3 funkcija f ima lokalni minimum pa je f 0 (c3 ) = 0.
U točki c1 funkcija f ima lokalni minimum, ali ne postoji f 0 (c1 ).
U točki c4 funkcija f ima lokalni maksimum, ali ne postoji f 0 (c4 ).
U točkama c1 i c4 funkcija f ima ”špice” pa zbog toga ne postoje
tangente i derivacije u tim točkama.
Matematika 2

Ako diferencijabilna funkcija f ima u točki c lokalni ekstrem, Erjavec
0
tada je f (c) = 0. No, pitamo se vrijedi li i obrat, tj. ako Primjena derivacija
funkcija f u nekoj točki ima derivaciju jednaku 0, ima li u toj Tangenta, normala i kut
izmedu krivulja
točki funkcija f lokalni ekstrem? Monotonost i ekstremi

Asimptote funkcije
Tok funkcije
?
f 0 (c) = 0 =⇒ f ima lokalni ekstrem u točki c Dodatak
Kad bi ova tvrnja vrijedila, to bi nam bilo od jako velike koristi

u praksi. Nažalost, gornja tvrdnja ipak ne vrijedi. Ako funkcija
f ima u nekoj točki derivaciju jednaku 0, tada ta točka ne
mora biti lokalni ekstrem. Primjer za to je funkcija f (x) = x3 ,
koja u x = 0 ima derivaciju jednaku 0, ali u toj točki nema
lokalni ekstrem.
Matematika 2
Uvjet f 0 (c) = 0 je samo nužan, ali ne i dovoljan uvjet da bi

Erjavec
funkcija f u točki c imala lokalni ekstrem.
Primjena derivacija
Definicija stacionarne točke Tangenta, normala i kut
izmedu krivulja
Stacionarna točka funkcije f je točka u kojoj je derivacija funk- Monotonost i ekstremi
cije f jednaka 0, tj. rješenje jednadžbe f 0 (x) = 0. Konveksnost i konkavnost

Asimptote funkcije
Tok funkcije
Dodatak
Dakle, kandidate za ekstreme diferencijabilne funkcije tražimo
medu njezinim stacionarnim točkama. Stacionarnim točkama
je domena diferencijabilne funkcije podijeljena na intervale
monotonosti. Je li neka stacionarna točka ujedno i lokalni
ekstrem možemo provjeriti na dva načina: pomoću prve ili
pomoću druge derivacije. Nadalje, ako funkcija u nekim
točkama nema derivaciju, za takve točke treba posebno ispitati
je li neka od njih eventualno lokalni ekstrem.
Matematika 2

Stacionarna točka - lokalni minimum Izv. prof. dr. sc. Zlatko
Erjavec
f (x) Primjena derivacija

izmedu krivulja
Asimptote funkcije
0 Tok funkcije
f (c) = 0
Dodatak
f0 < 0 f0 > 0
c x
c−δ c+δ
Stacionarna točka c je lokalni minimum zato jer postoji δ > 0 takav

da je f 0 (x) < 0 za svaki x ∈ hc − δ, ci i f 0 (x) > 0 za svaki
x ∈ hc, c + δi.
Matematika 2

Stacionarna točka - lokalni maksimum Izv. prof. dr. sc. Zlatko
Erjavec
f (x) Primjena derivacija

f 0 (c) = 0 Tangenta, normala i kut
izmedu krivulja
f0 > 0 f0 < 0 Konveksnost i konkavnost

Asimptote funkcije
Tok funkcije
Dodatak
c x
c−δ c+δ
Stacionarna točka c je lokalni maksimum zato jer postoji δ > 0

takav da je f 0 (x) > 0 za svaki x ∈ hc − δ, ci i f 0 (x) < 0 za svaki
x ∈ hc, c + δi.
Matematika 2

Stacionarna točka - nije ekstrem Izv. prof. dr. sc. Zlatko
Erjavec
Primjena derivacija
f (x)
izmedu krivulja
f 0 (c) = 0
Asimptote funkcije
f0 > 0 Tok funkcije
Dodatak
f0 > 0
c x
c−δ c+δ
Stacionarna točka c nije lokalni ekstrem zato jer na svakoj maloj

okolini točke c derivacija ima isti predznak, u ovom slučaju pozitivni
predznak.
Matematika 2

Stacionarna točka - nije ekstrem Izv. prof. dr. sc. Zlatko
Erjavec
Primjena derivacija
f (x)
izmedu krivulja
f 0 (c) = 0
Asimptote funkcije
f0 < 0 Tok funkcije
Dodatak
f0 < 0
c x
c−δ c+δ
Stacionarna točka c nije lokalni ekstrem zato jer na svakoj maloj

okolini točke c derivacija ima isti predznak, u ovom slučaju negativni
predznak.
Matematika 2

Odredivanje ekstrema pomoću prve derivacije Izv. prof. dr. sc. Zlatko
Erjavec
Stacionarna točka diferencijabilne funkcije je lokalni ekstrem ako
i samo ako postoji okolina točke takva da se u toj okolini pred- Primjena derivacija
znak prve derivacije lijevo od te točke razlikuje od predznaka izmedu krivulja
prve derivacije desno od te točke.
Asimptote funkcije
Preciznije, stacionarna točka c diferencijabilne funkcije f je Tok funkcije

Dodatak
lokalni maksimum ako postoji δ > 0 takav da je f 0 (x) > 0 za svaki

x ∈ hc − δ, ci i f 0 (x) < 0 za svaki x ∈ hc, c + δi.
lokalni minimum ako postoji δ > 0 takav da je f 0 (x) < 0 za svaki

x ∈ hc − δ, ci i f 0 (x) > 0 za svaki x ∈ hc, c + δi.
Kratko govorimo da je stacionarna točka lokalni ekstrem ako

postoji okolina stacionarne točke na kojoj derivacija mijenja
predznak.
Matematika 2

y Izv. prof. dr. sc. Zlatko
Erjavec
Primjena derivacija
izmedu krivulja
Asimptote funkcije
Tok funkcije
Dodatak
c x
Gledajući sliku s lijeva na desno, pri prijelazu kroz točku lokalnog

minimuma koeficijent smjera tangente raste. Stoga je prva
derivacija u okolini lokalnog minimuma rastuća funkcija pa je druga
derivacija u okolini lokalnog minimuma > 0.
Matematika 2

Erjavec
Primjena derivacija
izmedu krivulja
Asimptote funkcije
Tok funkcije
Dodatak
c x

Matematika 2

Erjavec
Primjena derivacija
izmedu krivulja
Asimptote funkcije
Tok funkcije
Dodatak
c x

Matematika 2

Erjavec
Primjena derivacija
izmedu krivulja
Asimptote funkcije
Tok funkcije
Dodatak
c x

Matematika 2

Erjavec
Primjena derivacija
izmedu krivulja
Asimptote funkcije
Tok funkcije
Dodatak
c x

Matematika 2

Erjavec
Primjena derivacija
izmedu krivulja
Asimptote funkcije
Tok funkcije
Dodatak
c x

maksimuma koeficijent smjera tangente se smanjuje. Stoga je prva
derivacija u okolini lokalnog maksimuma padajuća funkcija pa je
druga derivacija u okolini lokalnog maksimuma 6 0.
Matematika 2

Erjavec
Primjena derivacija
izmedu krivulja
Asimptote funkcije
Tok funkcije
Dodatak
c x

Matematika 2

Erjavec
Primjena derivacija
izmedu krivulja
Asimptote funkcije
Tok funkcije
Dodatak
c x

Matematika 2

Erjavec
Primjena derivacija
izmedu krivulja
Asimptote funkcije
Tok funkcije
Dodatak
c x

Matematika 2

Erjavec
Primjena derivacija
izmedu krivulja
Asimptote funkcije
Tok funkcije
Dodatak
c x

