7. VEKTORSKA ANALIZA PREGLED TEORIJE 7.1. Ako je u oblasti V definisana funkcija U=U(T) =U, y, 2) (T(x, y, 2)EV), qd) tada ka%emo da je zadano skalarno polje. Uz odredene pretpostavke 0 funkciji (1) relacija U(x, y Z=C 2) predstavija neku povr’. Ta povrs zove se ekviskalarna povré ili nivo-povr$ skalarnog polja (1). 7.2. Ako je T>(Xo1 Yoo Zo) Zadana unutragnja tatka iz V, a @=cos a i-+cos 6 j+cosy K @) zadan jedinitni vektor, tada je relacijom FD =U (Xp tt 008 4, Yo+ tC0sB, 29+ 1C08 y) (4) definisana funkcija f(2) u nekoj okolini tatke t=0. Ukoliko je funkcija (1) diferencijabilna u tatki J,, tada funkcija (4) ima izvod Sf’ mu = Us’ Xo» Yor 20) C08 & + Uy’ (Xqs Yor 24) cos B+ +U,! (Xp Yoo Zo) 08 -y = grad (U) d+ O> =it+t—j+—k , a. ()° ae oy A Oz et iia ® mode se za svaku diferencijabilnu funkciju U (x, y,'z) pisati ‘ vous grad O) aVU. 2 9) Operator nabla ima sljedece osobine: VU+V)=VO)+VY) V(C-U)-C- VU) aay VU-Y)= 3S o-4 3 oS > 3 8 grad (F-G) = FxrotG+GxrotF + (FV) G+(GV) F (17) Za operator rotor imamo: rot (F+G) =rot (F) + rot (@ rot (U- F) =U- rot (F) — Fx grad U) (18) rot (Fx Q=Vx (Fx @=G-(V-F)-G-V)F —F-(V-G)+(F-V)G. Pri tome je uveden operator ie > a 0 a F.V)=P —+ Q—+R— 19 (F-V) ox Q oy 2 cg) koji se na vektor = oe ee G=Xi+ ¥j+ZkPrimjenjuje ovako: +o ox ox oxX\>' F.V)G=—(P-+0-+R-3)i+ © ) ( ox 2 oy Sa) ; oy or oY\> +(Pe—+ rar Sti 20) ( Ox 2 oy Oz 7 (20) +(PSZr0- Zee SVE Ox oy oz 7.8. Ako funkcija (1) ima izvode do zakljuno drugog reda, tada na vektorsko polje grad(U) moZemo primijeniti svaki od operatora div i rot. Primjenom operatora div dobijamo (Laplasov operator): A(U) =? (U)=V (VU) = div (grad U)) = eU #U PU —+ + Ox? dy? dz? Primjenom operatora rot, uz. pretpostavku da su mijeSoviti drugi izvodi funkcije U medusobno jednaki, dobijamo ; 21) rot (grad (U)) =0. (22) Za potencijalno polje F, dakle, vrijedi rot (F)=0 (23) ukoliko su komponente polja F takve da imaju neprekidne prve parcijalne izvode. Kasnije éemo vidjeti da ‘zapravo vrijedi i obrnuta tvrdnja. 7.9. Ako komponente vektotskog ‘polja é imaju parcijalne izvode do zakljutno drugog reda, tada na vektorsko polje' rot @ mnozemo pri- mijeniti operator div i operator rot. Primjencm operatora div dobijamo div (rot G)=0 (24) ukoliko su odgovarajuci drugi mjeSoviti izvodi komponenata polja G me- dusobno jednaki, Sto je'sigurno sluéaj kad su- ti mjedoviti izvodi neprekidni. Za vektorsko polje F-=rot@ (25) kage se da je solenoidalno. ,Uz' odredene ,pretpostavke za solenoidalno polje (25), prema (24), vrijedi div (Fy= 0: ~ (26)Za solenoidaino vektorsko polje (25) polje G=X(x% y, 2) i+ ¥ (x,y, 2) j+Z(x,y, 2) K (27) zove se vektorski potencijal polja F. Vektorski potencijal solenoidalnog polja nije jednoznatno odreden, jer ako (25) vrijedi za G, tada ta relacija vrijedi i za vektorsko polje G+ grad(U), pri emu je U bilo koje ska- larno polje koje ima (neprekidne) izvode drugog reda. Za svako vektorsko polje (11) za koje vrijedi (25) i éije komponente imaju neprekidue parci- jalne izvode postoji vektorski potencijal (27) za koji je éak Z(x, y, z)=0. Preostale dvije komponente polja G su rjeSenje sistema parcijalnih dife- rencijalnih jednacina Y = aX p 2% 9 oF OX pg a Oz oz Ox oyvZADACI 321. Pokazati da je a a-1F a(jal) za svaku vektorsku funkciju a RjeSenje. a-a=[a|-[a| >a-da=|a]-4(\4 |). 322. Pokazati da iz jednakosti ere Ff (r) slijedi rx ae It RjeSenje. PomnozZimo datu jednakost vektorski sa 7. Dobiéemo - er +o rx—e=rxrf(r)=0, ae) tj. a(r«S2)-0 dt dakle, > dr a rx—=c. dt 323, Odrediti ekviskalarne povr&i funkcije: aSHM=|r", wYfW=x24+y2-2 9) f= 4+yP-2, a) f=xy. RjcSenje. Ekviskalarne povr&i su: a) sfere | ri =¢6, th. 2+y42=c?. b) Paraboloidi x?+3?—z=c, tj. z=x?+y?—c. c) Konusi x7+y?=z?+¢. 4) Cilindri yas. Odrediti vektorske linije vektorskog polja a: 324, a--, (r=lF|). 325. a=cxr (c=const).326. a=(x2—-y2— 22) § 42xyft2uzk. 327. a=x(y—2) i +y(2-x) ft z(e-yk. Rjesenja: 324. Diferencijalne jednatine vektorskih linija su _dz a,’ tj. u ovom slugaju dx dy _de x oy oz) Vektorske linije su, dakle, prave y=C,x, z=C,x. 325. Diferencijalnu jedna¢inu vektorskih linija napisacemo u obliku dr=a- aA, tj. dr=(exr)r. ay Mnofe¢i jednatinu (1) jedanput sa G a drugi put sa + dobija se TH dr=0, (2) c-dr=0. (3) Iz (2) se dobija d(72)=0, a iz (3) d(c-r)=0. Vektorske linije su, dakle, kruzZnice r-r=C,, c-r=C,. 326. Vektorske linije su integralne krive sistema ds dy de x?—y?—z? 2xy 2x2 s To su krive: z x4 y2 +27 Sse Ee y 327. x+y+z=C,, xyz=C,. 328. Odrediti gradient funkcije f(x, y, z)=3x?-3y?+2?-2xyzu tatki (1, 1, 0).Rjegenje. grad fa3f FPL Fy k, oy oe grad Fant league grad f (1, 1, 0)-6 7-6j—-2k. 329, Odrediti “gradient skalarnog polja pry= BEV 2=3xyz u tatki (2, 1, 1). U kojim tatkama je grad f= 0, a u kojima K. grad f (r)=0? - RjeSenje. grad f= (3.2 —3 yz) 7+(3y?— 3.22) 7+ B22-32y) k. grad f(2, 1, 1)=9i—3 7-3. grad f=0<>3x2—3yz=0, 3y—3xz=0, 32?