PALEOLITIK

-Abevillien Stariji paleolitik

-Clactonien 1 800 000-250 000

-Acheulian (Ašelijen) god. prije Krista

-Levaloasien Srednji paleolitik

-Mausterien 250 000-40 000

-Aurignacien Mlađi paleolitik

-Solutrien 40 000-9000.god.

-Magdalanien prije Krista

-Gravatien

-Epigravattien

NEOLITIK
-Predkeramički neolitik

-Rani (stariji) neolitik

-Srednji neolitik

-Kasni (mlađi) neolitik

Ne počinje svugdje isto te također ne završava svugdje isto vrijeme, na Bliskom istoku
počinje 9000. godine prije Krista, dok u našim područjima počinje tek 6000 god. prije
Krista.
 ENEOLITIK
Počinje oko 3500. godine te završava 2000. god. pr. Krista

TERMINI

-eneolitik (Dimitrijević, Tasić, Jovanović, Benac)

-halkolitik (J. Mallart, R.K. Evans)

-bakreno doba (P.Patay, N. Kaleuz, A. Benac)

-period prijelaza iz neolitika u brončano doba (M. Garašanin, J. Machnik).

Brončano doba
Traje od 2000. do 850. god. prije Krista

Paul Reinecke (Rejneke) je napravio periodizaciju brončanog doba srednje Europe koja
glasi:

Bronca A1 Starije brončano

Bronca A2 doba

Bronca B Srednje brončano

Bronca C doba

Bronca D Mlađe brončano

H (Halšnant) A1 doba
H A2

H B1

H B2

Korigirani Reinecke glasi:

-starije brončano doba: Bronca A1, A2 i A3

-srednje brončano doba: Bronca B1,B2,C1,C2 i C3

-mlađe brončano doba: Bronca D; H A1, H A2, H B1, H B2.

 TERITORIJALNO-KULTURNA PODIJELA EGEJE
U BRONČANO DOBA
Nisu sva brončana doba ista pa ih dijelimo na:

-brončano doba Tesalije

-brončano doba Makedonije

-brončano doba Peleponeza (Heladska kultura)

-brončano doba Krete (Minojska kultura)

-brončano doba Kiklada (Cicladi)

-brončano doba Male Azije

BRONČANO DOBA HELADE

EH I (early helad culture): 3100./3000.-2650.BC ( Eufresis kultura)

EH II A: 2650.-2450./2400.BC (Koraku kultura; najvažnije nalazište Lerna III)

EH II B: 2450./2400.-2200./2150. (Lefkandi I)

EH III: 2200./2150.-2050./2000. (Thirans kultura;Lerna IV)

MH I (midle helad culture): 2050./2000.-1900.

MH II: 1900.-1700.BC

MH III: 1700.-1575./1550.

LH I (late helad culture): 1550.-1500.BC

LH II A: 1500.-1450.

LH II B: 1450.-1425.

LH III A1: 1425.-1400.BC

LH III A2: 1400.-1340.

LH III B: 1340.-1190.BC

LH III C: 1190.-1050.BC
 MINOJSKA KULTURA
EM I(early minoy culture): 3100./3000.-2700/2650.BC

EM II: 2700/2650.-2150.BC

EM III:2150.-2050/2000.BC

MM I A(midle minoy culture):2050/2000.-2000/1950.BC

MM I B: 2000./1950.-1900/1850.BC

MM II A-B: 1900/1850.-1750/1720.BC

MM III A-B: 1750/1720.-1700/1675.BC

LM I A(late minoy culture): 1675.-1600.BC

LM I B:1600-1500.BC

LM II: 1500-1450.BC

LM III A1:1450-1370/1360.

LM III A2: 1370/1360-1340/1330.BC

LM III B: 1340.-1190.BC

LM III C: 1190.-1125/1100.BC
 KIKLADSKA KULTURA (CICLAD CULTURE)
EC I (early ciclad): 3100/3000.-2650.BC (Pelos kultura,Phyialakopi,Kampos grupa)

EC II A 2650.-2450./2400. BC (Keros-Syros kultura,Phyilakopi 1)

EC II B: 2450/2400.-2200/2150.BC (Lefkand I? ili Kastri grupa)

EC III A:2200/2150.-2050/2000.BC

EC III B:2050/2000.-1900/1850.BC (Phyilakopi I kultura)

MC (midle ciclad): 1900./1850.-?

