V

Citan ka I udžben i k
Sadržaj
Metodički instrumentarij
Razine osmišljavanja teksta
Rubnica
Recepcija
Interpretacija {razgovor o tekstu)
Prateći tekstovi
Autori {pisci) udžbenika

Literatura
 Ć ITANKA/UDlBENIK

ČITANKA I UDŽBENIK

Č itanka/udžbenik je temeljna školska knjiga namijenjena književnom odgoj u i obrazovanju

u osnovnoj i srednjoj školi. Sadrži izbor književnoumjetn ičkih tekstova koj i su odabra n i prema
estetskim i pedagoška-psihološkim kriterij ima. Ona je svojevrsna literarno-pedagoška anto­
logija. Č itanka/udžbenik za osnovnu školu usto je posebna vrsta dječje knjige koja svoj i m
sadržajem i l i kovno-grafičkim izg ledom udovoljava recepcijskim (doživljajna-spoznajn i m)
mogućnostima učenica/učenika. Srednjoškolske čitan ke/udžben ici sadrže izbor knj iževno­
umjetničkih tekstova koj i su popraćeni knj iževnoteorijskim i knj iževnopovijesnim prikazima.
Tako oblikovana čitanka istodobno je i udžbenik knj iževnosti čitanka-udžbenik. I osnovno­
školske čitanke sadrže književnoznanstven i sadržaj (knj iževnoteorijski, prikaze stvaralaštva
pisaca, bibliografske obavijesti) te se i one predstavljaju kao čitanke-udžbenici.
Sadržaj čitanke-udžbenika određuje nastavni program (predmetni kurikul). Programski
sadržaj prenosi se u čitanku-udžbenik prema zahtjevima teorije didaktičkoga prijenosa i teorije
udžbenika. Teorija didaktičkoga prijenosa obuhvaća načela prema koj i ma se knj iževnoum­
jetnički i književnoznanstveni sadržaj prenosi u čitanku-udžbenik. Riječ je o sljedećim načelima:
• načelu primjerenosti doživljajno-spoznaj n i m mogućnostima učenica/učenika
određene dobi (psi hološka načelo)
• načelu odgojnosti (pedagoški kriterij)
• načelu obrazovne opravdanosti (obrazovno načelo) ---- -·---------

• načelu didaktičko-metodičke oblikovanosti. ------

Č itan ke -udžbenici stva raj u se prema različitim kriterij ima. Prema kriteriju namjene
razl i kujemo:
• čitanke-udžbenike za mlađe razrede osnovne škole (razred na nastava i l i p rvi
stu pa nj osnovnoškolskog obrazovanja od p rvoga do trećega razreda)
----------- -- ---- ----· - - - · - -----------·-·---------·-- - - - - - · - - - ---------- ------

• čitanke-udžbenike za više razrede osnovne škole (od 5 . do 8. razreda i l i od 3 . do

6. i 6. do 9. razreda) --- - --------·

• čitanke-udžbenike za srednju školu (trogod išnj u i l i četverogodišnj u ) .

Te se čitanke-udžbenici usklađuju sa zahtjevima nastavnoga programa (sadržajem, zadacima
i ci ljevima) te zahtjevima teorije udžben ika.
Prema metodička-didaktičkoj obl i kovanosti čitanka-udžben ik može biti:
__________________ _ . _ _ _ _ _________ -------

• recepcijsko-reproduktivna
------------------------·------------- - - -------------·----

• recepcijsko-produktivna (stva ra lačka)

• komunikacijska
• razgranata
• višeizvorna (m u lti med ijska) .
.------------ ------------------ -----------------

Recepcijska-reproduktivna čitanka-udžbeni k dodjelj uje učen ici/učeniku ulogu primatelja/

primatelj ice književnoga sadržaja (memorira nje i prepričavanje sadržaja, reproducira nje de­
fin icija i pojmova).
 Č I TA N K A/U D 2 B E N I K

