Professional Documents
Culture Documents
Nova Drama Nova Gluma-SCENA
Nova Drama Nova Gluma-SCENA
1
Nova verzija teksta pripremljenog za međunarodni simpozij Dramski tekst danas u Bosni i Hercegovini,
Hrvatskoj, te Srbiji i Crnoj gori: govor drame – govor glume, održanog 2. i 3. decembra 2005. u Zagrebu u
organizaciji Odsjeka za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta zagrebačkog sveučilišta, Univerzita
Paris – IV, Sorbonne i knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića. Zbornik sa simpozija objavio Disput, Zagreb,
2007. Izneta razmišljanja su delom proizašla iz rada na drami Žena bomba Ivane Sajko u okviru mostarske
Alternativne akademije (august 2005.) i proba istog komada, dva meseca kasnije u Parizu, u produkciji moje
trupe Mappa Mundi. Zahvaljujem se direktoru Alternativne akademije, Seadu Đuliću, slušaocima mostarske
radionice Nova drama – nova gluma?, Dominiku Baji, Zdeslavu Čotiću, Davoru Dokleji, Martini Kartelo, Mariji
Kolobarić, Heleni Kovačić, Martini Kujundžić, Miljanu Vukoviću, Ivani Župi i njihovom profesoru na
mostarskoj akademiji Tanji Miletić-Oručević, kao i francuskoj glumici Od Brijan (Aude Briant), kao i
organizatorima i učesnicima zagrebačkog simpozija.
2
Sierz, Aleks: In-Yer-Face Theatre, British Drama Today, Faber and Faber, London, 2001., xii + 250 str.;
Lanteri, Jean-Marc (priređivač): Ecritures contemporaines 5, Dramaturgies britanniques (1980-2000), Lettres
modernes Minard, Paris-Caen, 2002., 220 str.; Nikčević, Sanja: “Nova europska drama” ili velika obmana,
Meandar, Zagreb, 2.005., 166 str.
3
Razloge i kontekst nastanka Nove drame analizirao sam u tekstu “Nova drama – nova režija?”, in Anđelković
Sava, Vojvodić Radmila (priređivači): Dramski tekst danas u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji i Crnoj
Gori: mogućnosti dramaturških čitanja, Univerzitet Crne Gore-Cetinje, Université Paris IV-Sorbonne,
Crnogorsko narodno pozorište-Podgorica, 2005. V. posebno str. 112-114, 124.
2
6
Lazin, str 119-120.
7
Zuppa, Vjeran: Teatar kao schole, ogled o subjektu”, Antibarbarus, Zagreb, 2004., str. 83., podvukao V.Z.
8
Razneseni Sare Kejn, Pomorandžina kora Maje Pelević...
9
Žudnja i Psihoza u 4 i 48 Sare Kejn, Nasrtaji na njen život Martina Krimpa, Žena bomba i Europa Ivane
Sajko, Kako sam jeo pseće meso Evgenija Griškovjeca…
10
Zagrebački simpozij je analizirao savremeno dramsko stvaralaštvo pomenutih zemalja.
11
Lehmann, str. 45.
Glumčevo nasleđe
12
Ibid. str. 46.
13
Zuppa, str. 83.
14
To sam, na primeru beogradske škole glume, pokušao da osvetlim u tekstu “Otkud uspeh Biljane
Srbljanović?”, in Anđelković, Sava (priređivač): Dramski tekst danas u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji i
Crnoj Gori, Sterijino pozorje i Međunarodna asocijacija pozorišnih kritičara (AICT), Novi Sad, 2004., v.
posebno str. 179-180; isti tekst, dopunjen i proširen, štampan je i u 50 godina Sterijinog pozorja, Scena &
Teatron, Novi Sad-Beograd, 2005., str. 25-44.
15
Najskoriji priređivači Gavellina dela su se ipak odlučili da zbir članaka iz ostavštine nazovu celovitom
“teorijom”, v. Gavella, Branko: Teorija glume, Od materijala do ličnosti, priredili Nikola Batušić i Marin
Blažević, CDU, Zagreb, 2005., 284 str.
16
Tek se nedavno pojavila trotomna Gluma Bore Stjepanovića (Sterijino pozorje-Novi Sad, Univerzitet Crne
Gore-Podgorica, 2005., 311, 266, 388 str.), značajna ne samo što je “u nas” prva kompletna teoretska analiza
pedagoškog procesa “učenja glume”, već i što odbacuje isključivo “realističko” određenje scenskih datosti.
20
U tome bi, čini mi se, trebalo tražiti i osnovni razlog nesporazuma Sanje Nikčević sa Novom dramom (v.
Nikčević, op. cit.); kritikuje je, čak odbacuje, nenalazeći u njenim primerima čvrstu dramsku konstrukciju, samo
pabirke onoga što lepo vaspitanje u životu smatra “gadostima”. Nikčević neprekidno želi da u Novoj drami nešto
prepozna “iz života”, i to zahvaljujući dobro skrojenoj priči i čvrsto sklopljenoj dramskoj konstrukciji. Nažalost,
amimetičke drame ne nude ni jedno ni drugo.
21
O nasilju u Bosni i Hercegovini kao inspiraciji Sare Kejn v. Saunders, Graham: Love me or kill me, Sarah
Kane et le théâtre, L'Arche, Paris, posebno str. 73; prvotno izdanje, “Love me or kill me” : Sarah Kane and the
theatre of extremes, Manchester University Press, 2002. O vezi ratova na tlu bivše Jugoslavije sa duhovnom
klimom iz koje se izrodila Nova drama sâm sam pisao u više navrata: v. “La nouvelle écriture théâtrale des
Balkans et d’ailleurs”, Cahier de théâtre Jeu, Montréal, n° 120, septembre 2006, str. 70-76; “La guerre et la
scène”, in Šta ima ? Ex-Yougoslavie, d’un Etat à d’autres, Guernica adpe-Toulouse, L’oeil électrique-Rennes,
2005, str. 133-137.
22
V. Lehmann, str. 45-46, 342-343.
23
Glišić, str. 66.
24
Lazin, Nova drama – nova režija?, str. 120.
25
”Što je ozbiljniji pristup glumcu, to je složeniji pristup teatru” (Zuppa, str. 87).
26
Tema Raznesenih Sare Kejn nije banalizacija ljubavnog odnosa, kao što Rejvenhilov Schopping & fucking
koristi homoseksualni odnos samo kao sižejni okvir. Analizu dramaturške uloge “lažne” i “istinske” teme kod
Biljane Srbljanović v. u Lazin: “Otkud uspeh…”, in Scena, str. 27-28.
27
Str. 37, podvukao V.Z.
28
Ibid, str. 39, podvukao V.Z.
29
Ibid, str. 41.
30
Ibid, str. 45, podvukao V.Z.
31
Griškovjec u gotovo svim svojim tekstovima, Sajko u Ženi bombi, Imširević u Kad bi ovo bila predstava,
Bašović u Priviđenjima iz srebrenog vijeka…
32
I Stjepanović ističe da je “ličnost u glumi (…) prije svega glumac sam, što naravno mnogima ne odgovora i na
svaki način bi htjeli da poreknu” i ustanovljuje da je “lik oblik opažanja i doživljavanja svijeta, odnosno
struktura ‘koja istodobno predstavlja osnovicu čovjekove zbilje i omogućuje njenu spoznaju'’” (Gluma III, str. 34
i 35).
33
Stjepanović, Gluma III, str. 214.
34
Zuppa, str. 96.
35
Ibid, str. 71.
36
V. Gluma I, str. 19.
37
V. Gluma III, str. 152 i 160.
Gluma citata
43
Porodične priče Biljane Srbljanović, Priviđenja iz srebrenog vijeka Almira Bašovića, Festival i Jazz Filipa
Šovagovića, Veliki bijeli zec Ivana Vidića, Esperanca Žanine Mirčevske, Goli pijanist Matjaža Zupančiča,
Antirid Ane Lasić, Brod za lutke i Nahod Simeon Milene Marković, Iznajmljivanje vremena Tanje Radović…
44
Supermarket Biljane Srbljanović, Susjeda Zorice Radaković, Arhitekta Dejvida Griga, Četiri čoveka Denijela
Kina, ali, nešto manje eksplicitno, i Kaj sad? Borivoja Radakovića, Gde ti živiš? Ane Lasić, Ler Maje Pelević,
Vladimir i Hodnik Matjaža Zupančiča, Cigla Filipa Šovagovića, Istinsko vrelo ljubavi Saše Pavček…
45
Znači li to da bi glumačka igra u Novoj drami inspiraciju mogla naći u Brehtovu Vermfremdugseffektu? Nisam
siguran. Pre teoretski postulat no stil igre (koliko stranica je ispisano da bi se utvrdilo da li su Brehtovi glumci
igrali brehtijanski?), V-effekt je prevashodno teoretsko-ideološki instrument, sanjano oruđe u pedagoškom
tumačenju sveta. Distanca koju od glumca traži Nova drama je prevashodno ludička kategorija.
46
Stjepanović, Gluma I, str. 67.
47
Gluma III, str, 15.
48
Najdrastičniji primer pruža Veliki bijeli zec Ivana Vidića (Kazalište, Zagreb, br. 11/12, 2002.) gde se u
ključnim momentima prepoznatljivih životnih situacija ubacuju replike koje lik nikako ne bi mogao izgovoriti;
kao nekakav podtekst, “iskreni” iskaz, koji društvene norme ponašanja zabranjuju, onemogućuju i kao
“podsvest” junaka; moguć je samo u okviru zamišljene scenske igre.
“igre u igri” dovode u pitanje49, ili “remiksiraju” sledeći tok svesti junaka50,
ili se njihovo prikazivanje zamenjuje njihovim prepričavanjem51. Autori
ovom dramaturškom relativizacijom podražavanog stavljaju gledaoca pred
uvid u razloge, ili nesuvislost, skrivenu surovost, “predstavljanog”. Glumac
treba da svojom nastavi ovu dramaturšku igru, učestvujući tako u vivisekciji
podražavanog; scena je prostor ovaploćenja fenomena a ne prikazivanja,
sagledavanje konkretnog vizijom apsolutnog.
49
Porodične priče, Brod za lutke, Antirid.
50
Ovaj krevet je prekratak ili samo fragmenti Nine Mitrović.
51
Nasrtaji na njen život Martina Krimpa, Griškovjecove “monodrame”.
52
Formulacija je Zuppina, str. 149.
53
Do slične podele, ali kad je u pitanju savremena nemačka drama, dolazi i strazburški profesor Emanuel Beag;
v. Béhague, Emmanuel: Le théâtre dans le réel, Formes d'un théâtre politique allemand après la réunification
(1990-2000), Presses Universitaires de Strasbourg, 2006. 382 str., v. posebno str. 123-131.
54
Lehmann, str. 45.
Da li je obrt moguć?
55
Predlozi proizlaze i iz mojih skorašnjih iskustava, rada na predstavi Ler, prema tekstu Maje Pelević, sa
studentima četvrte godine Odsjeka dramska umjetnost – gluma Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta
Džemal Bijedić u Mostaru (školska godina 2005/06.) i na tekstu Diši Asje Srnec Todorović, sa studentima druge
godine Odsjeka kazališne umjetnosti Umjetničke akademije Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
(2006/07.).
56
V. istoimeno poglavlje, Gluma I, str. 57-68.
57
Što je (evo samo jednog primera) na beogradskoj akademiji produžilo do sedamdesetih godina Tanhover-
Crnobori “socrealističko” tumačenje antičkih monologa izgrađeno u JDP-u ranih pedesetih.