Matematika 2

Erjavec
f Primjena derivacija
izmedu krivulja
Asimptote funkcije
Tok funkcije
f0
Dodatak
x
f 00
Na slici je prikazan graf funkcije f zajedno s grafovima njezine

prve i druge derivacije f 0 i f 00 .
Matematika 2

Erjavec
lokalni minimum
izmedu krivulja
f 00 > 0 Konveksnost i konkavnost

Asimptote funkcije
Tok funkcije
f0
Dodatak
x
f 00
f 0 raste
U okolini lokalnog minimuma funkcije f njezina derivacija f 0 je

rastuća funkcija, a druga derivacija f 00 je > 0.
Matematika 2

Erjavec
lokalni maksimum izmedu krivulja
f 0 pada Asimptote funkcije

Tok funkcije
f0
Dodatak
x
f 00
f 00 6 0
U okolini lokalnog maksimuma funkcije f njezina derivacija f 0

je padajuća funkcija, a druga derivacija f 00 je 6 0.
Matematika 2

Erjavec
Na temelju prethodnih razmatranja dolazimo do drugog testa
za ispitivanje karaktera stacionarnih točaka uz pretpostavku da Primjena derivacija
je druga derivacija funkcije f neprekidna na nekoj okolini točke izmedu krivulja
c.
Asimptote funkcije
Odredivanje ekstrema pomoću druge derivacije Tok funkcije
Ako je f 0 (c) = 0 i f 00 (c) > 0, onda funkcija f u točki c ima Dodatak
lokalni minimum.
Ako je f 0 (c) = 0 i f 00 (c) < 0, onda funkcija f u točki c ima
lokalni maksimum.
Ako je f 0 (c) = 0 i f 00 (c) = 0, onda ovaj test ne daje odgovor pa
ispitivanje moramo obaviti pomoću nekog drugog testa.
Matematika 2

Erjavec
Primjena derivacija
izmedu krivulja
Primjer 56. Monotonost i ekstremi

Odredimo lokalne ekstreme i intervale monotonosti funkcije Asimptote funkcije
Tok funkcije
1 5 3 4 4 3 3 2 9 Dodatak
f (x) = x − x + x + x − x.
10 4 3 2 2
Matematika 2

Erjavec
4
Primjena derivacija
3 izmedu krivulja
2
Asimptote funkcije
Tok funkcije
1 Dodatak
−2 −1 0 1 2 3 4 x
−1
−2
1 5
−3 f (x) = 10
x − 34 x4 + 43 x3 + 32 x2 − 92 x
Matematika 2

Erjavec
Odredimo lokalne ekstreme i intervale monotonosti funkcije
Primjena derivacija
1 5 3 4 4 3 3 2 9 Tangenta, normala i kut
f (x) = x − x + x + x − x. izmedu krivulja
10 4 3 2 2 Monotonost i ekstremi
Asimptote funkcije
Tok funkcije
Dodatak
Matematika 2

Erjavec
Odredimo lokalne ekstreme i intervale monotonosti funkcije
Primjena derivacija
1 5 3 4 4 3 3 2 9 Tangenta, normala i kut
f (x) = x − x + x + x − x. izmedu krivulja
10 4 3 2 2 Monotonost i ekstremi
Rješenje. Asimptote funkcije

Tok funkcije
Derivacija funkcije f jednaka je Dodatak
1 9
f 0 (x) = x4 − 3x3 + 4x2 + 3x − .
2 2
Nakon toga tražimo stacionarne točke, tj. derivaciju izjednačimo s nulom i
rješavamo jednadžbu
1 4 9
x − 3x3 + 4x2 + 3x − = 0.
2 2
Iako se radi o jednadžbi četvrtog stupnja, u ovom slučaju ipak ju možemo

riješiti pogodnom faktorizacijom.
Matematika 2

1 4
2
x − 3x3 + 4x2 + 3x − 9
2
=0 ·2 Erjavec
4 3 2
x − 6x + 8x + 6x − 9 = 0 Primjena derivacija
3
− 6x + 6x + x4 + 8x2 −9 =0 izmedu krivulja
−6x x2 − 1 + x2 − 1 x2 + 9 = 0 Konveksnost i konkavnost
Asimptote funkcije
x2 − 1 x2 − 6x + 9 = 0 Tok funkcije
Dodatak
Matematika 2

1 4
2
x − 3x3 + 4x2 + 3x − 9
2
=0 ·2 Erjavec
4 3 2
x − 6x + 8x + 6x − 9 = 0 Primjena derivacija
3
− 6x + 6x + x4 + 8x2 −9 =0 izmedu krivulja
−6x x2 − 1 + x2 − 1 x2 + 9 = 0 Konveksnost i konkavnost
Asimptote funkcije
x2 − 1 x2 − 6x + 9 = 0 Tok funkcije
Dodatak
Bikvadratni polinom x4 + 8x2 − 9 supstitucijom x2 = t prelazi u

kvadratni polinom t2 + 8t − 9. Rješavanjem kvadratne jednadžbe
t2 + 8t − 9 = 0 dobivamo t1 = 1 i t2 = −9. Stoga je
t2 + 8t − 9 = (t − 1)(t + 9)
odnosno uvrštavanjem supstitucije x2 = t

x4 + 8x2 − 9 = x2 − 1 x2 + 9 .
Matematika 2

Erjavec
Iz x2 −1 x2 − 6x + 9 = 0 slijedi
Primjena derivacija
x2 − 1 = 0 ili x2 − 6x + 9 = 0. Tangenta, normala i kut
izmedu krivulja
Rješenja jednadžbe x2 − 1 = 0 su x1 = 1 i x2 = −1. Jednadžba Monotonost i ekstremi
x2 − 6x + 9 = 0 ima dvostruko rješenje x3 = x4 = 3. Konveksnost i konkavnost

Asimptote funkcije
Dakle, funkcija f ima ukupno tri stacionarne točke: −1, 1, 3. Tok funkcije
Dodatak
Sada treba ispitati karakter stacionarnih točaka, tj. da li u nekima od njih
funkcija f postiže lokalne ekstreme. To možemo napraviti pomoću prve ili
pomoću druge derivacije. Ovdje ćemo pokazati oba načina.
Ispitivanje karaktera stacionarnih točaka pomoću prve derivacije obavlja se

pregledno preko tablice. U tablici naznačimo domenu promatrane funkcije
i unutar domene redom po veličini smjestimo sve stacionarne točke.
Matematika 2
Kako je Df = R, tj. Df = h−∞, +∞i, a stacionarne točke su −1, 1, 3, Izv. prof. dr. sc. Zlatko
Erjavec
tablica u ovom slučaju izgleda
Primjena derivacija
−∞ −1 1 3 +∞
izmedu krivulja
f0
f Konveksnost i konkavnost
Asimptote funkcije
Tok funkcije
Dodatak
Matematika 2
Erjavec
Primjena derivacija
−∞ −1 1 3 +∞
izmedu krivulja
f0
f Konveksnost i konkavnost
Asimptote funkcije
Tok funkcije
Sada krećemo s popunjavanjem tablice tako da na svakom pojedinom in- Dodatak
tervalu odaberemo neku njegovu unutarnju točku i izračunamo vrijednost
derivacije u toj točki.
Ako je derivacija pozitivna, tada na tom intervalu funkcija raste. U
odgovarajući stupac tablice na mjesto derivacije f 0 pišemo znak +, a
na mjesto funkcije f pišemo znak %.
Ako je derivacija negativna, tada na tom intervalu funkcija pada. U

odgovarajući stupac tablice na mjesto derivacije f 0 pišemo znak −, a
na mjesto funkcije f pišemo znak &.
Matematika 2
Erjavec
Primjena derivacija
−∞ −1 1 3 +∞
izmedu krivulja
f0 +
f % Konveksnost i konkavnost
Asimptote funkcije
Tok funkcije
Na intervalu h−∞, −1i derivacija Dodatak
1 4 9
f 0 (x) = x − 3x3 + 4x2 + 3x −
2 2
75
je pozitivna jer je na primjer f 0 (−2) = 2
> 0.
Stoga na tom intervalu funkcija f raste.

Matematika 2
Erjavec
Primjena derivacija
−∞ −1 1 3 +∞
izmedu krivulja
f0 + −
f % & Konveksnost i konkavnost
Asimptote funkcije
Tok funkcije
Na intervalu h−1, 1i derivacija Dodatak
1 4 9
f 0 (x) = x − 3x3 + 4x2 + 3x −
2 2
je negativna jer je na primjer f 0 (0) = − 92 < 0.
Stoga na tom intervalu funkcija f pada.

Matematika 2
Erjavec
Primjena derivacija
−∞ −1 1 3 +∞
izmedu krivulja
f0 + − +
f % & % Konveksnost i konkavnost
Asimptote funkcije
Tok funkcije
Na intervalu h1, 3i derivacija Dodatak
1 4 9
f 0 (x) = x − 3x3 + 4x2 + 3x −
2 2
3
je pozitivna jer je na primjer f 0 (2) = 2
> 0.

