1.

Razlike između DNK i RNK su sljedeće: RNK predstavlja jednostruk nukleotidni lanac, molekule RNK su
znatno manje od molekula DNK i nalaze se u citoplazmi i u jedru. Nukleotidi RNK sadrže umjesto
dezoksiriboze drugačiji petougljični šećer-ribozu, a umjestu timina uracil.

2. Transkripcija je prepisivanje genetičkog materijala iz segmenta DNA koji je bogat AT enzimima sve do
sljedećeg segmenta koji se naziva terminator.

3. Translacija je prevođenje nukleotida u aminokiseline i vrši se u citoplazmi.

4. Kariotip su svi hromosomi jednog organizma.

5. Kariogram su hromosomi upareni u parove.

6. Hromosomi su nosioci genetičkog materijala smješteni u jedru.

Osnovu hromosomske građe čine konci koji podsjećaju na izgled niske perli. Hromosomska nit se sastoji
od proteinskih zrnaca (osam povezanih proteinskih molekula u „zrnu“-oktamer) i končaste molekule DNK
koja omotava i povezuje zrnca.

7. Hromosomska garnitura predstavlja hromosomski sastav u jednoj ćeliji.

U hromosomskim garniturama postoje hromosomi koji imaju odlučujuću ulogu u determinaciji spola
jedinke. Kod čovjeka se ti hromosomi nazivaju heterosomi, a svi ostali su autosomi.

Hromosomska garnitura čovjeka se sastoji od 22 para autosoma i jednog para heterosoma.

8. Geni su materijalni nosioci procesa od kojih zavisi biološko nasljeđivanje.

Osnovna nasljedna tvar molekule DNK, javlja se u vidu razlučenih funkcionalnih jedinica-geni.

9. Genetika ima zadatak da istražuje zakone „prenošenja osobina“ sa predaka na potomke - pri tome se
misli na sve moguće elemente kojima se opisuje neki živi sistem.

10. Aleli nastaju usljed promjene nasljednog materijala u lokusu. A lokus je stalno mjesto na hromosomu
za gen.

11. Genotip - nasljedni materijal svake ćelije djeluje kao cjelina, pa zato i geni jednog organizma čine
cjelovit sistem.

12. Fenotip - ukupnost vidljivih svojstava nekog organizma.

13. Modifikacije su varijante fenotipa usljed aktivnosti spoljašnjih faktora.

13. Prvi Mendelov zakon glasi: ukrsti li se prirodnim ili vještačkim putem jedinka homozigot dominantna
sa jedinkom koja je homozigot recesivna, svi potomci u F1 generaciji naslijedit će dominantnu osobinu.

14. Drugi Mendelov zakon glasi: ako ukrstimo dvije jedinke iz F1 generacije, omjer osobina u F2
generaciji će biti 3:1 za dominantu osobinu.

15. Monogensko nasljeđivanje proizilazi iz prostog odnosa: 1 gen-1 enzim-1 osobina. Boja cvijeta
zijevalice je monogenska osobina. Monogensko nasljeđivanje određuje jedan par alela.
16. Poligensko nasljeđivanje je kada se poligenske osobine nasljeđuju pod uticajem većeg broja različitih
gena. Primjeri: uzrast, inteligencija čovjeka, otpornost domaćih životinja...

17. Vezani geni su geni koji imaju mjesta na istom hromosomu i čine izvjesnu fizičku cjelinu.

18. Polno ograničeno nasljeđivanje je poseban oblik autosomnog nasljeđivanja koje stoji pod uticajem
spola. Primjer za to je rana ćelavost - geni koji uslovljavaju rano opadanje kose, postoje i kod muškaraca i
kod žena, ali se izražavaju samo na muškarcima.

19. Mutacije su materijalne promjene u sastavu nasljedne tvari. Mutacija nastupa ako, iz bilo kojeg
razloga, mjesto jedne baze u lancu DNK zauzme druga baza.

