ANALIZA KOLA U USTALJENOM PSEUDOPERIODI NOM I

SLOŽENOPERIODI NOM REŽIMU

1. Dato je reaktivno kolo prikazano na slici:

napon je složenoperiodi an
e = 2U (1) cos ωt + 2U (3) cos 3ωt
a) Odrediti u estanost napona kola da ukupna struja bude prostoperiodi na u estanosti osnovnog
harmonika napona.
b) Odrediti trenutnu vrijednost struje u kalemu induktivnosti L1, klir faktor ove struje i napona U.
c) Odrediti aktivnu, reaktivnu i prividnu snagu i snagu izobli enja u grani sa kondenzatorom.

Rješenje
a) ako se prvo odredi ulazna impedansa
1
jkω L1 jkω L2 +
(k ) jkωC jkω L1 (1 − k 2ω 2 L2C )
Z ul = =
jkω L1 + jkω L2 +
1 1 − k 2ω 2C ( L1 + L2 )
jkωC
poznato je da važi
U( ) U( ) U( )
k 1 3

I( ) = (1) ( 3)
k
→ I = I =
Z ul ( ) Z ul ( ) Z ul ( )
k 1 3

Da bi ulazna struja bila prostoperiodi na sa u estanoš u osnovnog harmonika napona potrebno je

da je struja tre eg harmonika nula, tj. odgovaraju a ulazna impedansa mora biti beskona no velika.
j 3ω L1 (1 − 9ω 2 L2C )
Z ul ( ) = ∞ →
3
→∞
1 − 9ω 2C ( L1 + L2 )
1
1 − 9ω 2C ( L1 + L2 ) = 0 → ω =
3 C ( L1 + L2 )
U( ) U ( ) U (1) U( ) U ( 3)
k 1 3
b) I 1( ) = → I 1( ) = I 1( ) =
k 1 3
= / − 90° = / − 90°
jkω L1 jω L1 ω L1 j 3ω L1 3ω L1
sada je vremenski oblik struje
U( ) π U( ) π
1 3
i1 ( t ) = i1( ) ( t ) + i1( ) ( t ) = 2 cos ωt − cos 3ωt −
1 3
+ 2
ω L1 2 3ω L1 2
klir faktor je prema definiciji

(I( ) ) + (I( ) ) + (I( ) ) ( )) (I( ) ) + (I( ) ) + (I( ) ) ( ))

2 2 2 2 2 2 2 2
+ ... + I ( + ... + I (
2 3 4 k 2 3 4 k

k= =
I
(I( ) ) +(I( ) ) +(I( ) ) + ... + ( I ( ) )
2 2 2 2
0 1 2 k

klir faktor struje i1

U( )
3

I1( 3) 3ω L1 U ( 3)
ki1 = = =
(I ( ) ) + (I ( ) ) ( ) + (U ( ) )
2 2 2 2 2 2
1 3
U (1) U ( 3) 9 U (1) 3
1 1
+
ω L1 3ω L1
klir faktor napona u
 U ( 3)
ku =
(U ( ) ) + (U ( ) )
2 2
1 3

c) U grani sa kondenzatorom aktivna snaga je jednaka nuli jer nema aktivnih potroša a (otpornosti).
Kako bi se odredila snaga, potrebno je prvo odrediti impedansu posmatrane grane
1 jk 2ω 2 L2C − j 1 − k 2ω 2 L2C
Z 2( ) = jkω L2 +
k
= =−j
jkωC kωC kωC
ako se zamjeni ranije dobijena vrijednost ω
1 9 ( L1 + L2 ) − L2
1− L2C
9C ( L1 + L2 ) 9C ( L1 + L2 ) 9 L1 + 8 L2
Z 2( ) = − j
1
=−j =−j
1
C
1 3 C ( L1 + L2 )
3 C ( L1 + L2 ) 3 C ( L1 + L2 )
1 9C ( L1 + L2 ) − 9 L2C
1− 9 L2C
9C ( L1 + L2 ) 9C ( L1 + L2 ) 3L1
Z 2(
3)
=−j =−j =−j
3
1
C 3
1
C C ( L1 + L2 )
3 C ( L1 + L2 ) 3 C ( L1 + L2 )
reaktivna snaga posmatrane grane kola je
(U( )) (U( ))
2 2
1 3
() 1 ( ) 3
Q =− (1)
Q =−
2
Z2 2
Z 2 ( 3)
ukupna reaktivna snaga je
3 C ( L1 + L2 ) 2 C ( L1 + L2 ) 2
Q2 = Q2 ( ) + Q2 ( ) = − U( ) U(
1 3 1 3)
−
9 L1 + 8 L2 L1
Prividna snaga je prema definiciji
2 2
U( ) U( )
1 3

