Seizmicki Proracun en 1998 27

IA Projektiranje www.iaprojektiranje.
com
1
IA Projektiranje www.iaprojektiranje.com
2
3
4
10
5
11
12
6
13
14
7
15
Seizmička analiza čeličnih konstrukcija
16
8
Probabilistički pristup seizmičkog gibanja

 Predviđanje potresa:  visoka razina neizvjesnosti,
 deterministički pristup neadekvatan
 Probabilistička procjena opasnosti od potresa
- Izrada “seizmičke
seizmičke karte”
karte
- Modeliranje seizmičkog gibanja (probabilistički)
-Poissonov stohastički proces
P = P  N = n, TL
Vjerojatnost P da će u nekom području biti n – potresa magnitude
m veće od M u razdoblju TL
-Dalje probabilistička analiza
17
Tipovi gibanja tla

P valovi tlak
dilatacija
S valovi
Valna
dužina
L valovi
R valovi
18
9
Probabilistički pristup seizmičkog gibanja

 Probabilistička procjena opasnosti – ovisi od dostupnosti “kataloga
potresa”.
Probabilistička karta globalne seizmičke opasnosti
Global Seismic Hazard Assesment Programg ((GSHAP))
Karta za 475 godina “vrhova ubrzanja tla” 19
Konceptualno projektiranje - općenito

 Pouzdanost kod potresa može biti skupa ukoliko se započinje s
pogrešnim sustavom (arhitektonskim ili inženjerskim projektiranjem)
 Često zahtjevi za konstrukciju nisu usuglašeni s arhitekturom
 Projektiranje neusklađene konstrukcije i arhitekture je moguće – ali to
treba platiti
platiti.
 EN 1998 preporučuje projektiranje pravilnih (regularnih) konstrukcija
 Linearna (elastična) analiza – skupe konstrukcije
 Filozofija EN 1998 – razgradnja seizmičke energije u pojedinim
zonama konstrukcije, što je moguće nelinearnom analizom
 Razgradnja energije – pomoću duktilnosti
Duktilnost - sposobnost
p zadržavanja
j nosivosti u neelastičnom
području. Mjera te sposobnosti je duktilnost.
Duktilnost
materijal element ili priključak konstrukciju

(e) () ()
e     20
10
Potrebno je poznavati sljedeće pojmove vezane uz EN 1998
1. Potresno inženjerstvo (dinamika)

2. Inženjerstvo pouzdanosti
3. Eurocode 1990
4. Neke parametre
5. Konceptualno projektiranje za otpornost konstrukcija
pri potresu
6. Razgradnja seizmičke energije
7. Ideja projektiranja u EN 1998
21
1. Potresno inženjerstvo (dinamika)
Djelovanje potresa
m m
F(t)
m m
F(t)
ag
Nepokretna podloga
Ubrzanje podloge
22
11
2. Inženjerstvo pouzdanosti
Srednji povratni period (Mean Return Period)
x
x 1-FX(r)
d
r r
j=1 2 3 ...... t =3 t fX(x)

R tR=9 tR=11 tR=1
=13
3
100
100--godišnji potres nastupa u vremenskom periodu od 100
godina sa vjerojatnošću
vjerojatnošću:: j = 100 god. = 100 god.
m TR
j 100
1- 1 1
1- m 1- 1 - 100 = 63,4 %
TR
MRP = 475 godina →KGS MRP = 95 godina →GSU 23
3. Eurocode 1990
 Kombinacije djelovanja za seizmičku računsku kombinaciju
 Gk, j "" P "" A Ed ""   2,i  Qk,i

j1 i1
itd.
 Klase posljedica u EN 1990 (CC 3, CC 2, CC 1)
povezanost
 Kategorije
g j važnosti u EN 1998 ((I,, II,, III,, IV))
24
12
4. Poznavanje parametara
 Parametri koji se temelje na oštećenju konstrukcije (intenzitet

potresa):
- Modified-Mercalli-Intensity (MMI)
- Medvedev-Sponheuer-Karnik scale (MSK) - Kod nas
- Mercalli-Cancani-Seiberg scale (MCS)
 Seizmološki parametri:
- Magnituda (M) - mjera za jačinu potresa
- Hipocentar potresa (F)
- Epicentar potresa (E)
itd.
25
4. Poznavanje parametara
 Inženjersko – seizmički parametri:

- Ubrzanje “vrhova” tla (PGA) - Peak Ground Acceleration
- Brzina “vrhova”
vrhova tla (PGV)
- Pomaci “vrhova” tla (PGD)
- Efektivno ubrzanje vrhova tla (EPGA)
- Spektralno ubrzanje Sa
 Seizmička opasnost
- Odnos intenziteta ppotresa i MRP
- Istraživanje: determinističko, statističko, probabilističko,
metodom Monte Carlo.
26
13
5. Konceptualno projektiranje za otpornost konstrukcija

zgrada pri potresu
 Aspekti iz EN 1998:
- Jednostavnost konstrukcije
- Jednolikost, simetričnost i redundantnost
- Otpornost i krutost u oba smjera
- Djelovanje dijafragme svakog kata
- Odgovarajuće temeljenje
27
6. Razgradnja seizmičke energije
 Namjerno izvođenje “disipativnih” mjesta u elementima konstrukcije
VAŽNO: Pojam duktilnosti
u
Sila

Plato tečenja y
u - ukupna deformacija elastično

plastična
y - samo elastična deformacija
y u Deformacija
28
14
7. Osnovna ideja projektiranja konstrukcija u EN 1998

Svrstavanje konstrukcije u seizmičku zonu
Utvrđivanje referentnog ubrzanja tla i kategorije tla
Odabir kategorije važnosti građevine

Područje niske razine Područje male razine Područje visoke razine
seizmičnosti seizmičnosti seizmičnosti
Koncept nepostojanja Koncept postojanja disipativnih

disipativnih zona konstrukcije zona konstrukcije
Faktor ponašanja u ovisnosti

Faktor ponašanja q = 2
statičkog sustava 2 < q < 8
Kontrola kriterija pravilnosti tlocrta i presjeka konstrukcije
Postupak proračuna - Torzija
Sile potresa dodane silama od stalnog i promijenjivog djelovanja
Plastični mehanizam-dimenzioniranje
prema kapacitetu konstrukcije
Pravila za konstrukcije s disipativnim

zonama
Dimenzioniranje i dokaz prema EN 1993 29
Četiri aspekta duktilnosti
u
  izduženje elementa
y
u
  zakrivljenost elementa
y
30
15
Četiri aspekta duktilnosti
u
  rotacije profila
y
u
  pomak konstrukcije
y
31
Ideja dimenzioniranja iz aspekta razine otpornosti konstrukcije
Otpornost
elastična – visoka otpornost,
konstrukcije za dimenzioniranje ne zahtijeva
horizontalne plastične deformacije
sile
Traženje
srednja otpornost –dimenzioniranje
zahtijeva srednje plastične optimuma
deformacije
niska otpornost –
dimenzioniranje
zahtijeva velike
plastične
deformacije
Globalni pomak konstrukcije 
32
16
Ideja dimenzioniranja jednostavnih konstrukcija

 Single – degree – of –freedom (SDOF)
Sustav s jednim stupnjem slobode
masa
prigušenje
element
- Gibanje tla kod potresa opisano je spektrom odziva

