1. Šta predstavlja automatizacija?

Automatizacija je tehnologija koja se odnosi na primjenu mehaničkih, elektonskih računaskih

sistema u radu i upavljanju proizvodnjom.

2. Zbog čega se automatizacija uvodi?

Osnovni uzrok uvođenja automatizacije jeste:
 povećanje radne produktivnosti;
 smanjenje troškova radnika;
 otklanjanje radnih nedostataka radnika;
 smanjenje rutinskih kancelarijskih i fizičkih poslova;
 unapređenje bezbjednosti radnika
 unapređenje kvaliteta proizvoda
 optimizacija vremena proizvodonje i
 realizacija teško izvodljivih operacija.

3. Koja su osnovni tipovi proizvodnje?

Osnovni tipovi proizvodnje

4. Šta predstavlja fiksna automatizacija?

Fiksna automatizacija je sistem u kome je radoslijed operacija obrade (ili montaže) fiksiran sa konfig
uracijom namjenske opreme. Operacije u redoslijedu obično su jednostavne. To je integracija i
kordinacija mnogih lakih operacija u neki dio opreme koja čini složeni sistem. Tipična svojstva i fiksne
automatizacije su:

 velika početna investicija;

 veliki obim proizvodnje i
 relativno nefleksibilna u prilagođavanju izmjenama proizvoda.
 5. Definisati fleksibilnu automatizaciju?

Fleksibilna automatizacija je proširenje programabilne automatizacije. Koncept fleksibilne

automatizacije razvijen je samo za posljednjih 20 godina, a principi se još razrađuju. Fleksibilni
automatizovani sisitem je koji je sposoban da proizvodi raznovrsne proizvode (ili dijelove) praktično
bez gubitka vremena za prijelaze sa jednog proizvoda na drugi. Nema gubitka vremena proizvodnje
dok se reprogramira sistem i mijenja fizička priprema (postavljaju alati, dijelovi pribora, podešava
mašina). Prema tome, sistem može proizvoditi različite kombinaccije i redoslijeda proizvoda, umjesto
da se zahtjeva da se oni rade u odvojenim serijama.

6. Kako se sumiraju svojstva fleksibilne automatizacije?

Svojstva fleksibilne automatizacije mogu da se sumiraju kao što slijedi:

 velika investicija za sistem prema zahtjevima kupca;

 neprekidna proizvodnja promjenjivih mješavina proizvoda;
 srednji obimi proizvodnje i
 fleksibilnost u vezi sa promjenama dizajna proizvoda.

7. Koja svojstva odvajaju fleksibilnu od programabilne automatizacije?

Bitna svojstva koja izdvajaju fleksibilnu automatizaciju od programabilne automatizacije su:

 kapacitet mijenja programe dijelove bez gubitka vremena proizvodnje i

 sposobnost preorjentisanja fizičke pripreme, bez gubitka vremena proizvodnje.

Ova svojstva dopuštaju da automatizovani proizvodni sistem nastavi proizvodnju bez prekida između
serija koji su svojstveni programabilnoj automatizaciji.

8. Šta je automatska regulacija?

Automatska regulacija po definiciji je automatsko održavanje željenog stanja nekog procesa ili
mijenjanje tog stanja po određenom zakonu, bez obzira na djelovanje vanjskih i unutarnjih
poremećaja. To se postiže pomoću povratne veze, koja omogućava usporedbu izmjerene vrijednosti
neke veličine reguliranog procesa sa njenom željenom vrijednosti (referencijom), te se na temelju
razlike tih dviju veličina odlučuje kako proces usmjeriti. Proces se usmjerava upravljanjem tokom
energije ili tvari.
9. Skica „zatvorenog kruga“ ili regulacijske petlje?

Skica navedenoga „zatvorenog kruga“ ili regulacijske petlje prikazana je popraćeno na slici
 10. Kibernetika je?

Kibernetika je nauka o općim zakonitostima procesa vođenja, reguliranja, dobivanja, pohranjivanja,

pretvorbe i prijenosa informacija u sistemima, neovisno o njihovoj fizikalnoj prirodi. Automatska
regulacija jedan je od brojnih ogranaka kibernetike, no sistem s povratnom vezom smatra se
najvažnijim oblikom osnovnog sistema za kibernetiku i za automatizaciju. Potrebno je naglasiti da
sistem s povratnom vezom nije nužno tehnički, nego je svojstven i biološkim, ekonomskim,
socijalnim, političkim i psihološkim sistem. Dakle regulacija nije samo postupak u tehnici, nego prije
svega je prirodni zakon.

11. Šta predstavlja upravljanje i otvoreni krug?