(U ) + (U )
2 2
(1) ( 3)
S 2 = UI 2 = +
Z 2( ) Z 2( )
1 3

Snaga izobli enja je

2

( ) +( )
2 2
U( ) U(
3)

((U ) + (U ( ) ) )
2 2 1
(1) ( 3)
(1) 2
3
2 U U
D2 = S 2 2 − Q2 2 = + − =
Z 2( ) Z 2( ) Z 2( ) Z 2(
1 3 1 3)

(U ( ) ) + (U ( ) ) (U ( ) ) + (U ( ) ) (U ( ) ) + (U ( ) ) − (U ( ) ) − 2 (U ( ) ) (U ( ) ) − (U ( ) ) =
4 2 2 2 2 4 4 2 2 4
1 1 3 3 1 3 1 1 3 3

=
(Z ( ) ) (Z ( ) ) (Z ( ) ) (Z ( ) ) (Z ( ) ) Z ( )Z ( ) (Z ( ) )
2 2 2 2 2 1 3 2
1 3 1 3 1 3
2 2 2 2 2 2 2 2

(U ( ) ) (U ( ) ) + (U ( ) ) (U ( ) ) − 2 (U ( ) ) (U ( ) ) = U ( )U ( ) − U ( )U ( ) = U ( )U ( ) − U ( )U ( )
2 2 2 2 2 2
1 3 3 1 1 3 2
1 3 3 1 1 3 3 1
= =
(Z ( ) ) (Z ( ) ) Z ( )Z ( ) Z() Z () Z() Z ()
2 2 1 3 3 1 3 1
3 1
2 2 2 2 2 2 2 2

C ( L1 + L2 ) 3 C ( L1 + L2 )
= U ( )U (
1 3)
−
3L1 9 L1 + 8 L2
2. Na i izraz za struju i0(t), ako je napon izvora dat u obliku Furijeovog reda
2 ( −1)
n
∞
u (t ) = 1 + ( cos nt − n sin nt ) .
n =1 1 + n
2
Rješenje
Izraz za ulazni napon može se transformisati jer važi
−k
k1 cos x + k2 sin x = k12 + k2 2 cos x + arctg 2
k1
pa je napon
2 ( −1)
n
∞
u (t ) = 1 + cos ( nt + arctg n )
1 + n2
n =1

ili ako se razvije red

u ( t ) = 1 − 1.414 cos ( t + 45° ) + 0.8944 cos ( 2t + 63.45° ) − 0.6345cos ( 3t + 71.56° ) + ...
Struja io se može na i ako se prvo odredi struja i, pa onda struja io na osnovu strujnog razdjelnika.
Ulazna impedansa n-tog harmonika je
jωn 2 ⋅ 4 8 + jωn 8
Z( ) = 4+
n
=
4 + jωn 2 2 + jωn
struja je
U ( ) 2 + jωn ( n ) 2 + jωn ( n )
n
4 4 1
I ( ) = (n) = U → I o( ) = I( ) = U( )
n n n n
U =
Z 8 + jωn 8 4 + jωn 2 4 + jωn 2 8 + jωn 8 4 + jωn 4
Kako se vidi iz definicije reda, važi
U( ) U( )
n n
ωn = n → I o ( n ) = =
4 + jn 4 4 1 + n 2 / arctg n
1
n = 0 → Io =
4
Za n-ti harmonik
2 ( −1)
n

/ arctg n
2 ( −1) 2 ( −1) ( −1)
n n n

U (n)
= / arctg n → I o (n)
= 1 + n 2
= = / 0°
4 1 + n 2 / arctg n 4 (1 + n ) 2 (1 + n )
2 2
1 + n2
sada je vremenski oblik struje
1 ∞ ( −1)
n

io ( t ) = + cos nt [A]
4 n =1 2 (1 + n 2 )
3. Za kolo prema slici poznato je: ω, G, ig(t)=I(1)cos ωt + I(3)cos 3ωt
a) Odrediti parametre L i C tako da osnovni harmonik napona otpornika ne zavisi od G i da
amplituda tre eg harmonika struje u otporniku iznosi 90% od amplitude tre eg harmonika struje
izvora.
b) Izra unati trenutnu vrijednost napona na otporniku i snagu izobli enja kondenzatora.

