Skripta MSP

UNIVERZITET U SARAJEVU
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET
OSNOVE PROJEKTIRANJA U MS PROJECT-u 2007

- Praktikum za laboratorijske vježbe –
za predmet
METODOLOGIJA INŽENJERSKOG PROJEKTIRANJA
NA ODSJEKU ZA ELEKTROENERGETIKU
Asistent: mr. Sead Delić, dipl. el. ing.

Nastavnik: Vanr.prof.dr Mirsad Kapetanović, dipl. el. ing.
Osnove projektiranja u MS PROJECT-u 2007
Sadržaj
Namjena praktikuma .................................................................................................................. 2
1. UVOD .................................................................................................................................... 3
Microsoft Project 2007 ......................................................................................................... 3
Pokretanje MS Project-a 2007 ............................................................................................. 3
Izbornici i trake sa alatima MS Project-a 2007 ..................................................................... 4
2. RAD NA PROJEKTU.............................................................................................................. 10
Osnovna podešavanja ........................................................................................................ 10
Stvaranje projekta od samog početka .......................................................................... 10
Stvaranje projekta iz predloška (Template) ................................................................. 11
Kalendar (Calendar) ............................................................................................................ 14
Zadaci.................................................................................................................................. 18
Unos zadataka .............................................................................................................. 18
Premiještanje zadataka ................................................................................................ 21
Dodavanje novih zadataka ........................................................................................... 21
Kopiranje zadataka ....................................................................................................... 21
Brisanje zadataka .......................................................................................................... 22
Grupiranje i struktuiranje zadataka.............................................................................. 22
Ponavljajući zadatak ..................................................................................................... 23
Milestones (orijentiri, kontrolne tačke) ....................................................................... 24
Odnosi između zadataka .............................................................................................. 24
Određivanje kritičnog puta (CPM- Critical Path Method) ............................................ 26
PERT analiza .................................................................................................................. 28
Vremenska ograničenja ................................................................................................ 30
Resursi ................................................................................................................................ 33
Generički resursi ........................................................................................................... 34
Resurs budžeta ............................................................................................................. 35
Dodjeljivanje resursa .................................................................................................... 35
Upravljanje resursima................................................................................................... 39
Bazna linija.......................................................................................................................... 41
3. PRAĆENJE NAPREDOVANJA PROJEKTA .............................................................................. 43

Praćenje napredovanja....................................................................................................... 43
Informacije o napredovanju ............................................................................................... 44
Statistika projekta............................................................................................................... 46
Šeme praćenja napredovanja projekta .............................................................................. 47
Filtriranje i sortiranje podataka .......................................................................................... 48
AutoFilter ...................................................................................................................... 48
Interaktivni filter ........................................................................................................... 48
Filtriranje resursa.......................................................................................................... 49
Sortiranje popisa zadataka ........................................................................................... 49
Pregled i štampanje pogleda i izvještaja ............................................................................ 49
Namjena praktikuma
Praktikum je namijenjen studentima elektrotehnike na odsjeku elektroenergetike za

predmet Metodologija inženjerskog projektiranja. U okviru praktikuma obrađena je
teorijska materija koju je neophodno poznavati za uspješno obavljanje laboratorijskih vježbi
predviđenih u programskom paketu Microsoft Project 2007 (MS Project 2007).
U toku obavljanja laboratorijskih vježbi, koje su predviđene tokom slušanja ovoga kursa,
studenti će biti upoznati sa radom u programskom paketu MS Project 2007, u prvom redu
kroz teoretski dio, a također i kroz izradu konkretnog projekta.
Obaveze studenata su da redovno prisustvuju obavljanju laboratorijskih vježbi, da obavljaju

svoje zadatke tj. da kolokviraju i u pisanoj formi predaju svoje zadaće i projektni zadatak, koji
će biti definiran od strane predmetnog nastavnika.
Praktikumom je predviđeno da se studentima predoči način rada u programskom paketu MS

Project 2007, počevši od samog definisanja projekta, preko unošenja, organizacije, zavisnosti
aktivnosti i resursa unutar projekta, pa do načina uređivanja pogleda, tabela i izvještaja kao
izlaznih rezultata.
Sve ovo bit će provedeno kroz praktični dio u kome će se pratiti dva projekta i to:
- Razvoj visokonaponskog prekidača 245kV i
- Izgradnja visokonaponske transformatorske stanice 123/35kV.
C
1. UVOD
Microsoft Project 2007
Microsoft (MS) Project 2007 je programski paket za praćenje rada na projektu. Sastavni je
dio Microsoft Office paketa. Postoje dvije verzije, i to: Standard i Professional. Osnovna
razlika između navedenih inačica je mogućnost rada u mreži i sinhronizacije podataka
pomoću poslužitelja kod profesionalne verzije.
MS Project omogućava vođenje projekta do najsitnijih detalja kroz praćenje svih troškova,
obima radova, praćenje korištenja ljudskih i materijalnih resursa, vremenskih ograničenja i
opsega posla. Jednostavnim unosom aktivnosti, resursa i njihovim usklađivanjem dobivamo
veću preglednost i jasniju sliku napredovanja kroz projekat u vremenu.
Osim samog planiranja, koje je suština MS Projecta, velika pažnja je posvećena i praćenju
izvođenja posla svakog člana projektnog tima u bilo kojem trenutku. Raznim izvještajima i
drugim programibilnim rješenjima ovaj alat nam nudi potpuno automatizirani pristup radu
gdje je problem projekta u prvom i jedinom planu, a sve pomoćne radnje su implementirane
za automatsko izvršavanje. MS Project predstavlja klasični WHYIWYG- tj. What You See Is
What You Get (Ono što vidiš, to i dobiješ) programski paket koji je prihvatljiv za široki krug
korisnika, odnosno za vođenje vrlo jednostavnih, pa sve do vođenja vrlo kompliciranih
projekata
Pokretanje MS Project-a 2007
Nakon instalacije MS Project-a, program je u sučelju Windows-a moguće jednostavno

