Klasifikacija brodova Petar Mohorovie, Split Pomorski se brodovi od 100’ BRT navike grade pod nadzorom jednog od sluzbeno priznatih klasifikacionih druftava, koja su donijela pravila i odredbe u- pogledu Klasifikacije clitnih brodova i njihovih strojeva — gla- vnih i pomoénih, kotlova, sisaljka i elektritnog uredaja kao i pravila i tablice za odredivanje strukturalnih dijelo- va kod gradnje ilitnih brodova. Najpoznatija su klasifikaciona druseva w. svijetu: Lloyd’s Register of Shipping, London; American Bu- reau of Shippinng, New York; Bureau Veritas, Paris; Nor- ske Veritas, Oslo; Germanischer Lloyd, Berlin; Registro Italiano, Rim i td Godine 1949. Britisch Corporation prestao je postojati kao zasebno drustvo, te se spojio s Lloyd’s Register of Shipping. Prije nego zapotne gradnja jednog broda, klasifikacio- no drustvo treba da odobri podnefene mu specifikacije 0 gradnji tog broda, a sama se gradnja broda i strojeva od- vija pod kontrolom njegovih inspektora (engl. »surveyor- sas). Medutim kada gradnja dotiénog broda zaveli i kada se pokusnim voinjama dokaze da je brod ispravno sagra- den, Klasifikaciono druftvo izdaje takozvanu svjedodzbu Klase (engl. »elassification certificates) Jedan je od ciljeva klasifikacije pomorskih brodova u tome, da se brodu dadu_pouzdane informacije 0 njegova stanju, drugim rijetima informacje o tome, dali je brod nepropustan, vest iu svakom pogledu sposoban za plo- vidbu po moru. Celigai brodovi i njihovi strojevi podlijetu potrebi inspekeije, da bi saguvali svoju klasu. Oni podlijezu red mu specijalnog pregleda u razmacima od po 4 godine, ra- funajuéi od godine njihove gradnje. Strojevi se pregled yaju istovremeno s periodignim specijalnim pregledom tru- pa, a cilindrigni kotlovi jedanput godignje, i to nakon fest godina. Kotlovi se s yodenim cijevima moraju. pregledati svake godine. U sluéaju, da se za vrijeme putovanja dogodi havarija broda, koja se mote ukloniti u jednoj od Iuka, gdje bi brod trebso pristati, inspekcor dotignog, Klasifika- cionog druitva izdaje takozvanu syjedod2bu 0 plovnos (engl. »scaworthiness certificates), ili, drugim rijedima, pri- yremenu svjedodzbu klase (engl. Interim Certificate of Classe). U tom shiaju mode se na svjedodébi Klase upisati primjedba, da se postojeéa Klasa ima nastaviti, Ukoliko, medutim, nije moguée obaviti popravak rete u stanovitoj uci, brodovlasnik se moze dogovoriti s inspektorom kla- sifikacionog druitva, da ovaj irda dozvolu brodu da na- stavi zapoteto putovanje, (nakon to se izvrie privremeni popravei) u dosadatnjoj klasi, dok ne stigne w slijedecu luku, ili u konaéno odredite, gdje ée se pretrpljena Steta definitivno popraviti. Lloyd’s Register of Shipping izdaje godiinje takozvani Registar brodova (engl. »Register Books), gdje su eviden- tirane pojedinosti svih pomorskih brodova nosivosti preko 100 BRT, i to: Sluzbeni broj brodskog registra; Signalna slova; Ime broda; Tonata (brutto — i netto — registarska tonala); Pojedinosti o klasi broda i o njegovu pregledu; Godina gradnje i ime brodogradevnog poduzeéa; Ime vlasnika bro- da; Registrirane dimenzije; Luka registracije i zastava bro- da; Pojedinosti o strojevima i kotlovima; Pojedinosti 0 »nadvodue i gazu broda. 