Taj tip čitanke-udžbenika obično je bez metod ičkoga instrumentarija. Danas se rijetko
pojavljuje u nastavi .
Recepcijsko-prod uktivna čitanka-udžben i k učenicu/učenika podiže na razinu estetskoga
subjekta koji, na pred lošku teksta, ostvaruje razl ičite oblike stvaralačke djelatnosti i složene
procese doživljavanja i promišljanja. Te obli ke i procese potiče metodički instrumentarij te
likovno-grafički sadržaj.
Kom u n i kacijski t i p čita n ke-udžben i ka utemelj uje se na zasadama l itera rno-estetske
kom u n i kacije te d idaktičke kom u n i kacije koja se ostvaruje oblikovanjem komunikacijskih
situacija. U svakoj komunikacijskoj situacij i ostvaruje se određena doživljajna ili spoznajna
djelatnost u razl ičiti m obl icima jezične komunikacije (sl ušanju, govorenj u, čitanj u, pisanju).
Metod ička strateg ija komuni kacijske čitanke-udžbenika usklađuje se sa zakon itostima
estetske komunikacije, estetske recepcije i estetske spoznaje (gnoseologije).
Metod ički instrumentarij u komunikacijskoj čitanci-udžbeniku za htijeva visoku razinu
a utorove metod ičke kreativnosti.
Razgranata čitanka-udžben ik sadrži više dijelova (višed ijelni didaktički sklop). Višedijelni
d idaktički sklop obuhvaća: čitanku-udžben ik, radne listove, priručni k za učiteljicu/učitelja. Po
svoj im didaktičko-metodičkim značajkama može biti: recepcijska-produktivni i l i komunikacijski.
Višeizvorna čita n ka-udžbenik obu hvaća raz l ičite medije (razl ičita nastavna sredstva i
pomaga la) - čitanku-udžben ik (pisani tekst), zvučnu čitanku (kasetu), videokasetu, element­
film, nastavni film, radne l istove, CD-ROM, lnternet, televizijske i rad ijske em isije.
U višeizvornom tipu čitanke-udžbenika za srednju školu pojavljuju se školska povijest
književnosti, školska teorija knj iževnosti, knj iževni leksikoni, knj ige o piscima i sl.
Suvremena nastava usmjerena je prema mu lti med ijskom utemeljenj u . U skladu s tim
pojavljuje se otvoreni tip čitan ke-udžbenika koj i se, po potrebi, dopunjuje, aktualizira i
usavršava.
Na zasadama teorije korelacije i integracije oblikuje se integrirani tip čitanke-udžbenika u
kojem se književni sadržaj i povezuju sa sadržaj ima drugih u mjetnosti (l ikovne, glazbene,
scenske, fi lmske) te jezičn im sadržaj ima. Taj tip čitanke-udžbenika namjenj uje se, pretežno,
strukovnim školama.
Suvremena nastava utemeljuje se na teorij i didaktičkoga pluralizma. U kontekstu te teorije
pojavlj uj u se alternativne čitan ke-udžbenici. Riječ je o čita n kama-udžbenicima koje se
međusobno razlikuju po metod ičkoj koncepcij i . Programski sadržaj oblikuj u prema razl ičitim
metodičkim koncepcijama. Različitost metod ičke koncepcije bitna je oznaka alternativnih
čitanaka-udžben ika. U praksi se, zasada, rjeđe susreću alternativne čitanke-udžbenici, pa je
primjeren ije govoriti o uspored n i m/para l e l n i m čitanka ma-udžbenicima koj i se bitno ne
razl ikuju. Prema administrativnoj (zakonskoj) odrednici postoje obvezne (odobrene), izborne
i eksperimenta lne čitanke-udžbenici.

