HRVATSKA NORMA ves:o1 12028 HRN EN 1998-6 Dg taf Zamjonjule HRN EN 1998.6:2008 Eurokod 8: Projektiranje potresne otpomosti konstrukcija - 6. dio: Tornjevi, jarboli i dimnjaci (EN 1998-6:2005) Eurocode 8: Design of structures for earthquake resistance ~ Part 6: Towers, masts and chimneys (EN 1998-6:2005) Eurocode 8: Calcul des structures pour leur résistance aux séismes ~ Partie 6: Tours, mats et cheminées (EN 1998-6:2005) Eurocode 8: Auslegung von Bauwerken gegen Erdbeben ~ Teil 6: Tirme, Maste und Schornsteine (EN 1998-6:2005) Europska norma EN 1998-6:2005 ima status hrvatske norme Referencijski bro: HRN EN 1998-6:2011 hr EE HZ trast ztcese = Crotan Standards Zabranjeno je umnozavanje hrvatskin narma ill rjnowi djlovaHRN EN 1998-6:2011 A Napomena o autorskom pravu ©HZN 2011 ‘Sva prava pridrzava HZN na temelju Zakona o normizaciji (NN 163/2003). Ako drugaéije nije utvrdeno, ni jedan dio ovoga dokumenta ne smije se umnozavati ili upotrebljavati u bilo kojem obliku ili na bilo koji nagin, elektroniski ili strojno, ukljuéujuéi fotokopiranje i mikrofilm, bez pisane dozvole HZN-a éija je adresa nize navedena, Hrvatski zavod za norme (HZN) Adresa: Ulica grada Vukovara 78 10 000 Zagreb, CROATIA Tel. ++ 385 1610 60 95 Faks: ++ 385 161093 21 e-posta: hzn@hen.hr Web: www.hzn.hr Izjava 0 odbijanju odgovornosti za PDF PDF zapis moze sadrZavati ugradene oblike znakova. U skladu s Adobeovom politikom licenciranja, ovaj se zapis smije tiskati ii pregledavati, ali se ne smije uredivati osim ako na racunalu, na kojem se obavija uredi- vanie, postoje licencirani i instalirani oblici ugradenih znakova. Preuzimanjem ovog zapisa stranke prihvacaju ‘adgovornost nekrenja Adobeove politike licenciranja. Hrvatski zavod za norme ne prihvata nikakvu odgo- vornost u tome podrugi Adobe je robni zig turtke Adobe Systems Incorporated, Pojedinosti o programskim proizvodima upotrijebljenim za stvaranje ovog PDF zapisa mogu se naci u opéim informacijama povezanim s ovim zapisom. Parametri stvaranja PDF zapisa optimizirani su za ispis. Poduze- te su sve mjere da zapis bude prikladan za uporabu. U izuzetnom sluéaju otkrivanja problema povezanog s jim molimo izvijestite HZN na gore navedenoj adresiHRN 1998-6:2011 Nacionaini predgovor ‘Ovu je hrvatsku normu izdao Hrvatski zavod za norme na temelju Zlanka 9. Zakona o normizaciji (,Narodne novine’, br. 163/203) i u skladu s Unutragnjim pravilima za normizaciju, UPN 3, totka 6.1.3, tako Sto je europsku normu EN 1998-6:2005, Eurocade 8: Design of structures for earthquake resistance — Part 6: Towers, masts and chimneys, prihvatio bez ikakvih preinaka, (Ova je hrvatska norma prijevod engleske verzije europske norme EN 1998-6:2005. Hrvatski tekst norme HRN EN 1998-6:2011, Eurokod 8: Projektiranje potresne otpomosti konstrukcija — 6. dio: Tomjevi, jarbol’ i dimnjaci, pripremio je tehniéki odbor HZN/TO $48, Konstrukciiski eurokodovi, Hrvatskoga za- voda za norme. Program konstrukcijskih eurokodova sadrZava niz norma od kojih se norme HRN EN 1991 do HRN EN 1999 sastoje od viée dijelova’ HRN EN 1990, Eurokod: Osnove projektiranja konstrukcija HRN EN 1991, Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije HRN EN 1992, Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukeija HRN EN 1993, Eurokod 3: Projektiranje éeliénih konstrukcija HRN EN 1994, Eurokod 4: Projektiranje spregnutih éeliéno-betonskih konstrukcija HRN EN 1995, Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija, HRN EN 1996, Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukejja HRN EN 1997, Eurokod 7: Geotehniéko projektiranje HRN EN 1998, Eurokod 8: Projektiranje potresne otpomosti konstrukcija HRN EN 1999, Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija Prethodno izdanje Ovo drugo izdanje norme zamjenjuje normu HRN EN 1998-6:2008 na engleskome jeziku Upuéivanje na druge norme (Ova norma sadrZava nedatiranim upuéivanjem odredbe drugih norma. Ta su upucivanja navedena na odgo- varajuéim mjestima u tekstu. Napomene: 1. Izraz ,europska norma" u tekstu ove norme razumijeva se kao ,hrvatska norma" 2. Nacionaine bilje&ke u tekstu norme oznatene su aznakom NB i odgovarajuéim brojem,(prazna stranica)EUROPSKA NORMA EN 1998-6 EUROPEAN STANDARD NORME EUROPEENNE EUROPAISCHE NORM lipanj 2008 Ics 91.120.25 Zamjonjulo ENV 1998-3:1986 Hrvatska verzija Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija — 6. dio: Tornjevi, jarboli i dimnjaci Eurocode 8: Dasign of Eurocode 8: Calcul des Eurocode 8: Auslegung von structures for earthquake structures pour leur résistance Bauwerken gegen Erdbeben— resistance ~ Part 6: Towers, aux séismes ~ Partie 6: Tours, Teil 6: Tirme, Maste und masts and chimneys mals et cheminées ‘Schomsteine (Ovu je europsku normu CEN odobrio 25. travnja 2005. godine. Clanovi CEN-2 moraju se pridrZavati CEN/CENELEC-ovin unuiraénjih propisa u kojima su ulvrdeni uvjeti pod kojima se v9) europskoj normi daje sialus nacionalne rorme bez ikakvih promjena. Najnovii pops: biliogafske upuinice koje se odnose na nacionalne nore mogu se dobit na zahljev u Glavnome tajristvu CEN-a il od bilo kojega njegova élana Ova europska norma posioj tri skizbene verzile (engleskoj,francuskoj i njematko). Lzdanje na kojemu drugom jeziku koje je na nacionalni jezik s vlastitom odgovomoséu preveo Koji od élanova CEN-a | tome obavjestio Glavno tajnisivo ima ist status kao i shuZbene verze. Cianovi su CEN-a nacionalna normima tila Austije, Belgie, Cipra, Ceske Republike, Danske, Estonije, Finske, Fran cuske, Gréke,Irske, Islanda, la, Lalvje, Lite, Luksemburga, Madarske, Malte, Nizozemske, Norveske, Njemacke, Poliske, Portigala, Slovatke, Slovenije, Spanjolske, Svedske, Svicarske i Ujedinjenog Krallevsiva aa! COMITE EUROPEEN DE NORMALISATION Glavno tajniétvo: Avenue Marnix 17, B-1000 Bruxelles © 2005 CEN. ‘Sva prava iskoritavaniau bilo kojom obiku ina bilo koje Rol. br. EN 1898-6:2008 hr nadine zadrdavaju uy clelome svjety nacional élenov' CEN-aHRN EN 1998-6:2011 EN 1998.6:2005 Sadriqj Predgovor 5 1 Opéenito 8 4.4 Podrugje primjene 8 4.2. Uputivanja na druge norme 8 1.2.1 Upotreba 8 1.22 Opée upucivanje na norme 8 1.2.3. Dodatna uputivanja na norme za tomjeve, jarbole i dimnjake... 8 1.3. Pretpostavke 9 4.4 Razlika izmedu naéela i pravila primjene 8 4.5. Nazivi | definicie. 8 1.5.1 Opéi nazivi i definicije 9 1.5.2 Ostali nazivii definicije upotrijeblieni u normi EN 1998-6... 10 1.6 Simboli 40 1.6.1. Opéenito. 10 1.6.2. Ostali simboli upotrijebljeni u normi EN 1998-6. 10 1.7 Sljedinice "1 2 Zahtjeviza ponasanje i kriteriji uskladenostl 2.4 Temelii zahtievi 2.2 Kriterj uskladenosti " 224 Temelj 4 2.2.2 Graniéno stanje nosivosti MM 223 Granino stanje o8teenja 12 3 Potresno djelovanje 3.4. Definiranje ulaznih podataka za potres. 