(linearno ili nelinearno područje)
- Mnoge konstrukcije mogu se idealizirano prikazati kao SDOF
(dominantan prvi ton, potroši se 70% energije)
33
Predstavljanje gibanja tla kod potresa

 Inženjerski seizmički parametri za prikaz opasnosti kod potresa
- zapisi ovisnosti a (akceleracija) m/s2 - t (vrijeme)
v (brzina) m/s - t (vrijeme)
d (pomaci) m - t (vrijeme)
- nedostaci: - fali frekvencija f, a time i oštećenje konstrukcije

za različite periode osciliranja T
- specifični za dano vrijeme i mjesto
(nemogućnost ponavljanja tj. standardiziranja)
34
17
Predstavljanje gibanja tla kod potresa

 Spektar odziva:
- ima prednosti obzirom na navedene nedostatke
- podloge za “krivulju opasnosti”
Krivulja opasnosti (za spektar odziva):
- grafički zapis maksimuma od a, v i d za SDOF s raznim T.
- PGA, PGV i PGD
 Prednost spektra: predstavlja gibanje tla i daje informacije o odgovoru
konstrukcije
Spektralno ubrzzanje m/sek2
spektar od dva potresa različitih amplituda

računski spektar
(
(enveloppe)
l )
Period konstrukcije T
 Nacionalne karte: Seizmičko zoniranje prema računskom ubrzanju

35
podlooge agR u stjenovitom tlu (referentna vrijednost)
Temeljni zahtjevi
zahtjevi--dvije razine seizmičkog proračuna
 Zahtjev da ne dođe do rušenja (KGS)

- bez lokalnog ili globalnog rušenja nakon potresa
- računsko seizmičko djelovanje
(vjerojatnost prekoračenja 10% u 50 god. → MRP = 475 god.)
 Zahtjev ograničenja oštećenja (GSU)

- oštećenja konstrukcijskih i nekonstrukcijskih elemenata ne
smiju biti neproporcionalna cijeni konstrukcije
- uporabno seizmičko djelovanje
(vjerojatnost prekoračenja 10% u 10 god. → MRP = 95 god.)
36
18
Temeljni zahtjevi
Spašavanje života i ograničenje oštećenja:
 Krajnje granično stanje (KGS)
- povezano s rušenjem i drugim oblicima degradacije
konstrukcije koje mogu ugroziti ljudske živote
- dokaz KGS podrazumijeva izbalansirati čvrstoću i
duktilnost
 Granično stanje uporabe (GSU)

- povezano s degradacijom koja dovodi do ograničenja
korištenja
- ograničenje
ič j oštećenja
št ć j nosivih
i ih i nenosivih
i ih dijelova
dij l
- općenito, provjera GSU uključuje ograničenje relativnih
pomaka između katova radi zaštite nenosivih elemenata,
opreme itd
itd..
37
Diferencijacija pouzdanosti
Različite klase važnosti konstrukcija
Faktor važnosti I
Klasa Faktor
važnosti Građevina važnosti CC (EN 1990)
građevine I
Nakon potresa od vitalne važnosti
I (bolnice, vatrogasne postaje, 1,4 CC3
energetska postrojenja
II Škole, dvorane, kulturne institucije 1,2 CC3

III Obične građevine 1,0 CC2
Građevine bez utjecaja na javnu
IV sigurnost 0,8 CC1
38
19
Razlike u razinama opasnosti kod potresa
Parametar  određuje (NDP)
uporabno
b seizmičko
i ičk djdjelovanje
l j ((ograničenje
ograničenje
ič j oštećenja)
oštećenja
št ć j )
=
računsko seizmičko djelovanje (nema
(nema lokalnog rušenja)
rušenja)
 = 0,4 – klase važnosti I i II

 = 0,5 – klase važnosti III i IV
39
Seizmičko djelovanje → elastični spektar odziva
 Seizmološka karta Hrvatske

- različite zone konstantne seizmičke opasnosti
 Seizmička opasnost za proračun izražava se pomoću

proračunskog ubrzanja tla ag izraženog kao gravitacijsko
ubrzanje g
 Ubrzanje ag određeno za povratni period pridružen KGS
40
20
Elastični spektar odziva
 Gibanje tla na površini Zemlje u potresu
modeliranje
elastičnim spektrom odziva ubrzanja podloge
2 horizontalne 1 vertikalna komponenta

komponente (obično se zanemaruje)
 Elastični spektar odziva Se(T) ovisi od:

- magnitude potresa (Tip 1 i Tip 2)
- tipa tla
 Tip spektra 1 → magnituda vala > 5,5
5,5
(high – seismicity context)
context)
 Tip spektra 2 → magnituda vala < 5,5
5,5
(moderate – seismicity context)
context)
41
Tipovi tla (klasifikacija)
42
21
Oblik elastičnog spektra odziva Se(T)
T - period osciliranje sustava s jednim stupnjem slobode (SDOF)

TB i TC - granične vrijednosti perioda za koje je spektralno ubrzanje
konstantno
TD - početak dijela spektra velikih perioda
ag - projektno (računsko) ubrzanje tla za određeni povratni period
potresa (na primjer ag = 0,2 g)
ag = I  agR
agR – referentno vršno ubrzanje tla tipa A
S - faktor tla
 - korekcijski faktor prigušenja ( = 1 za viskozno prigušenje 5%)
43
Oblik elastičnog spektra odziva Se(T)
Važno: Za 20 do 30 sek.
sek. potresa i prigušenja od 5%, vrijednost 2,5
odgovara vjerojatnosti da potres neće biti prekoračen između
70% do 80 %.
44
22
Elastičnog spektar odziva za tipove tla A, B, C, D i E

Tip spektra 1 Tip spektra 2
(vrijedi za Hrvatsku)
Tip tla S TB (s) TC (s) TD (s)

A 1,0 0,15 0,4 2,0
B 1,2 0,15 0,5 2,0
C 1,15 0,20 0,6 2,0
D 1,35 0,20 0,8 2,0
E 1,4 0,15 0,5 2,0 45
Elastični spektar odziva
 Za horizontalne komponente seizmičkog djelovanja Se(T)

se definira:
 T 
0  T  TB: S e (T )  a g  S  1     2,5  1
 TB 
TB  T  TC: S e ( T )  a g  S    2,5
T 
TC  T  TD: S e ( T )  a g  S    2,5   C 
T 
T  T 
S e (T )  a g  S    2,5   C 2 D 
TD  T  4s:  T 
 Za vertikalnu komponentu uzima se posebno vertikalni

elastični spektar definiran s drugačijim vrijednostima Se(T) u
odnosu na horizontalni spektar.
46
23
Faktor ponašanja q
Ed  Rd
Učinci djelovanja kod Otpornost dana u vidu

potresa
t izračunati
i č ti nelinearnog odgovora
linearnom analizom konstrukcije
Usklađivanje
Pomoću faktora ponašanja q
Korekcija elastičnog spektra odziva
Računski (projektni) spektar za elastičnu analizu
47
Korelacija između elastične analize i realnog

neelastičnog ponašanja konstrukcije
 Djelovanje potresa: E d  R d
F(t) 
 - faktor opterećenja,
opterećenja daje mogućnost povećanja
djelovanja F(t).
F(t) F(t) F(t) F(t) F(t)
48
24
Korelacija između elastične analize i realnog

neelastičnog ponašanja konstrukcije
1.  → konstrukcija ostaje elastična, pomak d je

proporcionalan 
2
2. e→ tečenje u jednom presjeku,
presjeku pomak d = de
3. max→ tečenje i u drugim presjecima, realni pomak ds
manji od ds proračunsku elastičnu analizu
4. max → pomaci ds dobiveni elastičnom i plastičnom
P- efekta)
analizom su jednaki (učinci P-
5. lim → djeluje F(t) lim dovodi do kolapsa
 max Fel
 Definicija faktora q: q ili q
e Fy
49
Faktor ponašanja q
 Definicija faktora q:
 max
q
e
 Linearna analiza s F(t)/q
( ) q jjednaka jje u p
pogledu
g razine
pouzdanosti nelinearnoj analizi s F(t)
 Korelacija između linearne i nelinearne analize
 Stvarni pomak konstrukcije ds:

d s  q  de
Faktor ponašanja Elastični pomak uslijed
reduciranih sila
50
25
Oblici računskog spektra odziva u ovisnosti faktora

ponašanja q
Referentni elastični spektar ubrzanja obično se naziva “elastični spektar

odziva” Se (T)
Se - elastični spektar ubrzanja odziva; ag - računsko ubrzanje tla

S - faktor tla (ovisi od tipa);  - faktor korekcije radi prigušenja
q - faktor ponašanja TB, TC i TD - referentni periodi
spektra (ovise od tipa tla i tipa
spektra 1 ili 2) 51
Tipovi čeličnih konstrukcija i faktor ponašanja q
52
26
53
1 – množe se seizmičke sile kod stanja prvog plastičnog zgloba u sustavu

u - množe se seizmičke sile kod stanja globalnog plastičnog mehanizma
54
27
Računski spektar odziva
 Za horizontalne komponente seizmičkog djelovanja Sd(T)

se definira:
 2 T  2,5 2 
0  T  TB: S d (T )  ag  S       
 3 TB  q 3 
2,5
TB  T  TC: S d (T )  ag  S 
q
 2,5  TC 
 a g  S 
S d (T ) q  T 
TC  T  TD:    a
 g
 2,5  TC  TD 
TD  T:  a g  S 
S d (T ) q  T 2 
   a
 g
 Za vertikalnu komponentu vrijede isti izrazi s računskim ubrzanjem u

vertikalnom smjeru avg umjesto ag, dok se S uzima s vrijednošću 1,0, a
ostali paramerti se uzimaju kao i za vertikalnu komponentu eleastičnog
spektar odziva.
55
Metode analize konstrukcija uslijed djelovanja potresa
 Linearna statička analiza ili “ekvivalentna statička” analiza

(lateral force method
method))
 Analiza modalnog odziva spektra ili “linearna dinamička

analiza” (modal response spectrum analysis
 Nelinearna statička analiza ili ““pushover

pushover”” analysis
 Nelinearna dinamička analiza (non linear time history

analysis))
analysis
Referentna analiza u EN 1998 → analiza modalnog odziva spektra
56
28
Linearna statička analiza

 Pojednostavljena spektralna analiza, koja razmatra samo
doprinos osnovnog moda vibracija konstrukcije
 Oblik osnovnog moda može se aproksimirati horizontalnim

pomacima koji se povećavaju linearno s visinom
konstrukcije
mi z i
Fi  Fb n mi
m z
Fi
i i
zi
i 1
Fb – ukupna
p p potresna p
poprečna
p sila
Fb
Primjena metode:
4  TC
 -T 1  T1 – osnovni period vibracija konstrukcije
2,0 sek
 - Kriterije regularnosti konstrukcije u presjeku

(pogledu) 57
Ukupna poprečna potresna sila u nivou gornjeg ruba temelja
Fb = Sd (T1)  m  
Sd(T1) - vrijednost računskog spektra za osnovni period vibracija T1
m - ukupna masa zgrade
  m – efektivna modalna masa
 - faktor korekcije
→ T1  2TC ako zgrada ima više od 2 kata  = 0,85

→ u ostalim slučajevima  = 1,0
Određivanje osnovnog perioda vibracija T1
 mi  i2
T1  2
 Fi  i
58
29
Parametri kod linearne statičke analize
 Geografski položaj konstrukcije (seizmičko zoniranje)

ag = I agR – računsko (projektno) ubrzanje podloge tipa A
agR – referentno vršno ubrzanje podloge A
 F kt tla
Faktor tl
 S
 Faktor važnosti konstrukcije
I
 Faktor ponašanja
q
 Ukupna težina građevine
Gk,j +  Qk,i
 Prvi mod (ton) perioda vibracija konstrukcije
T1
59
Primjer: Određivanje potresnih sila metodom linearne

statičke analize ((lateral
lateral force method
method))
Zadani sustav vertikalne stabilizacije
Krov
z2 = 11,0 m
z1 = 5,8 m Prizemlje
6,0 m
Površina koju preuzima

A = 58  80 = 4640 m2
jedan vezni sustav
60
30

method))
 Težina zgrade
a) prizemlje
- Stalno g1  6,9 kN / m 2 G 1  6,9  4640  32016 kN
- Korisno q1  5,0 kN / m 2 Q 1  5,0  4640  23200 kN
- Kombinacija W 1  G 1   Ei  Q 1  32016  0,6  23200  45936 kN

 Ei     2,i  1,0  0,6  0,6   NA
b) krov
- Stalno g 2  1,13 kN / m 2 G 2  1,13  4640  5243 kN
- Instalacije G 3  2987 kN
2
- Snijeg s  1,0 kN / m Q 2  1,0  4640  4640 kN
- Kombinacija W 2  G 2  G 3   Ei  Q 2  5243  2987  0  4640  8230 kN
 Ei     2,i  1,0  0  0
61

method))
c) ukupna težina zgrade

W  W 1  W 2  45936  8230  54166 kN
d) osnovni period vibracija

- Izračunat višemodalnom analizom (Staad
(Staad 2004)
 mi  i2
T1  2  0,589 sek
 Fi  i
62
31

method))
e) ordinata proračunskog spektra
- Spektar tipa 1
- Kategorija tla C (očitano iz tablice) S = 1,15, TB = 0,20, TC = 0,60
Uvjet: TB  T1  TC 0,20 < T1 = 0,589 < 0,60
S d T1   a g  S    2,5 / q
a g   I  a gR  1,0  0,1  0,1 (  I  1,0  kat .III a g  zonaVII )
  1,0
S  1,15
q  2,0
S d T1   0,1  1,15  1,0  2,5 / 2,0  0,144
f) ukupna potresna poprečna sila
Fb  S d T1   m     1,0
W  54166 kN
Fb  0,144  54166  7799 kN

63

method))
g) pomaci masa u osnovnom obliku vibracija
w2 = m2 s2
s2 = 13,9 cm F2
w1 = m1 s1 F1
s1 = 11,1 cm
s i  mi
Fi  Fb
 sj  mj
Prizemlje 11,1  45936