1 62
 Č ITAN K A/U D2B E N I K

Sadržaj čitanke-udžbenika
Tradicionalne čitanke sadržavale su umjetničke i neumjetničke tekstove (popularne tekstove
vezane uz „stvarnu nastavu ", nastavu pri rode i društva, „ mora l na štiva "). Suvremene čitan ke­
udžbenici svojevrsne su antologije književnoumjetničkih tekstova razl ičite tematske i vrstovne
(žanrovske) usmjerenosti. U skladu s tim, knj iževnoumjetnički tekst ima središnje mjesto u
čitanci-udžbeniku, tj . čini glavni sadržaj . Tekstovi se pojavljuju u autentičnome, cjelovitome
obliku i l i u odlomcima (odlomci iz većih književnih obl i ka - romana, novele, drame, putopisa,
bajke). Odabra n i tekstovi zadržavaju izvorni naslov (cjeloviti tekstovi - l i rske pjesme i kraći
prozni obl ici) i l i dobivaj u novi naslov prema izboru autora čitanke-udžbenika. Za određene
didaktičke potrebe tekst se može raščlanj ivati na manje cjeline (prozni tekstovi) i označavati
brojevima (rečenice prate redni brojevi). Radi isticanja, temeljni knj iževnoumjetn ički tekst
pojavljuje se u rasteru, koj i se koloristički usklađuje sa sad ržajem teksta . Na taj način,
predstavlja nje teksta uklj učuje i l ikovno-grafičku di menzij u . Tekst mora biti čitak i preg ledan,
dostupan vizua lnome primanj u . Temelj n i knj i ževnoumjetn ički tekst prate razl ičite vrste
objašnjenja, poj mova, naputaka, citata, crteža/i lustracija - didaktičkih sredstava koj i ma se
pospješuje i usmjeruje recepcija, a n a l i za, i nterpretacija i estetska prosudba. Riječ je o
izvantekstovn i m odredn icama koje omogućuj u recepcij u i interpretaciju teksta. U novij i m
čita n kama-udžben icima izva ntekstovne od red n ice nalaze s e na rubnici, usklađuj u s e sa
zahtjevima teksta i zahtjevima recepcije.
Prije uklj učivanja teksta u čita n ku-udžbe n i k utvrđuje se njegova pri mjerenost doživi jaj­
no-spoznaj n i m mogućnostima učenica/učen i ka i drugim načel i m a koja se odnose na izbor
sad ržaj a .
Utvrđivanje primjerenosti uključuje: temu, obl i k, jezik i sti l . Svaka s e t a odredn ica posebno
vrednuje. U tekstu se utvrđuj u moguće zapreke u recepcij i i interpretaciji, koje se sprečavaju
objašnjenjem nepoznati h i l i manje poznatih riječi, jezi koslovn im, ku lturološki m, književno­
teorijskim i knj iževnopovijesni m objašnjenj ima. Tumačenje nepoznatih i l i manje poznatih riječi
omogućuje razum ijevanje teksta te vodoravno čitanje (ako je riječ o čitanju u sebi).
Odlomci knj iževn ih djela iziskuj u unutarnju loka lizacij u . Tekst se smješta u cjelinu kojoj
pripada. Odabranome odlomku iz romana i l i novele prethodi prikaz fabule u koju se uključuje
odlomak. Odabranome prizoru i l i činu iz drame prethodi pri kaz dra mske radnje u koju se
uključuje taj prizor i l i čin.
Za tekstove u čitankama-udžbenicima za srednju školu uspostavlja se i knj iževnopovijesna
lokalizacija (godina prvog objavlj ivanja djela, autorova stvaralačka faza, pripadnost književnoj
vrsti i knj iževnoj školi, smjeru i l i razdoblju). Elementi knj iževnopovijesne lokalizacije mogu se,
u primjerenu obliku, pojavlj ivati i u čitankama-udžbenicima za više razrede osnovne škole.
Tekst (književnoumjetnički) smješta se u pripadaj ući didaktički kontekst. U čitankama-udž­
benicima za osnovnu školu smješta se u tematske krugove. Svaki tematski krug čini povezanu
cjelinu (konzistentnost tematskoga kruga). Pojed inačni tekst u tematskome krugu dobiva
određeno mjesto i u logu ovisno o sadržaju, tj . o porukama koje prenosi i o načinu na koji ih
prenosi. Ovisno o tome, može dobiti čelno mjesto u tematskome krugu, središnje i l i zaključno
mjesto.
U čitankama-udžbenicima za srednje škole književnoumjetnički tekst smješta se u književne
rodove i vrste, stvaralački opus pisca, u književno razdoblje i l i u određenu tem u . U posebn i m
čitankama koje dopunjuju udžben i k-čitanku književnou mjetn ički tekstovi uklj učuj u s e u
1 63
 Č I TA N KA/U D Z B E N I K

tematske krugove. Takve čitanke, kao na primjer u Austriji, poznate su pod naslovom Im­
pulse.