pokrenuti korištenjem izbornika Start→All Programs→Microsoft Office→Microsoft Office
Project 2007, kao što je to i pokazano na slici 1.1. Gotovo sve što će biti kazano ovdje
moguće je primijeniti, kako za ranije varijante MS Project-a, tako i za novije verzije ovog
programskog paketa.
Slika 1.1 – Pokretanje MS project-a 2007

F
Kao što je već spomenuto, MS Project 2007 spada u grupu Microfost Office aplikacija, zbog
čega će korisničko sučelje većim dijelom biti poznato korisnicima aplikacija MS Word i MS
Excel. Naredbe su organizirane u izbornicima, a one češće korištene lako su dostupne preko
traka sa alatima. Naravno, korisničko sučelje svaki korisnik može prilagoditi sebi i svom
načinu rada.
Izgled početnog prozora nakon pokretanja MS Project-a dat je na slici 1.2. Iako je osnovni
izgled izbornika i alata vrlo sličan onim kod drugih aplikacija MS Office, on nam donosi i niz
jedinstvenih odlika.
Glavni prozor Padajući izbornici
Trake sa alatima
Radna površina
Okvir sa zadacima
Traka sa pogledima
Slika 1.2 – Izgled radne površine MS Project-a 2007
U okviru glavnog prozora koji se pojavljuje na ekranu nakon pokretanja MS Project-a je

naslov Microsoft Project- Project1, slika 1.2. Project je termin kojim se označava svaki
projekat koji se obrađuje u MS Project-u.
Izbornici i trake sa alatima MS Project-a 2007
Sve potrebne komande za uspješno praćenje projekata u MS Project-u omogućene su preko

padajućih izbornika ili putem traka sa alatima. Svaki od izbornika sadrži niz podizbornika
preko kojih je moguće izvesti razne operacije koje nudi MS Project.
M
Listu padajućih izbornika čini 11 izbornika sa svojim podizbornicima kako slijedi:
- [File] izbornik omogućava upravljanje datotekama, njihovo otvaranje, spašavanje, printanje

i slično. Ovaj izbornik sa svojim podizbornicima dat je na slici 1.3.
Slika 1.3 – File izbornik
- [Edit] izbornik omogućava izvršavanje standardnih operacija sa ćelijama, slikama, zadacima,

njihovo kopiranje, lijepljenje, uspostavljanje i raskidanje veza između zadataka, pretragu i
slično. Ovaj izbornik sa svojim podizbornicima dat je na slici 1.4.
Slika 1.4 – Edit izbornik
- [View] izbornik omogućava veliki broj pogleda za prikaz kalendara, za unos i raspoređivanje
popisa zadataka, usklađivanje rasporeda zadataka u obliku šeme toka projekta, za pregled
rada resursa, grafikona rezerviranih resursa, troškova i slično. Ovaj izbornik zajedno sa svojim
podizbornicima dat je na slici 1.5.
O
Slika 1.5 – View izbornik
Pored View izbornika, vrlo pogodna za rad je i traka sa pogledima koja nudi sljedeće poglede,
slika 1.6.
Mjesečni kalendar koji prikazuje zadatke i njihovo trajanje sa rasporedom
Calendar zadataka u i tokom sedmica, tj. kada želimo vidjeti pregled zadataka tokom
određenog vremenskog intervala
Tabelarni prikaz zadataka sa grafičkim prikazom njihovih međusobnih
Gantt Chart
zavisnosti.
Network Mrežni dijagram prikazuje sve zadatke i njihove zavisnosti uz fino

Diagram usklađivanje rasporeda u obliku dijagrama toka projekta.
Popis zadataka koji prikazuje dodijeljene resurse, grupisane za pojedine
Task Usage zadatake sa mogućnošću rada na zadacima, a istovremeno vidjeti količinu
posla i troškove tokom projekta.
Sličan Gantt Chartu, a koristi se u fazi izvođenja projekta za praćenje
Tracking
napretka jer omogućuje istovremeni prikaz početnog i trenutnog stanja u
Gantt
kojem se projekt nalazi.
Resource Omogućuje pregled rezervisanih resursa ili grupe resursa i njihovu dnevnu
Graph iskorištenost, odnosno njihovu eventualnu preopterećenost.
Resource Koristimo za unos novih i promjenu podataka o resursima na projektu. (naziv,

