Professional Documents
Culture Documents
Regeo Aap10
Regeo Aap10
- Ranije
- Iz Kalifornije za 40 h
- Danas – za 24 h
- 1901 - Britanske kolonije: Novi Južni Wales, Viktorija, Queensland, Južna Australija, Zapadna Australija i
ostrvo Tasmanija ujedinile kao federativne jedinice u Australijsku zajednicu (Commoniuealth of Australia)
- 7 703 212 km2 (6), sa 10 508 000 st (1961) ili 19 855 288 (2008).
- Obrisi jedinstveni
- Zemljište - ustalasano
- Najmlađa izdizanja - starijeg pleistocena - samo nešto više izdigla zapadni i istočni deo kontinenta
- Široko sinklinalno područje - koje se već u juri i tercijaru punilo sedimentima, ostalo još dalje u niskim
nadmorskim visinama
- Jezero Eir
- Južna obala - zalivi estuarskog tipa (Spenserov zaliv, Zaliv sv. Vinsenta)
- Između – (prostor nije tako prostran, po građi, izgledu i privredno osobit) Južnoaustralijske planine
Geološko-tektonska karta Australije (Po W. Geisleru)
- Od 300 do 500 m
- Udubljene nizine i
- Usamljene planine od kristalastih kamenih masa Mac Donell (do 1 460 m) i Mesgreve (1 594 m)
- Planine razdvaja kotlina sa velikim slanim močvarama i jezerima (Macdonaldovo i Amadeusovo jezero)
- Nullarbor - tercijarnim krečnjacima, pusta, krševita visoravan, 100 m visokim odsekom lomi u Veliki australijski
zaliv
- Na SZ Obale devedesetih milja (Ninety Mile Beach) i dine Velike peščane pustinje (Sand Ridge Desert)
- U Darling Rangeu i Stirling Rangeu se opet izdiže do 1 000 m pre nego što se prelomi prema moru
Mac Donell
AUSTRALIJA - Zapadnoaustralijska površ
- Pogodni uslovi za život - samo na jugozapadu, gde je brdovita i sa više vlage te je obrasla travom i drvećem
- Na zapadu je zapadnoaustralijska morska struja ponegde formirala obalne kose, iza kojih se prema severu
otvaraju zaklonjeni zalivi
- Stari masiv Australije se izdiže s druge strane potoline koja se proteže od jezera Ejr u sredini Centralne nizije,
pokraj jezera Torrens, u Spencerov zaliv,
- Gotovo 1 000 m
- Brda su rascepkana u više skupina (Mt. Lofty, Flinders Range, Barrier ili Stanly Range)
- Prelaz od tipičnog pretkambrijskog masiva Zapadnoaustralijskog platoa ka nešto mlađim gorjima Istočne Australije
- Pod njima sakriveni, a na površinama ivicama izbijaju jurski krečnjaci i tercijarni sedimenti – dokaz o dužini
spuštanja i zasipavanja
- Jezero Ejr “mrtvo srce Australije”, površina pri max vodostaju - 12 m a.v.
- U mladoj geološkoj prošlosti jezero je bilo mnogo veće, dopiralo je do 54 m iznad današnje površine i verovatno je
oticalo prema moru (Ostatke iz tih vremena predstavlja još čitav niz manjih jezera)
- Barrier Range (Broken Hill) deli niziju kod jezera Ejr od Darlinško-marajske nizine
- Darling i Murray, jedine veće, stalne vode, voda iz kišovito planinske oblasti na istoku, te je odvode na jug u more
- Pod mlađe, većinom jurske krečnjačke, peščare i bazalte, razgranate u pobrđe sa lokalnim nazivom Downs.
- U primorju - doline su pretvorene u poluzaokružene i izdužene zalive tipa rias i u manje ravnice, koje
razdvajaju ogranci sporednih slemena
- U severnom delu, oko 2 000 km, Veliki koralni greben, na rubu šelfa, potonulog dela kontinenta
- Preko granitnih slemena, reke sa istoka duž mlađih bazaltnih zona prokrčile put i ispreplele se s
izvorištima voda, Karpentarijskog zaliva
- Visovi su blagih padina, sredogorskog karaktera, lako dostupni konjima i automobilima, a zimi veoma
podesni za skijanje
- Istočnoaustralijske planine nastavljaju se još sa druge strane Bassovog kanala na ostrvu Tasmaniji
AUSTRALIJA – Klima
- Sušna unutrašnjost u srednjem i W delu (Alice Spring 286 mm, Coolgardie 231 mm)
- Čitave godine vlada suvo tropsko vreme sa visokim vazdušnim pritiskom i suvim jugoistočnim pasatom
- Krajnji sever, u Kimberleyskom području, u Arnhemskoj zemlji, na Jorškom poluostrvu - više od 1 500
mm, a u Queenslandu - od 2 000 mm
- Počinje tipično australijsko podneblje – i prema jugu sve suvlje, ali samo u unutrašnjosti i na zapadu.