12 3.2. Elastiéni spektar odziva 2 3.3 Proratunski spektar odziva.... 2 3.4. Prikaz vremenskim zapisom 13 3.5 Dugoperiodine komponente gibanja u totki 13 3.6 Komponente gibanja temeljnog tla B 4 Proraéun potresno otpornih tornjeva, jarbola i dimnjaka. 4.1 Razredi vaznosti i faktori vagnosti 8 4.2 Pravila modeliranja | pretpostavke 4 4.2.1 Broj stupnjeva slobode 14 422 Mase 15 423° Krutost 15HRN EN 1998-6:2011 EN 1998-6:2005 4.3. Metode proraguna 16 4.3.1 Primjeniive metode .. a 16 4.3.2 Metoda bosnih sila 17 4.3.3 Modalni proraéun primjenom spektra odziva. 18 4.4 Kombinacije uéinaka komponenata potresnog djelovanja 18 4.5 Kombinacije potresnog djelovanja s drugim djelovanjima 18 46 Pomaci 18 4,7 Provjere sigurosti 19 4.7.1 Graniéno stanje nosivosti 19 4.7.2 Uvjet otpornosti konstrukcijskih elemenata .. 18 47.3 Usinci drugoga reda 19 4.7.4 Otpornost spojeva. 19 475 Stabilnost 20 4.7.6 Uvjet duktiinosti i trogenja energlje 20 ATT Tomei conn 20 47.8 Zatege i spojnice 24 4.8 Toplinski uéinci 2 4.9. Stanje ograniéenog ostecenja 2 4.10 Faktor ponaSanja, 24 4.10.1 Opéenito. 24 4.10.2. Vrijednosti faktora prilagodbe &, 24 Posebna pravila za armiranobetonske dimnjake 22 5.1. Podrutje primjene 22 5.2 Proraéun na duktiIno ponaganje. 22 5.3 Razrada detalja armature. 24 5.3.1. Najmanja armatura (vertkalna i horizontaina) 24 5.3.2. Najmanja armatura oko otvora 24 5.4 Posebna pravila proratuna i projektiranja, 24 5.5 Stanje ograniéenog ostecenja 25 Posebna pravila za éelléne dimnjake . 25 6.1 Proraéun na duktiino ponaganje. 25 62 Materiali 26 6.2.1 Opéenito. 26 6.2.2 Mehanitka svojstva konstrukciskih ugliiénih éelika..., 26 6.2.3 Mehanitka svojstva nehrdajutin Gelika 26 6.2.4 — Spojevi 26HRN EN 1998-6:2011 EN 1998-6:2005 6.3 Stanje ograniéenog ostecenja ar 6.4 Graniéno stanje nosivost.... ar 7 Posebna pravila za éeliéne tornjeve. ar 7.1 Podruéje primjene 27 7.2. Proraéun na duktiIno ponaganje. 27 7.3. Materijali 28 7.4 Protatun tomjeva s centriénim ukruéenjima 28 7.5 Posebna pravila proraéuna dalekovodnih stupova 30 7.6 Stanje ograniéenog o&te¢enja 30 7.7 Druga posebna pravila proratuna. 30 8 Posebna pravila za zategnute jarbole 8.1 Podrudje primjene 4 82 Posebni zahtjevi za proraéun 4 8.3 Materijali 32 8.4 Stanje ograniéenog ostecenja Dodatak A (obavijesni) Dodatak B (obavijesni) Dodatak ¢ (obavijesni) Dodatak D (obavijesni) Dodatak E (obavijesni) Dodatak F (obavjesni) 32 Linearni dinamiéki komponente temeljnog tla. Modaino priguenje u modainom proraéunu primjenom spektra od: Medudjelovanje tlo - konstrukelja. Broj stupnjeva slobode i broj oblika vibrac Zidani dimnjaci .. Dalekovodni stupoviHRN EN 1998-6:2011 EN 1998-6:2005 Predgovor ‘Ovu europsku normu, EN 1998-8, Eurokad 8: Projektiranje potresne olpomosti konstrukcija — 6. dio: Tornjevi, Jarboli i dimnjaci, pripremio je tehniéki odbor CEN/TC 250, Structural Eurocodes, tije se tajnistvo nalazi u BSIu. Tehniéki odbor CEN/TC 250 odgovoran je za sve konstrukcljske eurokodove. Ova europska norma mora dobiti status nacionalne norme objavijivanjem istovjetnoga teksta ili objavom obavijesti o prinvaéanju najkasnije do prosinca 2005. godine, a proturjetne nacionalne nome moraju se po- vui najkasnije do oZujka 2010, godine. (Ovaj dokument zamjenjuje prednormu ENV 