F1  7799   6370
11,1 45936  13,9  8230 
13,9  8230
F2  7799   1429
11,1 45936  13,9  8230 
F1  F2  Fb
Kontrola:
6370  1429  7799
64
32

method))
h) Ova se metoda može primijeniti ako su zadovoljena dva kriterija:
4Tc
 T1  
2,0 sek
 zadovoljava regularnost presjeka
 Oba su kriterija zadovoljena
65
Analiza modalnog odziva spektra
 Primjena kada za konstrukciju nije moguće primijeniti “metodu

lateralnih sila”.
 Prednost: uzimaju se u obzir i ostali modovi (tonovi) vlastitih oblika
vibracija.
ib ij
 Kombiniraju se odgovori različitih modova vibracija.
 Pravilo kombinacija različitih modova SRSS ((Squere
Squere Root of Sum
Squares).
Squares ).
 Pravilo kombinacija primjenjuje se za učinke djelovanja:
- momente
- poprečne sile
- uzdužne sile
- pomake
66
33
Prikaz analize modalnog odziva spektra
67
Broj modova koji se koriste kod analize

 Broj odgovora svih modova vibracija koji doprinose globalnom
odgovoru konstrukcije moraju se uzeti u obzir i to:
- zbroj efektivnih modalnih masa za razmatrane modove mora
iznositi najmanje 90% od ukupne mase konstrukcije.
- u obzir se uzimaju svi modovi s efektivnim modalnim masama
veći od 5% ukupne mase konstrukcije
 Kombinacija modalnih odgovora
- primjenjuje se pravilo SRSS ukoliko su modalni odgovori
međusobno neovisni: 2
EE   EEi
N
EE - najvjerojatniji najveći učinak seizmičkog djelovanja

 EEi - suma modalnih odgovora
N - broj modova
Odgovori dva moda k i k+1 mogu se smatrati neovisnim ukoliko vrijedi:
Tk 1  0,9 Tk
68
34
Broj modova koji se koriste kod analize
 Pravilo CQC (Complete

(Complete quadratic Combination
Combination))
- primjenjuje se ukoliko su modovi vibracija i i j međusobno ovisni:
N N
EE    rij  EEi  EEj
i1 j1
rij – koeficijent korelacije modova i i j
69
Kombinacija učinka komponenti seizmičkog djelovanja
 Istovremeno djelovanje dvije međusobno okomite horizontalne

komponente (lateral
(lateral force ili spektralna analiza)
- Seizmički odgovor se promatra odvojeno za svaki smjer
- “P k” vrijednost
“Peak” ij d t iistovremenog
t dj
djelovanja
l j ddvije
ij hhorizontalne
i t l
komponente dobiva se primjenom pravila SRSS:
2 2 2 2 2
EEd  EEdx  EEdy EEd  EEdx  EEdy  EEdz
 Alternativna metoda za kombinaciju komponenti seizmičkog

djelovanja
j j
EEdx ""0,3 EEdy 0,3EEdx ""0,3 EEdy "" EEdz
0,3 EEdx "" EEdy EEdx ""0,3 EEdy ""0,3 EEdz

0,3 EEdx "" EEdy ""0,3 EEdz
70
35
Kombinacija seizmičkog djelovanja s ostalim djelovanjima
 Povezanost s kombinacijama → EN1990

 Seizmička kombinacija (KGS):
N N
 Gk, j  I A Ek    2,1Qk, j
j1
 Gk,j – karakteristična vrijednost stalnog djelovanja j

 Qk,j – karakteristična vrijednost promjenjivog djelovanja j
 AEk – karakteristično seizmičko djelovanje koje odgovara srednjem
povratnom
p p
periodu (p
(povezano s KGS))
 2,1 – koeficijent za kvazistalnu vrijednost od Qk,j
 I – faktor važnosti konstrukcije (tablica str. 22)
71
Kombinacija seizmičkog djelovanja s ostalim djelovanjima
 Određivanje učinka seizmičkog djelovanja pomoću masa

povezanih s gravitacijskim opterećenjem koja se pojavljuju u
sljedećoj kombinaciji:
N N
Mase  Gk, j    2,1Qk, j
j1 j1
 Koeficijenti 2,1 (EN 1990, Aneks A1, NDP)

- Vjetar i promjena temperature 2,1 = 0
- Snijeg na krovu 2,1 = 0
- Promjenjivo opterećenje u skladištu 2,1 = 0,8
Itd..
Itd
72
36
Konceptualni proračun zgrada
 Seizmički odgovor konstrukcije podložan je neizvjesnostima:

 karakteristike budućih seizmičkih gibanja
 razlikama između modela konstrukcije i realnog ponašanja
 elastični model  neelastični odgovor
 statička analiza  dinamičko ponašanje
itd..
itd
 Dobro konceptualno projektiranje:
1. Jednostavnost konstrukcije
2 Jednolikost
2. Jednolikost, simetrija i redundantnost
3. Otpornost i krutosti u dva smjera
4. Torzijska otpornost i krutost
5. Ponašanje stropne ploče kao dijafragme
6. Odgovarajuće temeljenje
73
1 Jednostavnost konstrukcije
 Konstrukcija je jednostavna, kompaktna i simetrična

- Jasan i direktan način prenos seizmičkih sila
 Male neizvjesnosti u pogledu:

- modeliranja
- analize
- proračuna
- izvedbe detalja
- izvedbe
74
37
2 Jednolikost, simetrija i redundantnost
 Ovaj je zahtjev u korelaciji sa zahtjevom 1

 Konstrukcija mora biti što je moguće pravilnija:
- jjednoličan tlocrt zgrade
g
- što omogućava kratki i jednostavan prijenos inercijalnih sila na
vertikalni nosivi sustav
 Redundantnost:
- otkazivanje pojedinog elementa ne dovodi do otkazivanja čitave
konstrukcije
75
3 Otpornost i krutost konstrukcije u dva smjera

 Konstrukcija posjeduje dva sustava:
- Sustav otporan na gravitacijske ((vertiklane
vertiklane)) sile (SOGS).
- Sustav otporan na lateralne (horizontalne) sile (SOLS).
Sustav otporan
p na g
gravitacijske
j ((vertiklane)) sile
Sustav otporan na lateralne (horizontalne) sile
 Seizmičko gibanje ima komponente u oba horizontalna smjera
 Konstrukcija mora imati sličnu čvrstoću i krutost u oba smjera
76
38
4 Torzijska otpornost i krutost konstrukcije

 Seizmičke sile  centar masa (CM)
 Sile otpornosti  centar krutosti (CK)
 Torzijski fleksibilni konstrukcijski sustavi:
- velike sile i deformacije
j u obodnim vertiklanim sustavima
stabilizacije konstrukcije
Sustav otporan na Sustav otporan na

lateralne lateralne
(horizontalne) sile (horizontalne) sile
Sustav otporan na Sustav otporan na

gravitacijske gravitacijske
(vertiklane) sile (vertiklane) sile
Prvi zaključak: Sustav otporan na lateralne sile učinkovitiji je što je

dalje od centra krutosti (CK).
77
4 Torzijska otpornost i krutost konstrukcije

 Seizmičke sile  centar masa (CM)
 Sile otpornosti  centar krutosti (CK)
 Ekscentricitet  Torzija  Povećanje sila i pomaka
2x 2x
D2y
Fx CR=CM Fx CM
CR
e0y
Y D1y
D1x
D1x
X
Drugi zaključak: Sustav otporan na lateralne sile mora biti

postavljen što je više moguće simetričnije
simetričnije..
78
39
5 Ponašanje stropne ploče kao dijafragme