Sheet tip, troškovi...) Resursi koji su preopterećeni prikazani su crvenom bojom.
Slično kao i Task Usage, daje pregled količine posla, ali grupirano prema
Resource
pojedinim resursima, sa pregledom informacija o ostvarenim troškovima ili
Usage
radu u vremenu za svaki resurs po dodjeljivanju.
Otvara More Views prozor i prikazuje popis svih raspoloživih pogleda sa
More views
mogućnošću dabira pogleda koji nisu dati u osnovnoj listi pogleda
Slika 1.6 – View Bar (Traka sa pogledima)
- [Insert] izbornik omogućava unošenje novih zadataka, ponavljajućih zadataka, crteža,

objekata unutar otvorenog projekta, dodavanje hiperlinkova i sl. Ovaj izbornik zajedno sa
svojim podizbornicima dat je na slici 1.7.
Q
Slika 1.7 – Insert izbornik
- [Format] izbornik omogućava formatiranje teksta, podešavanje vremenske skale,

pokretanje tzv. Čarobnjaka za Gantt dijagrame i slično. Ovaj izbornik zajedno sa svojim
podizbornicima dat je na slici 1.8.
Slika 1.8 – Format izbornik
- [Tools] izbornik omogućava provjeru pravopisa teksta, ostvarivanje veza između projekata,
pridruživanje resursa, podešavanje radnog vremena, dodjeljivanje resursa zadacima,
podešavanje opcija u samom MS Project-u i slično. Ovaj izbornik sa svojim podizbornicima
dat je na slici 1.9.
R
Slika 1.9 – Tools izbornik
- [Project] izbornik omogućava provjeru i promjenu informacija o projektu i zadacima,

sortiranje, grupiranje, filtriranje zadataka i slično. Ovaj izbornik sa svojim podizbornicima dat
je na slici 1.10.
Slika 1.10 – Project izbornik
- [Report] izbornik omogućava izradu pisanih i vizuelno unaprijeđenih izvještaja sa

grafikonima. Ovaj izbornik sa svojim podizbornicima dat je na slici 1.11.
Slika 1.11 – Report izbornik
- [Colaborate] izbornik omogućava razmjenu informacija o projektu u okviru tima ukoliko

projekat ne realizira pojedinac, nego tim. Ovaj izbornik sa svojim podizbornicima dat je na
slici 1.12.
T
Slika 1.12 – Colaborate izbornik
- [Window] izbornik omogućava prikaz svih otvorenih datoteka u okviru MS Project-a, kao i
uređivanje prikaza prozora. Ovaj izbornik sa svojim podizbornicima dat je na slici 1.13.
Slika 1.13– Window izbornik
- [Help] izbornik omogućava traženje pomoći o svemu što je vezano za korišćenje MS

Project-a, kao i osnovne podatke o samom programskom paketu i njegovom korisniku. Ovaj
izbornik sa svojim podizbornicima dat je na slici 1.14.
Slika 1.14 – Help izbornik
Sve komande sa padajućih izbornika moguće je postaviti i preko traka sa alatima (Toolbars).
Na slici 1.15 prikazan je primjer sa nekoliko traka sa alatima koji se koriste. Ukoliko se želi
dodati ili skloniti neka od traka to je moguće ostvariti desnim klikom na praznom području
pored traka sa alatima i odabrati trake sa alatima koje se žele koristiti ili pak uz korišćenje
izbornika View →Toolbars.
Slika 1.15 – Primjer trake sa alatima

