Dubrovnik SWHP (Dobar uvod!!!!

Uvod

Europska unija ima za cilj razviti održiv, konkurentan, siguran i dekarboniziran energetski sustav do 2050.
u skladu s Direktivom 2012/27/EU [1]. Direktiva o energetskoj učinkovitosti zgrada [2] usredotočena je
na potrošnju energije zgrada kao najvažniji sektor u kojem treba djelovati [3]. Ciljevi EU 2030 su
smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 40%, povećanje korištenja OIE za najmanje 32%,
poboljšanje energetske učinkovitosti za najmanje 32,5% u odnosu na 1990. godinu, te zaokružiti
unutarnje energetsko tržište do postizanje cilja međusobnog povezivanja električne energije od 15%
između zemalja EU. Ciljevi EU-a do 2050. su postizanje smanjenja emisija stakleničkih plinova od 80-95%
u usporedbi s razinama iz 1990. godine. Scenariji 2030. i 2050. usredotočuju se na daljinsko grijanje (DH)
malog ili mikro razmjera, elektrifikaciju sektora grijanja, prvenstveno korištenjem tehnologije toplinskih
pumpi (HP) [4]. Potreba za grijanjem i hlađenjem unutar EU imala je udio od 49% u ukupnoj finalnoj
potrošnji energije u 2012. godini, dok su OIE osiguravale 18% potražnje. Opskrba toplinom još uvijek se
uglavnom temelji na fosilnim gorivima, 90% u svijetu i 70% unutar EU. Zamjena fosilnih goriva i
povećanje kombiniranog sustava toplinske i električne energije (CHP) može smanjiti ukupnu potrošnju
primarne energije za 3,7% ili 7,0% s tržišnim udjelima topline od 30% odnosno 50%, kao što je pokazano
u slučaju EU [5]. HP može osigurati stabilnu i učinkovitu opskrbu toplinom kada je integriran u sustave
toplinskog grijanja, ali njihova učinkovitost ovisi o izvoru topline. Autori u [4] zaključili su da nije moguće
stvoriti univerzalno rješenje za sve članice EU integracije HP-a u DH i svaku zemlju EU treba analizirati
pojedinačno. HP ima potencijal biti središnji dio učinkovitog, obnovljivog i međusobno povezanog
pametnog energetskog sustava kada se pravilno kontrolira korištenjem informacijskih i komunikacijskih
tehnologija [6].

DH (centralno grijanje) trenutno ide prema implementaciji najnovijeg koncepta koji se naziva 4.
generacija daljinskog grijanja (4GDH) koji će biti izgrađen tijekom 2020.-2050. 4GDH sustavi bi se mogli
koristiti za stabilizaciju elektroenergetske mreže zbog povećanja intermitentnih OIE u elektroenergetskim
sustavima, implementirajući integraciju više energetskih sustava [7]. Neka od nedavnih istraživanja
raspravljala su o HP tehnologiji kao ključnoj komponenti 4GDH sustava. HP poboljšava integraciju OIE [8],
utječe na smanjenje emisija [9] i izvlači korist od niskih cijena električne energije tijekom razdoblja visoke
proizvodnje električne energije iz OIE [5, 10]. Jedinica toplinske crpke pokazala se financijski poželjnija
proizvodna jedinica od CHP jedinice [11]. Približno 800 000 HP jedinica na električni pogon prodano je u
EU godišnje tijekom razdoblja 2010.-2015. [6]. HP je prikazan kao bolja opcija i u pogledu troškovne
učinkovitosti i uštede emisija u odnosu na solarne toplinske kolektore (TC) [5]. S druge strane, integracija
HP-a u solarni sustav daljinskog grijanja poboljšava njihovu energetsku učinkovitost, kao što je prikazano
u [12, 13], kao i rezultira smanjenjem troškova životnog ciklusa i uštedom primarne energije [14].
Pametna regulacija takvih sustava može dovesti do dodatnog smanjenja troškova, [15, 16], kao i
smanjenja emisija [17]. Vremenska prognoza, vlastita potrošnja i upravljanje skladištenjem topline
također rezultiraju dodatnim dobitkom energije [18]. Volumen skladišta toplinske energije (TES) ima
značajan utjecaj na performanse sustava [19], dok je korištenje TES sustava ključno za smanjenje potrebe
za fosilnim gorivima za grijanje [12]. HP se predlaže kao najbolje rješenje za snižavanje razine
temperature DH kao i potrošnje primarne energije [20]. Analize različitih HP sustava rezultirale su
neusklađenošću opterećenja tijekom ljetnih i zimskih mjeseci prema interakciji mreže, kao što je
prikazano u [10, 21]. Mogućnosti prijenosa opterećenja HP u stambenim zgradama, kao i njezini utjecajni
i ograničavajući čimbenici, prikazani su u studiji

Toplinska pumpa izvora morske vode

Izvor morske vode HP DH sustav je sustav za korištenje obnovljive energije jer može iskoristiti osjetljivu
toplinsku energiju sadržanu u morskoj vodi. To je dobro rješenje za pokrivanje potreba za grijanjem i
hlađenjem zgrada u obalnim područjima. Morska voda ima vrlo dobre karakteristike kao izvor topline za
HP. Ima manje sezonske varijacije temperature i nižu temperaturu smrzavanja (oko –2 °C) od riječne
vode, a također održava temperaturnu razliku od atmosfere od 5-10 °C, što je idealno za grijanje i
hlađenje [26]. HP se ljeti koristi kao rashladni uređaj, a morska voda kao hladnjak, a zimi morska voda
kao izvor topline. U usporedbi s konvencionalnim sustavom, SWHP sustav općenito ima veće početne
investicije i niže troškove rada [27]. Korištenje klimatizacije u stambenom sektoru povećava se zbog rasta
prosječnog prihoda i toplinske udobnosti u stanovima. Uloženi su veliki napori, posebno u Europi i Kini, u
proučavanju i primjeni tehnologija koje pokreću OIE [28-30]. Sjevernoeuropske zemlje, poput Norveške i
Švedske, preuzimaju vodeću ulogu u inženjerskoj primjeni sustava grijanja i hlađenja SWHP, koristeći
toplinu morske vode kao izvor topline za DH od 1982. [26, 31]. Najveće SWHP postrojenje je Värtan
Ropsten s ukupnim kapacitetom od 180 MW u Švedskoj [27]. Područja u Japanu također koriste SWHP za
grijanje i hlađenje od 1993. U Koreji je bilo nekoliko povezanih istraživanja i slučajeva [26]. Kina koristi
morsku vodu kao izvor topline za grijanje od početka 2000. godine, a SWHP ima veliku popularizatorsku i
upotrebnu vrijednost u hladnim područjima [32]. Studija [33] pokazala je da će morska voda
najvjerojatnije morati igrati značajnu ulogu kao izvor topline u budućim energetskim sustavima u
Danskoj. Potencijal uštede energije SWHP DH sustava značajno je podcijenjen u usporedbi s
konvencionalnim sustavom topline u kotlovnici [34]. Analiza SWHP sustava u Koreji pokazala je
poboljšanje godišnjeg učinka grijanja od 8-14% [26]. Studije [32, 35] pokazale su da sustav za infiltraciju
bušotine na plaži učinkovito poboljšava stabilnost, pouzdanost i energetsku učinkovitost SWHP sustava.