 Funkcija stropnih ploča:
- preuzimanje horizontalnih sila i njihovo vođenje na sustav
otporan na te sile (vertikalni sustav)
- sustav otporan na horizontalne sile djeluje kao cjelina
- posebno je važna kod složenih i nejednolikih horizontalnih
dispozicija katova sustava za preuzimanje horizontalnih sila
- posebno je važno kod kombinacije sustava za preuzimanje
horizontalnih sila različitih krutosti
F F
79
6 Odgovarajuće temeljenje
 Proračun i izvedba temelja kao i priključak na konstrukciju moraju
osigurati da je cijela zgrada izložena jednolikoj seizmičkoj pobudi.
 Oštećenje temelja:
- popravak je vrlo težak
- obično se konstrukcija mora demolirati
 Modovi otkazivanja
80
40
Kriterij za regularnost (pravilnost) konstrukcije
 Pravilnost konstrukcije:
- u tlocrtu zgrade (horizontalna pravilnost)
- u presjeku zgrade (vertikalan pravilnost)
 Pravilnost tlocrta zgrade – na temelju promjene pomaka po katovima
 Pravilnost u presjeku zgrade – na temelju promjene masa, krutosti i
čvrstoće od kata do kata
 Glavni razlog za klasifikaciju pravilnosti:
- određivanje linearne analize na modelu 2D ili 3D
- primjena metode analize LFM ili MRSA
- faktor ponašanja q uvodi redukcije nepravilnosti presjeka zgrade
81
Kriterij za regularnost (pravilnost) konstrukcije

 Pravilnost obzirom na kontinuitet i simetriju konstrukcije
Dobro Loše
82
41
Kriterij pravilnosti u tlocrtu zgrade
 Simetrična raspodjela krutosti i masa

 Kompaktni oblik tlocrta, blizak konveksnom (ispupčenom)
poligonalnom obliku
 Stropovi u svakom katu djeluju kao posmično krute dijafragme
 Za svaki kat, u oba smjera x i y, ekscentricitet e0 mora zadovoljiti
uvjete:
e0 x  0,30 rx e0 y  0,30 ry
 e0x, e0y – razmak između centra krutosti i centra masa

 rx, ry – drugi korijen iz odnosa torzijske krutosti i lateralne krutosti
za svaki smjer (“torsional
(“torsional radius
radius”)
”)
83
Kriterij u presjeku zgrade
 Sustav otporan na lateralne sile mora bez prekida ići od temelja do

vrha
h zgraded
 Mase i lateralne krutosti moraju biti konstantne ili se postepeno
smanjuju po visini zgrade.
 Kod skeletnih konstrukcija omjer između stvarne otpornosti i
otpornosti koja se zahtijeva u analizi ne smije se mijenjati
neproporcionalno između susjednih katova.
 Ograničenje kod zgrada promjenjivih presjeka (“setbacks
(“setbacks”)
”)
84
42
Kriterij u presjeku zgrade

 Ograničenje kod zgrada promjenjivih presjeka (“setbacks
(“setbacks”)
”)
85
Posljedice pravilnosti konstruckije

na seizmičku analizu i proračun
 U svrhu seizmičkog proračuna zgrada izvršena je podjela na:
- pravilne konstrukcije
- nepravilne konstrukcije
 EN 1998 dopušta proračun i izvedbu nepravilnih konstrukcija, ali se
ipak preporuča projektiranje pravilnih.
 Posljedice pravilnosti konstrukcija na seizmičku analizu i proračun
Pravilnost Dopušteno pojednostavljenje Faktor ponašanja(

ponašanja(q)
Tlocrt Presjek Model Linearna elastična analiza
DA DA 2D * Metoda horizontalnih sila Referen
Referentna
tna vrijednost
j
DA NE 2D Modalna metoda Smanjena vrijednost
NE DA 2D * Metoda horizontalnih sila Referen
Referentna
tna vrijednost
NE NE 3D Modalna metoda Smanjena vrijednost
*Vrijedi
Vrijedi ako je T1 < 2.0 s i T1 < 4 TC
86
43

 Nepravilnost tlocrta: veliki torzijski ekscentriciteti,
ekscentriciteti, primjena 3D
modela
 Nepravilnost presjeka:
- analiza spektra modalnog odziva
- reducirane vrijednosti faktora ponašanja q
87

Deformirani oblik konstrukcije
M – centar masa
S – centar torzije
Fy e1 – moment torzije Mt
Fb1 d1 – Moment otpora MtR
Slučaj 1
Fy e2 – moment torzije Mt
Fb2 d2 + Fb3 d3 -Moment
otpora Mt
Slučaj 2
88
44
Zone razgradnje energije kod čeličnih konstrukcija
 Elastični proračun otpornosti na potres dovodi do vrlo skupe

konstrukcije
 Filozofija projektiranja u EN 1998
- uvođenje kontroliranih zona konstrukcije gdje se seizmička
energija razgrađuje pomoću duktilnog ((histerezinog
histerezinog)) ponašanja
 Faktor ponašanja q:
- uzima u obzir sposobnost konstrukcije da apsorbira i gubi
energiju koja se potresom u nju unosi
- umjesto nelinearne analize koristi se linearna elastična
analiza
li zasnovana na projektnom
j kt spektru
kt
- ovisi od duktilnosti, redundantnosti i prekoračenju čvrstoće
(overstrength
overstrength))
89
Glavne zone razgradnje seizmičke energije
 Neelastične deformacije događaju se u određenim zonama

razgradnje energije
Plastični zglob pri savijanju
Posmični mehanizam hrpta
Plastična deformacija vlačnog

elementa
90
45
Glavne zone razgradnje seizmičke energije
 Da se poluče duktilni elementi moraju se slijediti određena pravila:

- klasa duktilnosti H (DCH)
- klasa duktilnosti M (DCM)
V
Ve
infinitely
elastic response
q
real response
q
Vy
qR
V1 qS
idealised response q Sd
Vd
y e u 
91
Duktilni i krti elementi kod čeličnih konstrukcija
 Konstrukcija je sastavljena od konstrukcijskih elemenata
duktilni krti
Krte elemente treba spriječiti da ne dosegnu elastični limit
proračun temeljena na principu kapaciteta
Jedna karika lanca dovoljna je da se dosegne duktilnost lanca
92
46
Proračunski koncepti za čelične zgrade
 Koncept a) → Ponašanje konstrukcije kod male razgradnje

energije ((Low
Low dissipative structural behaviour
behaviour))
 Koncept b) → Ponašanje konstrukcije kod značajnije razgradnje
energije (Dissipative
(Dissipative structural behaviour
behaviour))
 Veza → Proračunski koncept → Klasa duktilnosti → Faktor q
Tablica 6.1 Proračun čeličnih konstrukcija otpornih na potres

Koncept proračuna Klasa duktilnosti konstrukcije Faktor ponašanja q
Koncept a) DCL (Low)  1,5 - 2