—3xy=0. Mnogenjem prve jednatine sa x, druge sa y; treée: sa°2i odtzima- njem dobija se grad f=0 > x8 =y3, =23, odnosno, grad f=0 duz prave x=y=z. 5 K-grad f=0 ako je 322—3xy=0, tj. z= 4)/xy. 330. Dato. je skalarno polje f(7)=Int., gdje je r r=V(@e—ay + (y—b)? +(@— OF, a A(a, b, €) neka fiksna tatka. U kojim tatkama prostora Oxyz je | grad f|=1? Rjegenje. [rl=r= 1. 331. Dokazati da je a) grad (u-v)=u grad v+v gradu b) grad (+)-" grad u—u grad v~ v v c) grad f (u) =f" (u) gradu. 332. Odrediti grad f(r). Rjegenje. : grad f(r) =f'(r)- grad r. Kako je, s jedne strane, dr = grad redr- a, s druge strane, r dr=rdr, tj. de =. dr, to slijedi r grad r=—.Sada je grad f(r) =f" (r)- . Ako su a i 6 konstantni vektori, a 7 vektor polozaja tatke M(x, y, Z); (r=x i+yj+zh), dokazati da je: (a: rn rx (ax B) 333. grad —— = —>—, 334, grad G@ x TPs 2 (@. x r x qj. @- 7) (bre Rjesenja: (a- 1) _@-r)- grad (a: r - (a: r) grad G7) 333. grad = 6. 7) (b- rj? +e oe (b-r)-a—(a-r)-b @-re jer je grad @rj=a. Koristeéi jednakost za dvostruki vektorski proizvod Ax (Bx €)=B-(C» A)—C (A: B) slijedi data jednakost. 334, Gradient éemo odrediti pomoéu jednakosti df=grad f-dr. qa Za f=(axr)? biée df=2(axr)-(axdr). Q) Kako za mijeSoviti proizvod A. (Bx) vazi A. (Bx C)=B (Cx A)=C- (Ax B), to iz (2) slijedi df=2{(axr)xa]-dr. Q) Uporedivanjem (1) i (3) slijedi data jednakost. 335. Pokazati da je A(u-v)=uAv+vAu+2(Vu)- wn, pri Semu je2 FR) ys poe) Aaa (oS ox ay oz 336. Pokazati da je Ano. ae Naéi izvod funkcije fe, ye zu pravea vektora e. u facki, % 337. f (x, x, z)=x2 +z, e= (cos a, Cos B, cos y), MO 0, D. 5 338. f(x,y, D=axtxyty2z, e=743j4+3k, M(L, 1, 1. 2 oe 339. f (x, ys 9B Gee, er e= =xityj+zk, M(x, y,' 2). 340. f(x, y, z), e=grad f; M(x, y, Z). Rjesenja: 337. Izvod funkcije f, u (Praveu (jedinitnog) vektora e (cos a, cos, cos yy je of of of En gia $= 7% cosa 2f Spo ht 5 ony de ox oy Kako je fy x Shas, of iy, to je ae ox oz Hox cos «+zcos B+ ycos y. de U datoj tatki M(0, 0, 1) je EM) _ de 338. Kako e nije jedinitni vektor, to je Znati, [a = (1+ 2ay)- +0429); “Via “V5” si dea datoj tatki M(1, 1, 1) af(M)_ 15° de yi9 339. Kako je grad =2 (27. pitgt). ako je grad f(r) (3 wo j 2 to je : 4) _ grad (0): 1 =2(3 Th » j z i). Gitys+2k) _ ar jr, Be Ir | 2 2 (r) wofsB 48) 110, 7 er irl [rl a f(M) grad f (M) 340, 2) grad fn) SE =| grad f(M). d(grad f) | grad f| Po. definiciji odrediti izvod funkcije: 341. f(x, y)=Vx?+y? U pravcu e=(Cosa, cos®) u tatki (0, 0). 342. f (=a-ru proizvoljnom pravcu eu tatki M (x, YZ) Rjesenja: 341. Prema definiciji uf jim £4) -F) , _ Om). de 0 e Kako je f(M)=f(e cosa, p g0s8)=Ve%, f(0)=0, af to je* 7 —= lim Very. de 77 nar, LO tim LEHLISLO _ de -°7° ° e+0 Dakle, izvod ne zavisi od tatke, nego samo od smjera u kome se tradi.343. Ako je f(x, y, z) skalarna, a al (x, y, z) vektorska funkcija, onda je div (f-a)=f-div a+a-grad f. Dokazati. 