Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Laserska Dioda

    Uploaded by

    Cash Zeba
    10 views4 pages

    Original Title

    Laserska dioda

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    10 views4 pages

    Laserska Dioda

    Uploaded by

    Cash Zeba

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 4
    Laserska dioda Bilo da se govori o CD-u, takozvanom HI-FI visokvalitetnom laserskom digitalnom gramofonu, ili o SDI, tzv. laserskim topovima - LASER je svuda po svijetu. Konaéno sui laseri uSli u podruéje hobija. Postoji naime bliska veza LED dioda s poluvodiékim laserskim diodama koje nisu veée od njih, ne trebaju posebno hladenje, a mogu se dobiti veé za stotinjak DEM. fincip rada objasnit Gemo najbole na prokuganom rubinskom, prvorn komercjainom, laseru U tubinovu kistalu pojedinaéni atomi zauzimaju u normalnom stanju odredene energetske razine (sika?). Ako se ukistal nese zelena svjetiost bogata energiom, vetina ée se atoma pobudit i primi tu energiiu na sebe. Onije ne mogu sasvim zzadkrZati, pajedan mali dio u obliku topine temitaju u okolnu, Sadasnje ¢e se ener- getsko stanje traino postavit, paje stoga eupotreblivo za proizvodniu laserske zrake, Uputi i se sada civena syjetlost kroz rubinov krstal, ator predaju svoju suvi- nu energy u obiku crvenog svjetla s istom vainom duzinom. Prvobitna se zra- ka svetlosti dakle pojatava. Nazalost, svi obudeni atomi ne daju istadobno svoju energiu. Zbog toga se sa svakog kiaja kristala postavijaju brizlivo izglaéana zrcala koja ponovno reflektiraju zreku ‘ervene svjetiost U svakom proletu zraka svjetlosti postaje aga (sika 2) Sika 3 prikazuje mehaniéku izvedbu rubinckog lasera. Visoki intenzitetsyjetlo- sti laserske zrake pojatava se dotle dok zraka koja mora imati nek minimainu ppotrebnu snagu ne prodre kroz_zrcalo. Buduéi da je mogué samo jedan odrede- nil smier izlaska (obiéno se zraka nece pponovno reflektrai u rubinov krista), 2ra- ka postaje o8tro fokusirana. Za proizvod- njuzelene, odnosno crvene syjetlosti mo- e se upotieiti obiéna plinom punjena lampa koja emitra svjetiost od intracrve- nog podrutja do ultraljubiéastog. Prave valine duzine syjetiostiatomi sami odabe- 1. Vrste lasera Vodeéi su laser laser krutog stanja (npr. rubinov laser) ~ foneki taser (npr. dusikom punjeni laser) - atomski laser (hel - neoneki laser) - organski laser (bojom punjeni laser) = poluvodiéki laser Znaéenje i raznovrsnost pojedinin lase- a mogu se vidjti iz podataka u tabeli 2 Poluvodiéki laser 0 ovih predstavjenih, za prvi pokul rada s laserima najpogadnii je upravo pPolocikd laser. No, moramo napome- rut da kako za poéetnika u elektronicl, tak i za iskusnog poznavatola, poluvo- iki laser nije objkt za igrare' er Stet no elie na zdravie i osjti je. Zato treba Stovati upute za uporabu i ogranige- nia Poluwodihi laser nije nigta drugo do pposebna LED cioda, Koja rai kao opti ko pojaéalo. Sika 4 prkazie izvedbu Kao iLED ciode,laserske diode mogu it nadinjene od raziicitin materijala (tabela 1), Naé2sée je uporabiv material GaAs Slika 1. Energetske razine Rubinovog toma Slika 2. Opticko pojaéanje laserske wake Slika 3. Prikaz Rubinovog lasera Slika 4. Prikaz GaAs laserske diode Slika 5. Elektriéna shema spajanja suezisy T2eanas Slika 5. Re. Js] Material (AiGeyAs (Gans) GaAs In GaiAsst) GaSb (nGa)as Inds InjAssb) Poe Ins Pete. Pose (sae) PBS Se) PBISnSe) ‘Tabola 1: Metoriali za poluvoditki laser Valna dun jr) (Gali-Arseric). Tada laser radi u int ‘venom podruju koje je - isa staal pera sta - neipogodnie. 