Ponašanje konstrukcije s
niskom razgradnjom
energije
Koncept b) DCM (Medium) 4
Ponašanje konstrukcije s (limitirano s vrijednostima
razgradnjom energije tablice 6.2)
DCH (High) Limitirano isključivo s
vrijednostima iz tablice 6.2
93
Definicija i prikaz proračunskog koncepta za čelične

konstrukcije
Koncept a Koncept b
Koncept a – niska
Velastični odgovor
razgradnja energije
Vreducirani odgovor Koncept b – visoka

razgradnja energije
94
47
Analiza konstrukcije 2D ili 3D

 Zgrada pravilna u tlocrtu (horizontalna regularnost):
- analiza s dvije horizontalne komponente seizmičke sile
- dva neovisna modela za svaki smjer u 2D analizi
 Dva neovisna modela 2D mogu se koristiti:
(1) - visina manja od 10 m ili visina iznosi 40% od tlocrta zgrade
(2) - ako su CM i CK približno na (dvije) vertikalne linije
(3) - nenosivi dijelovi konstrukcije dobro raspoređeni (vertikalno i
horizontalno) da ne remete pravilnost zgrade
(4) - da su “torzijski radijusi” u dva smjera barem iznose
rx  l2s  e 2x i ry  l2s  e 2y
Opaska: ako uvjet (4) nije ispunjen seizmički učinak treba povećati s 25%.
95
Dokaz za krajnje granično stanje (KGS)
 Glavni zahtjevi:
- čvrstoća (otpornost)
- duktilnost
- otpornost temelja
- seizmičke dilatacije
96
48
Dokaz za krajnje granično stanje (KGS)

 Čvrstoća
- Ed  Rd
- Učinak teorije drugog reda ne uzima se u obzir
ukoliko je zadovoljeno:
Ptot  dr
  0,10
Vtot  h
 - koeficijent senzibilnosti za vrijednost dr

Ptot – ukupno gravitacijsko opterećenje za
promatrani kat i one između njega
Vtot – ukupna
k seizmička
i ičk računska
č k sila
il u
promatranom katu
dr – interstorey drift (razlika pomaka na vrhu i dnu
promatranog kata)
h – visina kata
97
KGS – Dokaz globalne duktilnosti

 Duktilnost – glavni doprinos za faktor ponašanja q
 Duktilnost – f (materijal, poprečni presjek, element,
konstrukcija)
 Plastični globalni mehanizam:
- maksimalni mogući broj plastičnih zona
- jednolika raspodjela gubitka (razgradnje)
seizmičke energije unutar konstrukcije
 Plastični mehanizam kata

(mora se spriječiti):
- seizmička energija g j razgrađena
g 1
u reduciranom broju plastičnih zona
- konstrukcijski elementi za koje se
zahtijeva veća duktilnost pri istom
globalnom pomaku
2
1<< 2 98
49
KGS – Seizmičke dilatacije
 Odvajanje zgrada s različitim dinamičkim karakteristikama radi:

- da se dopuste neovisne vibracije
- ograniče učinci kolizije
d1 d2
99
Dokaz za granično stanje uporabe (GSU)

 Sačuvati (održati) funkcionalnost zgrade ograničenjem oštećenja
nekonstrukcijskih elemenata i instalacija (postrojenja) u zgradi
 Analiza pomaka kod GSU:
ds =  q de
F
ds - horizontalni pomak kod GSU
q·F Ed
elastic response
de - horizontalni pomak izračunat iz
računske vrijednosti djelovanja
potresa  ·q·F Ed
inelastic response
 - faktor redukcije koji uzima u obzir
F Ed
manji srednji povratni period u
odnosu na KGS ( ( = 0,4 do 0,5).
 Dokaz GSU de  ·q·de q·de d
ds = qd de
- krti nekonstrukcijski elementi dr   0,005 h
- duktilni nekonstrukcijski elementi dr   0,0075 h
100
50
Tipovi konstrukcija: faktor ponašanja q

Tablica 6.2
101
Duktilnost materijala i poprečnog presjeka

 Duktilnost materijala
- fu/fy > 1,2
- izduženje pri lomu > 20%
- izduženje j na kraju
j pplatoa tečenja j >1,5
,5 %
 Duktilnost poprečnog presjeka
- elementi u vlaku: duktilnost poprečnog presjeka  duktilnost materijala
- elementi u tlaku: lokalni instabilitet → reducirane čvrstoće i duktilnosti
(tlak: uslijed uzdužne sile ili uslijed savijanja)
- Eurocode 3: 4 klase poprečnih presjeka
Tablica 6.3
M
Mpl
Clasa 2 Clasa 1
Mel Clasa 3
Clasa 4

102
51
Duktilnost elementa
 Izvijanje smanjuje čvrstoću i duktilnost
 Tlačni elementi: izvijanje izraženo savijanjem
 Elementi izloženi savijanju: bočno torzijsko izvijanje
 Izvijanje
j j se mora spriječiti
p j za ““dissipativne
dissipativne”
p ” elemente ((elementi kojij su u
stanju razgraditi energiju) tako da se ograniči njihova vitkost :
- zdepasti elementi
- bočno pridržanje
103
Priključci
 Komplicirano ponašanje i proračun: vrednovanje pomoću ispitivanja u
laboratoriju
 Priključak u kojem je moguć gubitak energije: plastična deformacija u
priključku
 Priključak u kojem nije moguć gubitak energije: Proračunat s povećanjem
čvrstoće u odnosu na priključak s gubitkom energije
FORCE
non dissipative connections

Rd  1,1 ov Rfy
1,1 expected strength of
Rd dissipative member
1.1ovR fy
ov - faktor prekoračenja ovR fy
č t ć kkojiji se
čvrstoće nominal
i l strength
h off
R fy dissipative member
primjenjuje kod
proračuna
DISPLACEMENT
104
52
Priključci
 Priključak nosač-
nosač-stup
a) uobičajena izvedba b) izvedba kod potresa
105
Okvirni sustavi
 Horizontalnim silama pružaju otpornost elementi koji imaju krutost na
savijanje
 Zone gubitka energije bazirane su u području plastičnih zglobova nosača
(prečke) ili u spoju nosač-
nosač-stup
 Zone gubitka energije mogu također biti smještene u stupovima:
- kod priključka stupa na temelj
- na vrhu stupa gornjih katova okvira
NEd
- na vrhu i dnu stupa portalnog okvira kod kojeg je:  0,3
Npl,Rd
106
53
Proračun nosivosti (kapaciteta) konstrukcije

za slučaj potresa (EN 1998)
 Capacity design (engleski)
 Kapazit
Kapazitätsbemessung
ätsbemessung (njemački)
Osnovni principi
- zone plastifikacije ne nastaju slučajno, planiraju se mjesta gdje mogu
nastati a gdje ne smiju.
- odabiru se podobni mehanizmi za razgradnju seizmičke energije
- postoji jasna “hijerarhija” otpornosti pojedinih elemenata
- Kapacitet nosivosti elemenata treba uskladiti
- Plastificirane zone se dimenzioniraju tako da “lokalna duktilnost” rezultira
“duktilnosti pomaka” globalnog sustava.
107
Okvirni sustavi
 Zone gubitka energije u nosačima (plastični zglobovi):
MEd NEd VEd

 1,0  0,15  0,5 VEd  VEd,G  VEd,M
Mpl,Rd Npl,Rd Vpl,Rd
 Objašnjenje VEd ,G - poprečna sila uslijed vertikalnog (gravitacijskog)

Ed,G
opterećenja (bez učinka potresa)
- VEd,M= (Mpl,Rd,A+Mpl,Rd,B) / L (od potresa)

- Bočno pridržanje u zonama gubitka energije (na krajevima raspona L)
Mpl,Rd,A Mpl,Rd,B
Mpl,Rd,A Mpl,Rd,B
VEd,G VEd,G VEd,M VEd,M VEd VEd