0 Rjedenje. V-(f.a)= -(i2s7 2 482 xy Sates a, j+fa, B= Q oy pare (Fa) +S fad = of of of 2a; , ay , 2a, =a +a, +— + ast 4 5 ox ' oy t"ez ° £ (5+ oy x) =a-grad f+f-diva. 344, Odrediti skalarnu funkciju f(r) tako da bude div [f. ()-F]=0. RjeSenje. Na osnovu zadatka 343. bie div F0)-F=3 S047 grad SO) =3S +S (-r. Iz 7 3fO+F'()-7=0 dobija se f(r)=— 345. Pokazati da je div (f grad 9) = f Ag + grad f: grad 9. Pokazati da je 346. rot (@+5)=rota+rot b. 347. rot (f-a)=f rot a—ax grad f. Rjesenje. 347. TUE Z| 2 2 9% |_[ eV) (fa) ]> rot (fa)= Ox dy dz [ oy Oz | fa, fa, fa; + [ego - aad fe [og fede. Oz Ox Ox oy 7 oe Sea 7. (Se-2)7. (a -S)e (3 oz iss oz Ox i+f ox oy 7(020A) (a, F022) 7+ (a 2E a SL) = oy Oz Oz Ox, a oy. i gk TE a 00 Sloe ay az) | % 2%) a a a,| | 22 of of Ox dy dz odakle slijedi tvrdnja. Ovo izvodenje date jednakosti moze se sprovesti.u kondenzovanom obliku: rot (fa) =Vx (fa) =V » (fa) + Vx (fa)= =(Vf)xa+f-(Vxa)=f-rota—ax grad f. Oznaka * iznad slova oznatava da se u proizvodu operator V Primjenjuje na naznatenu funkciju. Tako u izrazu Vx (fa) operator V Primjenjuje se samo na a pri tome se uzima f kao konstantan Ginilac, pa se iznosi ispred znaka V. Pokazati da je: 348. div (ax b =b-rot a—a-rot 5. 349, rot (ax b)=(b V)-a—(aV) b—bdiva-+adivo. 350. grad (a 6) =axrotb +bx rot a+ (a Vv) b+ (bY) a. 351. rot (grad f) =0. ‘ 352. div (rot a) ~0. Rjesenja: , s 348. div(a x b) = V(ax b) = V(ax b) + V(ax b) =b(V x a)—a-(V x). Pri prelazu na posljednju jednakost iskoriscena je osodina mjeSovitog proizvoda A-(Bx C)=B- (Cx A)=C- (A B). 349. rot (a xb) =V x (ax b)=V x (ax b)—-V x (bx a).Prema pravilu za dvostruki vektorski proizvod 3 B)-C Ax (Bx C)=B-(€-A)—C.(A-B) = (CA). B-( dobija.se rot (4x b)=(6V)a—B- (Va) +a (V-b)-(@V)-b= =(@V)a—-(aV)b+adiv 6-6. diva. : a. a Oe Oe Treba. napomenuti da je (a V) =a, —+a,—+a,— novi operator MO TRS di . : 2 de “Oy: dz koji se na vektor B primjenjuje ovako: . @V)b= (4,2 44,2 40,2) 5-0, 2 ee a ox “dy, dz "380. grad (@-b)=V(a-b)=V (a:b) i V(a-B). Kako je’ t B(A-0)= 4 Bx O)+ (ABE to, stavijajuéi A=a, B=V, C=5 dobija se V@-B)=ax (Vx B)+(@V)B, i analogno 7 Ee V@-b)=bx(Vxa)+(@V)-4. Slijedi grad G@-b) =ax roth +bx rot a+ @v) b+OWa 7.7 #| . 0°78 Ole 351. Vx(VA)=| 55 dy a2 > of af af (| Ax ay az) jer se uzima da su drugi mje8ov'ti izvodi funkcije f nezavisni od poretka diferenciranja, Sto je sigurno tluéaj ako su ti izvodi neprekidni.