Professional Documents
Culture Documents
Kontrola Glasnoće IC Svjetlošću Bez Šuma
Kontrola Glasnoće IC Svjetlošću Bez Šuma
info ELEKTRONIKA 32 • 30
Prakti~na elektronika
kida~ pritisnut, za- Slika 2. [ema kontrole ako potenciometar nije ugra- signal je dostupan kao logi~-
mi{ljeni kliza~ se poja~anja u kojoj su |en u pretpoja~ava~ nego u ki nivo na izlazima A-F. U
kre}e prema jed- IC6 i IC7 ustvari poten- neki drugi tip ure|aja, mo`e prikazanom ure|aju, samo
nom kraju otporne ciometri kojima upra- se koristiti neka druga adre- dve komande su od interesa:
trake; kada je do- vljaju IC4 i IC5. Infra- sa.
stignut, menja smer crvene upravlja~ke adresa F E
i ide prema drugom signale obra|uju IC1 - Adresa se postavlja preko D C B A
IC3. ulaza A0 - A4. Za adresu komanda
kraju. Isto se doga-
|a kada se ure|aj 16, ulazi A0 - A3 moraju
biti na logi~koj 0, koja se 16 0 1
upravlja impulsima
posti`e kratkospajanjem pi- 0 0 0 0
od mikrokontrolera. U modu Kliza~u treba oko 7 s da pre-
nova 1 i 2, 3 i 4, 5 i 6, i 7 i louder
dva prekida~a, kada je pre- |e sa jednog kraja trake na
kida~ dole pritisnut, zami- drugi. 8, na K1, i ostavljanjem 9 i 17 0 1
{ljeni kliza~ ide prema RL, 10 otvorenim. Adresa 0, 0 0 0 1
a kada je prekida~ gore UC i DC ulazi ova dva po- rezervisana za televizijske softver
pritisnut, prema RH. tenciometra, IC6 i IC7 (vidi prijemnike, postavljena je
Sliku 3) se preklapaju sa prespajanjem svih pet seto- Izlazi /B-/F od IC2 spojeni
Digitalni ulaz namenjen za IC4. Ovde, IC5a i IC5b vr{e va kontakata. Jasno je da je su na pet P-ulaza digitalnog
mikrokontrolere interno je specijalnu funkciju, koja }e izbor klju~a na RC5 kontro- komparatora IC3; ostala tri
za{ti}en od treperenja kon- biti obja{njena kasnije. lera odre|en parovima konta- P-ulaza vezana su na masu.
takata. Za ovu namenu, IC kata koji su prespojeni. Izlaz, pin 19, komparatora je
ne reaguje trenutno kada je nizak kada se re~ podataka
Infra-crveno upravljanje
prekida~ pritisnut, nego po- Signal iz RC5 kontrolera na P-ulazima isti kao {to je
sle 1 ms. Kada je prekida~ Infra-crveni (IR) signal ko- prima IC1. Ovo je specijal- postavljeno na Q-ulazima
pritisnut manje od 1 s, treti- ji emituje RC5 kontroler sa- na komponenta iz Siemens- preko K2. U tom slu~aju, D2
ra se kao jedna akcija. Kada dr`i dva bitna podatka: si- a koja sadr`i IR fotodiodu i svetli.
je prekida~ zadr`an priti- stemsku adresu i trenutnu kompletan prijemnik. De-
snut du`e od 1 s, kliza~ se komandu. Zavisno od RC5 modulisan signal na svim iz- Izlaz A od IC namenski nije
pomera za po jedan korak koda, sistemska adresa pret- lazima, pin 3, dovodi se na povezan na jedan od ulaza
svakih 100 ms; ovo se zove poja~ava~a je 16. Ako je dekoder IC2, koji ga konver- komparatora, po{to je stanje
funkcija auto-ponavljanja. ova adresa ve} zauzeta, ili tuje u digitalni signal. Ovaj ovog bita (LSB) razli~ito sa
info ELEKTRONIKA 32 • 31
Prakti~na elektronika
Mrtvo vreme
Izlaz komparatora IC3 osta-
je na niskom nivou sve dok
je CA izlaz od IC2 aktivan,
{to ote`ava utvr|ivanje da se
kliza~i IC6 i IC7 nisu pome-
rili vi{e od jednog definisa-
nog koraka. Zbog toga, mr-
tvo vreme se obezbe|uje sa
IC5 i mo`e biti postavljeno
na vrednosti izme|u 0.22 s i
1.22 s pomo}u P1. Raspored
je takav da kretanje prvog
komandama louder i Slika 3. [tampana plo~ica za kon- od IC3. kliza~a je trenutno ~im IC3
softver i zbog toga trolu poja~anja smanjena je koliko izbaci impuls. Onda sledi
mora biti postavljena je mogu}e da bi mogla da se ugra- Kao {to je obja{njeno mrtvo vreme, a onda i po-
di u postoje}i ure|aj. Budite sigur- ranije, kada se UC ili vorka impulsa.