L
L L
108
54
Povećanje čvrstoće kod elemenata bez razgradnje energije

 Presjeci povećavaju čvrstoću radi:
a) čvrstoća materijala veća od nominalne vrijednosti
 ov  1,25
b)) Povećana čvrstoća p
presjeka
j
Mpl,Rd
  1,0
MEd
 Okviri - plastični zglobovi formiraju se u nosačima
- stupovi u okvirima nemaju mogućnost razgradnje energije, tako
da ukupni NEd glasi:
faktor pouzdanosti povećanje čvrstoće presjeka
vrijedi isto za MEd i VEd NEd  NEd,G  1,1  ov    NEd,E učinak potresa
učinak povećanje
gravitacijskog čvrstoće
djelovanja materijala
109
Okvirni sustavi
 Stupovi: NEd  NEd,G  1,1  ov  NEd,E  j  Mpl,Rd,i / MEd,i
MEd  MEd,G  1,1  ov  MEd,E
VEd
VEd  VEd,G  1,1  ov  VEd,E  0,5
Vpll,Rd
Bez potresa S potresom
Proračun elemenata Proračun elemenata

kod kojih je moguć kod kojih nije moguć
gubitak energije gubitak energije
110
55
Okvirni sustavi
 Priključci kod kojih je moguć gubitak energije:
- eksperimentalni dokaz kapaciteta rotacije
- fleksibilnost priključaka proračunata za analizu?
 Priključci
j kod kojih
j nije
j moguć
g gubitak
g energije:
gj p povećanje
j čvrstoće
preko elemenata koji se priključuju
- smanjenje čvrstoće nosača - povećanje čvrstoće priključka

 Sposobnost (kapacitet) rotacije priključka nosač-
nosač-stup: p 
ne manji od - 0.035 rad za DCH 0,5 L
- 0.025 rad za DCM
 - progib nosača u sredini
L – raspon nosača
111
Okvir s centričnim vezovima

 Horizontalne se sile preuzimaju uglavnom elementima u kojima su
uzdužne sile
 Zone gubitka energije moraju biti uglavnom smještene u vlačnim
dijagonalama
 Tipovi vezova:
- aktiviraju se samo vlačne dijagonale
- V- vezovi kod kojih se uzimaju u obzir vlačne i tlačne dijagonale
- K - vezovi kod kojih se dijagonale sijeku na stupovima ne smiju se
primijeniti
112
56

 Vezovi moraju biti smješteni tako da konstrukcija polučuje slične krutosti i
čvrstoće u suprotnim smjerovima.
113

 Analiza:
- u uvjetima gravitacijskog opterećenja, samo nosači i stupovi

preuzimaju to opterećenje.
- kod okvira s dijagonalnim vezovima, uzimaju se u obzir samo vlačne
dijagonale.
- kod okvira s V-
V-vezovima, uzimaju se u obzir vlačne i tlačne dijagonale
 Dimenzioniranje vezova:
- ograničenje vitkosti kod X – vezova 1,3    2,0
- ograničenje vitkosti kod V – vezova   2,0
- čvrstoća bruto presjeka dijagonale: Npl,Rd  NEd
114
57

 Dimenzioniranje nosača i stupova
NEd  NEd,G  1,1 ov N NEd,E
MEd  MEd,G  1,1 ov N MEd,E
N
i  Npl,Rd,i / NEd,i
 Nosači u okvirima s V-
V-vezom dimenzioniraju se:
- sva neseizmička djelovanja bez uzimanja u obzir oslonca kojeg čine
dijagonale
- pojednostavljeno dimenzioniranje
-
Npl,Rd 0.3Npl,Rd
115
Okvir s ekscentričnim vezovima
 Horizontalne sile preuzimaju se pomoću elemenata s uzdužnim silama
 Ekscentričnost priključaka nosač

nosač--vez je takva da se energija gubi u
“seizmičkoj sponi” pomoću cikličkog savijanja ili cikličkog posmika
116
58

 Seizmičke spone (linkovi)
117
Seizmičke spone
 Kratki linkovi (plastične deformacije od posmika)

posmika)
Mpl,link
e  1,6
Vpl,link
 Dugi linkovi (plastične deformacije od savijanja)
Mpl,link
e  3,0
Vpl,link
 Srednji linkovi (plastične deformacije od posmika i savijanja)
Mpl,link Mpl,link
1,6  e  3,0
Vpl,link Vpl,link
118
59

 Detailing:
- stiffeners
- lateral supports
119

 Elementi koji nemaju seizmičke spone (stupovi, vezovi, nosači):
MEd  MEd,G  1,1 ov  NEd,E

MEd  MEd,G  1,1 ov  MEd,E
VEd  VEd,G  1,1 ov  VEd,E
Kratke spone: iV  1,5 Vpl,link,i / VEd,i
Srednje i duge spone: M

i  1,5Mpl,link,i / MEd,i
120
60
Mjere za izbjegavanje plastičnih zglobova u stupovima
 Oslabljenje nosača
 Ojačanje priključka
121
Suvremena daljnja istraživanja
EARTHQUAKE PERFORMANCE LEVEL

 Performance
Performance--based design  Extended
FULLY
end-plateLIFEconnections
NEAR
(PBD) OPERATIONAL OPERATIONAL SAFE COLLAPSE
LEVEL
– SEAOC FREQUENT
(43 years)
EARTHQUAKE DESIGN L
– FEMA ES
SE BA UNACCEPTABLE
SI PEROFRMANCE
OCASIONAL N C
– ATC (72 years) TI
AL
/H
OB
J
(FOR NEW CONSTRUCTION)
A EC
CR ZA TI
 Analysis and design methods RARE
IT
IC
RD
OU
VE
S
(475 years)
A L S
– Non
Non--linear static OB
JE
OB
JE
CT CT
IV IV
– Displacement
Displacement--based design VERY RARE
(970 years)
ES ES
(N2)
– Capacity design
CE
FORC
CP IO - Immediate Occupancy
IO LS C LS - Life Safe
B
CP - Collapse Prevention
D E
A
DISPLACEMENT 122
61
Primjeri iz prakse
123
 Oštećeni vezovi dok je konstrukcija sačuvana
124
62
 Razgradnja seizmičke energije na dnu stupa koji nije doživio lom
125
 Lom presjeka uslijed ekstremnih seizmičkih sila
126
63
 AB – stupovi otkazali u ravnini katova gdje su priključene krute

dijafragme (stropovi)
127
 Zgrada u Mexico City s 21

k t
katom. Djelomično
Dj l ič urušenaš i
velika oštećenja. K-
K-stabilizacija
bez duktilnosti.
128
64
 Zgrade spojene bez razmaka. Otkazivanje kata veće zgrade radi

različitih visina i dinamičkih karakteristika zgrada
129
 Poprečna seizmička sila najveća je na dnu zgrade. Međutim

različite čvrstoće, mase i krutosti mogu dovesti do otkazivanja viših
katova (“top down failure
failure”).
”).
130
65
 Za vrijeme gradnje potres nije oštetio čeličnu konstrukciju

(Los Angeles
Angeles-- visoka seizmičnost
seizmičnost))
131
 Kolaps uslijed otkazivanja tla, zrnato zasićeno tlo.
132
66
 Prevrtanje temelja, najvjerojatnije započeto otkazivanjem nosivosti

tla
133
 Uslijed likvefakcije ili

k
konsolidacije
lid ij tltla može
ž ddoći
ći d
do
većeg slijeganja tla. Cijelo
prizemlje zgrade je potonulo
ispod razine cesta, zgrada nije
doživjela kolaps.
134
67
 Neki stupovi prizemlja su otkazali uslijed “mekanog” prvog kata i

horizontalnog torzijskog učinka.
135
 Ploča ne djeluje uvijek kao horizontalno kruta posmična dijafragma.