128 Karakteristike i brojke iskazane wu imaju slijedeéa znaenja: 100 A 1 oznatuje svojseva Eelifnih brodova gradenih prema pravilima Lloyd’s Register of Shipping. Brojevi 100, 99, itd, odnose se na standard klasifikacije, s time dz bbroj 100 znati najvigu Klasu. Kod takvih brodova struktu- ralni dijelovi (rebra, sponje, pregrade, oplate). toliko su évrsti i jaki, da se brod mo%e natovariti do maksimalnog gaza. Slovo A i brojka 1 2nate, da brod i brodski uredaji odgovaraju tratenjima Lloyd’s-a. Ako ta brojka nije na- vedena, znati da brodska oprema, to jest sidra, lanci itd ni po kvaliteti, ni po kvantiteti ne ispunjavaju uvjere Lloyd’s-ovih odredaba. Ako pred brojkom 100 stoji mal- tetki_ kriz, znadi, da je brod sagraden pod nadzorom Lloyd’s-ovih inspektora. Maltetki kri erveno tiskan znati, da su strojevi ili korlovi broda, ili pak i jedni i drugi, bili sagradeni i montirani pod specijalnim nadzorom inspekto- ra Lloyd’s Register of Shipping. 1. srpnja 1949. pravila tog engléskog Klasifil drustva bila su preinagena _u tom smislu, 30 je unijeca ‘ova dopuna: >U slutaju ozbiljnih manjaka u pogledu ko- ligine ili kakvoée brodske opreme, vo jest sidara, lanaca, Eelik-Gela, dotigni ge brod izgubiti klasu Lloyds-ova Re- sistras, Prema starim odredbama brod s manjkavom opr mom nije morao izgubiti Klasu, ali je na njegovoj oznaci Klase umjesto brojke 1 unelena ertica (100 A —) 100 A 1 »with freeboarde ima isto znagenje, kao i oznaka 100 A 1, s time da oznaka 100 A 1, znadi, da je nadvode (engl. »frecboarde) uvjet za klasu brods, Takav brod s nadvodem ne smije biti nakrean do istog gaza kao brod graden po sistemu punog broja strukturalnih dijelova istih dimenzija. Naime, brod s nadvodem (engl. »freeboaed vessels) nema tako jake strukturalne dijelove kao potonii, to jest takozvani full seantling vessele, Lloyd's Registru Brodovi tipa C—3 (brodovi sa »zaltitnom palubome — engl. »shelterdeck vessels) prikazani sus oznakom >with freeboards. 1, srpnja 1949. kada su stupila na snagu nova pravile i odredbe za klasifikaciju brodova i strojeva, a takoder i nova pravila i tablice strukturalnih dijelova 2a konserukei- ju éclignih brodova, klasa 100 A >with freeboards, koja je ranije bila ukljuéena u brodove sa »zaititnom paluboms, vukinuea je, Od 1. srpnjz 1949. pa nadalje, svi brodovi 21 prijevoz suhog tereta i za prijevor, putnika, ukljutujudi i brodove sa zaltitnom palubome, dobivaju klasu 100 A. Ranije razlikovanje dvaju osnovnih tipova_brodova, t0 jest brodeva s punim brojem strukturalnih dijelova i bro- dova s kompletnim nadgradem, vie ne postoji. Uvedeno je standardiziranje strukturalnih dijelova, ve seu smislu istog odreduju strukturalni dijelovi. za sve vrsti brodova, od brodova za prijevoz tereta sve do brodova niska gaza za prijevoz putnika. Strukturalni se dijelovi odnose direk- tno na glavne dimenzije broda i na gaz, to jest _na nosi- vost broda (engl. »deadweights), koja je interesantna 7a komercijalnu eksploataciju broda, za koju je upravo i na- mijenjen. Prema novim pravilima Lloyd’s-ova évrstoéa i jakost trupa aktentuira se of jednom odredbom: da debljina ‘osnovnih paluba mora biti Sto veéa, dok debeljine dijelova manjeg znagaja moraju biti $0 manje,Slova LMC — crveno tiskana — znage, da je izdana Lloyd’s-ova svjedodéba o strojevima (engl. »Lloyd’s