LC I (late ciclad): 1600.-(1500/1400)?

LC II: 1500./1400.-(1390)?

LC III: 1390-?

TROJANSKA KULTURA

RANO BRONČANO DOBA

Troja I: 3000/2900.-2600./2550.BC

Troja II:2600/2550.-2250.BC

Troja III:2250.-2100/2050.BC

Troja IV:2100/2050.-2000/1950.BC

SREDNJE BRONČANO DOBA

Troja V:2000/1950.-1900/1850.BC

Troja VI:1900/1850.-1325.BC

KASNO BRONČANO DOBA

Troja VII A: 1325.-1230/1180.BC (Homerova Troja)

Troja VII B1:1230/1180.-1150.BC

Troja VII B2:1150.-1050.BC

 ŽELJEZNO DOBA
Cca 850 pr. Kr. do dolaska Rimljana

-starije željezno doba – Hallstatt (halštat – tumul u Austriji) 850-400 pr. Kr.

-mlađe željezno doba – La Tene (tumul u Švicarskoj) 400.BC do dolaska Rimljana

Periodizacija

Ha B3

Ha C1-C2 STARIJE ŽELJEZNO

Ha D1-D3 DOBA

Lt A

Lt B1-B2 MLAĐE ŽELJEZNO

Lt C1-C2 DOBA
Lt D

KRONOLOGIJA
Ha B3: 850-730 BC

Ha C1-C2: 730-600 BC HALLSTATT

Ha D1-D3: 600-450 BC

Lt A: 450-300 BC

Lt B1-B2: 300-180 BC LA TENE

Lt C1-C2: 180-110 BC

Lt D: 110 BC
 NEOLITIK
(cca 9000.-3500. BC)
-ne počinje svugdje u isto vrijeme
-u nas počinje 6000. BC a zavrsava 3500. BC
PROTONEOLITIK
-Kraj glacijalnog razdoblja u Europi,na Bliskom Istoku je temperatura bila viša
-Prvi koraci prema proizvodnji hrane odnosno poljodjelstvu i stočarstvu
-Protoneolitik predstavlja prijelaz sa stadija sakupljanja hrane u stadij
proizvodnje hrane
-Pojava prvih domaćih životinja u Kurdistanu odnosno Zagros planini ali nema
neposrednih dokaza o kultivaciji biljaka
-Važan dio prehrane su bile najprije samonikle žitarice čija je postojbina upravo
Bliski Istok a istovremeno se javljaju tragovi i prvih naselja koji sugeriraju na sjedilački
način života odnosno sedentizam
-Primjer protoneolitskih naselja su Karim Šahir(Kurdistan), Cawi Ceni(Zagros
planina), natufijenska kultura na području današnjeg Izraela i Jordana (10000. – 8300
pr.Kr.), za tu kulturu su karakteristična naselja na otvorenom: Beidha, Ejnan, Jerihon.
-Lepenski vir- prva protoneolitička kultura u Europi,gospodarstvo je mezolitsko
ali ima i sjedilački način života.
PREDKERAMIČKI NEOLITIK
-one zajednice koje su u različitim dijelovima svijeta dosegle razinu neolitika
(gospodarstvo, duhovnost, društveni aspekt), osim u keramičkoj proizvodnji. Među
najznačajnije lokalitete spadaju Jerihon i Ain Ghazal blizu današnjeg Amana