To se dogodilo u zgradi škole u Anchorage (Alaska
Alaska))
136
68
 Paneli fasade otpali su uslijed potresa i prouzročili su veliku štetu.

Priključci panela nisu bili “duktilni”.
137
 Uređaji (baterije) koji upravljaju sustavom evakuacije bolnice nakon

potresa su uništeni. Posljedica: mnogi pacijenti izgubili živote.
138
69
 Urušena fasada predstavlja

veliku
lik opasnostt (Mexico
(M i City)
Cit )
139
 Rezervoar s vodom kao “dodatak” zgradi ponaša se lože pri

potresu. To pokazuje i analiza dinamičkog odgovora. Učinak
diskontinuiteta priključka rezervoara na zgradu – velika
koncentracija napona.
140
70
 Ovješena fasada (curtain

(curtain wall
wall))
nije
ij u stanju
t j svladati
l d ti različite
ličit
pomake katova na koje je
priključena
141
 Tipičan “X lom” zidane škole u Alaski pokazuje učinke promjene

smjera horizontalnih posmičnih sila kod potresa.
142
71
 Priključak zida na stup ima učinak koncentracije posmika po kratkoj

dužini stupa. Otkazivanje u posmiku (krti lom) umjesto otkazivanja
pri savijanju (duktilni lom). To je učinak “kratkog stupa”.
143
 Način otkazivanja elementa

veza izvedenog
i d od 
d 2L 80 x 8 ((
= 145). Element je podvrgnut
naprezanju tlak-
tlak-vlak. Nakon
ispitivanja kutnici su odvojeni.
144
72
 Način otkazivanja elemenata

veza pod d učestalim
č t li promjenama
j
napona. Oblik presjeka ukazuje
na bočno torzijsko izvijanje i
lokalni instabilitet (otpornost na
tlak).
145
 Jako izobličenje pojaseva (H I I

profili)
fili) izaziva
i i (inducira)
(i d i ) ttorzijsko
ij k
zakretanje. Ono je povezano s
malim opterećenjem koje se
javlja pri čistom izvijanju
savijanjem. Ovaj učinak
vjerojatno doprinosi nešto
slabijem ponašanju takvih
torzijski slabih presjeka.
146
73
 Sandučasti presjeci su torzijski

k ti i prema ttome manje
kruti j
podložni bočno torzijskom
izvijanju.
147
 Dijagonalno ukrućenje hrpta

stupa
t smanjuje
j j mogućnost
ć t
razgradnje energije, povećava
čvrstoću. To dovodi do krtog
otkazivanja koje se događa kod
maksimalnog opterećenja.
148
74
 Ukrućenja hrptova stupova kontrolira deformacije uslijed vlačne sile

vijaka u kutniku,
kutniku, te se povećava otpornost priključka. Otpornost
povećava i trokutasto ukrućenje kutnika.
kutnika.
149
 Dodavanjem ukrućenja hrpta

nosačač smanjuje
j j se gubitak
bit k
energije i povećava se
otpornost. Povećanjem debljine
priključne ploče nosača
poboljšava se razina
opterećenja, ali ne dovoljno za
razgradnju seizmičke energije.
150
75
 Deformacije bez ukrućenja nosača.
151
 Ukrućenja hrpta stupa smanjuju

razgradnju
d j energije
ij i povećavaju
ć j
razinu opterećenja.
152
76
Numerički primjer
153
77

Seizmicki Proracun en 1998 27

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Seizmicki Proracun en 1998 27

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

IA Projektiranje www.iaprojektiranje.

Seizmička analiza čeličnih konstrukcija

Probabilistički pristup seizmičkog gibanja

- Modeliranje seizmičkog gibanja (probabilistički)

-Poissonov stohastički proces

-Dalje probabilistička analiza

Tipovi gibanja tla

Probabilistički pristup seizmičkog gibanja

Karta za 475 godina “vrhova ubrzanja tla” 19

Konceptualno projektiranje - općenito

materijal element ili priključak konstrukciju

Potrebno je poznavati sljedeće pojmove vezane uz EN 1998

1. Potresno inženjerstvo (dinamika)

1. Potresno inženjerstvo (dinamika)

j=1 2 3 ...... t =3 t fX(x)

MRP = 475 godina →KGS MRP = 95 godina →GSU 23

 Kombinacije djelovanja za seizmičku računsku kombinaciju

 Gk, j "" P "" A Ed ""   2,i  Qk,i

 Parametri koji se temelje na oštećenju konstrukcije (intenzitet

 Inženjersko – seizmički parametri:

5. Konceptualno projektiranje za otpornost konstrukcija

6. Razgradnja seizmičke energije

 Namjerno izvođenje “disipativnih” mjesta u elementima konstrukcije

VAŽNO: Pojam duktilnosti

u - ukupna deformacija elastično

7. Osnovna ideja projektiranja konstrukcija u EN 1998

Utvrđivanje referentnog ubrzanja tla i kategorije tla

Odabir kategorije važnosti građevine

Koncept nepostojanja Koncept postojanja disipativnih

Faktor ponašanja u ovisnosti

Kontrola kriterija pravilnosti tlocrta i presjeka konstrukcije

Postupak proračuna - Torzija

Sile potresa dodane silama od stalnog i promijenjivog djelovanja

Pravila za konstrukcije s disipativnim

Dimenzioniranje i dokaz prema EN 1993 29

Četiri aspekta duktilnosti

Četiri aspekta duktilnosti

Ideja dimenzioniranja iz aspekta razine otpornosti konstrukcije

Globalni pomak konstrukcije 

Ideja dimenzioniranja jednostavnih konstrukcija

- Gibanje tla kod potresa opisano je spektrom odziva

Predstavljanje gibanja tla kod potresa

- nedostaci: - fali frekvencija f, a time i oštećenje konstrukcije

Predstavljanje gibanja tla kod potresa

spektar od dva potresa različitih amplituda

 Nacionalne karte: Seizmičko zoniranje prema računskom ubrzanju

 Zahtjev da ne dođe do rušenja (KGS)

 Zahtjev ograničenja oštećenja (GSU)

 Granično stanje uporabe (GSU)

Različite klase važnosti konstrukcija

II Škole, dvorane, kulturne institucije 1,2 CC3

Razlike u razinama opasnosti kod potresa

Parametar  određuje (NDP)

 = 0,4 – klase važnosti I i II

Seizmičko djelovanje → elastični spektar odziva

 Seizmološka karta Hrvatske

 Seizmička opasnost za proračun izražava se pomoću

Elastični spektar odziva

 Gibanje tla na površini Zemlje u potresu

elastičnim spektrom odziva ubrzanja podloge

2 horizontalne 1 vertikalna komponenta

 Elastični spektar odziva Se(T) ovisi od:

Tipovi tla (klasifikacija)

Oblik elastičnog spektra odziva Se(T)