Matematika 2
Erjavec
Primjena derivacija
−∞ −1 1 3 +∞
izmedu krivulja
f0 + − + +
f % & % % Konveksnost i konkavnost
Asimptote funkcije
Tok funkcije
Na intervalu h3, +∞i derivacija Dodatak
1 4 9
f 0 (x) = x − 3x3 + 4x2 + 3x −
2 2
15
je pozitivna jer je na primjer f 0 (4) = 2
> 0.

Matematika 2
Erjavec
Primjena derivacija
−∞ −1 1 3 +∞
izmedu krivulja
f0 + − + +
Asimptote funkcije
Tok funkcije
U okolini stacionarne točke −1 predznak derivacije se razlikuje lijevo i desno Dodatak
od te točke. Stoga funkcija

1 5 3 4 3 9
f (x) = x − x4 + x3 + x2 − x
10 4 3 2 2
u točki −1 funkcija ima lokalni ekstrem, tj. ima lokalni maksimum koji
229
iznosi f (−1) = 60
.
Matematika 2
Erjavec
Primjena derivacija
−∞ −1 1 3 +∞
izmedu krivulja
f0 + − + +
Asimptote funkcije
Tok funkcije
U okolini stacionarne točke 1 predznak derivacije se razlikuje lijevo i desno Dodatak
od te točke. Stoga funkcija
1 5 3 4 3 9
f (x) = x − x4 + x3 + x2 − x
10 4 3 2 2
u točki 1 funkcija ima lokalni ekstrem, tj. ima lokalni minimum koji iznosi
f (1) = − 139
60
.
Matematika 2
Erjavec
Primjena derivacija
−∞ −1 1 3 +∞
izmedu krivulja
f0 + − + +
Asimptote funkcije
Tok funkcije
U okolini stacionarne točke 3 predznak derivacije je isti lijevo i desno od te Dodatak
točke. Stoga funkcija
1 5 3 4 3 9
f (x) = x − x4 + x3 + x2 − x
10 4 3 2 2
u točki 3 funkcija nema lokalni ekstrem.
Matematika 2
Erjavec
Primjena derivacija
−∞ −1 1 3 +∞
izmedu krivulja
f0 + − + +
Asimptote funkcije
Tok funkcije
Rezimirajmo konačno sve zaključke. Dodatak
U točki −1 funkcija f ima lokalni maksimum koji iznosi

229
f (−1) = 60
.
U točki 1 funkcija f ima lokalni minimum koji iznosi f (1) = − 139

60
.
U stacionarnoj točki 3 funkcija f nema lokalni ekstrem.
Funkcija f strogo raste na intervalima h−∞, −1i i h1, +∞i.
Funkcija f strogo pada na intervalu h−1, 1i.

Matematika 2

Erjavec
Pogledajmo sada kako možemo preko druge derivacije ispitati karakter
stacionarnih točaka. Druga derivacija funkcije f jednaka je Primjena derivacija
f 00 (x) = 2x3 − 9x2 + 8x + 3. izmedu krivulja

Kako je f 0 (−1) = 0 i f 00 (−1) = −16 < 0, funkcija f u točki −1 ima
Asimptote funkcije
229
lokalni maksimum koji iznosi f (−1) = 60
. Tok funkcije
Dodatak
Kako je f 0 (1) =0i f 00 (1) = 4 > 0, funkcija f u točki 1 ima lokalni
minimum koji iznosi f (1) = − 139
60
.
Kako je f 0 (3) = 0 i f 00 (3) = 0, ovaj test ne daje odgovor kakvog je

karaktera stacionarna točka 3. Stoga ispitivanje za tu točku moramo
obaviti preko prve derivacije, što smo već ranije napravili i vidjeli da u toj
točki funkcija nema lokalnih ekstrema.
Matematika 2

Erjavec
4
Primjena derivacija
3 izmedu krivulja
2
Asimptote funkcije
Tok funkcije
1 Dodatak
−2 −1 0 1 2 3 4 x
−1
−2
1 5
−3 f (x) = 10
x − 34 x4 + 43 x3 + 32 x2 − 92 x
Matematika 2

Konveksne i konkavne funkcije Izv. prof. dr. sc. Zlatko
Erjavec
Primjena derivacija
izmedu krivulja
Definicija konveksne funkcije Konveksnost i konkavnost

Asimptote funkcije
Neka je I ⊆ R interval i f : I → R neprekidna funkcija. Kažemo Tok funkcije
da je funkcija f konveksna na intervalu I ako za svaki a, b ∈ I Dodatak
vrijedi
a+b f (a) + f (b)
Å ã
f 6 .
2 2
Ako pritom uvijek vrijedi stroga nejednakost, tada kažemo da je
f strogo konveksna funkcija na intervalu I.
y Matematika 2
f (a)+f (b) Prof. dr. sc. Blaženka Divjak

f a+b
2 6 2 Izv. prof. dr. sc. Zlatko
Erjavec
Primjena derivacija
f (b) Tangenta, normala i kut
izmedu krivulja
f (a)+f (b) Monotonost i ekstremi
Asimptote funkcije
f (a)
a+b
Tok funkcije
f 2
Dodatak
a x
a+b b
2
Geometrijski, za svaki segment [a, b] ⊆ I, vrijednost konveksne

funkcije u polovištu tog segmenta je uvijek manja ili jednaka od
vrijednosti linearne funkcije u tom polovištu koja prolazi kroz
točke (a, f (a)) i (b, f (b)).
y Matematika 2

Erjavec
Primjena derivacija
izmedu krivulja
Asimptote funkcije
f (a)
Tok funkcije
Dodatak
a x
b
Medutim, za neprekidne funkcije vrijedi i više. Za svaki seg-

ment [a, b] ⊆ I, graf konveksne funkcije na segmentu [a, b] uvi-
jek se nalazi ispod grafa linearne funkcije koja prolazi točkama
(a, f (a)) i (b, f (b)).
Matematika 2

Erjavec
Primjena derivacija
Definicija konkavne funkcije Tangenta, normala i kut
izmedu krivulja
Neka je I ⊆ R interval i f : I → R neprekidna funkcija. Kažemo Monotonost i ekstremi
da je funkcija f konkavna na intervalu I ako za svaki a, b ∈ I Konveksnost i konkavnost

Asimptote funkcije
vrijedi Tok funkcije
a+b f (a) + f (b)
Å ã
Dodatak
f > .
2 2
Ako pritom uvijek vrijedi stroga nejednakost, tada kažemo da je
f strogo konkavna funkcija na intervalu I.
y Matematika 2
f (a)+f (b) Prof. dr. sc. Blaženka Divjak

f a+b
2 > 2 Izv. prof. dr. sc. Zlatko
a+b
Erjavec
f 2
Primjena derivacija
izmedu krivulja
f (a)+f (b) Monotonost i ekstremi
Asimptote funkcije
f (a)
Tok funkcije
Dodatak
a x
a+b b
2
Geometrijski, za svaki segment [a, b] ⊆ I, vrijednost konkavne

funkcije u polovištu tog segmenta je uvijek veća ili jednaka od
vrijednosti linearne funkcije u tom polovištu koja prolazi kroz
točke (a, f (a)) i (b, f (b)).
y Matematika 2

Erjavec
Primjena derivacija
izmedu krivulja
Asimptote funkcije
f (a)
Tok funkcije
Dodatak
a x
b
Medutim, za neprekidne funkcije vrijedi i više. Za svaki segment

[a, b] ⊆ I, graf konkavne funkcije na segmentu [a, b] uvijek se na-
lazi iznad grafa linearne funkcije koja prolazi točkama (a, f (a))
i (b, f (b)).
Matematika 2

Za dva puta diferencijabilne funkcije vrijede sljedeće Erjavec
karakterizacije konveksnosti i konkavnosti. Primjena derivacija

izmedu krivulja
Teorem 10. Monotonost i ekstremi
Neka je f : I → R dva puta diferencijabilna funkcija na
Asimptote funkcije
intervalu I. Tada je f konveksna funkcija na I akko je Tok funkcije

Dodatak
f (x) > 0 za svaki x ∈ I.
00
Teorem 11.
Neka je f : I → R dva puta diferencijabilna funkcija na
intervalu I. Tada je f konkavna funkcija na I akko je
f 00 (x) 6 0 za svaki x ∈ I.
Matematika 2

Točka infleksije Izv. prof. dr. sc. Zlatko
Erjavec
Definicija točke infleksije Primjena derivacija

Točka infleksije funkcije f je točka u kojoj funkcija f prelazi iz izmedu krivulja
konveksne u konkavnu ili iz konkavne u konveksnu. Konveksnost i konkavnost
Asimptote funkcije
Tok funkcije
Teorem 12 (Nužan uvjet točke infleksije).
Dodatak
Neka je f : I → R funkcija koja ima neprekidnu drugu derivaciju u točki
c ∈ I. Ako je c točka infleksije funkcije f , tada je f 00 (c) = 0.
Obrat gornjeg teorema ne vrijedi. Moguće je da funkcija ima u nekoj točki drugu
derivaciju jednaku nula, a da to ipak nije točka infleksije.
Teorem 13 (Dovoljan uvjet točke infleksije).