1998-3:1996. Prema CEN/CENELEC-ovim unutranjim propisima, ovu europsku normu obvezala su se primijeniti nacionalna normima tje'a ovih zemalja: Austrje, Belgie, Cipra, Ceske Republike, Danske, Estonje, Finske, Francuske, Gréke, Irske, Islanda, taj, Lat, Litve, Luksemburga, Madarske, Malte, Nizozemske, Norveske, Niematke, Poljske, Portugala, Slovatke, Slovenije, Spanjolske, Svedske, Svicarske | Ujedinjenog Kraljevstva. Povijest programa eurokodova Godine 1975. Komisija Europske zajednice odlutila je, na temelju Ganka 95. Ugovora, o programu djelovanja u podrugju gradevinarstva. Cilj programa bio je uklanjanje tehni¢kin prepreka trgovini i uskiadivanje tehniékih specifixacia, U okviru tog programa djelovanja Komisija je pokrenula uspostavu skupine uskladenih tehniékih pravila za proraéun gradevina koja bi, u prvoj fazi, sludila kao druga moguénost uz vrijede¢a nacionalna pravila u dréa- vama élanicama, a u konaénoj ih fazi zamijenila. Tijekom petnaest godina Komisija je uz pomoé Upravnog odbora s predstavnicima dréava élanica razvijala program eurokodova koji je doveo do prve generacije eurokodova 1980-ih godina. Godine 1989. Komisija i drZave Zlanice EU-a i EFTA-e odludili su, na temelju sporazuma' izmedu Kornisije i CEN-a da pripremu i objavijivanje eurokodova prepuste CEN-u putem niza mandata kako bi im se osigurao buduéi status europskih norma (EN). To ustvari povezuje eurokodove s odredoama svih Komisijinih direktva ilili Odiuka Komisije povezanin s europskim normama (npr. s Direktvom Vijeéa 89/106/EEC 0 gradevnim proizvodima (CPD) i Direktivama Vijeéa 93/37/EEC, 92/S0/EEC | 89/440/EEC o javnim radovima i uslugama i istovrijednim direktivama EFTA-e pokrenutim radi uspostave unutrasnjeg tr2ista). Program konstrukcijskih eurokodova sadrdi sijedeée norme koje se opéenito sastoje od vige dijelova: EN 1990, Eurokod: Osnove projektiranja konstrukeija EN 1991, Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije EN 1992, Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija EN 1993, Eurokod 3: Projektiranje éeliénih konstrukcija EN 1994, Eurokod 4: Projektianje spregnutih éeliéno-betonskih konstrukcija EN 1995, Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukejja EN 1996, Eurokod 6: Projektianje zidanih konstrukcija * Sporazum izmedu Komisije Europskih zajednica i Europskog odbora za normizaciu (CEN-a) 0 radu na eurokodovima za proraéun zgrada | inzenjerskin gradevina (BC/CEN/03/89).HRN EN 1998-6:2011 EN 1998-6:2005 EN 1997, Eurokod 7: Geotehnicko projektiranje EN 1998, Eurokod 8: Projektiranje potresne atpornosti konstrukcija EN 1999, Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukeja Eurokodovi potvrduju odgovornost upravnih tijela za donoSenje propisa svake drZave élanice i osiguravaju njihovo pravo odredivanja vrijednosti koje se odnose na propisivanje sigurnosnih pitanja na nacionainoj razi- ni kada se ona mijenjaju od drzave do dréave. Status i podruéje primjene eurokodova DrZave dlanice EU-a | EFTA-e potvrduju da eurokodovi sluze kao referentni dokumenti za sijedeée svthe: = kao sredstvo potvrdivanja uskladenosti zgrada | inzenjerskih gradevina s bitnim zahtjevima Direktive Vije¢a 89/106/EEZ, posebno s bitnim zahtjevom br. 1 ~ Mehaniéka ofpomost i stabiinost i bitnim zahtjevom br. 2 ~ Sigumost u slucaju pozara = kao osnova pri specificiranju ugovora za