Zvučna čitanka
U višeizvornoj čitanci-udžbeniku pojavljuje se i zvučna čitanka. Riječ je o posebnom
d idaktičkome sredstvu za nastavu jezika i knj iževnosti koje učenicima/učenicama prenosi
književnoumjetničku riječ u umjetničkoj govornoj interpretaciji scenskih umjetnika. Za svaki
razred odabiru se lirske pjesme, prozni i dramski tekstovi koje interpretiraju poznati scenski
umjetnici.
U mjetn ičke govorne i nterpretacije odabra n i h tekstova uklj učuj u se u raz l ičite faze
nastavnoga sata knj iževnosti. Na satu književnosti te i nterpretacije zamjenjuju učiteljičina/
učiteljeva čitanje književnoumjetničkoga teksta. U završnoj fazi sata mogu poslužiti kao svečani
završetak interpretativnoga procesa. Na satu jezika govorne interpretacije služe za upoznavanje
vred n ota govorenoga jezi ka, razvij a nje govornoga i pjesn ičkoga s l u h a te govornoga
stvaralaštva. Zvučna čitanka korespondira s udžbenikom i drugim nastavnim sredstvima (radnim
l istovima, videokasetom, element-fil mom, CD-ROM-om).

Č itanka-udžbenik u metodičkim sustavima

Ustrojstvo čitanke-udžben i ka ostvaruje se u okvirima razl ičitih metodičkih sustava (Vidjeti:
Metodički sustav.) U skladu sa zahtjevima metodičkoga sustava u koj i se uključuje obl ikuje
organizacijsku parad igmu.
Organ izacijska paradigma u sustavu školske i nterpretacije ima ove sastavn ice:
• motivaciju (doživljaj no-spoznaj nu)
- - - -- ---- - - - - - - - - - --- -
- - - - - - - - --- - -- - - - -- - - - --- - - -- ----- --·- --- - - -- - - - ----------- -- -- -- --

• književnoumjetnički tekst (cjelovit i l i u od lomku)

• metodički instrumentarij koj i se označava nazivi m a : razgovor o tekstu i l i i nterpre­
t a c ij a
--- - ------------ ------

• zadatke za samostalan stvaralački/istraživački rad

• zadatke (izborne) za učen ice/učen i ke s posebn i m i nteresi m a
----------------- - - ---------·------------ ---- - - ---------·--------··------------------------ -----------

• rubnicu koj a usporedo pra t i knj i ž evno u mj et n i čk i tekst.

-- ------- --- --- -- ------------- -- - ---- -------- --- --- - ------- -- - ---- - --- ---- - - - - - - ----------

U sustavu problemske nastave čitanka-udžbenik ima sljedeću paradigmu:

--------------------

• problemska situacija
• književnoumjetnički tekst ------ ------- ---- ----

• problemski zadaci za otkrivanje teksta

• prijedlog zadataka za samostalan rad izvan nastave.
U sustavu stvaralačke nastave čitanka-udžbenik sadrži ove organizacijske odredn ice:
------------- -- ------------- ·

• stvaralačke zadatke --- ---- ------- -----------

• književnoumjetnički tekst
• zadatke za stvaralačka preoblikovanja, prijenos teksta u druge medije
• zadatke za samostalan stvaralački rad izvan nastave.
---- --- ·----- ----------- --

164 ; _ ·, .';C
 Č I TA N KA/U D 2 B E N I K

Otvoren i metodički sustav obuhvaća ove odredn ice:

• didaktičku ponudu
• književnoumjetnički tekst
• zadatke (istraživačke)
• zadatke za samostalan rad izvan nastave.

�itanka-udžbenik uključuje različite medije i nastavna sredstva i pomagala koja se uključuju

u pojedine faze nastavnoga sata.
Školska interpretacija

• motivacija
• knj iževnoumjetnički tekst
• metodički i nstrumentarij (razgovor, i nterpretacija)
• zadaci za samostalan rad
• izborn i zadaci
Problemska nastava

• problemska situacija
• knj iževnoumjetnički tekst
• problemski zadaci
• prijedlog zadataka za izvannastavni rad
Stvaralačka nastava

• stva ralački zadaci

• knj i ževnou mjetn ički tekst
• zadaci za stvaralačka preobl ikovanja, prijenos u d ruge medije
• zadaci za stvara lački rad izvan nastave
Otvoreni sustav
--- -------------- - - - ------------- - - - - -- -- - - - - - -

• didaktička ponuda
• knj i ževnoumjetnički tekst
• istraživački zadaci
• zadaci za samostalan rad izvan n a st ave

Metoditki instrumentarij

Metodički instrumentarij u čitanci-udžbeniku usmjeren je na motivacij u za primanje