Neka je f : I → R dva puta diferencijabilna funkcija. Ako je f 00 (c) = 0 i
druga derivacija pri prijelazu kroz točku c mijenja predznak, tada je c
točka infleksije funkcije f .
Matematika 2

Erjavec
Primjer 58.
Odredimo točke infleksije i intervale konveksnosti i konkavnosti Primjena derivacija
2 Tangenta, normala i kut
funkcije f (x) = 1+x2 . izmedu krivulja
Asimptote funkcije
Tok funkcije
Dodatak
Matematika 2

Erjavec
Primjer 58.
Odredimo točke infleksije i intervale konveksnosti i konkavnosti Primjena derivacija
2 Tangenta, normala i kut
funkcije f (x) = 1+x2 . izmedu krivulja
Rješenje. Asimptote funkcije
Deriviranjem dobivamo Tok funkcije
Dodatak
0 4x 00 12x2 −4
f (x) = − , f (x) = .
(1 + x2 )2 (1 + x2 )3
Sada drugu derivaciju izjednačimo s nulom i rješavamo jednadžbu
12x2 − 4
= 0.
(1 + x2 )3
Slijedi da je 12x2 − 4 = 0 iz čega dobivamo dva kandidata za točke

infleksije: x1 = √1 , x2 = − √1 .
3 3
Matematika 2

Erjavec
Primjena derivacija
Nadalje preko predznaka druge derivacije ispitujemo je li neki izmedu krivulja
od dobivenih kandidata zaista točka infleksije. Ispitivanje Konveksnost i konkavnost
pregledno obavljamo pomoću tablice. U tablici naznačimo Asimptote funkcije

Tok funkcije
domenu promatrane funkcije i unutar domene redom po veličini Dodatak
smjestimo sve kandidate za točke infleksije: nultočke druge

derivacije i točke iz domene funkcije f u kojima eventualno
druga derivacija ne postoji.
Matematika 2
Kako je Df = R, tj. Df = h−∞, +∞i, a kandidati za točke Izv. prof. dr. sc. Zlatko
Erjavec
infleksije su − √13 i √1 ,
3
Primjena derivacija
− √13 √1
−∞ 3 +∞ izmedu krivulja
f 00 Konveksnost i konkavnost
Asimptote funkcije
f Tok funkcije
Dodatak
Matematika 2
Erjavec
3
Primjena derivacija
− √13 √1
f 00 Konveksnost i konkavnost
Asimptote funkcije
f Tok funkcije
Dodatak
Sada krećemo s popunjavanjem tablice tako da na svakom pojedinom

intervalu odaberemo neku njegovu unutarnju točku i izračunamo
vrijednost druge derivacije u toj točki.
Ako je druga derivacija pozitivna, tada je na tom intervalu funkcija
konveksna. U odgovarajući stupac tablice na mjesto f 00 pišemo znak
+, a na mjesto funkcije f pišemo znak .
Ako je druga derivacija negativna, tada je na tom intervalu funkcija

konkavna. U odgovarajući stupac tablice na mjesto f 00 pišemo znak
−, a na mjesto funkcije f pišemo znak .
Matematika 2
Erjavec
3
Primjena derivacija
− √13 √1
f 00 + Konveksnost i konkavnost
Asimptote funkcije
f Tok funkcije
Dodatak
¨ ∂
Na intervalu −∞, − √1 druga derivacija
3
12x2 − 4
f 00 (x) =
(1 + x2 )3
je pozitivna jer je na primjer f 00 (−1) = 1 > 0.
Stoga je na tom intervalu funkcija f strogo konveksna.

Matematika 2
Erjavec
3
Primjena derivacija
− √13 √1
f 00 + − Konveksnost i konkavnost
Asimptote funkcije
f Tok funkcije
Dodatak
¨ ∂
Na intervalu − √1 , √1 druga derivacija
3 3
12x2 − 4
f 00 (x) =
(1 + x2 )3
je negativna jer je na primjer f 00 (0) = −4 < 0.
Stoga je na tom intervalu funkcija f strogo konkavna.

Matematika 2
Erjavec
3
Primjena derivacija
− √13 √1
f 00 + − + Konveksnost i konkavnost
Asimptote funkcije
f Tok funkcije
Dodatak
¨ ∂
Na intervalu √1 , +∞ druga derivacija
3
12x2 − 4
f 00 (x) =
(1 + x2 )3
je pozitivna jer je na primjer f 00 (1) = 1 > 0.
Stoga je na tom intervalu funkcija f strogo konveksna.

Matematika 2
Erjavec
3
Primjena derivacija
− √13 √1
Asimptote funkcije
f Tok funkcije
Dodatak
U okolini točke − √1 predznak druge derivacije se razlikuje lijevo i desno

3
od te točke. Funkcija
2
f (x) =
1 + x2
u točki − √1 prelazi iz konveksnosti u konkavnost pa je − √1 točka infleksije
3 3
Ä ä
funkcije f . Pripadna točka na grafu funkcije je točka − √1 , 3
2
.
3
Matematika 2
Erjavec
3
Primjena derivacija
− √13 √1
Asimptote funkcije
f Tok funkcije
Dodatak
U okolini točke √1 predznak druge derivacije se razlikuje lijevo i desno od

3
te točke. Funkcija
2
f (x) =
1 + x2
u točki √1 prelazi iz konkavnosti u konveksnost pa je √1 točka infleksije
3 3
Ä ä
1
funkcije f . Pripadna točka na grafu funkcije je točka √ ,3 .
3 2
Matematika 2
Erjavec
3
Primjena derivacija
− √13 √1
Asimptote funkcije
f Tok funkcije
Dodatak
Rezimirajmo konačno sve zaključke.

Točke − √1 i 1
√ su točke infleksije funkcije f .
3 3
¨ ∂
Funkcija f je strogo konveksna na intervalima −∞, − √1 i
3
¨ ∂
√1 , +∞ .
3
¨ ∂
Funkcija f je strogo konkavna na intervalu − √1 , 1
√ .
3 3
Matematika 2

Erjavec
y
Primjena derivacija
izmedu krivulja
Asimptote funkcije
Tok funkcije
1 Dodatak
−3 −2 2 3 x
− √1 √1
3 3
−1
2
f (x) = 1+x2
Matematika 2

Erjavec
y
Primjena derivacija
izmedu krivulja
točka točka Monotonost i ekstremi
infleksije
2 infleksije Konveksnost i konkavnost
Asimptote funkcije
Tok funkcije
1 Dodatak
−3 −2 2 3 x
− √1 √1
3 3
−1
2
f (x) = 1+x2
Matematika 2

Erjavec
y
Primjena derivacija
izmedu krivulja
infleksije
Asimptote funkcije
Tok funkcije
1 Dodatak
ksna
konve
−3 −2 2 3 x
− √1 √1
3 3
−1
2
f (x) = 1+x2
Matematika 2

Erjavec
y
Primjena derivacija
ko izmedu krivulja
nka
točka v točka Monotonost i ekstremi
infleksije
2 na
infleksije Konveksnost i konkavnost
Asimptote funkcije
Tok funkcije
1 Dodatak
−3 −2 2 3 x
− √1 √1
3 3
−1
2
f (x) = 1+x2
Matematika 2