AUSTRALIJA – Klima
- U Ist. i JIst. primorju pasat nad toplim morem hvata vlagu, zahvata planinske padine, te izlije na njih
mnogo kiše (Sydney 1230 mm),
- Preko pl. u unutra. ovlaženi pasat ne prodire, nego se spušta kao ugrejani suv vetar
- Između 30 i 350 JGŠ, zimi, sa zapada, putujuće depresije južne hemisfere sa ciklonskim padavinama
- Leti, kada se zapadni vetrovi povuku na jug, nešto je suvlje u JIst, a izrazito suvo u srednjem delu Juž.
Australije i u JZap
- Podneblje »sredozemnog« karaktera sa zimskim kišama i suvim, vrućim letom (Adelaide 535 mm, JZap
800—900 mm).
- Krajnji jugoistok Australije i Tasmanija, južnije od 350 JGŠ i takođe u doba leta izvan suvog pojasa
- Zapadni vetrovi, oko 40 stepeni, na južnoj hem, otvorene okeanske površine, »besnećih 40 stepeni«, kiša
stalno, najviše zimi
- 5 klimatskih područja:
- Krikovi puni samo u doba jakih kiša, kada divljaju i pustoše, pa opet presahnu
- Arteške vode – podzemni sliv - Srednjoaustralijske nizije od Karpentarijskog zaliva sve do praga kod
Broken Hilla (1,5 milion po km2)
- Niz manjih u opsegu do 1 miliona km2 (u području reke Murray, oko Eucle uz Veliki australijski zaliv, na
zapadnoj obali i na severu na izlazu Velike peščane pustinje na Obalu 90. milja)
- Mnogo vode propada zbog nepodesnih, primitivnih odvodnih jaraka i zbog jakog isparavanja
- Za navodnjavanje - samo rečna voda (oko 300 000 ha zemljiata u Viktoriji i Novom Južnom Walesu)
- Najveće sprave za navodnjavanje - na reci Murray i njenim pritokama (Goulburn, Loddon, Mita,
Murrumbirgee, Lachlan)
- Do I sv. rata - gradnja uređaja za navodnjavanje bila povezana sa regulacijom reka za plovidbu
- Uz N, E i SE prilično nakvašene, šumovite i reljefno raznolike obale - zemljište podzolskog tipa, znatno
isprano i slabo plodno
- U srednjem delu lstočnoaustralijskih planina, u južnom Queenslandu, gde šuma prelazi u savanu i u stepe
Michelove trave, široko je rasprostranjena veoma plodna crna zemlja, podseća na černozem
- Još dalje u unutrašnjosti (manje od 500 mm), gde savana prelazi u šikarastu stepu, pa dalje u polupustinju i
pustinju - smeđa i siva tla
- Prema unutrašnjosti - crveno, u pojasu od Esperance na južnoj obali prema NW - lateritno tla
- Preterana ispaša
- Plodno crvenkasto zemljište Darling Dovonsa, zbog neopreznog obrađivanja, načela erozija i rascepkala
ga dubokim jarugama
- Hrpe žilave, bodljikave trave spinifex (Triodia), šikare akacije, obično zvane mulga (Acacia aneura) ili
brigaloio (Acacia harpophyta)
- U vlažnijim stepama na NE pustinjske Australije, SW Queenslandu, raste trava Mitchel Grass (Astrebla),
zavisna od letnje kiše, koja je za ispašu
- Akacijevo (mulga scrub), eukaliptiusovo, slano lli saltbush (Atriplex) i plavog žbunje (Kochia) - unutrašnjost i
zapad
- Poseban tip žbunaste vegetacije - šikara eukaliptusa, duž južne obale od Viktorije do Zapadne Australije
(mallee scrub)
AUSTRALIJA – Vegetacija
- Prema vlažnijem severu i istoku scrub u bujniju savanu, sa galerijskim šumama pored voda
- Na vlažnijim spoljnim padinama gusta i bujna, sa drvećem preko 100 m i sa obiljem paprati
- Prema suvoj unutrašnjosti ona postaje ređa i prozračna »savanska šuma«), dok se ne proredi u otvorenu
savanu (grassland)