Ma- chinery Certificates), kojom se posvjedotuje, da su stro- jevi motornih brodova, ili strojevi i kotlovi parnih bro- dova, izradeni prema pravilima Lloyd’s-a. Ako pred tom cznakom stoji malteSki kriz crveno tiskan, to znadi, da. su strojevi i kotlovi konstruirani pod specijalnim nadzorom tehnigkih inspektora Lloyd’s Registra U slugaju da neki brod mora preéi svoj prvi specijalan Prepled, klasifikaciono druiwvo mo%e odobriti, na zahtjev njegova vlasnika, takozvani »respirox od godine dana (engl. »year of gracee). Hoée li brodovlasnik zatratiti takav »respiros, uglav- nom ovisi o tome, da li se nada _poboljfavanju ‘stanja na trbiltu brodskog prostora ili ne. Naravno, da vrijeme iz- gubljeno na specijalnom pregledavanju brodova (koje tra- je due vremena nego li redovan pregled) mode za brodo- vlasnika predstavijati veliku Stetu, ako su u to vrijeme vorarine i konjuktura na tréieu brodskog prostora pora- sie, a njegov brod zbog pregleda leti fasovizo izvan eks- ploxtacije. Naprotiy brodovlasnik ne é¢ biti narotito in- teresiran na odlaganju specijalnog pregleda kada postoji depresija vozarinskog trdifta i kada nema izgleda da de se a trliftu tonaze stanje popraviti. Kad brod prode svoj prvi specijalni pregled, slijedeci se pregledi moraja obaviti unutar 6 mijeseci od datuma specijalnog. pregleda. Vijege Lloyd’s-ovih Osiguratelja (engl. ‘The Committze of Lloyd’s Underwriters) imenovalo je agente u glavnim lukama svijeta, koji izvjeXuju Lloyd 0 svim nezgodama na moru (nasukanja, sudari it. d.), koje su se odigeale na podrugju njihova djelovanja, i za koje bi to vijede moglo imati_interesa, U slufaju Seta ili gubitaka, zapovjednici. brodova i trgovei_mogu koristiti usluge Lloyd’s-ovih agenata. Kadgod interveniraju, bilo kao savjetnici, bilo u dru- kom svojstva, Lloyd’s-ovi se agenti ne smatraju kao pred- savnici Vijea Lloydovih Osiguratelja u bilo kojo} par kularnoj polici, izuzey sluéaje, kada su od Vijeéa primili instrukeije, da imaju djelovati u tom svojstvu. Ako ih se pozove da obave pregled broda, ili tereta, oni ée imeno- vati_kvalificiranog. inspektora, Giji ée porpis predhodno identificirati. Kada neki brod pretrpi takvu 3tetu, da _njegova plo- vaost bude ugrozena, zapovjednik ée doi u kontakt s in spektorom Klasifikacionog druftva, i on ée utvrditi koje popravke treba obaviti, da bi brod mogao zadriati posto- jecu_klasu., Kod nas.u Jugoslaviji postoji takoder ustanova za kla~ sifikaciju brodova. To je Jugoslavenski Registar Brodova — Zavod za Klasifikaciju brodova i plovaih objekata ergo- vatke mornarice, Osnovan je Uredbom Vlade FNRJ od 13, lipnja 1954, a poznat je pod skragenim nazivom »Jugo- registare, »Jugoresistare ima direkeiju u Split, te podruéne urede u Beogradu, Zagrebu, Puli, Rijeci, Zadru, Dubrovni- ku i Kotoru. Podrucni ured u Beogeada obavlja klasfika- cfu rijetnih brodova, te predstavlja glavni ured za unu- trainju plovidbu u naloj zemlji. Podrutni ured u Zagrebu obuhyaéa industriju Hrvatske i Slovenije. Ovaj na¥ Klasifikacioni zavod, iako relativno mlad po godinama opstanka, veé se priliino dobro afirmirao kod has i w svijetu. Dandanas on obaylja maogobrojne poslove. iz podruéja te specifitne struke. Njegova se djelatnost mo- 4e grupirati u skupinu poslova tehnitko-nautitke prirode i skupinu poslova pravno-administrativnog karaktera, »Ju- goregistare obavlja izmedu ostalog ove poslove: 1, Ieraduje eehnitke propise 2a gradnju. i klasifikaciju brodova, brodskih postrojenja, naprava i uredaja za bro- dove, kao i tehnitke propise za izradu brodske opreme. 