U
2. RAD NA PROJEKTU
Osnovna podešavanja
Kada je MS Project pokrenut, moguće je započeti s formiranjem nove projektne datoteke ili
nastaviti s uređivanjem već postojeće.
Stvaranje projekta od samog početka
Da bi se imala najveća i najbolja kontrola nad projektom, projekat treba stvarati od samog
njegovog početka. Stvaranje novog dokumenta projekta vrši se putem padajućeg izbornika
File→New, te klikom na Blank Project, slika 2.1. Također, ovo je moguće uraditi i direktno
klikom na tipku New u okviru standardne trake sa alatima.
Stvaranje novog dokumenta projekta
Stvaranje novog dokumenta projekta iz predloška
Slika 2.1 – Stvaranje novog dokumenta projekta
V
Stvaranje projekta iz predloška (Template)
Osim stvaranja praznog projekta, također je moguće koristiti već postojeći predložak
(Template) koji se već nalazi u memoriji računara. Stvaranje projekta iz već postojećeg
predloška u vrši se odabirom padajućeg izbornika File→New, a zatim u okviru prozora New
Project i podnaslova Templates bira se On Computer, zatim kartica Project Templates u
okviru koje se odabere željeni predložak, slika 2.1. Klikom na OK potvrđuje se izbor
predloška. Predlošci koji dolaze s MS Project-om jako su široke primjene, a ujedno je
skraćeno i vrijeme planiranja projekta s obzirom da su svi zadaci, njihove međusobne
ovisnosti i odgovarajući resursi već uneseni.
Nakon stvaranja novog projekta na jedan od opisanih načina, moguće je koristiti Wizard , tj.
„Čarobnjaka“ koji se pojavljuje u okviru sa zadacima i u koracima vodi korisnika kroz
definiranje projekta. Također, moguće je samostalno određivati naredne korake u izradi
projektne datoteke. U ovom trenutku potrebno je imenovati projektnu datoteku, odnosno
sačuvati je pod njezinim određenim imenom. To se može uraditi putem padajućeg izbornika
File →Save As nakon čega se upisuje ime projektne datoteke (na pr. Primjer1). Klikom na
tipku Save u prozoru Save As projektna datoteka bit će sačuvana pod navedenim imenom.
Datoteke u koje MS Project sprema podatke imaju ekstenziju .mpp.
Globalne postavke projekta, prikazane na slici 2.2 dostupne su preko padajućeg izbornika
Tools →Options.
Potrebno je izvršiti sljedeća podešenja:
Na kartici „Schedule“: Show assigment units as a: Decimal; Defаult task type: Fixed Duration
New tasks are Еffort driven – Ukloniti kvačicu sa tog polja.
Na kartici „View“ (Currency): Symbol: KM; Placement: 1 KM; Decimal digits. 2
Na kartici „Calendar“: moguće je postaviti radno vrijeme koje će se podrazumijevati za nove
projekte (tipka „Set as Default“).
Slika 2.2 – Globalne postavke projekta
Važno je ne mijenjati postavke za koje nismo sigurni kako utiču na funkciju MS Project-a ili na
projekat na kojem se radi.
Na samom početku rada na projektu neophodno je definirati osnovne informacije o

projektu. To je moguće uraditi korišćenjem padajućih izbornika File→Properties i Project→
Project Information kako je to prikazano na slici 2.3.
C
Slika 2.3 – Unos podataka o projektu
Project Properties prozor sadrži nekoliko kartica sa informacijama. Na kartici Summary se

mogu unijeti informacije o nazivu i temi projekta, planeru projekta, rukovodiocu projekta i
kompaniji koja izvodi projekat. Takođe moguće je unijeti kategoriju projekta, ključne riječi i
osnovne komentare o projektu. Informacije unesene u ova polja mogu biti korišćene
prilikom printanja pogleda i izvještaja.
Project Information prozor se koristi za unos važnih informacija za planiranje zadataka,

resursa. Važne informacije su:
- Datum početka projekta (Start Date)

Ovaj datum može biti proizvoljan datum koji se uvijek može promijeniti jer MS Project će
sve ostale datume u projektu, uključujući i završetak projekta, preračunati prema
unesenom datumu početka projekta.
- Datum završetka projekta (Finish date)

Ovaj datum se koristi kada je poznat datum završetka projekta. Sa poznatim datumom
završetka, MS Project preračunava datum kada bi trebao početi projekat, tako što mora
biti završen na unaprijed poznati datum završetka.
- Način planiranja (Schedule from)

Definiše kako će biti kreirati plan, da li po poznatom datumu početka projekta ili po
datumu završetka. Ako projekat ima poznat datum početka, tj. opcije Project Start Date,
MS Project će automatski računati datum završetka na osnovu informacija koje unesemo
o zadacima i resursima, a polje Finish date je nedostupno za promjene. Također, može
se planirati projekat i na osnovu poznatog datuma završetka, tzv. „planiranje unazad“.
Odabirom opcije Project Finish Date, polje Start date je nedostupno za promjene. Ako se
ne unese datum početka ili završetka projekta, MS Project automatski koristi tekući
datum kao početni datum za plan koji se kreira.
- Aktuelni datum (Current date)

Prikazuje datum u skladu sa sistemskim datumom računara uz mogućnost njegove
promjene (u slučaju rada u različitim vremenskim zonama).
F
- Statusni datum (Status date)