(recepciju) teksta, interpretaciju, usustavljivanje spoznaja i poticanje samostalne stvaralačke i
istraživačke djelatnosti učenica/učenika.
Metodički instrumentarij koji služi kao motivacija za recepciju književnoumjetničkoga teksta
usklađuje se s njegovim umjetničkim značajkama te s recepcijskom spremnošlu utenicalučenika
određene dobi (doživljajna-spoznajnim mogućnostima). Recepcijska spremnost obuhvala
 Č ITAN KA/UD2BENIK

stečeno životno iskustvo koje korespondi ra s tematsko-idejnom razinom teksta, čitateljsko,

l iterarno, i ntelektualno iskustvo, znanje i sposobnosti.
U određivanju primjerenosti teksta doživljajno-spoznajnim mogućnostima učenica/učenika
uzimaj u se u obzir: tema, idejne poruke, vrsta teksta, jezik i stil .
Određivanje primjerenosti teksta uključuje vidokrug/obzor očekivanja. Gadamer uspostavlja
teoriju stapanja vidokruga (čitateljeva/čitatelj ice) i vidokruga djela (teksta). H. R. Jauss pridaje
osobitu važnost čitateljevu iskustvu, koje odlučuje o recepciji novoga teksta. Primanje novoga
teksta „ uklj učuje provjeravanje/vred nova nje toga teksta u usporedbi s prije pročitan i m
tekstovima " .
U Jaussovoj teorij i recepcije posebno s e razmatra estetski učinak teksta n a primatelje/
primatelj ice i navode se četiri moguće identifikacije s tekstom:
• asocijativna
• admirativna
• simpatetička -·--· -- - ----- - - - - - - - - - ------
--
----
------ --- --- -- -- ------------

• katarzička
• ironička.
Pisac čitanke-udžbeni ka prognozira moguće zapreke u recepciji teksta koje proizlaze iz
neusklađenosti (nepodudarnosti) vidokruga očekivanja i recepcijskih kodova. Rad i uklanjanja
recepcijskih zapreka uspostavlja metodička sredstva za uklanjanje tih zapreka. To su:
• izdvaj a nj e i obj ašnjava nje nepoznati h i l i m a nj e poznatih riječi n a r u b n i c i i l i
podrubn ici (ispod teksta)
• izdvajanje i objašnj ava nje nepoznat i h poj mova, i mena
------------------- --------------------

• obj ašnjava nje u n uta rnj i h sastavnica teksta - sad ržaja, teme, motiva, kom pozicije,
sti lsk ih postupaka
• uspostavlja nje emocional noga i i ntelektu a l noga ozračja
------- -----------------

• u k lj učiva nje d r u g i h medija ( l i kovn i h, g lazbe n i h, fi lmskih pred loža ka).

U izboru metod ičkoga i n stru mentarija uzima u obz i r raz i n e na koj i ma se ostva ruj e
osmišljava nje teksta .

Razine osmišljavanja teksta

Osnovna škola
 Č ITAN KA/U O2B E N I K

Srednja škola

�pnJevl

- � i estetska propfba (opis.�

i�) .
- � formacija kao kontebt

Rubnica
Č itanka-udžben i k slijedi doživljajno-spoznajne procese koj i se otvaraj u u komu n i kacij i s
te kstom . U skladu s t i m uspostavlja motivacije (motivacijske postupke) koj i uvjetuj u
(omogućuju) recepciju teksta. (Vidjeti : Motivacije) Knj iževnoumjetnički tekst prati rubnica na
 Č I TA N K A/UD 2 B E N I K

kojoj se nalaze knj iževnoteorijski pojmovi koji osmišljavaju tekst, nepoznate i manje poznate
riječi iz teksta u vodoravnome poretku, koje omogućuju vodoravno čitanje i razumijevanje
teksta, likovni pri lozi (crteži, fotografije, sheme), citati, kraća objašnjenja i sl.
Sva ta rubnička pratnja usmjerena je na pomoć u razumijevanju tekst. U oblikovanju rubnice
dolaze do izražaja sljedeće odrednice:
• rubn ica sadrži podatke koj i pospješuj u i omog ućuj u raz u m ijeva nju teksta, opis i
i nterpretacij u
• sad ržaj i se izražavaj u poj movi ma (stručn i m ) nazivi m a
• si nta g m ama, kraćim defi n icijama i kraćim tekstovi ma, i l ustracija m a koje mog u
u laziti u tekst, podaci na rubn ici moraj u biti preg l ed n i i raspoređe n i tako da ne
zasjenj uj u ( „ u g rožavaj u ") temelj n i tekst.
Knj iževnoznanstveni i drugi pojmovi na rubnici čine sustav znanja („mali katalog znanja "),
koji je obvezatan za sve učenice/učenike. Rubnica iskazuje dio obrazovnih sadržaja koji su
obvezni.