Erjavec
y
Primjena derivacija
izmedu krivulja
infleksije
Asimptote funkcije
Tok funkcije
1 Dodatak
konve
ksna
−3 −2 2 3 x
− √1 √1
3 3
−1
2
f (x) = 1+x2
Matematika 2

Slučaj f 0 (c) = 0 i f 00 (c) = 0 ne daje odgovor o karakteru stacionarne Izv. prof. dr. sc. Zlatko
Erjavec
točke c. Moguće je da u tom slučaju stacionarna točka bude lokalni
ekstrem ili točka infleksije. Preciznije o tome govori sljedeći teorem. Primjena derivacija
izmedu krivulja
Teorem 14. Monotonost i ekstremi
Neka funkcija f u točki c ima derivacije do reda n ∈ N i neka Asimptote funkcije
je n-ta derivacija neprekidna u točki c. Ako je Tok funkcije

Dodatak
0 00 (n−1) (n)
f (c) = f (c) = · · · = f (c) = 0, f (c) 6= 0,
tada vrijedi sljedeće:

Ako je n paran broj, tada funkcija f u točki c ima lokalni
ekstrem: lokalni minimum ako je f (n) (c) > 0, lokalni
maksimum ako je f (n) (c) < 0.
Ako je n neparan broj, tada je c točka infleksije funkcije f .
Matematika 2

Primjer 59. Erjavec
Odredimo lokalne ekstreme i točke infleksije funkcije

Primjena derivacija
3 −x Tangenta, normala i kut
f (x) = x e + 1. izmedu krivulja
Asimptote funkcije
Tok funkcije
Dodatak
Matematika 2

Primjer 59. Erjavec
Odredimo lokalne ekstreme i točke infleksije funkcije

Primjena derivacija
3 −x Tangenta, normala i kut
f (x) = x e + 1. izmedu krivulja
Asimptote funkcije
Rješenje. Tok funkcije
Derivacija funkcije f jednaka je Dodatak

f 0 (x) = 3x2 − x 3
e−x .
Rješavanjem jednadžbe f 0 (x) = 0 dobivamo

3x2 − x3 e−x = 0
3x2 − x3 = 0
x2 (3 − x) = 0
pa su x1 = 0 i x2 = 3 stacionarne točke funkcije f .

Matematika 2

Karakter stacionarnih točaka možemo ispitati pomoću prve derivacije ili Izv. prof. dr. sc. Zlatko
Erjavec
pomoću derivacija višeg reda.
Primjena derivacija
Pomoću prve derivacije Tangenta, normala i kut
izmedu krivulja
−∞ 0 3 +∞ Monotonost i ekstremi
f0 + + − Asimptote funkcije
Tok funkcije
f % % & Dodatak
Na temelju tablice zaključujemo sljedeće:
U točki 0 funkcija f nema lokalni ekstrem. Točka 0 je

točka infleksije funkcije f .
U točki 3 funkcija f postiže lokalni maksimum koji iznosi

f (3) = 27e−3 + 1.
Matematika 2

Pomoću derivacija višeg reda Izv. prof. dr. sc. Zlatko
Erjavec
f 0 (x) = 3x2 − x 3
e−x
Primjena derivacija
f 00 (x) = x3 − 6x2 + 6x e−x Tangenta, normala i kut
izmedu krivulja
f 0 (3) = 0, f 00 (3) = −9e−3 < 0
Kako je parna derivacija višeg reda prva po redu različita od nule u točki Asimptote funkcije
Tok funkcije
3, zaključujemo da funkcija f u točki 3 postiže lokalni ekstrem. Zbog
Dodatak
f 00 (3) < 0 funkcija f u točki 3 postiže lokalni maksimum koji iznosi
f (3) = 27e−3 + 1.
f 0 (0) = 0, f 00 (0) = 0

f 000 (x) = − x3 + 9x2 − 18x + 6 e−x ⇒ f 000 (0) = 6
Kako je neparna derivacija višeg reda prva po redu različita od nule u točki
0, zaključujemo da funkcija f u točki 0 nema lokalni ekstrem, tj. točka 0
je točka infleksije funkcije f .
Matematika 2

Erjavec
Rješavanjem jednadžbe f 00 (x) = 0 slijedi
Primjena derivacija
x3 − 6x2 + 6x e−x = 0
izmedu krivulja
x3 − 6x2 + 6x = 0 Monotonost i ekstremi
2
x x − 6x + 6 = 0 Asimptote funkcije
Tok funkcije
pa mora biti Dodatak
x=0 ili x2 − 6x + 6 = 0.
Dobivamo tri kandidata za točke infleksije:

√ √
x1 = 0, x2 = 3 − 3, x3 = 3 + 3.
Kandidate možemo ispitati pomoću druge derivacije ili pomoću derivacija

višeg reda.
Matematika 2

Pomoću druge derivacije Izv. prof. dr. sc. Zlatko
Erjavec
√ √
−∞ 0 3− 3 3+ 3 +∞
Primjena derivacija
f 00 − + − + Tangenta, normala i kut
izmedu krivulja
f Monotonost i ekstremi
Asimptote funkcije
Na temelju tablice zaključujemo sljedeće: Tok funkcije

Dodatak
U točki 0 funkcija f prelazi iz konkavnosti u konveksnost

pa je 0 točka infleksije funkcije f .
√
U točki 3 − 3 funkcija f prelazi iz konveksnosti u
√
konkavnost pa je 3 − 3 točka infleksije funkcije f .
√
U točki 3 + 3 funkcija f prelazi iz konkavnosti u
√
konveksnost pa je 3 + 3 točka infleksije funkcije f .
Matematika 2

f (x) = x3 e−x +1 Erjavec
3 Primjena derivacija
izmedu krivulja
2
Asimptote funkcije
Tok funkcije
1 Dodatak
0 √ √ x
−1 3− 3 3 3+ 3 6 7
−1
−2
−3
Matematika 2

točka lokalnog
maksimuma Primjena derivacija
3 točka
točka infleksije Tangenta, normala i kut
infleksije izmedu krivulja
točka 2
infleksije
Asimptote funkcije
Tok funkcije
1 Dodatak
0 √ √ x
−1 3− 3 3 3+ 3 6 7
−1
−2
−3
Matematika 2

točka lokalnog
3 točka
točka 2
infleksije
Asimptote funkcije
Tok funkcije
1 f 00 (0) = 0 Dodatak
f 0 (0) = 0
0 √ √ x
−1 3− 3 3 3+ 3 6 7
−1
Točka 0 je točka infleksije funkcije f pa je f 00 (0) = 0.

−2 Kako je f 0 (0) = 0, funkcija iz konkavnosti prelazi u kon-
veksnost baš u trenutku kad je tangenta paralelna s x-osi.
−3
Matematika 2

točka lokalnog
3 točka
točka 2
infleksije
00
√ Asimptote funkcije
f (3 − 3) = 0
Tok funkcije
√
1 f 0 (3 − 3 ) 6= 0 Dodatak
0 √ √ x
−1 3− 3 3 3+ 3 6 7
−1 √
Točka 3 − 3 je točka infleksije funkcije f pa je zato
√ √
f 00 (3 − 3 ) = 0. Kako je f 0 (3 − 3 ) = 6 0, funkcija
−2
iz konveksnosti prelazi u konkavnost baš u trenutku kad
tangenta nije paralelna s x-osi.
−3
Matematika 2

točka lokalnog
3 točka
točka 2 f 0 (3) = 0
infleksije 00
f (3) < 0 Asimptote funkcije
Tok funkcije
1 Dodatak
0 √ √ x
−1 3− 3 3 3+ 3 6 7
−1
U točki 3 funkcija f ujedno ima i globalni maksimum.
−2
−3
Matematika 2

točka lokalnog
3 točka
točka 2
infleksije 00
√ Konveksnost i konkavnost
f (3 + 3) = 0 Asimptote funkcije
√
f 0 (3 + 3 ) 6= 0 Tok funkcije
1 Dodatak
0 √ √ x
−1 3− 3 3 3+ 3 6 7
−1 √
Točka 3 + 3 je točka infleksije funkcije f pa je zato
√ √
f 00 (3 + 3 ) = 0. Kako je f 0 (3 + 3 ) = 6 0, funkcija
−2
iz konkavnosti prelazi u konveksnost baš u trenutku kad
tangenta nije paralelna s x-osi.
−3
Matematika 2

