ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U SARAJEVU Akademska 2014/15 godina

ODSJEK ZA ELEKTROENERGETIKU
PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Hidroelektrane i termoelektrane – ZADACI

Zadatak 1.Hidroelektrana sa neto padom i konstantnim dotokom vode u

akumulacioni bazen ⁄ , radi dnevno. Pri tom, generator napaja potrošače
ukupne snage i faktora snage . Koeficijent korisnog djejstva
generatora je a turbine . Pretpostaviti da se nivo vode u
akumulacionom bazenu zanemarljivo malo mijenja u zavisnosti od protoka. Potrebno je
odrediti:

a) proizvedenu količinu aktivne energije za napajanje potrošača u toku jednog dana,

b) količinu električne energije koja se dobija samo iz akumulacionog bazena i
c) kojim protokom radi HE.
Rješenje:
a) Pošto generator proizvodi električnu energiju snage pri faktoru snage u toku
dnevno, to je ukupna aktivna električna energija koja se u elektrani proizvede:

b) Dotok vode od ⁄ je konstantan u toku cijelog dana . Energija koja se

proizvede samo tim protokom u toku dana jednaka je proizvodu snage električne
energije na izlazu iz generatora i vremena trajanja jednog dana:

gde je sa označena snaga na izlazu iz generatora. Ako se uvaži da je neto pad

konstantan i da je poznat koeficijent korisnog djejstva turbine i generatora, snaga
generatora je:

gde je hidraulička snaga turbine.

Pošto je ukupna proizvedena energija , slijedi da je energija koja se dobija

samo iz akumulacije:

c) Protok kojim radi jednak je protoku vode kroz turbinu. Kako turbina pogoni generator
koji na izlazu razvija snagu pri , to je protok kroz turbinu:

⁄
Zadatak 2. Branska hidroelektrana sa srednjim neto padom treba da radi
sa maksimalnim i minimalnim protokom ⁄ i ⁄ . Odrediti broj
identičnih agregata (generatora) u hidroelektrani ako je koeficijent korisnog djejstva
Frensisove turbine .
Rješenje:
Maksimalna i minimalna snaga jednog agregata u određena
je maksimalnim i minimalnim protokom i .
Na osnovu podataka iz teksta zadatka, dobija se:

Snaga jedne turbine (agregata) određuje se iz uslova da pri minimalnom protoku koji se
može pojaviti u toku rijeke, bude maksimalno iskorištena jedna turbina (agregat):

gdje je koeficijent za Fransisovu turbinu. (na osnovu neto pada i protoka).

Potreban broj turbina je:

Stvarna snaga turbine je:

Korigovani koeficijent iznosi:

Zadatak 3. U slivu jedne rijeke izgrađene su tri hidroelektrane. i su izgrađene na

glavnom toku rijeke, dok se nalazi na jednoj od pritoka. i su akumulacione, a
je protočna.

Korisna akumulacija iznosi , srednji neto pad i instalisani

protok ⁄ . Korisna akumulacija iznosi , minimalni dotok
⁄ , instalisani protok ⁄ i srednji neto pad . Srednji
neto pad iznosi , instalisani protok ⁄ . Minimalni dotok vode
drugom pritokom je ⁄ .
Potrebno je odrediti garantovanu proizvodnju električne energije u toku jedne godine za sve
tri hidroelektrane ako su akumulacioni bazeni i puni, dok stepen korisnog djejstva
agregata (turbina i generator) iznosi: , i .
Rješenje:
Na osnovu podataka o instalisanom protoku, srednjem neto padu i stepenu korisnog
djejstva svake od elektrana mogu se izračunati aktivne snage generatora:

Vrijeme rada pojedinih u toku jedne godine se može izračunati na osnovu izraza za
protok vode:

gdje je sa označeno vrijeme rada (u satima) izračunatim snagama generatora elektrane u

toku jedne godine. Uvrštavanjem konkretnih vrijednosti za pojedine elektrane dobija se:

jer ima jedini dotok iz akumulacije čija je zapremina , a instalisani protok (pri
tome je zanemaren dotok vode u akumulaciju),

jer je tako projektovana da se njen instalisani protok podmiruje minimalnim

(garantovanim) dotokom pritoke i zalihom akumulacije. Odatle je:

Instalisani protok s kojim radi jednak je zbiru minimalnih (garantovanih) protoka svih
pritoka i, pošto je protočna – nema svoju akumulaciju, to je korisna zapremina koju
ona koristi jednaka korisnim zapreminama akumulacija i :

odatle se dobija:

Garantovana električna energija koja se može proizvesti je jednaka zbiru energija pojedinih
elektrana koje maksimalnom snagom rade u dobijenim vremenima:
Zadatak 4. Reverzibilna hidroelektrana ima zapreminu akumulacije .
Pražnjenjem akumulacije proizvede se električne energije. Stepen korisnog
djejstva elektrane je , a pumpe . Kolika je visinska razlika između donje i gornje
akumulacije? Koliko se energije potroši na pumpanje vode iz donje u gornju akumulaciju?
Koliko iznose gubici čitavog ciklusa skladištenja energije? Pretpostaviti da gubici nastaju
samo prilikom pumpanja te prilikom pretvaranja mehaničke u električnu energiju.
Rješenje:
Energija akumulirana u gornjoj akumulacij iznosi:

Električna energija proizvedena pražnjenjem akumulacije vode:

Iz gornjeg izraza slijedi potrebna visinska razlika:

Ukupni stepen korisnog djejstva računamo prema izrazu:

Utrošena energija preuzeta iz EES-a (za pumpanje vode iz donje u gornju akumulaciju):

Ukupni gubici su:

Zadatak 5. Pumpno-akumulaciona hidroelektrana proizvodi tokom . Gornja

akumulacija hidroelektrane smještena je iznad rijeke. Stepen korisnog djejstva
pumpe je , a proizvodnje električne energije . Odrediti: električnu energiju
potrebnu za dnevno pumpanje vode u gornju akumulaciju kako bi hidroelektrana proizvodila
dnevno; te zapreminu vode koja se dnevno prebacuje u gornju akumulaciju kako
bi se ostvarila predviđena proizvodnja hidroelektrane .
Rješenje:
Zadatak 6. Na slici je prikazan hronološki dijagram opterećenja jedne elektrane u toku
godine, čija je nominalna snaga jednaka maksimalnoj instalisanoj snazi. Potrebno je:
a) izračunati ekvivalentno vrijeme trajanja maksimalnog opterećenja i vrijeme
iskorištenja instalisane snage,
b) nacrtati uređeni godišnji dijagram opterećenja (krivu trajanja opterećenja) i
c) izračunati faktor opterećenja, faktor neravnomjernosti opterećenja i faktor
iskorištenja instalisane snage.

Hronološki dijagram opterećenja u toku jedne godine za jednu elektranu.

Rješenje:
a) Ekvivalentno vrijeme trajanja maksimalnog opterećenja predstavlja vrijeme iskorištenja
maksimalne snage, odnosno dobija se kao količnik ukupne proizvedene električne
energije i maksimalne aktivne snage kojom je elektrana proizvodila tu električnu energiju
u toku razmatranog perioda. Pošto se u zadatku radi o godišnjem dijagramu opterećenja,
to je proizvedena električna energija jednaka površini ispod krive na hronološkom
dijagramu. Tako se za ekvivalentno vrijeme trajanja maksimalnog opterećenja dobija:

∫ ∫ ∫ ∫

( )

( )

Kako je instalisana snaga jednaka nominalnoj, a po uslovu zadatka, ona je ujedno

maksimalna, vreme iskorištenja instalisane snage je:

∫
b) Kriva trajanja optere}enja se dobija nanošenjem najvećeg opterećenja na početak
dijagrama, a zatim sljedećih manjih opterećenja u nastavku dijagrama, sve do najmanjeg
opterećenja, na kraju perioda T, kao što je to prikazano na sljedećoj slici.

c) Faktor opterećenja pokazuje koliko je elektrana bila opterećena u odnosu na srednju

snagu kojom je električna energija proizvedena u razmatranom periodu od jedne godine:

odnosno, ako se iskoristi ekvivalentno vrijeme trajanja maksimalnog opterećenja, tada je:

Faktor neravnomjernosti opterećenja predstavlja količnik minimalnog i maksimalnog

opterećenja koje se imalo u razmatranom periodu:

Faktor iskorištenja instalisane snage predstavlja količnik stvarno proizvedene količine

aktivne električne energije u razmatranom periodu i količine aktivne električne energije koju
bi elektrana mogla proizvesti kada bi kontinualno radila nominalnom snagom u istom tom
periodu:

odnosno, ako se iskoristi definicija srednje snage:

a pošto je , slijedi:

∫
Zadatak 7. Godišnji dijagram opterećenja jedne hidroelektrane prikazan je na slici.

Godišnji dijagram opterećenja hidroelektrane

Ako je instalisana snaga elektrane jednaka nominalnoj snazi , izračunati:

a) cijenu jednog proizvedene električne energije i cijenu ukupno proizvedene
električne energije u toku jedne godine i
b) ono vrijeme iskorištenja maksimalne snage za koje je odgovarajuća
termoelektrana, sa istim dijagramom opterećenja ekonomičnija od hidroelektrane.

Ekonomski pokazatelji i su sljedeći:

- cijena jednog instalisanog je (novčanih
jedinica po kilovatu instalisane snage),
- faktori godišnjih troškova i
- stepen iskorištenja , kalorična vrijednost uglja i cijena uglja
.
Rješenje:
a) Cijena prozvedenog električne energije jednaka je:

pri čemu je za cijena goriva jednaka . Cijena jednog instalisanog u iznosi:

a faktor godišnjih troškova . Vrijeme iskorištenja maksimalne snage je:

∫ ∫

odnosno

(∫ ( ) ∫ ∫ )

[ ]
Cijena električne energije proizvedene u toku jedne godine iznosi:

b) Kriterij ekonomičnosti predstavlja cijena proizvedenog električne energije u i

. Da bi proizvodnja električne energije u bila ekonomičnija od proizvodnje u ,
potrebno je da cijena proizvedene električne energije u bude manja od cijene
proizvedene električne energije u :

Za cijena proizvedenog kWh električne energije je:

gdje su poznate sve veličine osim vremena iskorištenja maksimalne snage

Cijena goriva se dobija na osnovu cijene uglja (one nisu iste jer cijena goriva uzima u obzir
samo dobijenu električnu energiju na pragu elektrane). Za električne energije
potrebno je ⁄ energije dobijene sagorijevanjem uglja, odnosno :
Na osnovu kalorične vrijednosti uglja, potrebna količina uglja za dobijanje energije
je:

Kako je cijena uglja , za električne energije potrebno je: