Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Ustaša 51-1944

    Uploaded by

    Alojz Erlić
    69 views16 pages

    Original Title

    USTAŠA 51-1944

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    69 views16 pages

    Ustaša 51-1944

    Uploaded by

    Alojz Erlić

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 16
    yinerNuk may. ust, OSEOEOD, PUKNHTA Neazino je, pollo { dogetulno upotrebijae vat ima Stvoriteljevo u promighene svrhe, ysol, mal, sitnt 1 umrtai poslwann se Nie govim menom, di bl podicrenil, rvote ommae ‘niseno misjjenje 1, da bi duke onih, koje 20 sobom ver 1k protiv kejth se bore, ustrusill Cinjenteom kato 22 niftna stofl Veliki Bog, ofl fe svaju Providnost. — njima za wolju — ograniéio do Yudsid mvacija { xricha, 2M amo smiles, 1K bolyo, mi smo zit, Te ima nas dvie vesto raznpetih dnevaim ‘briga- tha, pod nogama Gospoainovim. Jedai griese, 1 priznaja wvoje grlehe. A arugi geiede, 1 opravdavaju avoja #e- feta, Koji su pravednit? Knildeynicl | farizajl sa od Boga proklet!. ‘rrgovel im se prikiwtuju. Na redu mt pol Heuri, oni, Sto -govore, da svrha posvetyic sredstve, oni, Ho skldaju Ljudske glave, Cups | ja sedew i vara nenise # t2kaznleom sbiviegs ‘ueealica Jude, Ben griehs, Koil fo, nek prvi bact ka Nokoé Je Tursko carstvo zaprictiia narst, 0 veda Gusll { polodaia Tatiée se Hrvail ua obrany, Od tada eutadodo svietit uikovl Berisia. ‘ge, Druficovica, Bekata | Milcca. ‘Osmanlije vazdvojite Hrvatski Posijedioe | pystu kobae. Svict Je pogeo aulsltl, da Bol niaci, odieljent od matice hreateiva, ne pripa- agi neds narodnoj Jézgrl. A danas? Roljpevisam 8 daleko xalerinkanijim meto- ama prodire na naa to, Hodemo Wu ovome dasn nazvatt Disiups Berislavica iuajicom, grupltarvm, sepnvatis- tom? Ih cemo se polkioniti poviestne} velizin, jegovoj Hat je tu, na masem peagu vod 9 se bo) za tiausijocs, Nemojmo ve pokrivat: prohojm poklvagen neuirainosis . . - Narodnt griesi, luo 1 Duducnost, sve ms stupa poveruje 4 krvnoj zajednicl. Onda mas rok raiuan 1 duia ye?a 11 ovo} opasuostt, Nase fe elo Bog, veliki s praveda, mucrsi om Vudslea latienjaka, Hrvutsice, tle Lam ro0, u Xejl mas je poslala Providnost, Poglavaik, koji, ubcudl se Gospodinu, ma corulan pravdom { stinoum, yodi danas hrvut- ko redove 1 svetl boj. »Doalo sam vam inée Da se orite, pod mojim onnatzima, da propoviedate slogu, Lj- Day i da opeadrate mbludetima, All, ca 1 po unjete brady, Roja popeiete.. ‘M, oafecamo u abbt aayjost, ojo} smo od ‘govorni, A oni drugi? Neke du avojim pu 1 SPASENIB SLAVA ROGU — COVIECANETVU ook pe Bodiéna nog sputa na seln | Rude, wstaiht borei hors ae w prin ovine, svt_aoi anda, G3 so sumo 7adom { horvom, waporims £ iy vei L neoterirws kako Jo. wslaitve eoutkim Ketcown levojevslo:unpestara, verhe ¢ Bat ita fo’ de 'stgroe as pobeanhons wave tal brie Sapte RES cist ecueecn wp talus cocaine Sacto inte je neeoaira, sxiueie desnien Je nepebiiva” ISL >ifevati postije kestenja sestevise vlastoruini tigo- yor i tvrdom se Lnepoko- Tebivon | vjerom, zaklese “retom Petru (4. j. papi “Agatont), dane ce nikada provaljivati u tudje zemlje Londje ratovati, vee dace radlje Zivjeti w mira sa svi- ‘ma, koji budu htjeli. A od Pepe si zato dobiti molt tou, da ée so za njih boriti ‘biti im na pomod Bog H:- “vata, kad god deugi narodi _ provale na hrvatsko zemljt- |e, 3 Péter, agenik: Kristov, da é2 ih obdariti pobje: Pitre. Tako je pisad bizen- “iijski car Konstantin VIL. Porfirogenet, suvtemenik najmocnijeg kralja na Bal- - anu, hrvatskog kralja T'o- inisiava. A pismo pape gam (Vill. frvatskom su Beanimiru iz godine “S79, keke: Na dan Uza- aida Gospodnjega ... bla- “goslovismo febe i sav tvo} Tharod i sin tvoju zemlju.. | da nzmognes sretno i sigur- “wo vladati zemaljskom dr- Saavom, Koji imas« Kralj ‘Zyonimix nakon krunidbe ako rete: »Zavjetujer e, tiajem vied i obecajer, ett... gojiti pravda . fitit éu siromahe, udovice strate... opirat du se pro- vanjur fuidskog roblia; zal Cu se pomota Bo- ipravecian u svernu Sto avox (1076. god.) A su odtuke éastavtiali i banovi i Hrvatski sa — ovdje ne spome- 32 — daje nam mo- Sst zakljuditi, da jo iski natod odludio vo- santo are, oe sebe i svoje dr | Kako onda to, da ati ipak pomnati_ po Beatle vojntcki kako je izjavio UZ BLAGDAN MIRA Getvrti, Bo#ié uw slobodne| domevinil T Setyrti xolni Bozié! YVeselje i — onbiljnost. Jedno je jasno i sigurno: upravo oni ratni, tei Bow daju nam pravo na, one yelike, lie- pe — buduée, Doéi ée, ml smo u to sigurni, jer nilada wi- smo posumnfali w Istinu, Pravdu i Dobrota u njihovm pobjedu — jer smo uviek, vjerovall i sede, Posljednji Yasovi prije konatne 1 odlatne Fohjede uviek su napeti i uzimdlfivi, li Novo: Todeni IKralj je jamstvo i sigurnost, da tisuce divnih i velanstvenih ustaskih Ztava na putu nae narodne Golgote nego biti { nisu bile wza- Tndne, kao Sto ni velika Bozaunska Golgota nijes ‘bersmistena, —° Svima nasim Gitateljima na prvom mijestu boreima Zelimo u ime Raynateljsiva, aredn tva i uprave lista »Ustase« CESTIT BOZIC | PORODJENJE ISUSOVO feancuzki car Napoleon neprijatelja hrvatsiva, koji Bonaparte: »Hrvati, to su je otvoreno napiszo dru ¥. najbolji vojnici na svietuc? —Sisiéu 1909. g. »Za vrieme Kako to, da su Hevati s ih $00 godina, odkako ste dvadeset i pet konjaniskih izgubili vau drZavnu s2- sainija sudjelovali'u borbi mostainost, bili ste stalno Kod Tiitzena protiv Sve: klinom u tudjoj ruci. Ne- djana 1652, godtine? Zaito brojeno puta do danas vi se je deset hrvatskih puko- ste to uvidjeli i pozalili, ali vaija borilo‘pod Gallasom bilo je prekasno.« i Metzom, a Burgundiji i __ Tisuégodisnja hrvatska Nizozemskoj 1636, godine. poviest pokazuje da su Hr- Kako to, da su Trideset- vati u cjelini Zivjeli, zaprax godisnjem rau (16IS— vo, u najvecem mira i bla- 1648 .) Hirvati postali po- gostanju: za vrieme kralja nati cieloj Europi kav ju. Zvonimira (1074.— 1089 naci i dobti vojnici, Kako J. La, nije ni éudo! Jedan fo, da su 24 Hevata bili . iztraiivalac poviesti dovao veliki veziti osmanlijskog je do zakljucka, da je na carstva, Koji se s pravom itavom svietu bilo “saino mogu smattafi stvaratelji- 253 mirnih godina. Prema ma negdainjeg turskog im- fomu, rafovi su, zapravo, perija? Zar to nije u pro- normalno stanje kevave ku- tivnosti sa starim zavjetom gle zemaljske, a mir je ne Hrvata papi Agatonu? Na tedovito stanje, darovano evo neka nam bude kaa od Providnosti i sretnog odgovor pismo sebskog po- vanjskoy polozaja. vjestnidara St. Stanojeviéa, —-Srbi stu mnogo puta, u novije vrieme, poleuSavali oblatiti Hrvatsko ime na- zvavsi Hrvale »buretom barurax na Walkdnu, De- djutim, od potetka svoje poviesti Hrvati kao dréava nikeda nis vodili osvaja- éke ralove. 4 onda, kada smo itmali mocnoga. lealja Lomistava, Kresimira, ZV nimira, nismo vodili osva- jakih’ratova, Pa Gak iu doba dotazka'u svoju novi domovinu, koja su tada nnastavali starosjedioci Iti, rigdje se nijedaim slovom ne spominje ugnjetavanje Mice od strane rfrvata, vee ie jedino zabiljezeno pro- ijerivanje azijarskih aavo~ jevaca Avera, koji su azi- Jatskom metodom _okupi- ‘ali ilieske zemlje. Dya pu- ta u poviesti Hrvati sa po- Kazali neobiéan sinisao za mirno rjeSenje spora? prvi puta godine 1102. 5 ugar- skim kealjem Kolomanom, kada ga na Deavi prizna- dose za hrvatskoga kralja; drugi pura 3 Austrijom 1522, godine, kada izabrase Ferdinanda I. Habsbur- Skog’ u vjeri, da ée se pox moéi Austrije (Ieoja je, ina- €2, avieke mmogo obecavala, 2 gotovo nitta ne davala) lake oduprieti Osmanli- Jama, Hevatska nije nikada fmnala za svoje vladare: tzv. Mutimire, Urose, »Cenee Dorde, podrietlom cigane: ona nije nikada ubijala svo- je vladare kao Sto fe to éi- hhila Srbija. Duh tisuégodi- nje hrvatske borbe bio je i ostat de samoobrana u te- nji za mirom, Zato je Hr- vatska i zasludila vise nego i jedna drzava, da doceka mie prema zavjetu Bogu, Koji ée jedini obdariti He- vatsku podjedom. Bog i Hevatil Zato s pouzdanjem abnavijamo ricel Otea Do- movine Ante Staréeviea: aL tvedoj vjeri uw Boga i nase pravo, s pouzdanjem Eekamo na odluku doga- disinw MIKO PETE IMENOVANJA | ODLUKE MINISTR A POSTROJNIKA Broj 4398-1944. 27, xujna 1944. IMENOVANIE, ‘Temeljem $ 47 odj. 4 Propisnika o zadadi, ustroj- stvu, radu i smjernicama »Ustatec — hrvatskog, oslo- ilackog-pokreta od 11. kolovoza 1942., a na priedlog ka upusen Zapovjednittvu UstaSa, imenujem he stozern usiagu Luku PojaSinoviéa, trgovea iz Grubisnog Polja, logornitcom ustakog logora Grubiino polje. star nike * Vitex Dr. Lovro Su8ié Broj 4200-1944. 27. rnjna 1944. IMENOVANJE, Temeljem § 47 odj. 4 Propisnike o zadaéi, ustroj- stvu, radu i smnjernicama »Ustasec — hrvatskog oslo- bodilatkog pokrota od 11, kolovoza 1942.,.a na priedlog stofernikn upuden Zapovjedniétvu Ustaga, imenujem ustaéu Sulja Za hiéa, posjednika ia Vigegrada, logor- nikom ustakog logora Visegrad, Ministar postrojnilc vite Dr, Lovro Subié Broj 1636-1944. 8, studonogn 1944. IMENOVANJE, ‘Temeljem § 56, odj. 2. Propisnia o zadadi, ustroj- stvu, radu i smjernicama »UstaSec — hryatskog oslo- bodilnékog pokrota — od 11. kolovora 1942,, « na. pried- Jog stozornika, upuéenog Zapov jedniéovu usteSa, imenti- jem ustasn dosfpa, Makara, obrinika iz Zagrebs, po- hotnikom za.nadvor UstaSkog stozera Gora-Prigorje, so sjediStem u Zagreba. Ministar postrojnile vitez Dr. Lovro Busié Broj 4635-1914, 8. studenoga 1944. IMENOVANJE ‘Temeljom § 56, oj. 2. Propisnika 0 zadadi, ustroj- sivu, radu i smjernicama, oUstaSec — hrvatskog oslo- bodiinékog pokreta —od 11, kolovoza 1942., a na_pried- log stoZemailcs, upnéonog Zapovjednittva ustade, ime- »Odlukom ministra po- strojaika od 14. X. 1944. broj D. p. 201-1944, pr mato je Anici Plantié nujem usta’n Janka Volosa, trgovea iz Zagreha, pobotnikom za druftvovno-gospodarska pitenja Usta- Skog stozera Gora-Prigorje, su sjediStent'u Zazrebu. Minigtar povtrojnile vitex Dr. Lovro Susié Broj 4548-44, Zaxreb, 9. studenoga 1944. IMENOVANSE, ‘Temeljem $ 56, odj. 2. Propisnika © zadaéi, ustroj- stvn, rada i smjernicama, »Ustasec — hrvatskog oslo- bodilatkog ‘od 11, kolovoza 1942., a. na priedlog stoyernika, upucenog Zapovjednicyu Ustaga, imenujem usingu Tvrtka Matekala, sudskog pripravnila tz Travnika, pohvénikom za promithu Ustaskog: stozera Laiva-Pliva sa sjedistem w Travail Ministar postrojaile vitex dr. Lovro Susié Broj 4936-44. ‘Zagreb, 1. studenoge 1944. IMENOVANSE ‘Temeljem § 47. odj. 4. Propisnilsa 0 zadaét, ustroj- stu, udu i smjornicama »Ustasec — brvatskog oslo- Podiladtiog pokrota od 1. Kolovoza 1942., a na priedlog stofornikza, upuconog Zapovjeduidtvu Usiaka, imenujem nstasu Ignua Dolenca, stolarskor obrinika ix Ko- privnice logornikom ustubog logora Koprivnica. ‘Ministar postrojaik vitez dr. Lovro Susi Zagrreh, 23. studenoga 194. IMENOVANIE : ‘Temeljem § 56. oj. 2. Propisnika 0 zadadi, ustraj- stvu, radu i smjcrnicama 2UstaSex — hrvatskug oslo- Dodilaékog pokreta od 11. kolovoza 1942., a na priedlog stofernilea, upnéenog Zapovjeduittvu UstaSa, imenujem Usingu Miroslava Karakatiéa, uditeljs iz Karlovea, pobotnikom za upravu Ustaskog stofora Pokupje so sjedistem u Karloveu. : Ministar postroj yitez dr, Lovre Sus 2 0dlukom ministra po- strojnika od 11, X. 1944. broj D. p. 178-1944 pri mato jo Mariji Simic i Gratanice, obéina Bugoj- Broj 4990-44. ir Novigrada, obéina Novi- n grad, Kota Koprivaica, Koga se trebamo bojati? Rusa, Englesa, ao, age ee ‘Soe potoinig MS pantisana? Zat u poviesti nije bilo jakih i Frotom postradalog usta ntlé, Hvotom postrada- strainih protivnika? Zar se nis mnogima hog. tbirnog. pobod Jog ustakkog zbirnilea, te- meljom §§ 4. 1.8. zakonske odredbe od 6. Kolovoza 1944, broj CLYTL 1915, |_D. ¥. 1942. 0 driavnoj po- mioG postradatin duznost nicima »Ustasec — hrvat- skog oslobodilatkox pokre- fa i njthovim obiteljima ma driavnu pomiog u Visit obiteljske miirovine driavnog sinzbenika 1, do- Sinoyniékog razreda 1. phi- Gevnog stupnja s 35 godi- mennirives detarne sake slomili cubi na-nasem narodnom podridju? ‘Samo sc kukaviea boji. Samo hidjak mi- sli, da ée Hrvati klonuti. Tko dodje, da do- je, gdje god dofao i s kakvim bilo snaga- ma i oruijem, ustaSe €e ga dotekati. Do Bekat €e ga onako i tamo, kako to odredi Poglavnik. oI sviee ée enati, da smo Hevati, ponosni sto za Hrvatsku umiremo svi,« tomeljem §§ 4. 1 8, zakon- ske adredbe of 6. Kolovo- a 1948, broj CLVIL 1915, D. V. 1943. 0 deavnoj po- jim dniinost- skog oslobodilazkog pokre- ta i njihovim ot prayo ma drfavna pomoé w visini obiteljake mirovine ariavnog sluibenika TH. dotinovaitkog razeda 3. placevnog stupnia s 85 g0- dina uavriene dr/wwne sluzbe.« NO Kopneno bojiste — Volkstiirmer — Na kopnenom bojiitu — Njematka nova orutja — Njematke zrako plovstve — Polititke potje - OBRACUN 1944 GODINE Prt Koneu amo godine, @ obiga} jo, da se Eada o.vréo na teag, zhrele 86 rwvauja tokou Gliave godine, nadint se obra un povtk xaklJudol, AE bie smo upravo to heel ead madi ith. ‘VeE Jo aobrano of nas 04- aldo vrlome, w Kojem smo > sto 11» ponosom pogiede bea. ma pregledna karte evropskog. opis, éLja su erta hile poteg- ‘mute na krajnjim granicuna Kontinenta — pa i iavan mje Ta nomamo nlsta red niti po- Dijati nepeijatelja: mai sme ove ‘oding uzmleall! Uzmieall smo otovo syuus, 1 prl povrsnom Promiatranju Wo mote éalc pri- ‘uit, da nlsmo — sto vise — ‘midrdall nl jedan jedint polo- fa) lz masta sretaih rota o- dina No nije ipak tome take? Sfetimo se samo svogw, sta smo & ponosom i veseljem so- vorilt kcron oitayn godiaw ¢o- spodnju 1944, © evzepsicom vojnika 1 njogovo) bordi na ovome mjestu. Bacimy poxted uuatrag: KOPNENO BOUT eet — vie nego Ikoje drugo =u stunju pokoleputt mao- uine 1 one, koji nikad nisw “unalk Syruto yjoro. Prostorl, ko- Je Jo borac Nove Evropo u pre- Sle cetiet gvaine osvopo, x sa a jh uglaynom napustio, su w) uskog veleprostors, Sieilije,| Tialije 1 Francuake, pu dreave. Taltika, Finsk, Begija, Nwo- zomsle, Jugoiztok, Rummnj- sia. | ao spustino glavor — Ne Nie Fhosto! Jer, syetime ve sano, olike jo stotina tisuéa xeo- ova otvoreno ailjem th pod Fadl za neprijatejsie vosnite, oj su imaki nesreéii postati Lirertiocima samisit svojilt ge- nerala i drtaynika. Dobro jo mobs upoavritt 1 un to, da jo Anxloameridio, a i sorjotso zaporjedulttve nista manjo . * pontupato dosta Deuolimie si Aivotima svojth sunarodajaka, Tiofi nisu mogli dobiti odgods bog svojih, vza dréavu preva. tlhe dnfnosti. Roosorelt jo na primjer htlo pred svoje glasa- Ge pelgodom. nedavath tzhora lastuplel Cinjenicom, da an- gloamestita odvedt u Parien, ‘To jo bio njogov izborni ttle, ali —koliko jo on siajae Ame rile? Medjution, na sym dru gin bojitima izkrsavaja re dom scat suspjeste. Vehovno zapovjelnittve tay. sajedi= nnjenlh naroda tmalo je dova- Ian bro] sUénih Pirovik pobje- dda, da se smut svakome sra- unin angioamertczan zema- js pr pogieiu w buduénost. Anvazija, koja je vinjela to- like yremena kaa Damaklov ‘mat mad garaéenims, izvedena Je napokon, all je svako natn lvjefee invazionih Geta bilo Aobrano poprskano kerslju, Ta jamie zemlja evate krvavim iti roa je u ovej go- int sablastne gete ua smnrt spremnth dobrovoljaea, ko}t su 40 nelnmjernosti povedall i onako strane gubitie napada- To sa ime upantili i upam- ‘it Ge 64 os, Kofi sa-u ruskim ‘ednosno angloamerlékim sasta- ‘vima nastupall na, Beropa. To novo oratje su njemadikt VOLKSTORMDR aa ave to, Sto au mepeliae ‘teljt diglt stragau baju ua te dobrovoljee 28 obrsme rodjene grade, mjhoy je bro) stmasan, 4 voljs neslomiva, Svim ruzpo- Jotivim sredstvinss wdaraju ont na neprijatelia, kojt donost ‘mo. Jedno: propast i ~smart. Vellkn. se vilen podigla u pro- fivnikom taboru protiv. th pudkih jriinidans, 1 uprave to nam najbolje pokaraje, od Iknlevo st onl koristt come nt oda, as druxe siranc 1 to, akvo Je nithove djelovanje. ‘Ovsj putu imaju_so 4 nasi ne prljatelit prillke’ ogiedati 6a neprijatetjom, og dara za ema I» Lavan, po onim tstim, ‘prnvillins, Kojo 1 ont uxpesta- vill 4 podrzavali éetiel godine w partizanskom rafovanja ua na- Sem tla, Bit de yjerojatuo do- bro i za njih, da pokuiaju ka- 4, Koja su samt zakubsllt Frelazimo meljutim dalje. Na retu Je pomorsko voyisie ma svime onin, sto je doniclo nama 4 nepetjatalja, Deda, 0 ‘nome, Bto je NA POMORSKOM BovIsTU audesilo mas neprljalele gv- fovo je 1 nopotrebno ovortt. otrtvoynost 1 poste djelor ‘anja podmomigiiht sastava ajemadiah orvanih xnagga pox ‘matt su srakome. Isto Je tao luo na vellko govoritl o su Diteime ameriie ratne morn rice u Tihom ooeam, Kojt Je nedavno zatekll od strano farceth fopansiah—orufanih ‘naga, 9 Sif ode Jo8 1 sada Jnpanjaju stubee novinstea wz- dui i popricko sitavoy Gio- use, ‘Ova jo godlua oss tox Ye 4 od svih ostalh dosadasaih donlelo neprijatelju gorla tc- lunstva 1 nemiia tznenadjenia novim orutjima njomathe rat= ne momazics. Poschno. treba Intacl glnsovita storpeda a jod- hn tovjelome, Xoja su dala fdlline posljedke anhvaljaiaet sprotaosti rukovanja t velikom Droju debrovoljacs, Kojt st 80 Savill ca tu CoB J opasim sink tu Intl fo slutaj 1 40 eksplor!- ‘vom panjenim bralm Sameimm, ait ma Spmstihi no. morskco dno Urolae tovare iz angloamerte- uh brodopratage. T bral bor ‘ent Zamet sa so pokazall u to- lea &itaro ove, godine. Na svi stall podrnijiona zaldao je Vexbro} jada neprtjateju vt anjemntki pronnlazadtet duh, &- je su Krma avin nastofanja ‘eradna 1 kopnena raketan orm ais: = POLITICKO POLE Prula pogotove Aalostiu sla oulma prlcko, Fosebno pak fengleskim politiarlina. Pogle ajmo, sto jo njima donicla go- dina, bijou 26 leone. prbtiia- ‘Ovome jo ratty toumovaln Engloski — 0 tome no treba al Hei potrotit. Povela. a je a otuvanjo svojo svjotske im Derlie, pa? Amoritid savezniet mall «a oie dobro poxoatt eden ve slabosti svoh supar- alka ‘ma morims, a jo8 ou Dolo mall llcoristiti. Najbolja englecka uporlits wy rukams 5.A.D, mutke mam te navede Powvjedodulu. Obvere xc, ko- Jo su Beitanct pronzalt na. ne- bo token ovoga rata govorit €0 to Sato Jos augn vremena ia ako Ge posijednft tapord xa: Iuknuil og merge. toes Jost a drtavelel BHtanshog ‘enzstya dvrstitt harem poof: Jeu Evropl, Te Jo pollttka uw Pedpunosti dotivieia soa, ta Iotomo mirne dute red. Fin leat sa potalat + podtaval polzemmo pokrets m raxiaitin zemljamay obskrbljivali su nov anim sredatvima ave ioguce 4 nomognte promigbene pod- Inyate njemadkth naprijatelja 1 stavijelt ns razpolaganie koje Kakvim lzbjegleidim yvlada- max edatljago svojth Kragy- vat postal, a — korist su ‘odniell drugil Sei mw fi t xv. okrett odpora uw anjpogodai- Jem éasn Javjesili nm barikede ‘vene barjaie. (Cite): Titov lute!) Soviet! vu u svi’ tim slacajevime pokazall du timaju posebne polmove o raverniéiva, ‘Ta notko je fpak trebeo vadltl kestenjo Ix vatrot UGréko} se ‘upravo odigrava jedan 8in ‘tave Komedijo, uw lenfo} si tr Agravali komniénog dneamiya 8 uloin w ustima, Oval Je napo- kon Spak odfuo Jodnom reéi i ne. kolo Ge mu to us pietl... im, atwar Je vrlo sum iva. Otol nije pokazao suviie kiéme al onda, knd sn mu pred Stavim svictom pliovall ma obrax, ake Je to pilo dol ema, ost Kot nth, koji 81. a- Mi nade u knjohakve polozaje ‘po 2sovjetsldine republikama.. ‘Pa teako 4 by, kad seal nfiho- ‘ya jedintca vase sa sobom sje- nu, Koja. vo mengodino pada to: ie Na feraja, moxit bismo po- ‘wud i ole pratctiéne vouke

    You might also like