Natuknice na rubnici

• knj iževnoteorijski p oj movi/k nj iž evn ot e o r i jsk o nazivlje

------ ----- ----- ------------------

• knj iževnopovijes n i poj m ovi/knj iževnopovijesno nazivlje

• i mena p isaca, u mj etn i ka, zna nstve n i ka
• naslovi knj iževn i h djela te naslovi dje l a iz drug i h područj a
• nazivi i naslovn ice knj i ževn i h časop isa
• naslovne stra n ice knj iga
• faksi m i l i -----------

• k nj iževne ta b l ice (kronološke, tematske, vrstovne)

• g rafosi
• partiture
• u mj etničke rep rodu kcije
• fotog rafije
• citati
• p l a kati, rekl a me
• nepoznate riječi
• i mena knj iževn i h l i kova
• fi l mski i n serti
• i l ustracije. --- ---------
 Č ! TA N K A/ U D 2 B E N I K

Natuknice na rubnici korespondiraju (sad ržajno-informacijski) s temeljnim tekstom udžbe­

nika . One preuzimaj u različite zadaće:
• u pozoravaj u na određe n i sad ržaj, i z raz i l i poj a m u temelj nom tekstu
• objašnjavaj u temelj n i tekst, uspostavljaj u njegov kontekst
----- -

• potiču učen ice/uče n i ke na razvija nje natu knice i reče n i ce i l i veza nog teksta
• potiču učenice/uče n i ke na traženje dopunskih izv ora
-------------·-------------------

•
---
potiču učenice/uče n i ke na i st ra ž i va nj e
--- -------- -----

• potiču učen ice/uče n i ke na stva ra nje vlastitoga metateksta.

---·-----------------------------------------·--------------------------

Te sad ržaje dopunj uj u zna nstven i sad ržaj i koj i se pojavlj uj u u razgovoru o tekstu/
interpretaciji.

Recepcija
Č itanka-udžbenik najavljuje (predviđa) recepciju teksta (upućuje, usmjeruje učenice/učenike
na određenu vrstu čitanja i l i sl ušanja teksta): auditivnu i l i vizualnu recepciju.
Auditivna (slušna) recepcija ostvaruje se:
• i nterpretativn i m čitanjem (čitateljevim i l i uče n i kovi m) -------

• sl ušanjem teksta s kasete (zvučne čitan ke)

• sl uša njem rad ijske i l i televizijske em isij e .
Slušna recepcija teksta razlikuje se od vizualne. lnterpretator posreduje u prenošenju poruka
koristeći se izražaj n i m mogućnostima govorne interpretacije.
Vizualna recepcija ostvaruje se:
• neusmjere n i m (sponta n i m) čitanjem u sebi (ti h i m čitanjem)
• usmjere n i m čita njem (čita njem sa z ada c i ma) .
Auditivno-vizualna recepcija temelji se na sl ušanju (auditivnom primanj u) i g leda nj u u
tekst.
Slušna (aud itivna) recepcija temelji se na posredničkoj komunikacij i . l nterpretator prenosi,
interpretativnim čitanjem i l i kazivanjem, poruke teksta i pri tome se koristi vrednotama go­
vorenoga jezika i izražajnim mogućnostima ljudskoga g lasa . Primatelj (sl ušatelj/slušatelj ica)
prima estetske poruke ovisno o recepcijskoj spremnosti i razvijenosti l iterarnoga sluha.
Auditivno-vizualna recepcija temelj i se na vizualnom i auditivnom kanalu, koji se usklađuju.
Ako se ne postigne usklađenost prijenosnih kanala, dolazi do raspršenosti recepcije i poremećaja
u primanj u poruka. U nastavi se izmjenjuju i kombin i raj u razl ičite vrste recepcije kako bi se
uzele u obzir pojedi načne recepcijske značaj ke učenica/učenika.