NEOLITIČKA REVOLUCIJA
-uzgoj žitarica (triticum monococcum, triticum dicoccum)
-domestikacija životinja (stoka sitnog zuba, ovca, koza, bovidi, goveda svinje)
Odvijala se na potencijalnim područjima tj. na „plodnom polumjesecu“ (Irak, Palestina,
Mezopozamija), a počinje zato što tamo postoje divlje žitarice.
-kontrolirani uzgoj kultivirane žitarice tritacum dicoccum
-promjena u genetskom materijalu
-žitarica mora odbavit svoj plod da bi se bez čovjeka mogla razviti
-razlika u domačoj žitarici je ta da plodu nije moguće da sam ispadne, mutacija.
 -čovjek sad sam sije zato što može imati zrna za sjetvu te žitarice,(jer se zrno
sačuvalo u košuljici), te to postaje jedna od glavnih grana neolitskog gospodarstva.
-Pečina Šanidar, Cawi Ceni (Kurdistan), Zagros planina, Buidha, Jarmo, Jerihon
(Natufijenska kultura), Kirokila kod Nikozije (Cipar), Dimini (Tesalija), Catal Huyuk.
- pšenicu koristimo i za apsolutno datiranje
ARTEFAKTI
- niz promjena u alatu, najvažniji, su predmeti oni koji imaju svrhu srpa napravljeni od
rogova (jelena), te se vide na oštricama oštečenja od fitdina (vlakana u pšenici). Oštrice
su se pričvrščivale prirodnim smolama.
-Stočarstvo donosi prevladavanje onih artefakata koji su povezani s prehranom, pa se
javljaju novi alata ( dugačkih sječiva, koja su posebno retuširana – pilice, zbog
obrađivanja mesa)
- žrnjevi – pribori za žrvljenje – kamene ploče od sitnog pjeska kojima se vrlo efikasno
mrvi žito te se prave nekakve pratortilje..
Artefakti su najčešće trouglog i poliglalnog presjeka (ako nije dovoljno oštar onda se
retušira)
-kremen se koristi za svrdla koja služe za preformaciju predmeta od kosti i rožine.
- stočarstvo dava i mogučnost za izradu odjeće, dokaz je vidljiv na dnu keramičkog
artefakta gdje je otisak odjeće ostao neposredno prije sušenja.
-pojava poliranih obrađenih tehnikom glačanja
-jezičarske sjekire
-kalupske (skoro iste ali su veče)
-sjekire čekič
Rupa se pravi tako da se sitni pijesak stavi na mjesto gdje želimo rupu te se uz pomoć
kosti koja se vrti događa trenje i napravi se rupa.
Koristi se također i vulkansko staklo i opsidijan (crni i bijeli)
Na naše područje opsidijan dolazi iz južne Italije.
Strijelice s krilcima i trnom
-Koštani alati – najčešće igle, šila i pribadače
Javljaju se i alati za glačanje
* Neolitik donosi i promjenu u naseljima
-dolazi do uspostavljanja dugotrajnih naselja zbog obnavljanja ciklusa
proizvodnje
 - kuće imaju kružnu osnovu te su pravljene od čerpiča na koje je ljepljena glina
sa slamom te su krovovi od šiblje i šaše.
Nekad su složeniji sustavi kao u Ḉatal Hayǘk-u
Drugačiji odnos prema mrtvima
-prijelaz iz jednog oblika u drugi
-on ostaje član zajednice bez obzira što je mrtav (tj. mislili su da pokojnik spava)
KULT
Središta kulta se javljaju u neolitiku kao dijelovi naselja ili djeluju zasebno
Ženske figure s naglašenim oblinama (nekad s ptičjom glavom) – kult plodnosti
Muška božanstva su rijetka
Neolitska umjetnost: glavica iz Butmira

TEHNIKE UKRAŠAVANJA

-MONOKROMIJA- važna je finoća(sjajno uglačana) te su posude ukrašene različitim

bojama
-UTISKIVANJE (impresso)- naročito raspostranjena na cijelom Mediteranu, utiskivaju
se u svježu glinu prsti , školjke ili se pak uštipne, najčešće su cik-cak linije. Impresso ili
Kardium kultura je manifestacija ove tehnike. Kereš (HUN) i Kiš (ROM) su srodne
impresso kulturi.
-SLIKANJE a) prije pečenja- kad se stavi ukras prije pečenja najčešće crne boje
b)poslije pečenja
-UREZIVANJE- urezivanje ukrasa
-KANELIRANJE- plitko žlijebljenje po posudi (kasni neolitik, vinčanska, butmirska
kultura)
PLASTIČNO MODELIRANJE- ljepe se rebra na posudu te se tako peče
BRABOTIRANJE – asocira na koru drveta, posuda se modelira pa se poprska žitkom
glinom koja se sljeva te se tako peče
Najčešći S i C motiv
 NEOLITSKE KULTURE
(cca6000-3500 BC)
Područja BIH regije Ostala područja
Starčevačka Sesklo
Impresso Dimini(GRČ)
Starčevačko -impresso Korenovo
Veselinovo
Danilska Marica(BUG)

Kakanjska Boian(RUM)

Vinčanska Linearno- trakasta

Potiska (ist. HUN)

