Ispitna pitanja za usmeni odgovor iz Psihologije za III razred

1. Od koje riječi potiče psihologija i koje dao ime?

Samo ime psihologija potiče od grčkog filozofa Aristotela koji je tumačio da
je psihologija nauka o duši (psiho - duša i logos - nauka)

2.Kada psihologija postaje samostalna nauka i šta je predmet izučavanja psihologije?

Konačno Wilhelm Wundt (1832.-1929-) u Lajpcigu 1879. godine osniva labaratorij za

eksperimentalnu psihologiju i time definitivno ustanovljuje psihologiju kao empirijsku nauku.

U najširem smislu predmet izučavanja psihologije je psihički zivot. Pod pojmom psihički život
podrazumijevamo psihičke procese i psihička stanja. O psihičkim procesima i stanjima možemo
suditi na osnovu objektivnog, spoljnog posmatranja ponašanja ljudi i na osnovu neposrednog,
vlastitog iskustva. U užem smislu predmet proučavanja psihologije je čovjek.

3. Koji su to zadaci psihologije, nabrojati i objasniti?

Teorijski zadatak podrazumijeva upoznavanje i razumijevanje psihičkih zakonitosti. U tom

smislu ovaj zadatak treba dati odgovore na tri pitanja:

a) "šta?"- odrediti psihicke pojave;

b) "kako?", kako se odvijaju psihički procesi, i
c) "zašto?" - ukazati na uzroke psihičkih pojava.

Praktični zadatak psihologije podrazumijeva primjenu teorijskih psiholoških spoznaja u

različitim ljudskim djelatnostima

4. Nabrojati grane psihologije i ukratko o svakoj nešto reći?

Teorijske grane psihologije:

a) Opća,
b) Fiziološka,
c) Razvojna,
d) Socijalna i
e) Psihologija ličnosti.

Primjenjene psihološke grane:

a) Edukacijska,
b) Industrijska,
c) Klinička,
 d) Forenzička i
e) Psihometrija.

5.Značenje metode, vrste, podjela (obrazloženje) i šta metoda podrazumjeva u psihologiji?

Značenje: način istraživanja, vrste: eksperiment, opažanje i introspekcija, dijele se na racionalne

(misaono rasčlanjujemo i razvijamo pojmove) i empirijske (utemeljene na iskustvu), u
psihologiji = metoda = put i način organizovanja istraživanja neke psihološke pojave.

6. Nabrojati dvije vrste ekperimenta i objasniti?

1) Objektivni eksperiment: prate se objektivne, uočljive manifestacije psihičkih pojava,

reagovanje organizma ili pojedinih organa i receptora na podražaj.

2) Introspektivni eksperiment: vrši se istraživanje i utvrđuju rezultati na temelju iskaza

pojedinaca.

7.Nabrojati tri faze eksperimenta?

a. faza podražaja

b. faza doživljaja

c. faza izražaja

8.Šta omogućuju tehnike psihološkog istraživanja i navedi ih.

Tehnike psihološkog istraživanja omogućuju sistematsko, plansko i objektivno istraživanje

psihičkih pojava. Najčesće primjenjivane tehnike u psihološkom istraživanju su; intervju,
upitnik, anketa, skala procjene, sociometrijski postupci, testovi i projektivne tehnike.

9.Objasniti šta je to anketa, i o čemu treba voditi računa pri sastavljanju ankete?

Anketa je psihološka tehnika koja se koristi za prikupljanje odre đenih podataka. Riječ anketa dolazi od
Francuske riječi "enquete" što znači istraživanje, ispitivanje, isljeđivanje. Pri sastavljanju ankete vodi se
računa o sljedećem:

a) pitanja moraju odgovarati cilju koji se istražuje;

 b) pitanja moraju biti razumljiva, jasna, da ispitanik može na njih odgovoriti;
c) ne smiju postojati razlozi koji bi mogli utjecati na ispitanika da pogrešno
i neiskreno odgovara;
d) pitanja ne trebaju biti sugestibilna;
e) broj pitanja ne treba biti prevelik;
f) ispitanici moraju dovoljno biti motivirani da na njih odgovore
10.Objasniti šta su to projektivne tehnike ili Roršahove mrlje?
Projektivne tehnike dosta se koriste u kliničkoj praksi i traže specijalnu obuku za
upotrebu. Materijal projektivnog testa nije dovoljno jasan ili je nedovršen. Klijent taj materijal
dovršava, a taj način u njega unosi svoje misli, želje, osjećanja. Više je vrsta projektivnih
tehnika. To su između ostalog nedovršene rečenice, crteži, priče.

11.Koja je najčešća klasifikacija psihičih procesa?

Najčešća klasifikacija psihičkih procesa je na:

1. Spoznajni ili intelektualni
2. Osjećajni ili emocionalni
3. Voljni ili konativni

12.Objasniti šta su to osjeti?

Osjeti su doživljaji izazvani neposrednim djelovanjem fizikalno-hemijskih procesa na osjetne

organe.

13.Pomoću čega čovjek razlikuje osjet od osjeta?

Čovjek razlikuje razne nijanse jednog osjeta od drugog i tad govorimo o:

a. Kvalitet osjeta je najvažnija i najprepoznatljivija karakteristika. Zbog nje možemo

razlikovati osjet od osjeta.
b. Intezitet osjeta je njegova snaga. Jačina osjeta zavisi od više faktora.
c. Trajanje osjeta uglavnom zavisi od toga koliko podražaj djeluje na osjetni organ.