20. Podjela mutacija: po nasljedivosti: somatske i gametske; po nastanku: spontane i inducirane; po

strukturi: tačkaste mutacije i hromosomski prerasporedi.

21. Mutageni su spoljašnji faktori koji utiču na učestalost mutacija. Postoje dvije kategorija mutagena:
Fizički (različita zračenja:svjetlosno, atomsko...) i hemijski (veliki broj različitih hemikalija):

22. Formalna genetika je disciplina u kojoj su razvijene posebne metode za posmatranje i analizu
nasljeđivanja različitih osobina.

23. Metode formalne genetike:

a)Hibridološki metod – križanje jedinki sa karakterističnim svojstvima.

b)Gamelološki metod – metod blizanaca.

c)Genealoški metod – proučava nasljedne osobine kroz generacije.

24 .Genopatije su patološka stanja vezana za promjene u nasljednom materijalu, promjene koje nastaju i
ispoljavaju se kroz generacije po poznatim genetičkim zakonima.

Alkaptonurija je pojava crvene boje u urinu.

25 .Hromosomopatije predstavljaju drugu veliku skupinu nasljednih oboljenja, uzrok su hromosomske

mutacije i one su letalne.

26 .Anomalije su velike promjene u genomu. Genom predstavlja sav genetički sadržaj.

27. Euploidija je promjena broja hromosoma koja zahvaća sve hromosome u hromosomskom setu.

Aneuploidija je kada promjena broja hromosoma zahvaća pojedine hromosome u hromosomskom setu.

Mogu biti: monoploidi – jedan set hromosoma; poliploidi – organizmi s 3 ili više setova hromosoma.

28. Biotehnologija je skup raznovrsnih oblika proizvodnje, gdje kao sirovina služe najčešće organski
materijali.

Iskorištava metaboličke mogućnosti ili osobine biljaka, životinja za dobivanje hrane, lijekova i dr.

29. Podjela biotehnologije: industrijska, biomedicinska, agrobiotehnologija, prehrambena, ljubičasta,

bioinformatika...
30. Genetičko inženjerstvo je skup biohemijskih postupaka kojima se izrezuju cijeli geni, a njihovi dijelovi
iz DNK jednog organizma se ugrađuju u prethodno određeno mjesto u DNK drugog organizma.

31. Kloniranje je prirodni ili umjetni razvoj dvije ili više genetički identičnih organizama.

32.Faze genetičkog inženjerstva:

a)Pribavljanje čestica nasljedne tvari

b)Prenošenje čestica nasljedne tvari

c)Inkorporiranje stranih čestica u ćelije

d)kloniranje

e)stvaranje novih kompleksa nasljedne supstance

33.Turnerov sindrom - 45x hromosom

34.Klinefelterov sindrom – muškarci s viškom x hromosoma (47, xxy).

35.Jacobsov sindrom – muškarci s viškom y hromosoma (474, xyy).

36.Edwardsov sindrom – trisomija 18, više zahvata žene 3:1.

37.Downov sindrom – dešava se na 21. paru hromosoma, izazvan trisomijom (47).

38.Patauov sindrom – rascjep usne i nepca, posljedice su loma hromosoma ili pogreška tokom crossing
over-a.

39.Intermedijalno nasljeđivanje – u slučajevima kada se fenotip heterozigota razlikuje od fenotipa oba

homozigota riječ je o intermedijalnom nasljeđivanju.

40. Aneuploidija je kada promjena broja hromosoma zahvaća pojedine hromosome u hromosomskom
setu.

41. Monoploidija – organizmi koji imaju jedan set hromosoma (n). Nastaju iz neoplođene jajne ćelije.

42. Poliploidija - organizmi s tri ili više setova hromosoma. Ona je ograničena na biljno carstvo.

43. Monosomik je gubitak hromosoma (2n -1), a trisomik je višak hromosoma (2n +1).