Asimptote funkcije Izv. prof. dr. sc. Zlatko
Erjavec
Primjena derivacija
Definicija asimptote izmedu krivulja
Neka je T točka koja se neprekinuto giba po grafu funkcije f Konveksnost i konkavnost
tako da barem jedna od njezinih koordinata teži u +∞ ili −∞. Asimptote funkcije
Tok funkcije
Ako pritom udaljenost točke T od pravca y = kx + l teži k nuli, Dodatak
onda taj pravac zovemo asimptota funkcije f .
Razlikujemo tri vrste asimptota:

vertikalne asimptote,
horizontalne asimptote,
kose asimptote.
Matematika 2

Vertikalna asimptota Erjavec
Pravac x = c je vertikalna asimptota funkcije f ako vrijedi Primjena derivacija

lim f (x) = ±∞ i lim f (x) = ±∞. izmedu krivulja
x→c− x→c+
Asimptote funkcije
Intuitivno, ako funkcija f u blizini točke c s njezine lijeve i Tok funkcije

Dodatak
desne strane poprima beskonačno velike pozitivne ili negativne
vrijednosti, tada je pravac x = c vertikalna asimptota funkcije
f.
Drugim riječima, pravac x = c je vertikalna asimptota funkcije

f ako je on istovremeno njezina lijeva i desna vertikalna
asimptota.
Matematika 2

Erjavec
Pravac x = 1 je vertikalna
10 f (x) = 3x
asimptota funkcije f . x−1 Primjena derivacija
lim f (x) = −∞ izmedu krivulja
x→1−
lim f (x) = +∞ 5 Konveksnost i konkavnost
x→1+
Asimptote funkcije
Tok funkcije
Dodatak
−4 −3 −2 −1 0 1 2 3 4 5 x
−5
−10
x=1
Matematika 2

x=1 Izv. prof. dr. sc. Zlatko
Erjavec
10 f (x) = 3x
asimptota funkcije f . 1−x Primjena derivacija
lim f (x) = +∞ izmedu krivulja
x→1−
lim f (x) = −∞ 5 Konveksnost i konkavnost
x→1+
Asimptote funkcije
Tok funkcije
Dodatak
−4 −3 −2 −1 0 1 2 3 4 5 x
−5
−10
Matematika 2

Erjavec
10 f (x) = 3x
asimptota funkcije f . (x−1)2 Primjena derivacija
lim f (x) = +∞ izmedu krivulja
x→1−
lim f (x) = +∞ 5 Konveksnost i konkavnost
x→1+
Asimptote funkcije
Tok funkcije
Dodatak
−4 −3 −2 −1 0 1 2 3 4 5 x
−5
−10
x=1
Matematika 2

Erjavec
Horizontalna asimptota
Pravac y = l je horizontalna asimptota funkcije f ako vrijedi Primjena derivacija
izmedu krivulja
lim f (x) = l i lim f (x) = l. Monotonost i ekstremi
x→−∞ x→+∞
Asimptote funkcije
Tok funkcije
Intuitivno, ako f (x) teži broju l ∈ R kada je x jako veliki Dodatak
pozitivni ili negativni broj, tada je pravac y = l horizontalna

asimptota funkcije f .
Drugim riječima, pravac y = l je horizontalna asimptota

funkcije f ako je on istovremeno njezina lijeva i desna
horizontalna asimptota.
Matematika 2

y Erjavec
5
Primjena derivacija
lim f (x) = 2 4 lim f (x) = 2 Tangenta, normala i kut
x→−∞ x→+∞ izmedu krivulja
3
Asimptote funkcije
y=2 Tok funkcije
2 Dodatak
−5 −4 −3 −2 −1 0 1 2 3 4 5 x
−1
2x2
Pravac y = 2 je horizontalna
f (x) = x2 +1
−2
−3
Matematika 2

y Erjavec
5
Primjena derivacija
3
Asimptote funkcije
Tok funkcije
2 Dodatak
y=2
−5 −4 −3 −2 −1 0 1 2 3 4 5 x
−1
2x2 +4
f (x) = x2 +1
−2
−3
Matematika 2

y Erjavec
5
Primjena derivacija
3
Asimptote funkcije
Tok funkcije
2 Dodatak
y=2
−5 −4 −3 −2 −1 0 1 2 3 4 5 x
−1
2x2 +2x+1
f (x) = x2 +1
−2
−3
Matematika 2
Kosa asimptota Prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Pravac y = kx + l, k 6= 0 je kosa asimptota funkcije f ako Erjavec
vrijedi Primjena derivacija

lim f (x) − kx − l = 0. Tangenta, normala i kut
x→±∞
izmedu krivulja
Intuitivno, kada varijabla x teži u −∞ ili u +∞, graf funkcije Asimptote funkcije
f se približava pravcu y = kx + l. Tok funkcije

Dodatak
Iz definicije kose asimptote dobivamo

Formule za odredivanje kose asimptote
f (x)
k = lim , l = lim f (x) − kx
x→±∞ x x→±∞
Ako neki od brojeva k i l nije odreden, tada funkcija f nema

kosu asimptotu. Ako je k = 0 i l ∈ R, tada kosa asimptota
zapravo postaje horizontalna asimptota.
Matematika 2
y
Erjavec
10
f (x) f (x)
k = lim x
=1 k = lim x
=1 Primjena derivacija
x→−∞ x→+∞
izmedu krivulja
l= lim f (x) − kx = −2 l= lim f (x) − kx = −2
x→−∞ x→+∞ Monotonost i ekstremi
Asimptote funkcije
Tok funkcije
Dodatak
−5 −4 −3 −2 −1 0 1 2 3 4 5 x
−5
Pravac y = x − 2 je kosa
x −2 asimptota funkcije f .
y=
x3 −2x2 +x+4
−10 f (x) = x2 +1
Matematika 2
y
Erjavec
10
f (x) f (x)
k = lim x
=1 k = lim x
x→−∞ x→+∞
izmedu krivulja
Asimptote funkcije
Tok funkcije
Dodatak
−5 −4 −3 −2 −1 0 1 2 3 4 5 x
−5
x −2 Pravac y = x − 2 je kosa
y=
x3 −2x2 +x−6
−10 f (x) = x2 +1
Matematika 2
y
Erjavec
10
f (x) f (x)
k = lim x
=1 k = lim x
x→−∞ x→+∞
izmedu krivulja
Asimptote funkcije
Tok funkcije
Dodatak
−5 −4 −3 −2 −1 0 1 2 3 4 5 x
−5
Pravac y = x − 2 je kosa
x −2 asimptota funkcije f .
y=
x3 −2x2 −2x−2
−10 f (x) = x2 +1
Matematika 2

Tok funkcije Izv. prof. dr. sc. Zlatko
Erjavec
Primjena derivacija
Tok funkcije izmedu krivulja
1 Domena (vertikalne asimptote!). Konveksnost i konkavnost
Asimptote funkcije
2 Nultočke.
Tok funkcije
Dodatak
3 Svojstva: parnost i neparnost; periodičnost. . .
4 Odredivanje f 0 . Stacionarne točke. Intervali rasta i pada.
Ekstremi.
5 Odredivanje f 00 . Konveksnost i konkavnost. Točke
infleksije.
6 Asimptote.
7 Skica grafa funkcije.
Matematika 2

Erjavec
Evo, naveli smo korake koje bi trebalo napraviti želimo li nacrtati

Primjena derivacija
graf neke funkcije f . Tangenta, normala i kut
izmedu krivulja
Posebnu pažnju treba posvetiti kritičnim točkama funkcije f koje
mogu biti stacionarne točke (tangenta na graf funkcije u toj točki Konveksnost i konkavnost
Asimptote funkcije
paralelna je s osi x) ili točke u kojima funkcija nije defnirana
Tok funkcije
(tangenta je vertikalna ili ne postoji). Dodatak
Kritične točke dijele domenu funkcije na intervale na kojima je

predznak prve derivacije f 0 jednak za sve vrijednosti varijable iz tog
intervala. Funkcija može imati proizvoljan broj kritičnih točaka.
Valja zapamtiti da funkcija ne mora imati lokalni ekstrem u svakoj
kritičnoj točki.
Matematika 2