- Eukaliptusa - 400 vrsta: planinski jasen (Eucalyptus regnans) u planinama Viktorije, karri (Eucaliptus
diversicola) i jarral (Eucalyptus marginata) u Zapadnoj Australiji
- 250 000 - 300 000 Australida, negroidnih rođaka Veda iz JI Azije i dr predravidskih naroda u Indiji
- 60 000 - 70 000 (popis iz ‘47. - 47 000), 517 000, 2.5% Australijske populacije (2006)
- Holanđani 1605. ugledali N australijsku obalu u Karpentarijskom zalivu i u nekoliko navrata istraživali -
Nova Holandija
- 1770. Džejm Kuk - utvrdio pravilne obrise novog kontinenta i predstave o velikoj Terri Australis, otkrio E
australijsku obalu i zbog sličnosti sa domovinom dao ime New South Wales
- 1836. osnovana Adelaide - glavni polazni centar za širenje stočarstva, 1851. u koloniji Viktoriji otkriveno zlato
- Posle Au, stočarstvo ili kraj rudnika Cu Juž A, Ag Broken Hilla ili nakon 1890. novootkrivenim rudnicima Au u
Zap Australiji
- Zasnovana železnička mreža, poljoprivreda žita, prvi irigacioni sistemi, a stanovništvo je poraslo na 4 miliona
- Od 1890. do 1910, u Ameriku odlazilo najviše ljudi, doseljavanje je opalo jer su zlatni izvori presahli
- Italijani kad nisu više mogli da odlaze u Ameriku; plantaže šeć. trske u Queenslandu
AUSTRALIJA – Stanovništvo – Tok naseljavanja
-1947: 6 835 200 stanovnika rođenih u Australiji, 381 600 u Engleskoj, 103 000 u Škotskoj, 44 800 u Irskoj,
33 600 u Italiji, 14 600 u Nemačkoj
- Australijska imigraciona - dopušta useljavanje belom stanovništvu (White Australia Policy) – ne više od
2% godišnje – očuvanje standarda
- Jugosloveni u Australiji
- Do I sv rata - veoma malo Jugoslovena, posle I sv rata više – jer su imali zatvorena vrata u Ameriku
- Od 1925. do 1928. - oveća naselja - Dalmatinaca i Makedonaca, u Zapadnoj Australiji oko Pertha i
Kalogooriela, u Novom Južnom Walesu oko Sydneya i Broken Hilla, u Viktoriji oko Melbourna, u
Queenslandu oko Townsvila i Cairnsa - poreklom sa sela
- Za vreme II sv. rata - oporavak, zaposlenja u australijskim fabrikama, u koje pre rata nisu primali strance
- Po Tejloru, linija od Šarks Beja (Zaliva morskog psa) na W obali do zaliva Esperance na S obali, i zatim opet od
S obale pored Broken Hilla prema N Queenslandu u nešto gušće naseljene predele SZ, SE i E
- Samo na jugu, u Marrayskoj ravnici, veštačko navodnjavanje je domamilo i u taj izohijetni pojas nešto više st.
- 3 – 5 st na 1 km2, izolovana područja: u Brisbanskom primorju u južnom Queenslandu, u primorju oko Sidneja, u
većem delu Viktorije, donekle u Južnoaustralijskom primorju ispod Flinders Rangea i u SW Australiji ili Swanlandu
- 5 najvećih primorskih gradova (Sidnej, Melburn, Brisbejn, Adelaida i Perth) - (49,7%) australijskog stanovništva
- Osnova privrede agrarna - u gradovima onih koji se izdržavaju dohocima od zemljišta i stoke, dok je unutrašnjost
još prazna sa mnogo stoke i malo ljudi
AUSTRALIJA – Stanovništvo – Gustina i raspodela stanovništva
- Koncentracija oko velikih gradova - nezrela, u kolonijalnoj istoriji zasnovana populaciona i privredna struktura
- Na oko 15 do 16 miliona
- Realna procena Tejlora - Australiji današnjim standardom života moglo da živi 30 miliona stanovnika
- Pri prosečnom evropskom standardu života, koji je niži od australijskog, pa, moglo bi da živi i do 60 miliona
stanovnika
- Kinezi ...