-" “352. V(Vxa)=(Vx V)a=0. 353. Pokazati da je rot f (r)r=0. Rjegenje. Rezultat slijedi na osnovu zadataka 332. i 347. 354. Pokazati da je (aV) (b-c)=b[(aV)c]+c[(@V) 8]. 355. Izratunati div grad =. (Rezultat 0). 356. Odrediti konsiante a, b, c tako da vektorsko polje va(x+2y-+az)i+(bx— 3y—2)jt(4xtey+22)k bude potencijalno. Naéi potencijal dobijenog polja. Rjegenje. Konstante a, 6, ¢ odredujemo iz uslova rot v=0. No, i 7 K = 3 Q 3 > > > roty= — — —_— =(c+1lit+(@-4j+(-2Dk, ox » a: (c+ li+@-4)j+( x+2y+az, bx—-3y—z,4x+cy+2z pa je rot y=0<> c= — 1,a=4,b=2., Dakle, vektorsko polje Va (x+2y442)i+ (2x—3y—D P+ (4x-yt 2k je potencijalno. Potencijal polja y je ona funkcija F(x, y, z) za koju je grad Fev. Otuda funkciju F odredujemo iz uslova OF a rytaz ; (a) Ox OF ax-3y-z i (2) oy OF —=4x-y42z. (3) Oz i)Iz (1) slijedi F(x, y, 2= o. 2xy+4xzt+F,(y, 2). (4) Iz (4) se dobija F of, 2) SH a2x4¢ Sh? es Fy x+ ay (5) OF 45 QLD (6 Zz oz ¥ Uporedujuéi (2) i (5), odnosno (3) i (6), dobija sc AAG Day @ 2A 2) a7, : (8) Oz Na osnovu (7) i (8) dobija se 3y? 2 LO Pasa One +C (9) i zatim, na osnovu (4), 2 2 F(x, y, j-2 Pays dyes dente Pokazati da je polje a potencijalno i na¢i njegov potencijal: 387, a=2 (3 xzy'—y)i+2(6x2zy— x43 YK 358. a= 2x(y? Saye Chea ie Rjesenja: : 357. F(x, y, z)=3x? zy—2xy+C. 358. F(x, y, Qa hs Pas Bxhs C, Pokazati da je vektorsko polje @ solenoidalno i nadi njegov vektorski Ppotencijal: 359. a=pi+27+2K. 360. a=2xi-yj-zk. t 361. a= (42? x?- 6y2zx) i+ (2x? y—82? xy)j+ 3y?2?-2 xy2)k. 362. a= —2x? yi- 3 x27 4 4 xyzk. + + + > 363. a=(2 y+2 xyz) i+ (6 xyz —y* 2%) j—3 x27k.RjeSenja: 359. Uslov diva=0 je ispunjen, dakle, polje je solenoidalno. Vektorski potencijal polja a je vektorsko polje 3 tako da je a=rotb. a) Komponente vektora b= (P, Q, R) odredujemo iz sistema jednaé'na oR 00, =y oy oz koji je ekvivalentan vektorskoj jednaéini (1). Kako je rot (grad f)=0 (zadatak 351), to je rot b= rot b + rot (grad f) = rot + grad f), (2) G3) (4) pa se mofe uzeti da je R=0, jer se moze izabrati funkcija f tako da je °f —R. Sada jednatine (2), (3) i (4) postaju z Iz (5) slijedi a iz (6) Funkcije @ i } odredujemo na osnovu (7), tj. iz oy ¥) Oo(x, y) ee =-y3 oz Q=-yz+9(% Y) P-L yes y)- Ox oy =x, (5) (6) @ s (8) (9) (10)Proizvoljnost funkcija @ i Y ogranitena je jedino uslovom (10), pa mozemo uzeti da je (na primjer) e(% y=, $e, y)=0. Tada Je paZ, Q=-yz+—, 4 a trazeni potencijal je 7 bis (G-e\z 360. Za samostalan rad. 