Erjavec
Znamo da lokalni ekstrem ne mora nužno biti i globalni Primjena derivacija

ekstrem na nekom intervalu, stoga razlikujemo dva osnovna Tangenta, normala i kut
izmedu krivulja
slučaja: Monotonost i ekstremi
1 Interval na kojem tražimo globalni ekstrem je zatvoren. Asimptote funkcije
Tok funkcije
Potrebno je usporediti vrijednosti u kritičnim i krajnjim Dodatak
točkama intervala.
2 Interval na kojem tražimo globalni ekstrem je otvoren.
Potrebno je naći vrijednosti funkcije u kritičnim točkama i
skicirati graf funkcije, te nakon toga odlučiti o globalnim
ekstremima.
Matematika 2

Primjer 60. Erjavec
√
4x2 −1
Skicirajmo graf funkcije f (x) = x . Primjena derivacija
izmedu krivulja
Rješenje. Monotonost i ekstremi
Provedimo postupak po prije navedenim točkama. Konveksnost i konkavnost
Asimptote funkcije
Tok funkcije
Dodatak
Matematika 2

Primjer 60. Erjavec
√
4x2 −1
izmedu krivulja
Asimptote funkcije
1 Domena.
Tok funkcije
4x2 − 1 ≥ 0, x 6= 0 → Df = h−∞, − 12 ] ∪ [ 21 , ∞i
Dodatak
Matematika 2

Primjer 60. Erjavec
√
4x2 −1
izmedu krivulja
Asimptote funkcije
1 Domena.
Tok funkcije
4x2 − 1 ≥ 0, x 6= 0 → Df = h−∞, − 12 ] ∪ [ 21 , ∞i
Dodatak
2 Nultočke.
4x2 − 1 = 0 → x01 = 1
2 , x02 = − 12
Matematika 2

Primjer 60. Erjavec
√
4x2 −1
izmedu krivulja
Asimptote funkcije
1 Domena.
Tok funkcije
4x2 − 1 ≥ 0, x 6= 0 → Df = h−∞, − 12 ] ∪ [ 21 , ∞i
Dodatak
2 Nultočke.
4x2 − 1 = 0 → x01 = 1
2 , x02 = − 12
3 Svojstva.
f (−x) = −f (x) → neparna funkcija, simetrična obzirom na ishodište
Matematika 2

Primjer 60. Erjavec
√
4x2 −1
izmedu krivulja
Asimptote funkcije
1 Domena.
Tok funkcije
4x2 − 1 ≥ 0, x 6= 0 → Df = h−∞, − 12 ] ∪ [ 21 , ∞i
Dodatak
2 Nultočke.
4x2 − 1 = 0 → x01 = 1
2 , x02 = − 12
3 Svojstva.
f (−x) = −f (x) → neparna funkcija, simetrična obzirom na ishodište
4 Intervali rasta i pada. Ekstremi.
0 1 0
f (x) = √ → f (x) > 0, ∀x ∈ Df
x2 4x2 − 1
→ f raste na cijeloj domeni, nema lokalnih ekstrema

Matematika 2

Erjavec
5 Konveksnost i konkavnost. Točke infleksije.
00 6x2 − 1 00
f (x) = −2 √ , f (x) = 0 ⇐⇒ 6x2 − 1 = 0 Primjena derivacija
( 4x2 − 1)3 x3
√ izmedu krivulja
6
⇒ x1,2 =± ∈
/ Df → nema točaka infleksije Monotonost i ekstremi
6
Asimptote funkcije
Tok funkcije
Dodatak
Matematika 2

Erjavec
5 Konveksnost i konkavnost. Točke infleksije.
00 6x2 − 1 00
f (x) = −2 √ , f (x) = 0 ⇐⇒ 6x2 − 1 = 0 Primjena derivacija
( 4x2 − 1)3 x3
√ izmedu krivulja
6
⇒ x1,2 =± ∈
/ Df → nema točaka infleksije Monotonost i ekstremi
6
Asimptote funkcije
6 Kose asimptote.
√ Tok funkcije
4x2 −1 Dodatak
x
k= lim =0 → nema kose asimptote
x→±∞ x
√
4x2 − 1
l= lim =2 → desna horizontalna asimptota
x→+∞ x
√
4x2 − 1
l= lim = −2 → lijeva horizontalna asimptota
x→−∞ x
y = −2 (lijeva asimptota), y = 2 (desna asimptota)

Matematika 2

Erjavec
Primjena derivacija
izmedu krivulja
2
1 Asimptote funkcije
Tok funkcije
Dodatak
-1 1
-2

Matematika 2
Primjer 61. Prof. dr. sc. Blaženka Divjak

x−4
Nacrtajmo graf funkcije h(x) = 3x−x2 .
Erjavec
Rješenje. Primjena derivacija

izmedu krivulja
Asimptote funkcije
Tok funkcije
Dodatak
Matematika 2

x−4
Erjavec

1 Domena. izmedu krivulja
Zbog nazivnika mora biti 3x − x2 6= 0, tj. x 6= 0 i x 6= 3. Stoga je domena Monotonost i ekstremi

funkcije h jednaka Dh = R \ {0, 3}.
Asimptote funkcije
Tok funkcije
Dodatak
Matematika 2

x−4
Erjavec


Asimptote funkcije
2 Nultočke. Tok funkcije

Dodatak
Iz x−42 = 0 slijedi x − 4 = 0 pa je x = 4 nultočka funkcije h.
3x−x
Matematika 2

x−4
Erjavec


Asimptote funkcije

Dodatak
3x−x
3 Svojstva.
Funkcija nije niti parna, niti neparna.
Matematika 2

x−4
Erjavec


Asimptote funkcije

Dodatak
3x−x
3 Svojstva.
Funkcija nije niti parna, niti neparna.
4 Intervali rasta i pada. Ekstremi.
Derivacija funkcije h jednaka je
0 x2 − 8x + 12
h (x) = .
(3x − x2 )2
Iz h0 (x) = 0 slijedi x2 − 8x + 12 = 0 iz čega nakon rješavanja

dobijemo dvije stacionarne točke: x1 = 6 i x2 = 2.
Matematika 2

Kako je domena funkcije h jednaka Dh = R \ {0, 3}, nakon uvrštavanja Izv. prof. dr. sc. Zlatko
Erjavec
domene tablica izgleda
Primjena derivacija
−∞ 0 3 +∞
h0 izmedu krivulja
h Konveksnost i konkavnost
Asimptote funkcije
Tok funkcije
Dodatak
Matematika 2

Erjavec
Primjena derivacija
−∞ 0 2 3 6 +∞
h0 izmedu krivulja
h Konveksnost i konkavnost
Asimptote funkcije
Tok funkcije
Nakon uvrštavanja stacionarnih točaka, tablica dobiva konačni oblik kakav Dodatak
je prikazan na gornjoj slici.
Matematika 2

Erjavec
Primjena derivacija
−∞ 0 2 3 6 +∞
h0 + + − − + izmedu krivulja
h % % & & % Konveksnost i konkavnost
Asimptote funkcije
Tok funkcije
Nakon uvrštavanja stacionarnih točaka, tablica dobiva konačni oblik kakav Dodatak
je prikazan na gornjoj slici.
Nakon ispitivanja predznaka prve derivacije na pojedinim intervalima
dobivamo sljedeće:
U točki 2 funkcija h ima lokalni maksimum h(2) = −1.
U točki 6 funkcija h ima lokalni minimum h(6) = − 19 .
Funkcija h raste na intervalima h−∞, 0i, h0, 2i i h6, +∞i.
Funkcija h pada na intervalima h2, 3i i h3, 6i.

Matematika 2

Erjavec
5 Konveksnost i konkavnost. Primjena derivacija

Druga derivacija funkcije h jednaka je Tangenta, normala i kut
izmedu krivulja
2x3 − 24x2 + 72x − 72 Monotonost i ekstremi
h00 (x) = .
(3x − x2 )3 Konveksnost i konkavnost
Asimptote funkcije
Rješavanje jednadžbe h00 (x) = 0 svodi se na rješavanje jednadžbe Tok funkcije
Dodatak
3 2
2x − 24x + 72x − 72 = 0,
no ova se jednadžba ne može riješiti egzaktno, a i ima samo jedno

realno rješenje (x ≈ 8.10724). Medutim, ovdje niti nećemo računski
odredivati točke infleksije i intervale konveksnosti i konkavnosti jer
graf funkcije h možemo dovoljno vjerno nacrtati koristeći se već
dobivenim podacima za lokalne ekstreme i intervale monotonosti.
Matematika 2

Erjavec
6 Asimptote.
Kako samo točke 0 i 3 nisu u domeni funkcije h, to su jedini Primjena derivacija
kandidati za vertikalne asimptote. Moramo provjeriti poprima li u Tangenta, normala i kut
izmedu krivulja
okolini tih točaka funkcija h beskonačno velike pozitivne ili negativne Monotonost i ekstremi
vrijednosti. Iz Konveksnost i konkavnost

Asimptote funkcije
x−4 −4 x−4 −4
lim = = +∞, lim = = −∞ Tok funkcije
x→0− 3x − x2 0− x→0+ 3x − x2 0+ Dodatak
zaključujemo da je pravac x = 0 vertikalna asimptota funkcije h.