Rješenje

Napon na otporniku je, koriste i strujni razdjelnik

 jkω L 1 jkω L jkω L
U( ) = I g( ) ⋅ = I g( ) = I g( )
k k k k

1 1 G jkωGL + 1 + G 1
jkω L + + 1 + jG kω L −
G jkωC jkωC kωC
Prvi uslov zadatka je da osnovni harmonik napona na otporniku ne zavisi od G, a to je ispunjeno
samo u slu aju kada važi
1
ωL − =0 (*)
ωC
Drugi uslov je da je amplituda tre eg harmonika struje u otporniku iznosi 90% tre eg harmonika
struje izvora.
jkω L
I ( ) = GU ( ) = G I g( )
k k k

1
1 + jG kω L −
kωC
pa se može pisati
3ωGL
0.9 I g ( 3) = I ( 3) (**)
2 g
1
1 + G 2 3ω L −
3ωC
Riješavaju i sistem koji ine relacije (*) i (**) dolazi se do
2G 1
C= L=
ω 2Gω
b) Trenutna vrijednost napona
k
j
2G 1 (1) 1 (1) π
U( ) = I g( ) → U ( ) = j I g → u( ) (t ) = I cos ωt −
k k 1 1

1 1 2G 2G 2
1+ j k −
2 k
( 3)
I( )
3
3 1 3 3 Ig jarctg
3
3
( 3)
I g( ) = I g ( ) = 0.9 → u ( ) ( t ) = 0.9 cos 3ωt + arctg
3 3 3
U = j e 4
2G 1 + j 4 2G 4 − j 3 G G 4
3
u ( t ) = u (1) ( t ) + u ( 3) ( t )

Snaga izobli enja je

1 1 1 1 1
U C ( ) IC ( ) − U C ( ) IC ( ) = IC ( ) IC ( ) − IC ( ) IC ( ) = IC ( ) IC ( )
1 3 3 1 1 3 3 1 1 3
DC = S 2 − P 2 − Q 2 =
2 2 ωC 3ωC 3ωC
zna se da važi
I g( )
1

I C (1) = I G (1) = GU (1) =

2
( 3) ( 3) ( 3)
= 0.9 I g ( )
3
IC = IG = GU
pa je
(1)
1 Ig 3I (1) I (3)
DC = 0.9 I g (3) = g g
3 ⋅ 26 2 406
4. Ako je struja strujnog generatora u kolu prema slici ig(t) = Io+I1cosωt odrediti trenutnu vrijednost
ustaljenog odziva u otporniku ako je m=1/2.
Rješenje
Cilj je odrediti struju i(t). Sa slike važi:
U1 I1 1
=m =−
U2 I2 m
a kako je m poznato onda
U 2 = 2U 1 I 1 = −2 I 2
Iz KZS za vor 1:
I 1 + I 2 + I = I g → −2 I 2 + I 2 + I = I g → I 2 = I − I g
Iz KZS za vor 2:
I 3 − I 2 − I = 0 → I 3 = 2I − I g
Naponi U1 i U2 su
I 1 I 1
U1 = +
G jωC
I3 = +
G jωC
( 2I − I g )
I 1 I 1
U2 = −
G jωC
I2 = −
G jωC
(I − I g )
Vrativši se na po etnu relaciju za napone idealnog transformatora
I 1 I 1
U 2 = 2U 1 → −
G jωC
( I −Ig) = 2 +
G jωC
( 2I − I g )
3
I 1 3 jωC 3G
+5 I− Ig = 0→ I = Ig = Ig
G jωC jωC 1
+
5 5G + jωC
G jωC
Struja k-tog harmonika u ustaljenom režimu je:
3G 3 o 3
I( ) = I g( ) → k = 0 I ( ) = I g( ) = Io
k k o

5G + jkωC 5 5
ωC
3G 3I1 − jarctg
I( ) = I g( ) =
1 1
k =1 e 5G
5G + jωC 1 2 2
25 + 2 C ω
G
sada je tražena struja u vremenskom domenu
3 3I1 ωC
i (t ) = Io + cos ωt − arctg
5 1 5G
25 + 2 C 2ω 2
G

TRIGONOMETRIJSKI FURIJEOV RED

Prema definiciji funkcija se razlaže u Furijeov red prema izrazu sa koeficijentima:

∞
a
f ( t ) = o + ( an cos nωo t + bn sin nωo t )
2 n =1
2 T
ao = f ( t ) dt
T 0
2 T
an = f ( t ) cos nωo tdt
T 0
2 T
bn = f ( t ) sin nωo tdt
T 0
Alternativna forma je amplitudno fazna forma:
 ao ∞
f (t ) = + An cos ( nωo t + φn )
2 n =1
bn
An = an 2 + bn 2 φn = −arctg An = an + jbn
an
* b
a cos α + b sin α = a 2 + b 2 cos α − arctan
a
Grafik An po nωo naziva se amplitudski spektar, a grafik φn po nωo naziva se fazni spektar. Oba
grafika ine frekvencijski spektar. Neki korisni integrali:
1 1
cos atdt = sin at sin atdt = − cos at
a a
1 1 1 1
t cos atdt = 2 cos at + t sin at t sin atdt = 2 sin at − t cos at
a a a a
Odre ivanje faznog stava kompleksnog broja
y
z = x + jy θ = arctg
x
y
z = − x + jy θ = 180° − arctg
x
y
z = − x − jy θ = 180° + arctg
x
y
z = x − jy θ = 360° − arctg
x
Neki korisni identiteti:
cos nπ = ( −1)
n
cos 2nπ = 1
sin 2nπ = 0 sin nπ = 0
n ( n −1)
nπ nπ
= ( −1) , n parno ( −1) , n parno
2 2
cos sin =
2 0, neparno 2 0, neparno
= ( −1)
j 2 nπ jnπ n
e =1 e
n
jn
π
( −1) 2 , n parno
e 2
= ( n −1)
j ( −1) 2 , neparno

1. Razviti u Furijeov red signal prikazan na slici:

Rješenje

Funkcija se može zapisati kao:

1, 0 < t < 1 2π
f (t ) = T = 2 → ωo = =π
0, 1 < t < 2 T
Sada su koeficijenti Furijeovog reda
ao =
T
2 T
0 (
f ( t ) dt =
2 1
2 0
2
1dt + 0dt = 1
1 )
an =
2 T
T 0
f ( t ) cos nωo tdt =( 2 1
2 0
2
1 ⋅ cos nωo tdt + 0 ⋅ cos nωo tdt =
1
1
nπ
)
sin nπ = 0

bn =
2 T
T 0 (
f ( t ) sin nωo tdt =
2 1
2 0
2
1 ⋅ sin nωo tdt + 0 ⋅ sin nωo tdt = −
1
1
nπ
)( cos nπ − 1) =
1
nπ
1 − ( −1)
n

Za bn može se pisati
2 / nπ , n neparno
bn =
0, n parno
Sada je razvoj funkcije u red
1 2 2 2 1 ∞ 1
f ( t ) = + sin π t + sin 3π t + sin 5π t + ... = + sin nπ t , gdje je n=2k-1
2 π 3π 5π 2 k =1 nπ
Amplitudski i fazni spektar se dobijaju prema:
2 / nπ , n neparno
An = an + bn = bn =
2 2
0, n parno
1/ 2, n = 0
bn −90°, n neparno
φn = − arctg =
an 0, n parno
a grafi ka predstava

2. Razviti u Furijeov red periodi nu funkciju prikazanu na slici:

Rješenje
Periodi na funkcija može se napisati kao:
t, 0 < t < 1 2π
f (t ) = T = 2 → ωo = =π
0, 1 < t < 2 T
Sada su koeficijenti Furijeovog reda
ao =
T
2 T
0
f ( t ) dt =
2(
2 1
0
2
tdt + 0dt =
1
1
2
)
( ) ( −1)
n
2 T 2 1 2 1 −1
an = f ( t ) cos nωo tdt = t ⋅ cos nπ tdt + 0 ⋅ cos nπ tdt = ( cos nπ − 1) =
T 0 2 0 1 nπ
2 2
nπ
2 2

f ( t ) sin nω tdt = ( ) ( −1) = ( −1)

n n +1
2 T 2 1 2 cos nπ
bn = t ⋅ sin nπ tdt + 0 ⋅ sin nπ tdt = − =−
nπ nπ nπ
o
T 0 2 0 1
sada je razvoj funkcije u red
( −1) ( −1)
n n +1
1 ∞ −1
f (t ) = + cos nπ t + sin nπ t
4 n =1 n 2π 2 nπ
Može se primjetiti da važi, za parne harmonike
1
an = 0 bn = −
nπ
1
An / φn = an − jbn = 0 + j
nπ
1
An = an 2 + bn 2 = bn = , n = 2, 4,...
nπ
φn = 90°, n = 2, 4,...
za neparne harmonike
2 1
an = − 2 2 bn =
nπ nπ
2 1
An / φn = an − jbn = − 2 2 − j
nπ nπ
1
An = an 2 + bn 2 = 2 2 4 + n 2π 2 , n = 1,3,...
nπ
nπ
φn = 180° + arctg , n = 1,3,...
2
Grafi ki prikaz je