gradevine i pripadajuée inzenjerske usluge = kao okvir za izradu uskladenin tehniékih specifikacija za gradevne proizvode (europske norme, EN | eu- ropska tehniéka dopustenja, ETA). Eurokodovi su, u mjeri u kojoj se odnose na same gradevine, u izravnom odnosu s temeljnim dokumentima® navedenim u élanku 12 Direktive (CPD), iako je njihova priroda drukéija od uskladenih norma proizvoda’. ‘Stoga, tehniéka pitanja koja proizlaze iz eurokodova trebaju biti prikiadno razmotrena na tehniékim odborima CEN-a Vili radnim skupinama EOTA-e koje rade na normama proizvoda radi postizanja pune spojivosti tih tehnidkin specifikacija s eurokodovima, Eurokodovi osiguravaju zajedniéka pravila proraéuna konstrukclja za svakodnevnu upotrebu pri proraéunu ijelih konstrukcija i dijelova proizvoda tradicionaine i inovativne prirode. Neobiéni oblici gradenja ili uvjeti proraéuna nisu posebno obuhvaéeni pa se u takvim sluéajevima projektant upucuje na dodatno savjetovanje sa struénjacima a se primjenjuju eurokodovi Nacionaine norme kojima se primjenjuju eurokodovi sadrzavat ée cjelovit tekst eurokoda (ukljucujuéi sve do- datke) kako ih je objavio CEN, kojima smije prethoditi nacionalna naslovna stranica i nacionalni predgovor, i iza kojh smije sijediti nacionalni dodatak (obavijesni). Nacionalni dodatak smije sadrZavati samo podatke o onim parametrima za koje je u eurokodu ostavijen slo- bodan odabir na nacionainoj razini i koji se nazivaju nacionalno odredeni parametri (NDP), a upotrebljavaju se pri proraéunu 2grada | InZenjerskih gradevina koje se grade u dotiéno] dr2avi, t. kao: ? U skladu s dlankom 3.3 CPD-a, bitni zahijevi moraju dobiti konkretan oblik u temeljnim dokumentima radi ostvarenja nnuzne povezanosti izmedu bitnih zahljeva i mandata za uskladene EN-ove i ETAGIETA.ove, 9 U skladu s Gankom 12. CPD-a, temeljni dokumenti moraju: 2) dali Konkretan oblk bitrim zahijevima uskladivanjem nazivja i tehnigkih osnova te naznakom razreda ili razina za svaki zahijev gdje je to nuzno b) naznaéiti metode povezivanja tih razreda ili razina zahljeva s tehniskim specifkacjama, npr. metode proraéuna i provjere, tehni¢ka pravila projektiranja itd ©) postuaiti kao osnova uspostave uskladenin norma i smjemica za Europska tehni¢ka dopustenja. Eurokodovi, ustvari, imaju slignu ulogu u podruéju bitnog zahtjeva br. 1 i ljela bitnog zahijeva br. 2.HRN EN 1998-6:2011 EN 1998-6:2005 ~ vrijednosti iii razrede, gdje su u eurokodu navedene druge moguénosti — vrijednosti za koje je u eurokodu naveden samo simbol — podatke specifiéne za neku drzavu (zemijopisne, klimatske itd.), npr. kartu optereéenja snijegom = postupak koji ée se upotrijebiti ako su u eurokodu navedeni drugi moguéi postupci a smije jo8 sadr2avati odluke o primjeni obavijesnih dodataka — uputivanja na neopreéne dopunske podatke radi pomio¢i korisniku pri primjeni eurokoda, ikacija za proizvode (europskih ih dopustenja) Postoji potreba za dosljedno&éu izmedu uskladenih tehnitkih specifikacija za gradevne proizvode i tehniékih pravila za gradevine’. Nadalje, svi podaci koji se navode uz oznaéivanje znakom CE gradevnih proizvoda a koj| upuéuju na eurokodove, moraju jasno navesti koji su nacionalno odredeni parametri uzeti u obzir. Posebni dodatni podaci za normu EN 1998-6 Za protatun konstrukcija u potresnim podrugjima odredbe ove norme primjenjulu