Isto tako, iz
x−4 −1 x−4 −1
lim = = −∞, lim = = +∞
x→3− 3x − x2 0+ x→3+ 3x − x2 0−
zaključujemo da je pravac x = 3 vertikalna asimptota funkcije h.
Dakle, funkcija h ima dvije vertikalne asimptote x = 0 i x = 3.

Matematika 2

Erjavec
Nadalje, kako je Primjena derivacija

x−4 Tangenta, normala i kut
lim = 0, izmedu krivulja
x→±∞ 3x − x2 Monotonost i ekstremi
zaključujemo da je pravac y = 0 horizontalna asimptota funkcije h.
Asimptote funkcije
Obzirom da funkcija h ima horizontalnu asimptotu, tada kosih asimptota Tok funkcije
nema. Dodatak
Na temelju svih podataka koje smo pronašli možemo vjerno skicirati graf
funkcije h koji je prikazan na sljedećem slajdu. Na grafu je istaknuta i
točka infleksije koju nismo ručno tražili jer je jednadžba f 00 (x) = 0 bila
”preteška” za riješiti.
Matematika 2

Erjavec
2 Primjena derivacija
x−4 izmedu krivulja
y h(x) = 3x−x2
1
Asimptote funkcije
Tok funkcije
nultočka
Dodatak
−4 −3 −2 −1 1 2 3 4 5 7 9 10
x
točka lokalnog točka
minimuma infleksije
−1
točka lokalnog
−2
maksimuma
Matematika 2
Četiri teorema o srednjoj vrijednosti Prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Erjavec
Fermatov teorem
Primjena derivacija
Neka je funkcija y = f (x) definirana na otvorenom intervalu i ima Tangenta, normala i kut
izmedu krivulja
ekstremnu vrijednost (maksimum ili minimum) u točki x0 koja pripada
tom intervalu. Ako postoji derivacija f 0 (x0 ) u točki x0 tada je Konveksnost i konkavnost
Asimptote funkcije
0 Tok funkcije
f (x0 ) = 0. Dodatak
Matematika 2
Četiri teorema o srednjoj vrijednosti Prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Erjavec
Fermatov teorem
Primjena derivacija
Neka je funkcija y = f (x) definirana na otvorenom intervalu i ima Tangenta, normala i kut
izmedu krivulja
ekstremnu vrijednost (maksimum ili minimum) u točki x0 koja pripada
tom intervalu. Ako postoji derivacija f 0 (x0 ) u točki x0 tada je Konveksnost i konkavnost
Asimptote funkcije
0 Tok funkcije
f (x0 ) = 0. Dodatak
Lagrangeov teorem o srednjoj vrijednosti

Neka je f diferencijabilna funkcija na otvorenom intervalu ha, bi i
neprekidna na zatvorenom intervalu [a, b]. Tada postoji najmanje
jedan broj c ∈ ha, bi za koji vrijedi
f (b) − f (a)
f 0 (c) =
b−a
ili ekvivalentno
f (b) − f (a) = f 0 (c)(b − a).
Matematika 2

Rolleov teorem Izv. prof. dr. sc. Zlatko
Erjavec
Neka je f diferencijabilna funkcija na otvorenom intervalu ha, bi
Primjena derivacija
i neprekidna na zatvorenom intervalu [a, b]. Ako je f (a) = f (b)
tada postoji jedan broj c ∈ ha, bi za koji vrijedi izmedu krivulja
f 0 (c) = 0. Asimptote funkcije

Tok funkcije
Dodatak
Matematika 2

Rolleov teorem Izv. prof. dr. sc. Zlatko
Erjavec
Neka je f diferencijabilna funkcija na otvorenom intervalu ha, bi
Primjena derivacija
i neprekidna na zatvorenom intervalu [a, b]. Ako je f (a) = f (b)
tada postoji jedan broj c ∈ ha, bi za koji vrijedi izmedu krivulja
f 0 (c) = 0. Asimptote funkcije

Tok funkcije
Dodatak
Cauchyjev teorem o srednjoj vrijednosti

Neka su f i g diferencijabilne funkcije na otvorenom intervalu
ha, bi i neprekidna na zatvorenom intervalu [a, b]. Ako je g 0 (x) 6=
0 na ha, bi tada postoji broj c ∈ ha, bi, za koji vrijedi
f 0 (c) f (b) − f (a)

0
= .
g (c) g(b) − g(a)

Matematika2 2018 19 V

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Matematika2 2018 19 V

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Matematika 2

Prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Dio V Asimptote funkcije

Prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Primjena derivacija Tok funkcije

Prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Kod uvodenja pojma derivacije vidjeli smo da derivacija funkcije f u točki

Stoga jednadžba tangente na graf derivabilne funkcije f u točki x0 glasi

Prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Normala na graf funkcije f u zadanoj točki x0 je pravac okomit

Ako je f 0 (x0 ) = 0, tada je tangenta u točki x0 paralelna x-osi pa ima jednadžbu

y = y0 , a normala (obzirom da je okomita na x-os) ima jednadžbu x = x0 .

Prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Nadalje, derivacija funkcije f je

3 · (−1)2 + 6 · (−1) − 12 15 3 Primjena derivacija

Jednadžba normale glasi

Uočite da tangenta u točki (−1, 1) ”dira” graf funkcije, ali istovremeno

Uočite da tangenta u točki (−1, 1) ”dira” graf funkcije, ali istovremeno

Prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Ako krivulje imaju više točaka presjeka, u svakoj točki presjeka

y Prof. dr. sc. Blaženka Divjak

U točki presjeka povučemo tangente na obje krivulje.

y Prof. dr. sc. Blaženka Divjak

U točki presjeka povučemo tangente na obje krivulje.

y Prof. dr. sc. Blaženka Divjak

U točki presjeka povučemo tangente na obje krivulje.

y Prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Kut izmedu krivulja u točki presjeka jednak je kutu izmedu tih

y Prof. dr. sc. Blaženka Divjak

φ k1 = f10 (x0 ) = tg α1 Asimptote funkcije

Sa slike je jasno da vrijedi φ = 180◦ + α1 − α2 .

Prof. dr. sc. Blaženka Divjak

odnosno primjenom formule za tangens razlike dobivamo Tok funkcije

Zbog f10 (x0 ) = tg α1 i f20 (x0 ) = tg α2 , slijedi

f10 (x0 ) − f20 (x0 )

Prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Računanje kuta izmedu krivulja

Prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Odredite kutove izmedu krivulja

u svim točkama u kojima se sijeku. Asimptote funkcije

Prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Odredite kutove izmedu krivulja

u svim točkama u kojima se sijeku. Asimptote funkcije

Prof. dr. sc. Blaženka Divjak

y1 = g(x1 ) = g(2) = −22 + 3

y2 = g(x2 ) = g(−1) = −(−1)2 + 3

Prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Sada možemo izračunati kutove izmedu zadanih krivulja u točkama

Prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Prof. dr. sc. Blaženka Divjak

broju proizvoda i slično.

Nadalje, u praksi nas često zanima za koju količinu proizvodnje

y Prof. dr. sc. Blaženka Divjak

y Prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Na dijelu domene h−∞, 0i na kojem funkcija raste sve njezine

y Prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Na dijelu domene h0, +∞i na kojem funkcija pada sve njezine

Prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Ako na nekom intervalu diferencijabilna funkcija raste, tada je na tom

Ako je na nekom intervalu derivacija funkcije veća ili

Na intervalu na kojem funkcija f raste je njezina derivacija

Prof. dr. sc. Blaženka Divjak