3. Odrediti Furijeov red funkcije prikazane na slici

Rješenje
Ovo je parna funkcija (simetri na je u odnosu na ordinatu), pa je bn=0. Sa slike se vidi da je T=4, pa
slijedi
2π π
ω= =
T 2
Funkcija se može zapisati u obliku
0, − 2 < t < −1
π
f (t ) = cos t, − 1 < t < 1
2
0, 1< t < 2
Sada su koeficijenti reda:
 2 T 4 1 π 2 2
ao = 2 2
f ( t ) dt = cos tdt + 0dt =
T 0 4 0 2 1 π
4 T 4 1 π π 2
an = 2
f ( t ) cos nωo tdt = cos t cos n tdt + 0 ⋅ cos nπ tdt =
T 0 4 0 2 2 1

cos a cos b =
1
cos ( a + b ) + cos ( a −b ) 1 1 π π
=[ 2
] = cos ( n + 1) t + cos ( n − 1) t dt
2 0 2 2

n = 1 → a1 =
1
2 ( 1

0
[ cos π t + 1] dt ) = 12
1 π 1 π
n > 1 → an = sin ( n + 1) + sin ( n − 1)
π ( n + 1) 2 π ( n − 1) 2
π π
n − neparno → ( n+1) i ( n-1) su parni → sin ( n + 1) = sin ( n − 1) = 0 → an = 0
2 2
n n n
π
n − parno → sin ( n + 1) = − sin ( n − 1) = ( −1) → an =
( −1) 2 + − ( −1) 2 = −2 ( −1) 2
π n
2
2 2 π ( n + 1) π ( n − 1) π ( n 2 − 1)
sada je funkcija
n
1 π
1
f ( t ) = + cos t −
2 ∞ ( −1) 2 cos
nπ
t gdje je n=2,4,6,…
π 2 2 π n=2
n parno
(n 2
− 1) 2

( −1)
k
11 π 2 ∞
f (t ) = + cos t − cos kπ t gdje je n=2k
π 2 2 π k =1 ( 4k 2
− 1)
FURIJEOVA TRANSFORMACIJA

1. Na i Furijeovu transformaciju funkcije f(t)=e-atu(t), a>0 gdje je u(t)=h(t) Hevisajdova funkcija.

+∞ ∞ ∞ 1 1
F ( jω ) = e − at u ( t ) e − jωt dt = e− at e − jωt dt = e −( a + jω )t dt = e −( a + jω )t / 0∞ =
−∞ 0 0 − ( a + jω ) a + jω
2. Na i Furijeovu transformaciju pravougaonog impulsa definisanog kao:
−δ δ
<t<
A, 2 2
f (t ) =
0, δ
t >
2

R
δ δ
δ jω − jω
+∞ A − jωt δ 2 2A e 2 − e 2 2A δ
F ( jω ) = f ( t ) e − jωt dt = 2δ Ae − jωt dt = e / −δ = = sin ω
−∞ −
2 − jω 2 jω 2 ω 2
jer se zna da važi
e jωt − e − jωt e jωt + e − jωt
= sin ωt = cos ωt
2 2
Kao što se vidi, Furijeova transformacija je isto realna, pa je mogu e nacrtati njen grafik (spektar
signala).
 ωδ ωδ
sin sin
2A δ δ 2 = Aδ 2
F ( jω ) = sin ω = 2A
ω 2 2 ωδ ωδ
2 2
2π 4π 6π
ω1 = ω2 = ω3 =
δ δ δ

3. Na i FT ako je
1, −1 < t < 0
f ( t ) = −1, 0 < t < 1
0, ostalo t

R
∞ 0 1 − jωt 0 0 1 − jωt 1
F ( jω ) = f ( t ) e− jωt dt = e− jωt dt − e e − jωt dt =
/ −1 − e /0 =
−∞ −1 −1 − jω − jω

=
1
− jω
(1 − e jω ) −
1
− jω
( j
e − jω − 1) = 2 2 − ( e jω + e − jω ) =
ω
(
4j
ω
(1 − cos ω ) )
4.Na i Furijeovu transformaciju funkcije f(t)=e-at, a>0
R
t, t > 0
t =
−t , t < 0
0 −∞ 2a
F ( jω ) = e at e − jωt dt + e − at e − jωt dt =
−∞ 0 a + ω2 2

1, −1 < ω < 1
5. Na i f(t) ako je F ( jω ) =
0, ω >1
R
1 1 1 1 jωt 1 1 1 jt − jt 1 sin t
( e −e ) =
+∞ 1
f (t ) = F ( jω ) e jωt d ω = 1 ⋅ e jωt d ω = e / −1 =
2π −∞ 2π −1 2π jt 2π jt π t