TEMELJI

NAJNIŽI KONSTRUKTIVNI ELEMENTI ZGRADE KOJI PREUZIMAJU

CJELOKUPNO OPTEREĆENJE ZGRADE I PRENOSE GA NA TLO.
PREKO TEMELJA ZGRADA JE TRAJNO VEZANA ZA TLO I S NJIM
ČINI JEDINSTVENU CJELINU.
VRSTE TEMELJENJA:
- PLITKO – NEPOSREDNO ISPOD POVRŠINE TLA – NA SLOJU
DOBRE NOSIVOSTI KOJI IMA DUBINU MIN. 3 m.
- - DUBOKO – NA TLU SLABE NOSIVOSTI, ODNOSNO NA TLU
GDJE SLOJEVI DOBRE NOSIVOSTI NA VEĆOJ DUBINI ISPOD
SLOJA SLABE NOSIVOSTI.
- TEMELJENJE NA ŠIPOVIMA – PILOTIMA
- - TEMELJENJE NA BUNARIMA - KESONIMA
- ŠIPOVI – STOJEĆI OSLANJAJU SE NA SLOJ DOBRE
NOSIVOSTI
- - LEBDEĆI PRENOSE OPTEREĆENJE TRENJEM.
- DRVENI, ČELIČNI, BETONSKI, ARM. BETONSKI STUPOVI
ILI ŠLJUNČANI ŠIPOVI

LEBDEĆI ŠIPOVI
- ŠLJUNČANI ŠIPOVI
1
 - ŠLJUNAK ILI NABIJENI BETON

LEBDEĆI PILOTI OPTEREĆENJE PRENOSE TRENJEM NA PLAŠTU

NA SLABIJE NOSIVO TLO BEZ DOSEZANJA NOSIVOG TLA.

2
LEBDEĆI ŠIPOVI PUNJENI BETONOM.
SANACIJA CRKVI

3
POTPORNI ZIDOVI KOD MOSTOVA.
LEBDEĆI PILOTI

4
POSTAVLJANJE PILOTA ISPOD STARIH OBJEKATA: OJAČAVANJE
ZIDOVA I TEMELJA UNAKRSNO.
LEBDEĆI PILOTI (ŠIPOVI), PUNE SE BETONOM.

5
STROJEVI ZA BUŠENJE TLA I POSTAVU PILOTA

ROTIRAJUĆI CILINDRI KOJI BUŠE RUPE ZA PILOTE

6
PILOTI KOD SANACIJE STARIH OBJEKATA.

7
ISPOD KLIZIŠTA

8
IZNAD TUNELA, A ISPOD POSTOJEĆIH ZGRADA.

9
ISPOD POSTOJEĆIH ZGRADA.
OJAČANJE PILOTIMA I NOVIM
TEMELJIMA.

10
KOD STARIH OBJEKATA.

11
BETONSKI ŠIPOVI

12
 DRVENI ŠIPOVI

BUNARI
• BUNARI – SU A.B. PRSTE NOVI KOJI SE POSTAVLJAJU I
POSEBNO SE IZ NJIH VADI ZEMLJA TAKO DA USRED
TEŽINE TONU. DNO SE IZBETONIRA, A UNUTRAŠNJOST
SE PUNI ŠLJUNKOM.

13
 DNO SE BETONIRA

KESONI
• KESONI SE KORISTE NAJČEŠĆE U VODI. NA SVOM DONJEM DIJELU IMA
RADNU KOMORU POD TLAKOM ZRAKA KOJIM SE ISKLJUČUJE VODA DO
RAZINE NOŽA, TE SE NA TAJ NA ČIN OMOGUĆUJE POTKOPAVANJE.

14
 SPLAVNICA

KESON

RADNA KOMORA

VODA

PIJESAK

PLITKO TEMELJENJE
VRSTE TEMELJA:
- TRAKASTI – ispod zidova
- SAMCI – ispod stupova
- TEMELJNE PLOČE – ispod cijele zgrade
• ODREĐIVANJE DUBINE TEMELJA

15
DA BI SE MOGLA ODREDITI DUBINA TEMELJA I OPĆENITO VRSTA
TEMELJENJA POTREBNO JE RASPOLAGATI PODACIMA O TEMELJNOM TLU.
TIM SE POSLOM BAVI GEOMEHANIKA.
 ISPITIVANJE TLA OBUHVAĆA:
- NOSIVOST TLA
- KATEGORIJA TLA
- NIVO PODZEMNIH VODA
 KATEGORIZACIJA TLA :
- PRIRODNA ZEMLJIŠTA: I – V ( STIJENA – I, MULJ – V)
- NASUTA ZEMLJIŠTA VI, VII
- POMOĆU SONDI SE UZIMAJU UZORCI TLA KOJI SE LABORATORIJSKI
ISPITUJU (POREMEĆENI ILI NEPOREMEĆENI UZORCI).
- DUBINA TEMELJENJA OVISI O KATEGORIJI TLA.
KATEGORIJE TLA
• I KATEGORIJA: RASTRESITA LAKA ZEMLJA, ČVRST PIJESAK, NEVEZANI
ŠLJUNAK;
• II KATEGORIJA: PLODNA ZEMLJA, LAKŠA PJESKOVITA GLINA I PIJESAK,
• SLABA UNUTRAŠNJA POVEZANOST
• III KATEGORIJA: ČVRSTA ŽILAVA ZEMLJA, ZDRAVICA, GRUB POLU
VEZAN ŠLJUNAK.
• IV KATEGORIJA: ZEMLJIŠTA KOJA ČINE PRIJELAZ PREMA STIJENAMA:
LAPOR, ŠKRILJCI, SUHA GLINA, GLINENI ŠKRILJCI, MEKI PJEŠČARI;
V KATEGORIJA: MEKA STIJENA SREDNJE ČVRSTOĆE, PJEŠČAR, KREČNJAK,
TUF VULKANSKOG PODRIJETLA.
VI ČVRSTA I KRHKA STIJENA: MRAMOR, DOLOMITI, KREČNJACI, GRANITI,
VULKANSKE STIJENE.
VII KATEGORIJE: VRLO ČVRSTA I ŽILAVA STIJENA: GRANITI, KVARCITI,
BAZALTI.

16
TEMELJENJE NA STIJENI
DUBINA NIJE PROPISANA.
NIJE OGRANIČENA DUBINA UKOLIKO
NEMA DOTOKA VODE U DNO
TEMELJA U ZONI SMRZAVANJA.

TEMELJENJE NA PROCIJEDNOM TLU

PROCIJEDNO TLO

17
TEMELJENJE NA SRASLOM TLU

DNO TEMELJA MORA BITI ISPOD GRANICE SMRZAVANJA (10-20 cm), DA NE BI

DOŠLO DO SMRZAVANJA
TLA ISPOD TEMELJA TE NJEGOVOG NAKNADNOG SLIJEGANJA.
ZA NAŠU KLIMATSKU ZONU DUBINA TEMELJA JE 80 Cm.
NIZINSKI KRAJEVI: 80-120 cm. VISINSKI KRAJEVI: 140 cm. PRIMORSKI
KRAJEVI: 40-60 CM.

NA DIZANJE TLA USLIJED SMRZAVANJA

SPUŠTANJE TLA USRED OTAPLJANJA .

18
TEMELJI ZIDOVA
 ZIDOVI SE TEMELJE NA TRAKASTIM TEMELJIMA OD:
- NABIJENOG BETONA
- ARMIRANOG BETONA
- TRAKASTI TEMELJI PROTEŽU SE CIJELOM DUŽINOM ISPOD NOSIVIH
ZIDOVA, A ZIDOVI PRENOSE NA NJIH OPTEREĆENJE DONJOM
POVRŠINOM
TRAKASTI TEMELJI OD NABIJENOG BETONA
• KORISTE SE KOD MANJIH ZGRADA ( OPTEREĆENJA) MOGU SE IZVODITI
BEZ ILI U OPLATI TE IMAJU RAZLIČITE POPREČNE PRESJEKE.

PRAVOKUTNI TRAPEZNI STEPENASTI

IZVOĐENJE OBZIROM NA KATEGORIJU TLA

I SLOJ, II SLOJ, III SLOJ BETONA

BETONIRANJE BEZ OPLATE.

19
DIMENZIONIRANJE TEMELJA

• DIMENZIJA TEMELJA OVISI O NOSIVOSTI TLA I SILI (OPTEREĆENJU)

KOJA DJELUJE NA TEMELJ
• DIMENZIONIRATI ZNAČI ODREDITI DONJU POVRŠINU KOJOM TEMELJ
PRENOSI OPTEREĆENJE NA TEMELJNO TLO, ŠTO JE VEĆA SILA I TLO
SLABIJE NOSIVOST POTREBNA JE VEĆA POVRŠINA TEMELJA.
• PRORAČUN TRAKASTOG TEMELJA SE RADI NA DUŽINI JEDNOG METRA.
• A= F/σdop , A= št x 100, 1N=1/9,81 kp, 1kp=9,81N, 1kp=10N, F/A=1kp/cm²
F= SILA, σ= NOSIVOST TLA, A= POVRŠINA TEMELJA

σd = F/A (N/a²) = sila / površinu

opterećenje - σdop = kN/cm²

20
RASPROSTIRANJE OPTEREĆENJA

21
DIMENZIONIRANJE TEMELJA : TRAKASTI, SAMAC
• 1. OPTEREĆENJE NA TEMELJ IZNOSI F=8000 N, A DOPUŠTENO
OPTEREĆENJE σ= 2 kN/cm²
a./ DIMENZIONIRAJ TRAKASTI TEMELJ
b./ DIMENZIONIRAJ TEMELJ SAMAC
A= F/ σdop
A= 8000/2 = 4000cm²
A – POVRŠINA PRAVOKUTNIKA
a./ A= št x 100 cm, št = A/100 = 4000/100= 40cm - Trakasti temelj
b./ A = a², a = √𝐴 = √4000 = 63 cm = 64 cm - Samac

• D.Z.
• F= 1 000 000 N
• σ dop = 200 kN/ cm²
a./ DIMENZIONIRAJ TRAKASTI TEMELJ
b./ DIMENZIONIRAJ TEMELJ SAMAC

22
ARMIRANOBETONSKI TRAKASTI TEMELJ

+ TLAK
- VLAK
- I + , DEFORMACIJE I OPASNOST OD PUCANJA

23
PRESJEK I TLOCRTA TEMELJNE TRAKE

OBLICI TEMELJNIH TRAKASTIH STOPA

PRAVOKUTNI TRAPEZNI

24
TEMELJI SAMCI

JASTUK ZA SIDRENJE BETONA

OD NABIJENOG BETONA

25
 PIRAMIDALAN

SAMAC S REBRIMA

26
TLOCRT TRAKASTOG TEMELJNOG ROŠTILJA

27
TRAPEZNI TEMELJ S PROTU GREDOM

TLOCRT TRAKASTOG TEMELJNOG ROŠTILJA S PROTU

GREDOM

PRESJEK TRAKASTOG TEMELJA

28
AKSONOMETRIJA TEMELJNOG ROŠTILJA

MONTAŽNI TEMELJNI ROŠTILJ

29
TEMELJNE PLOČE – RAVNE
KOD VELIKIH OPTEREĆENJA
I TLA SLABE NOSIVOSTI.

TEMELJNE PLOČE
S GREDAMA

TEMELJNA PROTU GREDA OJAČANA VUTAMA.

TEMELJNA PLOČA OJAČANA

ROŠTILJEM KONTRA GREDA
30
Temeljna a.b. ploča ojačana kontra kapitelima stupova

TLOCRT TEMELJNE PLOČE S ROŠTILJ GREDAMA

TLOCRT A.B. T. PLOČE S KONTRA GREDA S POPREČNIM REBRIMA

TLOCRT I PRESJEK A. B. T. PLOČE S KONTRA GREDAMA I UZDUŽNIM

REBRIMA

31
PRIMJERI A.B. TEMELJNIH PLOČA

Pr.1. Pr.2.
Pr.1 A. B. TEMELJNA PLOČA OJAČANA S KONTRA GREDAMA I
REBRIMA
Pr. 2. A .B. TEMELJNA PLOČA OJAČANA KONTRA GREDAMA S
VUTAMA.
Kod izvođenja temelja i nailaženja tla slabije nosivosti ono se može poboljšati:
- slojem šljunka ili tucanika ispod temelja
- zamjenom sloja tla od slabog materijala slojem tla boljim materijalom
- sabijanjem slabog tla, koje postižemo zabijanjem drvenim ili betonskim pilotima
- cementiranjem zemljišta, injektiranjem tla rastvorom cementa pod pritiskom.

TEMELJENJE NA KOSOM TERENU

32
IZVEDBA NOVIH TEMELJA UZ POSTOJEĆE

1. primjer
dobro postojeća zgrada i nova zgrada

33
2. primjer
Pogrešno POSTOJEĆA ZGRADA NOVA ZGRADA

I I I PRIMJER
POGREŠNO POSTOJEĆA ZGRADA NOVA ZGRADA

34
KOTE TEMELJA NA ISTOJ VISINI

ZATRPA SE
KOTA NOVOG PODRUMA VIŠA OD KOTE POSTOJEĆEG PODRUMA
PRAVILNO, TEMELJI NA ISTOJ DUBINI
Postojeća zgrada i nova zgrada

Pod betoniranje

prva faza iskopa kosnici

NAJ NEPOVOLJNIJI SLUČAJ

KOTA NOVOG PODRUMA NIŽA OD KOTE POSTOJEĆEG
35
 - Iskop novog podruma izvrši se do kote susjednog temelja, te se jakim
kosnicima podupre zid postojeće zgrade u širini 60 – 100 cm potkopa se
postojeći temelj i pod betonira. kad je završeno pod betoniranje maknu se
kosnici i kopa se novi podrum.

HIDRO IZOLACIJA MATERIJALI

• Tradicionalna hidro izolacija

• Bitumenske trake koje se lijepe na podlogu pomoću vrućih premaza bitumena.
to je višeslojna hidro izolacija, za zaštitu od podzemne vlage 3+2; 3 premaza +
2 trake. trake se prije polaganja kroje i u rolama postavljaju na svoje mjesto, a
potom lijepe vrućim bitumenom s preklopom od 10 cm. preklopi u drugom sloju
se ne poklapaju.
• Izolacione trake ( krovna ljepenka širina 1m 80,120,150 m u roli od 50 kg.
• Sirova ljepenka impregnirana bitumenom impregnirana juta.
bitumenizirana aluminijska folija 0.1 – 0.5, 0.20 mm.
bitumenska traka s uloškom od staklene tkanine.

SUVREMENA HIDRO IZOLACIJA

• bitumenske višenamjenske varene trake postavljaju se u jednom ili dva sloja s
preklopom od 10 cm. spojevi se vare pomoću plinskih grijača, a mogu se variti
po cijeloj površini. to su trake s uloškom od staklene tkanine ili voala, al. folije ili
poliesterskog voala, zaštićene poli etilenskom folijom, premazi, paste
bitumenske.
• polimerne folije 0,1 – 0,3 mm za varenje
• masa za hidro izolaciju- kaučuk – bitumenska emulzija, nanosi četkom ili
gleterom, nema šavova ni spojeva, armira se staklenom mrežicom.
• dodaci betonu i cementnom mortu za postizanje vodo nepropusnosti
• vodonepropusni mort u prahu.

 TRADICIONALNA PODZEMNA HIDRO IZOLACIJA

Hladni premaz
2. vrući premaz
3. krovna ljepenka 120 ili 80

36
4. vrući premaz
5. krovna ljepenka 120 ili 80
3+2
 SUVREMENA HIDRO IZOLACIJA
1. hladni premaz
2. varena traka
 POLIMERNE HIDRO IZOLACIJE (SINTETSKE SMOLE)

TERMO PLASTI PVC – POLIVINIL KLORIDI

PIB – POLI IZOBUTILEN
TRAKE U JEDNOM SLOJU S PREKLOPIMA ( ČIČAK, LJEPILO ).
POSTAVLJANJE I SPAJANJE HIDRO IZOLACIJE:
- toplo – pomoću plamenika i toplog zraka
- - hladno – pomoću specijalnih kemijskih otopina.
- KRYTON – KRYSTOL SISTEM – HIDRO ZAŠTITA BETONSKIH STRUKTURA
OD PODZEMNIH VODA.
- KI sustav koji se koristi za volumensku obradu betona pred ugradnju, a krystol
je već rasprostranjen u cijelom volumenu betona i s vremenom prodire sve
dublje u konstrukciju.
 TOPLINSKA ZAŠTITA
 toplinske izolacije
tvrde toplinske izolacijske ploče
 Polistiren - Okipor
Stiropor
Stirodur
 mineralna, staklena vuna – Isover.

37
SPAJANJE HIDRO IZOLACIJE

KRITERIJI ZA KVALITETU SUSTAVA HIDRO I TERMO IZOLACIJSKE ZAŠTITE SU:

1. Pravilno dimenzioniranje hidro izolacije na osnovi termo difuznog proračuna.
2. Pravilan odabir izolacijskih materijala
3. Pravilna izvedba kod polaganja izolacijskih materijala
4. Pravilno projektirani i izvedeni svi završeci hidro izolacije.

DRENAŽA
• zaštita objekta od podzemnih i oborinskih voda je odvodnjavanje zemljišta
drenažnim perforiranim cijevima.
• cijevi se postavljaju 30-50 cm ispod kote podruma. na njih se nasipa šljunak ili
tucanik i zemlja.
• odvodnja vode iz cijev: do obližnjeg potoka (nižeg vodostaja), oborinsku
kanalizaciju, procijedno tlo, zbirno okno s vodnom pumpom itd.

38
Perforirane pvc, keramičke ili betonska drenažne cijevi.

Presjek kroz podrum i postavljanje uz objekt zbirno okno s zaštitnom vodnom

pumpom.

39
Postavljanje i zatrpavanje drenažne perforirane pvc cijevi uz temelj.

Nije dobro, nema postavljenog geo tekstila.

40
Postavljanje geo tekstila ispod i iznad cijevi da se cijev ne zapuni sitnim frakcijama.

Primjeri postavljanja drenažni cijevi.

41
Primjer postavljanja drenažne cijevi.

42
Primjer postavljanja drenažne cijevi s slojevima konstrukcije.

Primjer postavljanja drenažne cijevi s slojevima ab temeljne ploče.

43