za ispravno funkcioni-
ni da je IC1 izlo`eno spolja{njem DC ulazi od IC6 ili
sanje IC3. svetu. IC7 aktiviraju du`e od Mrtvo vreme pokre}e se oki-
Prijemnik IC je deka- 1 s, njihov kliza~ se danjem monostabila IC5b
pliran mre`om R1 - C1, automatski pomera po na rastu}u ivicu prvog izla-
a IC dekoder mre`om Istovremeno jedan korak svakih znog impulsa iz IC3. Q izlaz
R2 - C5 - C6. 100 ms. U prikazanom ure- od IC5b je tada visok i spre-
upravljanje
|aju, u kome se IC-ima upra- ~ava dalje kretanje kliza~a
Mre`a R3 - C2 omogu}ava Ve} je nagla{eno ranije da se onemogu}avanjem inhibit
vlja paralelno, mo`e se desi-
reset prilikom uklju~enja za potenciometrima upravlja ulaza IC4.
ti da se kliza~i ne kre}u isto-
IC2. povezivanjem UC i DC ula-
vremeno, a to je zato {to je
za na masu. Ovo se radi ana- Po{to je kori{}eni monosta-
funkcija auto-ponavljanja
Kratkospojnik JP1 omogu- lognim multiplekserima, ko- bil tipa 4538 retrigerabilni,
onemogu}ena. Zbog toga,
}ava da dekoder IC2 obra|u- ja se nalaze u IC4. Kori{}e- IC5a je dodat da bi spre~io
IC-ima se upravlja diskret-
je RECS80 ili RC5 kodove. nje multipleksera omogu}a- ne`eljeno produ`avanje mr-
nom povorkom impulsa ko-
Normalno, ovo }e biti RC5 va dodavanje jo{ dva preki- tvog vremena. Oba monosta-
ja je dostupna na CA izlazu
kod, u kojem slu~aju kapica da~a. Za ovu namenu, pino- bila okidaju se istovremeno,
od IC2. Kada je signal od
kratkospaja~a mora biti iz- vi gore i dole predvi|e- tako da IC5a odjednom one-
RC5 kontrolera prenet, na
me|u pina 11 i mase. ni su na {tampanoj plo~ici. mogu}ava okidaju}i ulaz
izlazu CA pojavljuje se im-
Tip 4052 koji je iskori{}en IC5b obaranjem pina 11 na
Kristal X1, zajedno sa R4, puls {irine 15 ms svakih
kao IC4 ima prednost {to ne nizak nivo. Po{to je vreme
C3 i C4, obezbe|uje da takt 120 ms. I {irina i frekvenci-
zahteva dodatna logi~ka ko- monostabila IC5a du`e nego
za IC2 bude korektan. ja ponavljanja ovih impulsa
la za ispravno dekodovanje vreme ponavljanja IC3, bilo
idealno su pogodni za konti-
Otporni nizovi R5, R6 i R8 smera okretanja. koji ponovljeni impuls na iz-
nuirano pomeranje potenci-
rade kao pull-up otpornici za ometara. Mnogo va`nije je lazu komparatora nema
Adresa multipleksera je efekta.
razne ulaze i izlaze. kombinacija dekodovanog da je zagarantovana istovre-
LSB (izlaz A od IC2) i izlaz menost. Du`inu mrtvog vremena je
najbolje odrediti eksperi-
mentalno; normalno, bi}e
dovoljno postaviti P1 na
centar svoje putanje.
[tampana plo~ica
Ure|aj je najbolje napraviti
na {tampanoj plo~ici prika-
zanoj na Slici 3. Ona je na-
pravljena {to je mogu}e ma-
nja, po{to se o~ekuje da }e
ve}ina konstruktora `eleti
da je ugradi u postoje}i ure-
|aj kao zamenu za kontrolu
poja~anja u njemu. Veze do
ove kontrole mogu biti odse-
~ene i povezane na izvode
info ELEKTRONIKA 32 • 32
Prakti~na elektronika
info ELEKTRONIKA 32 • 33
Vi{estruka test kartica
PCB