se uz odredbe drugih od- govarajuéih eurokodova. Odredbe ove norme posebno dopunjuju odredbe Eurokoda 3, dijela 3-1: Tornjevi i Jarboli i djela 3-2: Dimnjaci koji ne obuhva¢aju posebne zahtjeve za proraéun na potres. Nacionalni dodatak uz normu EN 1998-6 Napomene naznaguju gdje se mora naginiti odabir na nacionalnoj razini. Stoga nacionalna norma kojom se primjenjuje norma EN 1998-6 mora imati nacionalni dodatak koji sadr2i vrijednosti svih nacionaino odredenih parametara koji ée se u dréavi upotreb|javati pri proraéunu. Nacionalni odabir zahtjeva se u ovim togkama: Toska Predmet 4.3.2.1(2) _ | Podrobni uvjti koji nadopunjuju one iz to&ke 4.3.2.1(2) i koj se primjenjulu u proraéunu metodom boénih sila 47.20)? _ | Parcijaini koeficjenti za materiale 4.1(2) | Obavijesni dodaci A, 8. C, D, Ei. 3.1(1) __ | Uvjeti pod kojima u obzir treba uzeti rotacijsku komponentu gibanja temeljnog ta 4.4(6)P _| Faktori vaznosti za jarbole, tomjeve i dimnjake Donja granica faktora fiproraéunskih spekiralnih vrlednosti, ako su provedena posebna istrazivanja za 35(2) _|okacju, s posebnim osvrtom na dugoperiodiéni sadréaj potresnoga djelovanja 4.9(4) _| Faktor smanjenja za pomake u graniénom stanju ogranigenog o8tedenja Vijeti Glanke 3.3 1 12 CPD-a, kao i todke 4.2, 4.3.1, 4.3.21 5.2 Temelinog dokument broj t (ID 1),HRN EN 1998-6:2011 EN 1998-6:2005 1 Opéenito 1.1 Podruéje primjene (1) Podruéje primjene Eurokoda 8 definirano je u togki 1.1.1 norme EN 1998-1:2004 a podrugje primjene ove norme u stavcima (2) do (4). Dodatni dijelovi Eurokoda 8 naznageni su u totki 1.1.3 norme EN 1998-1:2004. (2) Norma EN 1998-6 utvrduje zahtjeve, kriterije i pravila proraéuna visokih vitkin konstrukcija: tornjeva, Ukljuéujuéi zvonike, ulaznih gradevina u hidrotehnici, radio tornjeva | televizijskih tornjeva, jarbola, dimnjaka (ukljuéujuéi slobodnostojece industrijske dimnjake) te svjetionika. U 5. i 6. poglaviu dane su dodatne odred- be za armiranobetonske i éeliéne dimnjake. U 7. | 8. poglaviju dane su dodatne odredbe za éeliéne tornjeve i Geliéne jarbole sa zategama. Takoder su dani zahtjevi za nekonstrukciske elemente kao Sto su antene, ma- terial obloge dimnjaka i druga oprema, NAPOMENA 1: Obavijesni Dodalak A daje smjemice | podatke za linearni dinamigki proraéun kojim se u obzir uzimaju rotacijske komponente temelinoga tla NAPOMENA 2: Obaviesni Dodalak 8 daje padatke i smjemice o modalnom priguéenju u modainom proraéunu primje- nom spekira odziva. NAPOMENA 3: Obavijesni Dodatak C daje podatke 0 medudjelovanju tlo ~ konstrukcja i smjernice kako to uzetiu obzir Ulinearnom dinamiékom proraéunu. NAPOMENA 4: Obavijesni Dodatak O daje dodatne podatke i smjemice o broju stupnjeva slobode i broju oblika vibracija koje u proragunu treba uzeli u obzir. NAPOMENA 5: Obavijesni Dodatak E daje podatke i smjemnice o proragunu na potres zidanih dimnjaka, NAPOMENA 6: Obavijesni Dodatak F daje dodatne podatke © ponaSanju pri potresu i proragunu dalekavodnih stupova. (3) Odredbe ove norme ne odnose se na rashladne tornjeve i konstrukcije u moru: (4) Za tomjeve koji nose spremnike primjenjuje se norma EN 1998-4. 1.2 Upuéivanje na druge norme 1.24 Upotreba (1)P Ova europska norma ukljuéuje datiranim ili nedatiranim upuéivanjem odredbe iz drugih publikacija. Ta Su uputivanja navedena na odgovarajucim mjestima u tekstu a publikacije su u nastavku nabrojene. Za dati- rana upu¢ivanja naknadne izmjene ili prerade tih publikacija odnose se na ovu europsku normu samo ako su Unju ukijugene njezinom izmjenom ili preradom, Za nedatirana upuéivanja primjenjuje se najnovije izdanje te publikacije (ukljuéujuéi amandmane). 1.2.2 Opée uputivanje na norme (1) Primjenjuje se totka 1.2.1 norme EN 1998-1:2004. 1.2.3. Dodatna upucivanja na norme za tomnjeve, jarbole i dimnjake (1) Norma EN 1998-6 sadréi upucivanja na druge nome navedena na odgovarajucim mjestima u tekstu. ‘One su ovdje popisane:HRN EN 1998-6:2011 EN 1998-6:2005 EN 1990, Basis of structural design - Annex A3: Application for towers and masts EN 1992-1-1, Design of concrete structures ~ General rules and rules for buildings EN 1992-1-2, Design of concrete structures — Structural fire design EN 1993-1-1, Design of stee! structures — General rules and rules for building EN 1993-1-2, Design of steel structures — Structural fire design EN 1993-1-4, Design of stee! structures ~ Stainless steel EN 1993-1-5, Design of steel structures — Plated structural elements EN 1993-1-6, Design of stee! structures ~ Strength and stability of shell structures EN 1993-1-8, Design of stee! structures — Design of joints EN 1993-1-10, Design of stee! structures — Selection of material for fracture toughness and through thickness properties EN 1993-1-11, Design of stee! structures ~ Design of structures with tension components made of steel EN 1993-3-1, Design of stee! structures ~ Towers and masts EN 1993-3-2, Design of stee! structures ~ Chimneys EN 1994-1-1, Design of composite stee! and conerete structures ~ General rules and rules for buildings EN 1994-1-2, Design of composite steel and concrete structures ~ Structural fire design EN 1998-1, Design of structures for earthquake resistance - General rules, seismic actions and rules for buildings EN 1998-5, Design of structures for earthquake resistance — Foundations, retaining structures and geotechnical aspects EN 1998-2, Design of structures for earthquake resistance ~ Bridges EN 13084-2, Free standing chimneys ~ Concrete chimneys EN 13084-7, Free standing chimneys — Product specification of cylindrical stee! fabrications for use in single-wall steel chimneys and steel liners 1.3. Pretpostavke (1)P Primjenjuju se opée pretpostavke iz totke 1.3 norme EN 1990:2002 i toéke 1.3(2)P norme EN 1998-1:2004. 1.4 Razlika izmedu naéela i pravila primjene (1) Primjenjuje se totka 1.4 norme EN 1990:2002 1.5 Nazivii defi 1.5.1 Opéi nazivii definicije (1) Primjenjuju se toéke 1.5.11 1.5.2 norme EN 1998-1:2004. (2) Primjenjuju se definicije iz to&ke 1.5 norme EN 1993-3-1 i toZke 1.5 norme EN 1993-3-2.HRN EN 1998-6:2011 EN 1998-6:2005 1.5.2 Ostali nazivi i definicije upotrijebljeni u normi EN 1998-6 skretni stup (en: angle tower) dalekovodni stup koji se upotrebljava tamo gdje se smier linije mijenja za vi8e od 3° u tlocrtu. On preuzima istu vrstu optere¢enja kao i nosivi stup krajnji stup (zvan i sidreni stup) (en: dead-end tower) dalekovodini stup koji nosi viatne sile svih Zica s jedne strane i vertikalna i horizontaina opterecenja nosivi stup (en: tangent tower) dalekovodni stup koji se upotrebliava na ravnom djelu linje kabela'® " ii kad kut u tocrtu ne premaguje 3°. On nosi vertikalna optereéenja, popreéno opteredenje prouzrogeno viaénim Zicama pod kutom, uzduzno optereéenje Prouzrogeno nejednakim rasponima i sile koje nastaju pri napinjanju 2ica il pri prekidu ice Ne) kopski spoj (en: telescope joint) spo) cijevnih elemenata bez pojasnice pri éemu je unutarnji promjer jednoga jednak vanjskom promjeru drugoga dalekovodni stup (en: transmission tower) stup koji nosi elektriéne kabele niskog il visokog napona redetkasti toranj (en: trussed tower) toranj kod kojeg spojevi nisu proraéunani za preuzimanje plasti¢noga momenta spojenih elemenata 1.6 Simbol 1.6.1 Opéenito (1). Primjenjuju se togke 1.6.1 i 1.6.2 norme EN 1998-1:2004. (2) Radi lakSe upotrebe, ostali simboli koji se upotrebljavaju u vezi s proraéunom na potres tomnjeva, jarbola iidimnjaka definirani su u tekstu gdje se pojavijuju. Medutim, u totki 1.6.2 su osim toga popisani i definirani najuéestalii simboli upotrijebljeni u normi EN 1998-6. 1.6.2 Ostali simboli upotrijebijeni u normi EN 1998-6 Eq, istovrijedni modul elastiénosti MM, proraéunska modaina masa za ii oblik vibracije R® omier najveéeg momenta opruge oscilatora koji se zaokreée (rotira) kao sustav s jednim stupnjem slobode i momenta tromosti rotacije oko osi rotacije. Dijagram X° — viastti period predstavja rotacijski spektar odziva AR’, Rs, RY, rotacijski spektar odziva oko osi x, y iz u radis® “*" Nacionaina biljeska: Engleski naziv cable ovdje je preveden kao kabel jer se odnosi na elekiiéne kabele dalekovods. 10HRN EN 1998-6:2011 EN 1998-6:2005 y_ jediniéna tezina kabela 2 viaéno naprezanje u kabelu E, Istovejedni modaini omer prigusenja Hoge oblika 1.7 Sliedinice (1)P Primjenjuje se totka 1.7(1)P norme EN 1998-1:2004. (2) Primjenjuje se totka 1.7(2) norme EN 1998-1:2004. 2 Zahtjevi za ponaganje | kriteriji uskladenosti 2.41 Temeljni zahtjevi (1)P Za tipove konstrukcija obuhvaéene ovim eurokodom primjenjuje se zahtjev ,ruSenje ne smije nastupit iz totke 2.1(1)P norme EN 1998-1:2004 kako bi se zastitla sigurnost judi, susjednih zgrada i obli2njih gra- devina (2)P Za tpove konstrukcija obuhvaéene ovim eurokodom primjenjuje se zahtjev ogranigenog o8teéenja iz totke 2.1(1)P norme EN 1998-1:2004 kako bi se u slugalu potresa odrzala neprekinutost rada tvornica, indu- strje i komunikacijskih sustava. (3)P Zahtjev ogranitenog o8tecenja odnosi se na potresno djelovanje dija je vjerojatnost premagaja veta od onoga u potresnoj proracunskoj situacij. Konstrukciju se mora proraéunati i konstuirati tako da se odupre tom djelovanju bez o8teéenja i ograniéenja upotrebe, | tako da je troSak oSteéenja mjerjiv s obzirom na udinke na ugradenu opremu i ogranigenje upotrebe prouzroteno smetnjama u radu gradevine, (4) U sluéaju male seizmiénosti definirane u totkama 2.2.1(3) | 3.2.1(4) norme EN 1998-1:2004, smiju se temelni zahfjevi ispuniti proraéunom neduktiIne konstrukcije za potresnu proracunsku situaciju ne uzimajuci U obzir trogenje histerezne energie i zanemarujué’ pravila ovoga eurokoda koja se odnose posebno na spo- sobnost trogenja energije. U takvom sluéaju ne treba faktor ponaSanja uzeti veti od 1,5 uzimajuéi u obzir poveéanu évrstocu (vidjeti to¢ku 2.2.2(2) norme EN 1998-1:2004), 2.2 — Kriteriji uskladenosti 2.24 Temelji (1)P Proraéun temelja mora biti sukladan s normom EN 1998-5. 2.2.2 Graniéno stanje nosivosti (1). Primjenjuje se totka 2.2.2 norme EN 1998-1:2004. "