0.828-.204m Niemadko j tite lo sromasine po- 064090 rude. Jedina uporabiva doda je SG- aaa 2003/7 (RCA), koja je ekvivalentna s i LD 74, fime LASER Laboratories. Kada 0.90 se pogledaiy ital podaci v tabi 3, 090,54 potetna revnost eksperimentatora moze ihe: $30 zakoSt, Naima, lacerska se cioda ne ‘mate jecostavno spoiti na ater uz pos am pomoé predotpornika. To je zbog toga 314m 3to je za tad lasera potrebna stiuja od 6 eee A (002 koje se ne mote post leserski ae | etek), echosno koleno kod kojeg cioda ‘ provede, te zasvjeti, Tako so mazemo Sum Kors laserskom diodom u impuisnom 654m natinu rada, goe je samo odnos uj ace vanja od 11000 (ocnos vodenja i nevo- Sonja tv. ‘duty yl"). Zbog impulsnog 65:28,m natina rada jaja be veka gustoga ste 49.884m U keistaly 0d 50.000 Alem Zato jo ee ereee trebro skratti vijere trajania upraviag- og impuisa na 0,5 ns. Takoder je i ora- nigna ubestalostlaserskh dioda vrjedna pozornost Parameter Vaiiednost_| Jedinica Snaga svietiosti na 254, 3 w. Minimaina struja diode 6 A Napon pri potroSniji od 254, 42 v Unutamii otpor oze Q Vaina dulina 904 om Vrileme trajanja impulse 05 8 Upozorenje: Opasnost! Malaje laserska dioda opasna. Bljesak laserske zrake izravno u oko, uzrOkuje njegovo o8tetenie ii ak trajno oslepie- nie. Stoga nemoje okretati laser u pravou Gtuge osobel Zraka se mode retlektat od zicalal Sklopovi predajnika i prijemnika Kao upraviiagk skiopoviza laserske di- ‘ode pogodni su digitalni sklopovina bazi TTL ii CMOS-a. Zbog visoke integracie Eipova, dostatna je samo mala koliina vanjskih otpornka i kondenzatora. Za po- jagavanie strue sluze tranzistor. Sika 5 prkazuje prvi skiop, koji se sastoji od samin standardnin elemenata. TTL IC 7413 je Schmittov okidhi skiop. On daje pravokutni vain oblk signala, Sia usesta- lost ovis o vijednostima R11 C1, Time je ‘odredeno koliko ée se brz0 ukjuévat la- ‘serska dioda u jednoj sekundi. Odatle se ‘kin signal sa 7413 vodi na monostabil IC 74121. Otpornik Ri kondenzator C2 Codreduju viemensku konstantu monosta- bia, ti. laznog impulsa na 74121 koji je tjekom stabilnog stanja u logicko) Svaki put kad sa okidnog skiopa dode impuls, monostabil nakratko uk laser- sku diodu. U sjedeéem tranzistorskom stupnju odvaja se i pojacava stryja TTL impuisa T5 TE ukluéuiu lasersku diodu Putem otpornika R9 ograniéava se sta ukijuéivania na 25 A. Ne boite se, impu- sna struja neée unis diodu! Za ovakwu struju potrebno je i snazno napejanje koje ju mote dat, a zato je upotriebjen jedan {rik, Impulsna struja dobiva se iz elektro- ltskog kondenzatora od 100 4F. Tiekom Tabela2 Material Vaina duiljina Emtirana energiia ‘naga Kuti ‘staklo ili kristal, 0,650 do 2,5 um 0d 1 J do 1000 od 1 Wdo 10 Ww laser posebno dotirani atomski plin 0,6 do 5 um : 40 0,1 W Suet 4020 W, nekoliko KW \asor ‘molekulami plin 5.do 104m ekoliko nJ uimpulsnom naginu ada Bojom punjeni organske tvari 04.4008 4m dod rnekotko KW laser impulsnom natiny rada Poluvodicki Poluvodicki GaAs 0,6 doo.9um - preko 1W laser pauze impuisa kondenzator se ponovo Rapuni, Buduti da se za vere impuisa ne optereéuje mrezno napajanje, ukliusu- jue se jo8 izmedu mreznog dela i elek- troltskog kondenzatora tj, tranzistora, jedna zavojnica. Pri kratkor impulsu ‘gjuéivanja velik je induktivn otpor te za- Vojnice (priguSnice), tako da se postize potpuno mrezno odvejanje. Osim toga struja punjenja kondenzatora ide preko zavojpice ‘Jo negto 0 modulacijlasera: Kada bi ‘se okidni skiop 7413 moduirao pomodu modulatorskog sklopa, mogla bi se laser- ska dioda izvana upraviati. Kao drugi sip predstavjamo vam svjtlosni pistol koji radi s vil jednostavnim dielovima | ima batersko napejanie, Bez ‘optie* mote se postiéi domet do 15m, asnjom 200 m i vée. Kao optika korsti se obié- ‘nom leéom, a laser se pozicionira unjezin fokus. Sklop (slka 6) se napravi na uni- verzaino tiskanoj-plotici. Rad skiopa je jednostavan, kao i sama izrada: Preklopkom, koja istodobno slui kao “okidad’ pitolja, Kondenzator se spaja s baterjom - kao i u sklopu na siici 5. U

    You might also like