Hvarsko-lisičićka Lengyelska(HUN)

Butmirska Sopotska (CRO)

Vinčanska Brezovljanski tip

sopotske kulture

Korenovska

PERIODIZACIJA NEOLIKA
-PREDKERAMIČKI- karakterističan za Anatoliju, Tesaliju, Kretu i Plodni polumjesec,
ostala područja počinju s ranim neolitikom 2500 godina kasnije

-RANI (STARIJI) NEOLITIK

-SREDNJI NEOLITIK

-KASNI (MLAĐI) NEOLITIK

ENEOLITIK
(cca 3500.-2000. BC)

Na Bliskom istoku počinje 5400.

OPĆE ZNAČAJKE

-tehnološki razvoj metalurgije bakra i u manjoj mjeri zlata, razvoj rudarstva

-I stupanj - uporaba samorodnog bakra, hladno i toplo kovanje

 -II stupanj – uporaba oksidnih ruda, topljenje i lijevanje u jednodijelne kalupe

-III stupanj – uporaba sulfitnih ruda, topljenje i lijevanje u dvodijelnim

kalupima, serijska proizvodnja

- nastajanje novih keramičkih tehnika ukrašavanja te nestajanje antropomorfne plastike

- nestajanje ili transformacija neolitskih kultura

-formiranje novih kultura

-intenziviranje stočarstva

-promjena u duhovnoj kulturi (razdvajanje svijeta mrtvih od svijeta živih)

-promjene u načinu ukopa (nekropole su izvan naselja)

-promjene u društvenoj organizaciji – bit je u podijeli rada vrijednosti su drugačije nego

u neolitiku, ekonomsko raslojavanje, pojava bogatih (aristrokracije) i siromašnih

-početak indoeuropezacije i promjene u demografskoj strukturi

-prilično nemirno vrijeme – naselja gradinskog tipa na vrhu brda

-pojava žezla

TEHNIKE UKRAŠAVANJA

-urezivanje

-slikanje (pojava grafita)

-kaneliranje

-inkrustriranje – ispunjavanje bijelom masom izdubljenih, rovašenih ili izbrazdanih

motiva

-žigosanje (pečatiranje)

-brabotiranje

-žlijebljenje-blisko urezivanju ali se ovdje koriste tupi instrumenti

-duborez- primarno drvorezarska tehnika

-rovašenje

-brazdasto urezivanje(fuhernšnit) ovdje se potez ne vuče bez prekida(kostolačka i retz-

gajary)

-utiskivanje vrpce

ENEOLITSKE KULTURE
Varna kultura – Crno more

Tiscapolgar kultura – nastarija

Salcuta, Krivodol, Bubanj

Lasinjska- sjeverna Bosna, Hrvatska do Velebita na sjever sve do Štajerske i Koruške sa

zapadnom Mađarskom, nastavak neolitske kulture,

Retz-Gajary

Badenska – Slavonija i Srijem

Hvarska – Jadran i Hercegovina

Butmirska – srednja Bosna

Kostolačka – Šumadija, sj. Bosna (Pivnica), Slavonija, Srijem

Jadranski eneolitik – Jadran

Vučedolska kultura – Središnji i istočni dio Hrvatske, te Bosna, raspostranjena od

okolice Praga na sjeveru do južne Bosne na jugu i od južnih Karpata i rumunjskog
Banata na istoku do jugoistočnih alpskih područja na zapadu

Jadranski eneolitik – Jadran i Hercegovina

INDOEUROPLJANI

Oni su jedno od najstarijih stepskih populacija

-prva ih je prepoznala lingvistika

-njihove migracije mjenjaju sliku tadašnje Europe,dolazi do novog kulturno-

gospodarskog i društveno ekonomskog poretka, donose uvjete za preduvijete nastanka
velikih civilizacija (Hetite, Hurita)

Nikad nisu govorili istim jezikom nego su koristili neke slične riječi koje se očituju od
Indije do Europe, po kojoj su se raširili

Kad se govori o Indoeuropljanima misli se na cijeli niz kulturnih grupa koje imaju neke
zajedničke značajke

-pokapanje po tumulima

-pojava zaprežnih kola

-žezla u obliku konjske glave

-vrčasta keramika

Valovi dolazaka Indoeuropljana – 4000. – 1800. god. pr. Kr. (3 vala)