Interpretacija I razgovor o tekstu

Č itanka-udžben i k sad rži didaktičku sastavn icu interpretacija, razgovor o tekstu, promat­
ranje teksta, književna analiza (rabe se svi ti nazivi, ovisno o metodičkoj školi: interpretacija u
hrvatskim i njemačkim čitanka ma, razgovor o tekstu u švedskim, promatranje teksta u austrij­
skim, književna anal iza u ruskim).
 Č I TA N K A/U D2 B E N I K

Nakon recepcije teksta, emocionalno-intelektualne stanke i objavljivanja doživljaja (prvih

recepcijski h iskaza) u pisanome i l i govornome o b l i ku, za poč i nje tumačenje teksta, tj .
spoznavanje njegova umjetn ičkoga bića. Tumačenje (interpretacija) temelj i se na vrstovnim,
tematskim, strukturnim, stilskim i jezičnim značaj kama te na izvantekstovn i m odrednicama
(knj iževnopovijesnome kontekstu).
Ovisno o značaj kama knj iževnoumjetničkoga teksta, u interpretacij i se smjenjuju razl ičite
knj iževnoznanstvene i kritičke metode (od pozitivizma do suvremen i h metoda u studiju
knj iževnosti koje se metod ički obli kuj u).
Knj iževnozna nstvene i kritičke metode u ključuju se u metodički instrumentarij i dobivaju
didaktičke funkcije. Metod ički i nstrumentarij sadrži: pitanja, zadatke, objašnjenja, citate,
didaktički dijalog, grafička i likovna sredstva, rubnicu s pratećim pojmovn ikom, citatima i
dopunskim obavijestima o tekstu.
lnstrumentarij se temelj i na literarno-estetskoj komunikaciji s didaktičkom funkcijom, koja
se oživotvoruje razl ičitim nastavnim metodama. U interpretacij i teksta g lavnu u logu imaju
tekstna i dijaloška metoda, koje se dopunjuju (komplementarno) drug im nastavnim metodama
(kraći m usmeni m ili pismeni m objašnjenj ima, citiranjem, interpretativn i m čitanjem, scenskim
govorenjem, likovnim izražavanjem i dr.). Interpretacijom se osvješćuje doživljaj teksta i podiže
na razinu estetske spoznaje, estetske prosudbe. Osobni doživljaj se objektivizira, dobiva stručno
i znanstveno utemeljenje.
Svaki književnoumjetnički tekst iziskuje odgovarajući instrumentarij prema kojemu se odre­
đuju i spoznaju njegove knj iževnoumjetničke posebnosti.
Interpretacija teksta usmjerena je na stjecanje književne kulture. Istodobno, potiče različite
oblike izražavanja Oezičnoga, l ikovnoga, scenskoga, glazbenoga, fi lmskoga, televizijskoga,
rad ijskoga) i uspostavlja poticajn i metodički instrumentarij za samosta lan (pojedinačni) rad,
rad u paru i l i skupi ni.
Č itanke-udžbenici za viši stupanj osnovnoškolskog obrazovanja i srednjoškolski stupanj
uklj učuju knj iževnokritičke, književnoznanstvene i esej ističke tekstove koj i prate temeljni tekst
i njegovu interpretacij u.

Prateći tekstovi
Metod ički instrumentarij potiče učenice/učenike na samostalno raščlanjivanje, tumačenje
i vrednovanje književnoumjetničkoga teksta. Međutim, time n ije završen kom u n i kacijski
proces.
Udžbenik omogućuje svestran ije i dublje upoznavanje književnoumjetničkoga teksta. Zato
se, nakon samostal noga otkrivanja, promišljanja i istraživanja teksta, uključuju kraći književno­
kritički, knj iževnoznanstveni i drugi tekstovi, koj i otvaraju nove obzore, nove pristupe, nove
načine tumačenja i vrednovanja .
Knj iževnokritički, knj iževnoznanstveni i drugi tekstovi koj i prate interpretaciju u didaktič­
kome obliku sl uže kao stručna i znanstvena verifikacija spoznaja koje su učenice/učen ici stekl i
u didaktičkoj interpretaciji . Istodobno, ti su tekstovi predlošci na kojima učenice/učenici uče
čitati knj iževnokritički, knj iževnoznanstveni i esejistički tekst.
 Č I TA N K A/ U D 2 B E N I K

Posebno mjesto u skupini tekstova koj i prate književnoumjetn ički tekst i njegovu i nterpre­
taciju zauzima tekst o piscu, koj i se primjerava razinama na kojima se književnoumjetnički
tekst interpretira. Tekst o piscu oblikuje se na različite načine: enciklopedijski/leksikonski,
esejistički, autobiografski (autor se sam predstavlja), kombinacijom teksta i dokumentarističkih
predložaka. Na osnovnoškolskom stupnju portreti pisaca ne sadrže knj iževnopovijesnu i drugu
terminologiju koja nije primjerena toj obrazovnoj razini.
Pisci čitanaka-udžben ika predviđaj u odgojne i funkciona lne zadaće svakoga teksta i uskla­
đuju ih s očekivan i m (mogućim) odgojnim učincima.