Upravljanje je postupak pri kojem jedna ili više ulaznih veličina utječu na jednu ili više izlaznih veličina
nekog procesa prema zakonitostima svojstvenim upravljanom procesu. Pri tom se upravljanje odvija
u „otvorenom krugu“ (open loop control). To znači da, za razliku od regulacije, kod upravljanja nema
povratne veze koja će omogućiti usporedbu željene i stvarne vrijednosti, niti će se proces usmjeravati
na temelju njihove razlike. Stoga nema
mogućnosti popravljanja upravljačke odluke na temelju promatranja odvijanja procesa.

12. Predstaviti skicu šeme upravljanja ?

13. Objasniti šta znači signal?

Signal je funkcija koja opisuje vremensku promjenu fizičke veličine nekog fizičkog procesa.
Ili još kraće, signal je fizička veličina koja se mijenja s vremenom.

14. Definicija sistema

Sistem (system): na zadanu pobudu, ili signal ulaza, sisitem generira odziv, ili signal izlaza.
Dakle, sistem se može smatrati i uzročno-posljedičnom vezom između dva ili više signala. Također,
sistem je skup elemenata povezanih vezama kojima djeluju jedan na drugi. Signal koji se može
prepoznati kao uzrok nekih promjena u sistemu naziva se ulaz ili
pobuda. Signal koji se prepoznaje kao posljedica naziva se izlaz ili odziv. Sistem obično
opisuje fizički proces, uređaj ili međusobnu vezu uređaja (pri tome se uređaj (device) može
interpretirati u najširem mogućem smislu).

15. Koje su dobrobiti povratne veze?

Prethodno je iskazano da se sistem automatske regulacije, dakle sistem s povratnom vezom, smatra
najvažnijim oblikom osnovnog sistema za kibernetiku i za automatizaciju. Može se postaviti logično
pitanje, što je to tako značajno kod povratne veze? Odnosno, koje su to dobrobiti koje može donijeti
regulacija nekog procesa?
Povratna veza omogućuje slijedeća zadivljujuća svojstva:
- Proces može postati neosjetljiv na vanjske poremećaje i promjene vlastitih svojstava.
- Proces koji je sastavljen od lošijih sastavnica može davati dobre rezultate.
- Proces koji je nestabilan može postati stabilan.
- Može se stvoriti neko poželjno ponašanje procesa koje nije moguće bez povratne veze.
 16. Koji su nedostaci povratne veze?

Osnovni nedostatak povratne veze jest što proces njenim djelovanjem može postati nestabilan,
oscilirajući, što je gotovo uvijek neprihvatljivo ponašanje. Stoga je primarni zadatak prilikom primjene
regulacije osigurati stabilnost sistema. Kod sistema upravljanja (dakle, bez povratne veze), ako je
sistem sačinjen od elemenata koji su stabilni, i sistem će biti stabilan. Kod sistema regulacije, to ne
mora biti tako. Također, u usporedbi sa primjenom sistema upravljanja, primjena regulacije u pravilu
je skuplja i složenija. Međutim, nova kvaliteta koja se dobiva reguliranjem procesa trebala bi
opravdati povećanje cijene i kompleksnosti takvog pocesa.

17. šta je to stabilnost, što se podrazumijeva pod tim pojmom?

Pojam stabilnost definirati kao svojstvo ograničenog odziva na ograničenu pobudu. Dakle, ako
pobuda sistema ima ograničene vrijednosti, stabilan sistem imati će ograničene odzive. Nestabilan
sistem može imati neograničene odzive, koji se mogu manifestirati na primjer trajnim oscilacijama, i
slično.

18. Koja su ograničenja povratne veze?

Ograničenja često nisu posljedica projektiranja regulatora, nego su prvenstveno nametnuta fizičkim
ograničenjima hardvera koji sudjeluje u krugu vođenja nekog sistema. To su na primjer „mrtva
vremena“, odnosno kašnjenja koja se unosi računar koje sistem vodi, manjkavosti mjernih uređaja
(poput nepreciznosti, šuma, kašnjenja signala,..), manjkavosti izvršnih uređaja (npr. nedovoljna snaga
da izvrši naredbu) i prijenosnika (zazori, trenja, elastičnosti).

19. Koji su osnovni zahtjevi nekog sistema automatske regulacije?

Osnovni zadatak projektiranja jednog sistema automatske regulacije jest zadovoljiti specifikacije
radnih svojstava takvog sistema. Specifikacije radnih svojstava u pravilu su date ograničenjima odziva
sistema. Specifikacije se mogu dati na mnogo načina. Kako se odzivi sistema prikazuju u dva područja
(ili dvije domene), vremenskom i frekvencijskom, tako su i specifikacije općenito date u dva oblika –
vremenskom i frekvencijskom, te najčešće određuju četiri važna svojstva nekog dinamičkog sustava:
stabilnost (ili relativnu stabilnost), brzinu odziva, dozvoljenu regulacijsku pogrešku (odnosno točnost
regulacije), te robusnost.