Omogućava praćenje napretka izvođenja projekta u određenim vremenskim intervalima.
- Kalendar (Calendar)
Postoje tri opcije kalendara: Standard, Night Shift i 24 Hours. Izborom opcije kalendara
Standard podrazumijeva se rad sa osmosatnim radnim danima. U slučaju potrebe rada u
noćnim smjenama bira se opcija Night Shift, a za slučaj kada su resursi raspoloživi tokom
sve tri smjene bira se opcija 24 Hours.
- Prioritet (Priority)
Dodjeljivanje prioriteta projektu. Predefinisana vrijednost je 500. Projekat koji ima
vrijednost prioriteta 500, ima viši prioritet od projekta s vrijednošću 200. Ovo je vrlo
bitno kod korišćenja istih resursa na više različitih projekata jer se na osnovu vrijednosti
za prioritet automatski vrši raspodjela resursa.
Sve informacije unesene u Project Information prozor utiču na to kada će zadaci i resursi biti
planirani za izvođenje.
Kalendar (Calendar)
U MS Project-u, kalendari određuju radno i neradno vrijeme, kako za projekat, tako i za svaki
resurs dodijeljen projektu. Prilikom svake promjene napravljene u kalendaru, MS Project
automatski replanira sve zadatke na koje promjene utiču. Takođe je moguće kreirati nove
bazne kalendare, kao i nove kalendare za resurse koji rade dio radnog vremena ili rade u
različitim smjenama. Moguće je napraviti kopiju postojećeg standardnog baznog kalendara ili
kreirati potpuno novi bazni kalendar, kako je prikazano na slici 2.4.
Slika 2.4 – Kreiranje novog baznog kalendara
Zadaci i resursi se planiraju korištenjem kalendara. U okviru MS Project-a postoje dva tipa
kalendara, i to: bazni kalendari i kalendari resursa. Bazni kalendari definišu radne dane i
radne sate za projekat ili pripremu resursa. Kalendar resursa definiše radne dane i radne sate
M
za specifične resurse. Kada se resurs doda u projekat, Standard kalendar je dodijeljen kao
bazni kalendar resursa.
I dva druga bazna kalendara, 24-satni kalendar (uz eliminisanje neradnog vremena) i
kalendar noćnih smjena, mogu biti dodijeljeni cijelom projektu, svim ili samo pojedinim
resursima. Takođe moguće je kreirati nove bazne kalendare za grupe resursa.
MS Project takođe ima opcije kalendara, kao sistemsko vrijeme početka i radno vrijeme za
dan. Ove opcije se koriste za dodjelu datuma zadatku kada datum ili vrijeme nisu posebno
uneseni. Na primjer, ako je prvi zadatak planiran upotrebom početnog datuma projekta,
zadatak će biti planiran da počne u sistemsko vrijeme početka u 8:00 najkasnije. Ako se
naprave promjene opcija u sistemskom baznom kalendaru, bazni kalendar treba zapamtiti sa
tim promjenama. Ako opcije kalendara i bazni kalendar ne pokazuju iste osnovne
informacije, dodijeljeni zadaci i resursi mogu doći u konflikt.
Da bi program napravio raspored aktivnosti na određenom projektu mora mu se zadati
kalendar radnih i neradnih dana, kao i radno vrijeme. U programu već postoji standardni
kalendar (Project Calendar), ali gotovo uvijek je neophodno prilagoditi ga konkretnom
projektu. Uvid u kalendar i njegovu eventualnu promjenu vrši se preko padajućeg izbornika
Tools →Change Working Time gdje se određuje radno vrijeme rada na projektu, slika 2.5.
Prilikom planiranja projekta, potrebno je znati kada resursi mogu obaviti zadatke. Ako se ne
kaže kada su resursi raspoloživi, planiranje može biti nesvrsishodno kada resursi nisu stvarno
raspoloživi. Ovo može stvoriti probleme, posebno ako je projekat pod vremenskim
ograničenjem ili zadatak totalno zavisi od nekog resursa. Kalendarom se može odrediti kada
resursi rade u projektu, a kada ne.
Kalendar resursa služi za praćenje raspoloživosti pojedinih resursa i pogodno je takav
kalendar napraviti kao kopiju baznog kalendara dodijeljenog svim resursima ili grupi resursa,
izuzimajući one resurse koji trebaju biti uneseni u kalendar resursa. Promjene na kalendaru
resursa mogu uključivati pauze za odmor, sastanke i slično. Kalendar resursa za opremu
može se koristiti za aktivnosti na čišćenju i održavanju. Uređivanje kalendara resursa
identično je uređivanju baznih kalendara.
Promjene izvršene u baznom kalendaru sa dodijeljenim resursima automatski ažuriraju
kalendare resursa. Promjene na opcijama baznog kalendara ne prikazuju se automatski u
baznom kalendaru. Promjene se mogu odnositi za pojedinačni dan, nekoliko dana ili mjesec.
Napravljene promjene u prozoru Change Working Time označavaju se šrafurom ili sjenom.
Šrafura pokazuje datum gdje radno vrijeme može odstupati od standardnog radnog
vremena, a sjene pokazuju neradne dane.
Izbor dana koji će biti neradni tokom izvođenja projekta vrše se na kartici Exceptions. Upisuje
se opis neradnog dana i pritiskom na tipku Details... vrši se odabir Nonworking kako je
prikazano na slici 2.5.
O
Slika 2.5 – Unošenje podataka u kalendar o neradnim danima
Ukoliko se pak želi podesiti radno vrijeme koje se razlikuje od predefiniranog, to se vrši
odabirom kartice Exceptions. Upisuje se opis dana sa različitim radnim vremenom u odnosu
na predefinirano i pritiskom na tipku Details... vrši se odabir Working times. Tu se vrši unos
radnog vremena za određeni dan ili period kako je prikazano na slici 2.6.
Slika 2.6 – Unošenje podataka u kalendar o danima sa nestandardnim radnim vremenom
Podešavanje radnih sedmica koje se razlikuje od predefiniranog se vrši odabirom kartice