Skoro ¾ Australijanaca žive u metropolama i obalnim područjima. Obala je jedan od integralnih delova
australijskog integriteta.
AUSTRALIJA – Privredne karakteristike
- Relativno kratko kolonijalno doba
- Među privima u svetu po broju ovaca, goveda, proizvodnji i izvozu vune, mesa, pšenice, Zn, Pb, Au
- Skuteri do 90 tih XIX veka (sa preko 100.000 ha i 10 tine 000 grla)
- Preko 50% “krunske zemlje” se daje pod zakup, 10% privatnih poseda
- 1/3 st u unutrašnjosti hrani ostale, jer manje radne snage treba mehanizovanoj poljoprivredi, ali u Australiji obrnuto
- Strani kapital
AUSTRALIJA – Poljoprivreda
- Ovčarstvo – u istočnoj unutrašnjosti (južni Queensland, Novi Južni Wels,
Viktorija do granice Juž. Australije- 250 do 500 mm )
- Meso, mleko
- Uređaji za hlađenje
AUSTRALIJA – Poljoprivreda
- Zemljoradnja – na 1% celokupne površine
- Primorske ravnice Južne Australije, uz Murray i njegove pritoke, kao i u plodnim Darling Downs
- Šećerna trska
- Duvan, pamuk
- Voćarstvo
- »Aluvijalno« zlato, prvo najvažnije, danas daje samo još 10% proizvodnje. Sve ostalo zlato dobija se iz zlatnih
žila u pretkambrijskim stenama
- Glavno nalazište rude Pb, Zn i Ag - Broken Hill u sev.ist. produženju kaledonskih Južnoaustralijskih planina,
manje u Tasmaniji, Queenslandu i na jugoistoku: Novog Južnog Velsa
AUSTRALIJA – Rude i energentski izvori
- U blizini Broken Hilla – uran, ali i u Rum Jungle kod Darwina i Mt. Isa u Queenslandu
- Oko Ipswich-a, Rockhampton-a i Blair Atholl u Queenslandu, Leigh Creek u Južnoj Australiji, Colie u W Australiji
- Glavni proizvođači elektroenergije u Australiji su dva termoenergetska sistema kod Sydneya (Bumerny) i
Yallourn u blizini lignita u Viktoriji
- Mašinska ind. (traktori i druge poljoprivredne mašine, tekstilne mašine, električne mašine, dizel-motori itd.)
- Hemijska ind. - ugljenokopi i koksare stvorili su uslove (benzol, sintetička nafta, katran, plin, veštačka đubriva,
farmaceutske potrebe)
- Obojena metalurgija - rafinerije Cu, Pb, Zn u Južnoj Australiji i u Novom Južnom Walesu i prve fabrike Al na
Tasmaniji i u Viktoriji
- Podmiruje domaće potrebe, ¾ ind.preduzeća na SE u Novom Južnom Walesu i u Viktoriji, jer je uz ugalj izrasla i
glavna baza metalurgije
- U krajevima koji su jedini gusto naseljeni, razvio se i veći deo lake, pogotovo tekstilne industrije
AUSTRALIJA – Saobraćaj
- Najgušća i odvojena - žel mreža na SE, od Brisbana do Melbourna, i područje pšenice pored Murraya
- Australijska pristaništa, Sydney i Newcastle – najmodernija (magazini za vunu, klanice stoke i hladnjače za
meso) i u ponekim od njih (Newcastle, Port Kembla, Nhyalla, Port Pirle) uređaji za utovar uglja, Fe i drugih ruda
- Glavni aerodromi: Essendon kod Melbourna, Mascot kod Sydneya i Ipswich kod Brisbana.
- Preko Novog Zelanda (Auckland) i Havajskih ostrva (Honolulu) u Severnu Ameriku i preko Guama na Japan
AUSTRALIJA – Spoljna trgovina
- Privreda zavisna od spoljne trgovine
- Uvozni artikli: teh. oprema, mašine, prevozna sredstva, nafta i hem. proizvodi