Recepcija i odgoj n i u č i nci

- ti191 pfesnll od 6. do 9. razreda

- kratte prile, novele (od 1 3. do 15J16. ......
- romen „ visok stupanj �
- basna pro!ivljaMa
- bajb - kriti&i stavovi
_ ...., - .literarni moralizam •
- putopis

, , /. 171
 Č i TA N K A/U D 2 B E N I K

Autori (pisci) udžbenika

Kao autori čitanaka-udžbenika pojavljuj u se: znanstvenici/sveučil išni profesori (povjesničari
i teoretičari književnosti, književnici/književnice, metodičari - znanstvenici i praktičari (učiteljice/
učitelji). Od pisaca čitanaka-udžbenika zahtijeva se znanstvena kompetencija (kompetencija
za znanstveni sadržaj koj i ulazi u čita nku-udžbenik), od knj iževnika/knj iževnice (znanstvena,
ako je riječ o osobi koja se bavi knj iževn i m stva ranjem i znanošću o knj iževnosti i peda­
goško-metod ička a ko se bavi nastavom, zna nstveno-metod ička kompetencija od metod i­
čara koj i se znanstveno bavi metodi kom) praktično-stručna kompetencija učiteljice/učitelja
koja je stručno potvrđena i poznata stručnoj javnosti.
Obično se, osi m pojedinačni h samostal n i h autora, pojavljuju autorski tandemi (autorski
parovi) ili autorski timovi (više autora s razl ičitim kompetencijama). U stvaranju čitanke-udž­
beni ka sudjeluj u i drugi stručnjaci (ilustratori, dizajneri, lektori, stručni recenzenti, urednici).
To znači da je čitanka-udžbeni k djelo koje stvara tim stručnjaka prema koncepciji a utora/
a utorice. Važnu u logu u obli kovanju čitanke-udžbenika ima nakladnik, koji osigurava teh ničke
i stručne uvjete za oblikovanje čitanke-udžbeni ka.
U porabu čitanke-udžbenika u nastavi odobrava nadležno m i n istarstvo na temelj u proce­
dure i kriterija koji su propisan i Zakonom o udžbenicima za osnovnu i srednju školu.
U razvijenim zemljama svaka nova čitan ka-udžbenik prolazi eksperimentalnu fazu prije
konačnoga odobrenja za dužu uporabu. Kad čitanka-udžbenik dobije status odobrenoga
nastavnoga sredstva, tj. kad se uključi u odgojno-obrazovni proces, organizira se praćenje i
vrednovanje njezine stručne, pedagoška-metodičke valjanosti. Praćenje i vrednovanje obavljaju
stručno kompetentne institucije (pedagoški i nstituti, visokoškolske ustanove za obrazovanje
učiteljica/učitelja, resorna ministarstva, stručne udruge, škole i stručni timovi). Rezu ltati praćenja
i vrednovanja koriste se za usavršavanje udžbeničke literature.

Literatu ra

Malić, Josip, Koncepcija suvremenoga udžbenika, Zagreb, 1 986.

Poljak, Vlad i m i r, Didaktičko oblikovanje udžbenika i priručnika, Zagreb, 1 980.
Rosandić, Dragutin, Metodika književnog odgoja i obrazovanja, Školska knjiga, Zagreb, 1 988.
Hrvatski jezik i književnost 1, pri ručn ik za nastavnika, Školska knj iga, Zagreb, 2003 .

Zbornici: O funkciji likovno-grafičke opreme savremenih udžbenika, Beograd, 1 979.

Prilozi teoriji udžbenika, Beograd, 1 984.

Udžbenik kao predmet istraživanja, Beograd, 1 982.

Zakon o udžbenicima za osnovnu i srednju školu, Zagreb, 2003.

Zbornik: Udžbenik i virtualno okruženje, Školska knjiga, Zagreb, 2004.