Work Weeks. Upisuje se opis radne sedmice sa različitim radnim vremenom u odnosu na
predefinirano i pritiskom na tipku Details... vrši se odabir za pojedinih dana u sedmici i
njihovo podešavanje (neradni dani, nestandardno radno vrijeme), slika 2.7.
Q
Slika 2.7 – Unošenje podataka u kalendar o radnim sedmicama
Podešavanje kalendara može se vršiti i uz korišćenje Project Guide na padajućem izborniku

View →Turn On Project Guide→Define Working Times kako je prilkazano na slici 2.8.
Slika 2.8 – Korišćenje Project Guide za podešavanje kalendara
R
Zadaci
U osnovi, mogu se razlikovati sljedeći tipovi zadataka:
Subtasks (Podzadaci)- Zadaci koji se nalaze u okviru određene grupe zadataka,

Summary Task (Zbirni zadatak)- Zadatak koji obuhvata grupu od više podzadataka i
omogućava preglednije praćenje i organizaciju zadataka u okviru projekta,
Recurring task (Ponavljajući zadatak)- Zadatak koji se ponavlja u pravilnim
vremenskim intervalima,
Milestones (Orijentiri, kontrolne tačke)- Zadaci sa trajanjem 0 (nula).
Unos zadataka
Nakon što je definiran početak projekta i radno vrijeme, moguće je krenuti u kreiranje samih
zadataka projekta. Datoteka projekta sadrži popis zadataka, ili korake, potrebne za
postizanje cilja projekta. Prilikom unosa zadataka treba biti siguran da su uključeni svi koraci
koje je potrebno planirati, mjerljiva vremena, specijalni aranžmani ili prilagođavanja.
Inicijalno, MS Project se pokreće s uključenim prikazom gantograma kako je dato na slici 1.2.
Ukoliko se, zbog potrebe izvršavanja nekih drugih radnji (na pr. prikaz mrežnog dijagrama),
izađe iz ovog prikaza uvijek postoji mogućnost povratka na njega putem padajućeg izbornika
View→Gantt Chart ili putem trake sa alatima View Bar.
Radna površina MS Project-a podijeljena je na dva dijela: sa lijeve strane nalazi se tablica
namijenjena unosu podataka: zadataka, resursa i sl., a sa desne je strane prostor, sa
vremenskom skalom, u kojem se iscrtava gantogram.
Slika 2.9 – Unos novog zadatka
U pogledu Gantt Chart unose se zadaci u tabelu i za svaki zadatak je potrebno odrediti
trajanje. MS Project sam na temelju početnog datuma, trajanja zadatka i načina povezivanja
zadatka izračunava datum početka i datum završetka pojedinog zadatka. Unos novog
zadatka moguće je preko izbornika Insert→New Task, slika 2.9.
T
Svaki zadatak je unesen u Task Name kolonu u tabeli unosa u Gantt Chart pogledu (zadaci
mogu biti uneseni i u drugim pogledima koji imaju kolonu Task Name).
Kreiranje i definiranje zadatka moguće je na više načina.
Jedan od načina je, kao i kod Microsoft Excel-a, direktan unos podataka vezanih za zadatak u
ćelije, odnosno u tablicu pored vremenske skale. Unosi se ime zadatka, trajanje zadatka itd.
Drugi način unosa podataka aktivnosti je pomoću izbornika Window→Split, slika 2.10.
Slika 2.10 – Unošenje zadatka pomoću Split metoda
Treći način unosa je putem Task Information forme koja se aktivira dvostrukim klikom na
zadatak, slika 2.11.
Slika 2.11 – Unošenje zadatka pomoću Task Information forme
U
Zadatke je najjednostavnije unositi direktno u tablicu klikom na praznu ćeliju u stupcu „Task
Name“ i upisivanjem naziva zadatka. U krajnjem lijevom stupcu pojavljuje se identifikator
zadatka (ID) koji se kreira automatski.
Prilikom rada sa popisom zadataka (brisanje, premiještanje zadataka...), ID broj zadatka se