2. Teraduje tehnithe propise 28 ispitivanje 1 kolauda- ciju (serutno preuzimanje) materfjala, koji se upotrebljava uw brodosradnji. 3. Revidira i odobrava planove brodova u svrhu nji- hove klasifikacije. 4, Tzratunava Evestogu i utvrduje sigurnost trupa bro- da, pogonskih postrojenja, naprava, uredaja i njihove opreme. 5. Proratunava i odreduje visinu snadvoda brodova. 6. Proratunava stabilnost brodova it. d. Nadzor nad izgradnjom trupa brodova, brodskih po- gonskih postrojenja, naprava, uredaja, opreme kao i nad- zor nad izradom materijala 2a gradnju brodova i njihovih dijelova, obavljaju podrutni uredi »Jugoregistrae u odno- snim lukama i pristani’tima, kao i u mijestima gdje se na- laze talionice Eelika, valjaonice, tvornice strojeva i druge »Jugoregistare indaje ove svjedodzbe: 1. Svjedod2bu 0 Klast za Ecliéne (parne ili. motorne) brodove, 2, Svjedodzbu o klasi 2a drvene motorne brodove, 3. Jugoslavensku svjedod2bu nadvoda, 4. Svjedodébu 0 klasfikaciji strojnog postrojenja, 5. Svjedod¥bu o klasifikaciji parnih kotlova, 6. Svjedodbu 0 klasifikaciji sidara i lanaca, 7. Svjedodébu o Klasifikaciji posuda pod pritiskom, 8, Svjedodébu 0 dozvoli pogona posuda pod pritiskom, 9. Svjedodibu 0 dozvoli pogona parnih kotlova, 10. Medunarodnu svjedodbu. nadvods, Vatno je napomenuti, da »Jugoregistare zauzima wu naloj pomorskoj privredi poseban polotaj. Naime, u_nje- ‘mu se objedinjuju mnoge funkeije klasifikacione ustanove 5 funkeijama organa pomorske uprave. Organi pomorske uprave, narodito oni saveznog karaktera, povjeravaju »Ju- goregistru« na rjefavanje mnoga tchnitka pitanja pomor- ske slutbe, i to iz razloga, Sto nala upravna sluzba nema svojem sastavu takvi organ. Dr¥avni se Osiguravajuci Zavod od slutaja do slufaja obraéa »Jugoregistru« za pro- cjenu ete na brodovima i drugim plovnim objektima. Prema tome, »Jugoregistar« nastupa w izvjesnim sludajevi- ma i kao ekspert DOZ-a. Vrfeéi nadzor nad parnim ko- tlovima i posudama pod pritiskom (posudama za kompri- mirani zrak, ¥to sluze za upuéivanje motora) »Jugoregi- stare obavlja i takvu djelatnost, koja bi inage spadala u nadlednose Inspekeije rada Dosad je veé mnogo brodova sagradeno pod nadzo- rom ove naie ugledne ustanove, koja je odobrila nacre tih brodova, pa su isti dobili njezinu klasu. »Jugoregistar« je obavio niz eképertiza (struénih vjektagenja) u veri s po- morskim havarijama i njihovom likvidacijom. Jugoslavenski Registar Brodova je wu toku krathos opstanka razvio mnogostruku i plodonosnu djelatnost i time stekao glas solidne ustanove kod nas i u svijetu. Po ajegovo} poslovnoj organizaciji, strutnosti i opsegu dje- latnosti, veé ga sada mozemo svrstati u red najboljih kla- sifikacionih zavoda u svijetu. Poslovni se uspjesi »Jugore- gistrac imaju zahvaliti w prvom redu njegovu rukovod- stvu i suradnji mnogobrojnih strugnjaka iz. podrudja bro- dogradnje, brodostrojarske, elektrotehnitke, metalurgijske, pomorskorprivredne i pomorsko:pravne struke, koje oku- plja. 129