14.Koje su osnovne zakonitosti opažanja?

Osnovne zakonitosti opažanja su:

  1.princip grupisanja draži u cjeline

  2. zakonitost opažanja figure
  3.osnove i zakonitosti stalnog opažanja

15.Od čega se sastoji grupisanje draži u cjelini?

Grupisanje draži u cjeline se sastoji od:

1. Princip blizine
2. Princip sličnosti
3. Princip kontinuiteta

16.Objasniti šta je to opažanje figure i osnove?

Je zakonitost opažanja koja omogućava cjelovit opažaj. Da nije ove zakonitosti bilo bi teško da
raspoznamo pojedine predmete i pojave .

17.Šta je to stalnost opažanja?

Je svojstvo našeg opažanja da predmete i pojave doživimo nepromijenjene iako se draži

mijenjaju.

18.Kako se dijeli pažnja i ukratko objasniti?

Pažnja se dijeli na:

a) Nenamjerna pažnja nastaje spontano djelovanjem vanjskih podražaja, jer su ti podražaji
po nečemu karakteristični koji će izazvati nenamjernu pažnju.
b) Namjerna pažnja je usmjerena prema nekom cilju i zasnovana na našoj odluci. Prilikom
namjernog opažanja ulažemo napor da opazimo ono što nas interesuje.
c) Sekundarna pažnja nastaje iz namjerne pažnje. Ovaj oblik se naziva još i emocionalna, jer
osjećanja podržavaju pažnju da budu trajnija i intezivnija.

19.Nabrojati karakteristike pažnje?

Karakteristike pažnje su:obim, intezitet, pokretljivost i fluktuacija.

20.Objasniti šta su to predstave?

Predstave su reprodukcija ranijih opažaja. Od percepcije se razlikuju po tome što ne nastaje

neposrednim podražajem senzornih organa, nego oživljavanjem postojećih fizioloških tragova u
moždanoj kori.

21.Kako se dijele predstave?

1. Predstave pamćenja - oživljavanje u svijesti nečega što smo ranije opažali.

 2. Predstave mašte - je predstava koja ne odgovara ni jednoj percepciji, nego je kombinacija
dijelova raznih percepcija.

22.Kako smo definisali pamćenje?

Pamćenje definišemo kao sposobnost zadržavanja i korištenja informacija.

23.Koje tri faze uključuje pamćenje?

Pamćenje uključuje tri faze:

a. Kodiranje - Pohranjivanje informacija kao reprezentacija slika, zvukova ili značenje
sadržaja informacija.
b. Pohranjivanje - Zadržavanje informacija određeno vrijeme.
c. Pronalaženje – Dosjećanje pohranjenih informacija.

24.Kako smo podijeli pamćenje po vremenu zadržavanja?

Podjela pamćenja prema vremenu zadržavanja

a. Senzorno pamćenje
b. Kratkoročno pamćenje
c. Dugoročno pamćenje

25.Šta je to zaboravljanje?

Zaboravljanjem se potiskuju nevažni podaci i stvara se prostor za učenje novih podataka koji su
nam u tom trenutku potrebniji.

26.Koji su najvažniji uzroci zaboravljanja?

Glavni razlozi zaboravljanja:

a. Tragove pamćenja koje ne koristimo duže vrijeme jednostavno gubimo

b. Potiskivanje onih sadržaja koji su nam neugodni ili ih se bojimo
c. Učenje novih sadržaja je uzrok zaboravljanja onih sadržaja koje smo već naučili

27.Objasniti šta je to učenje?

Učenje predstavlja relativno trajne promjene ponašanja stečene iskustvom. To je složen psihički
proces koji se očituje u sticanju znanja, vještina i navika, te formiranja ličnosti.
28.Nabrojati teorije učenja?
a. Bihevioralne teorije učenja
b. Teorije socijalnog učenja
c. Kognitivne teorije učenja
29.Kako se dijeli učenje?
1. Klasično uslovljavanje
2. Mehaničko učenje
3. Pokušaj – pogreška učenje
4. Učenje po modelu
5. Učenje uviđanjem
6. Verbalno učenje
7. Motorno učenje
30.Šta je to mišljenje?
Mišljenje je proces kojim se otkrivaju veze i odnosi između različitih pojava, a na osnovu toga
predviđaju posljedice.
31.U čemu se sastoji suština procesa mišljenja?
Suština procesa mišljenja se sastoji u:
1. uviđanje veza
2. korištenje simbola
3. usmjerenost na rješavanje problema
32.Nabrojati vrste mišljenja?
1. Konkretno mišljenje
2. Apstraktno mišljenje
3. Stvaralačko mišljenje
33.Objasniti formalne poremećaje mišljenja?

Formalni poremaćaji se odnose na oblik, način i tok izlaganja misli, gdje se javljaju teškoće oko
formiranja misaonog procesa.

34.Objasniti sadržajne poremećaje mišljenja?

Sadržajni poremećaji mišljenja su takvi oblici poremećaja kod kojih je forma izlaganja misli
uredu, ali je sadržaj poremećen. Ovo su mnogo teži oblici poremećaja.