automatski prenumeriše i popis zadržava numerički red. Također, informacije o zadatku
mogu se unositi i selektovanjem zaglavlja ID broja zadatka. Sistemski, kursor se pomjera
jedan red prema dolje pritiskom na tipku ENTER u polju. Pritiskom na tipku TAB sa tastature
kursor se pomjera jedno polje udesno. Kombinacija tipki SHIFT+TAB, omogućava pomjeranje
kursora jedno polje ulijevo. Uz selektovano zaglavlje ID broja zadatka, pritiskom na tipke
ENTER ili TAB kursor se pomjera jedno polje prema dolje. Takođe moguće je koristiti miš ili
strelice sa tastature za kretanje između polja u tabeli unosa.
Početak pojedinih zadataka program izračunava na temelju početnog (ili konačnog) datuma i
trajanju prethodnih aktivnosti. Sa svakim zadatkom, takođe se unosi procijenjeno trajanje, ili
količina vremena koje će biti potrebno da se zadatak obavi. Trajanje može biti specificirano u
minutama, satima, danima, sedmicama ili mjesecima kao radno vrijeme ili utrošeno vrijeme,
slika 2.12. Jedinica rednog vremena ograničena je satima dana i brojem dana koje resursi
rade. Jedinica utrošenog vremena uključuje radno i neradno vrijeme zasnovano na 24
satnom danu i 7 dana u sedmici.
Prilikom unosa zadataka, sistemsko, predefinirano trajanje koje se automatski nudi je „1day“
i vremenska jedinica radni dan, automatski se unosi u kolonu Duration (trajanje) kao 1dan.
Sistemsko trajanje može biti promijenjeno prilikom unosa nove vrijednosti i jedinice
vremena u polje Duration (trajanje) za zadatak.
SKRAĆENI NAZIV OZNAKA TRAJANJA OPIS TRAJANJA

m min Minute (minut)
h hr Hour (sat)
d day Day (dan)
w wk Week (sedmica)
mo month Month (mjesec)
Elapsed minute
em emin
(utrošeni minut)
Elapsed hour
eh ehr
(utrošeni sat)
Elapsed day
ed eday
(utrošeni dan)
Elapsed week
ew ewk
(utrošena sedmica)
Elapsed month
emo emo
(utrošeni mjesec)
Slika 2.12 – Trajanje zadataka
CV
Premiještanje zadataka
Za premiještanje zadataka unutar projekta potrebno je odabrati kompletan red zadatka

klikom na sivo zaglavlje reda u kojem piše broj zadatka. Zadržavanjem pokazivača miša iznad
označenog reda (pokazivač miša dobiva oblik ) i povlačenjem na željeno mjesto (pojavljuje
se siva, isprekidana linija pokazuje mjesto gdje će odabrani zadatak biti umetnut) vrši se
premiještanje zadatka.
Dodavanje novih zadataka
Za dodavanje novog zadatka unutar već postojećih potrebno je odabrati kompletan red
zadatka (pokazivač miša dobiva oblik ) i desnim klikom na sivo zaglavlje reda u kojem piše
broj zadatka (ili putem izbornika Insert) odabrati New. Iznad odabranog reda zadatka
pojavljuje se novi zadatak.
Kopiranje zadataka
Prilikom planiranja projekta ili tokom izvršenja zadataka projekta, može se javiti potreba za
novim ili dodatnim zadacima koje treba dodati u plan projekta. Često puta zadaci imaju
slične nazive, dužine trajanja i slično. Pa ih je nekada vrlo korisno kopirati. Moguće je
pojedinačno i grupno kopiranje zadataka.
Pojedinačno kopiranje zadatka vrši se odabirom na polje Task Name zadatka koji se kopira i
klikom na tipku Copy Cell na traci alata (ili Ctrl + C na tastaturi). U praznom redu u koji se
kopira zadatak odabira se polje Task Name, a zatim klikom na tipku Paste na traci alata (ili
Ctrl + V na tastaturi).
Grupno kopiranje zadataka vrši se odabirom polja Task Name prvog zadatka koji se kopira i
uz pritisnutu tipku Shift odabire se polje Task Name zadnjeg zadatak iz niza koji se kopira.
Klikom na tipku Copy Cell na traci alata (ili Ctrl + C na tastaturi) vrši se kopiranje niza
zadataka. Odabirom polja Task Name praznog reda u koji se kopiraju zadaci i zatim klikom
na tipku Paste na traci alata (ili Ctrl + V na tastaturi) kopirani zadaci se postavljaju u onom
redoslijedu u kojem su odabrani.
Ukoliko zadaci koji se kopiraju ne čine jedan neprekidni niz, onda se odabir zadataka za
kopiranje vrši odabirom polja Task Name prvog zadatka koji se kopira i uz pritisnutu tipku
Ctrl odabire se polje Task Name onih zadataka koji se pridružuju nizu zadataka za kopiranje.
Klikom na tipku Copy Cell na traci alata (ili Ctrl + C na tastaturi) vrši se kopiranje niza
zadataka. Odabirom polja Task Name praznog reda u koji se kopiraju zadaci i zatim klikom na
tipku Paste na traci alata (ili Ctrl + V na tastaturi) kopirani zadaci se postavljaju u onom
redoslijedu u kojem su odabrani.
C
Brisanje zadataka
Zadatak je moguće obrisati klikom na zaglavlje reda zadatka koji se briše i pritiskom na tipku
Delete na tastaturi ili putem izbornika Edit→Delete Task. Na ovaj način briše se kompletan
zadatak. Ukoliko se, pak odabere polje Task Name i zatim pritisne tipka Delete, briše se samo
ime zadatka uz upozorenje u stupcu Indicators koje opet daje mogućnost izbora brisanja
samo naziva zadatka ili kompletnog zadatka, slika 2.13.
Slika 2.13 – Brisanje zadatka
Sa MS Project-om, jednostavno se metodom Drag&Drop (povuci i spusti) mogu premiještati