361. Rezonovanjem kao u zadatku 359. vektor b=(?, Q, 0), za koji je rot b=a, odreduje se iz sistema jednacina 29 _ 6 yzx—422x?, OP _y x2y—B22 xy, Oz : Oz 22 OP _3y2 2a xXyz, ox oy Dobija se Q-3y Bx- Fe +0(s y) Pada ye Pay eds y)- Funkcije 9 i } odreduju se iz jednacine og a4 _y ox oy Mofe se, na primjer, uzeti da je 9% y= 0, Ye, y)=0. Potencijal je B= (ae yz Fe xmy)ie (sere feels362. Stavijajuci ‘b=(P, Q, 0) funkcije P i Q odredujemo iz uslova 20 a xty, OP __ 3x22, 0Q oP _ xyz. Oz Oz ox oy Dobija se: Q=2x? yz+o(x, y), P= —x2 +(x, y), pri éemu funkcije 9 i } moraju ispunjavati uslov oe y) _ Ov ¥) 4 Ox oy Izaberimo, radi jednostavnosti, da je p=)=0. Dobija se b= ax2i+2xyzj 363. Za samostalan rad. Odrediti funkciju f(x) tako da vektorsko polje @ bude solenoidalno, a zatim naéi vektorski potencijal dobijenog polja: 364, a=(1+x2) f (xi +2xy f(x) j—32k. 227 oj - 7k. 1+x? L+x? 365, a=f(x)it+ RjeSenja: 364, Funkciju f(x) odredujemo iz uslova div a= 0, tj. iz jednatine (1 +x) f' (x) + 4x f(x)-3=0. Izborom konstante c uzimamo da je we4+3x x) = 7 (1+2?)? Polje > 3 > 3 > > gatas 7 227 +3x) 32k . 14x? : (1+x)? je solenoidalno. Komponente vektorskog potencijala b= (P, Q, 0), (rotb =a), odredujemo iz jednacina 0Q__#43x OP Qaxy@43ay" oz 1+x27 dz (+x)? 00 oP ax dy —3z.Bice _ Gb+3x)2 2 xyz (x3 +3 x) ———— +9(x, y), P= lax e(x, ¥): a? pri éemu funkcije » i zadovoljavaju jednatinu ao Oy_ ox oy +¥Q% Y) Uzimajuci da je p==0, dobija se Za2 wz +3) q xz(x?+3) > (1+2?)? 1+x? 365. Za samostalan rad. 366. Dato je vektorsko polje a0; (r=|r]). a) Odrediti vrstu polja. b) Odrediti funkciju f(r) tako da polje bude Laplasovo. c) Za dobijeno Laplasovo polje odrediti skalarni potencijal. RijeSenje. a) rota= v2 *; 0. Polje je potencijalno. diva= v[*- | 310 renal | r r 3/0, 4 [10 r alr U opitem sluéaju, dakle, div a0, tj. polje nije solenoidalno, pa ni Laplasovo. b) Odrediéemo funkciju f(r) tako da bude div a=0, tj. da polje bude Laplasovo (rot a=0, div a= 0). Iz LO, 10)0 r dr| r slijedi ra [fO)__3 SL) ar eee r 7 i zatim nO —3Inr+In|C|Znati, Polje a= EF je Laplasovo. r c) Potencijal F polja a-©.7 odreduje se iz uslova r Kako je to je Cc 367. Ako je polje a= (@,, 4), @,) Laplasovo, onda su komponente a,, a,, a, harmonijske funkcije, tj. vazi Aa,=0 (i=1, 2, 3). Dokazati. 368. Ako su komponente a,, @,, a; polja = (a, a, a3) harmonijske funkcije, tada polje a ne mora biti Laplasovo. Navesti primjer. Rjesenje. Polje Ge=r ima komponente koje su harmonijske funkcije, ali zbog diva=divr=340 to polje ipak nije Laplasovo.