zadaci sa jednog mjesta na drugo unutar popisa zadataka. MS Project automatski ubacuje
red na novu lokaciju i briše red na prethodnoj lokaciji. Sa Drag&Drop tehnikom moguće je
premjestiti jedan ili više uzastopnih redova istovremeno.
Grupiranje i struktuiranje zadataka
Svi zadaci koji se unose u projekat nemaju istu važnost, a neki zadaci se sastoje od više
podzadataka. Iz tog razloga postupkom strukturiranja (Outlining) se kreira struktura zadataka
(Task outline). Struktuiranje može se dešavati bilo kada tokom procesa planiranja, međutim
mnogo je lakše to raditi na početku.
Uvlačenjem podzadataka (Subtasks), oni se grupiraju u cjeline, dok je onaj zadatak koji se
nalazi iznad njih zbirni zadatak (Summary Task). Uvlačenje se obavlja odabirom podzadataka
koji se žele grupirati i klikom na tipku Indent (strelica udesno) u traci s alatima. Ukoliko pak,
zadatak treba vratiti na nivo više, klikne se tipka Outdent (strelica ulijevo). Svaki od
maksimalno devet nivoa je moguće uključiti u pregled na ekranu tipkom Show, pa odabirom
nivoa koji se želi prikazati.
Kada zadatak postane zbirni zadatak, njegovo trajanje, datum početka i završetka i
informacije o troškovima mijenjaju se sumirajući informacije o podzadacima. Na primjer,
početni datum zbirnog zadatka postaje najraniji početni datum podzadataka, dok datum
završetka postaje najkasniji datum završetka podzadataka i trošak zbirnog zadatka
predstavlja sumu troškova svih podzadataka.
CC
Indent Outdent
Zbirni zadatak
Podzadaci
Slika 2.14 – Grupiranje zadataka
Znak minus (-) kao simbol u strukturi ukazuje da su prikazani svi podzadaci zbirnog zadatka,
dok znak plus (+) ukazuje da su podzadaci zbirnog zadatka skriveni.
Ponavljajući zadatak
Ponavljajući zadaci (Recurring tasks) su zadaci unutar projekta koji se ponavljaju u nekom
određenom vremenskom intervalu (dnevno, sedmično, mjesečno, i sl.). Umjesto višekratnog
upisivanja zadataka i njihovih trajanja unutar plana, MS Project omogućava kreiranje
ponavljajućih zadataka.
Unos ponavljajućeg zadatka vrši se putem padajućeg izbornika Insert →Recurring Task, slika
2.15. U popisu zadataka treba odabrati zadatak iznad koje se želi unijeti ponavljajući zadatak,
pa putem izbornika Insert →Recurring Task otvorit će se prozor Recurring Task Information.
Prozor Recurring Task Information se koristi za određivanje parametara ponavljajućih

zadataka. Ponavljajući zadatak može biti određen kao dnevni, sedmični, mjesečni ili godišnji
događaj. Moguće je odrediti trajanja svih dešavanja u zadatku, kojeg dana u sedmici ili
mjesecu će se desiti i koliko puta ili koliko dugo će se dešavati.
Slika 2.15 – Ponavljajući zadatak
CF
Treba unijeti način i trajanje ponavljanja zadatka, te kad će se prestati ponavljati (End by -
tačan datum ili End after - nakon koliko ponavljanja). Da bi se vidjela sva ponavljanja tog
zadatka, potrebno je kliknuti na simbol pokraj njena naziva. Unose se potrebni podaci, a da
bi se ponavljajući zadatak vidio na Ganttovom dijagramu, potrebno je kliknuti znak plus (+)
pokraj njezina naziva.
Milestones (orijentiri, kontrolne tačke)
Zadaci sa trajanjem nula se zovu ključni događaji, orijentiri ili kontrolne tačke (Milestone).
Orijentiri zadataka predstavljaju cijele događaje, faze ili druge mjerljive ciljeve unutar
projekta. Kreiranje orijentira se vrši unosom vrijednosti nula za dužinu trajanja zadatka, slika
2.16. Kada zadatak postane orijentir, gantogram na desnoj strani radne površine mijenja se u
znak u obliku crnog dijamanta sa datumom dešavanja sa desne strane znaka.
Slika 2.16 – Orijentiri
Odnosi između zadataka
Kada je početni popis zadataka napravljen, zadaci su poredani jedan iza drugog i samo
predstavljaju preporuku približnog redoslijeda u kom treba da se dešavaju. Baziran na toj
informaciji, svaki zadatak je planiran za početak u neko vrijeme i završetak zavisi od trajanja
pojedinačnog zadatka. U stvarnosti, plan projekta je znatno više nego popis izolovanih
zadataka. Svaki zadatak je zavisan od jednog ili više zadataka koji određuju kada treba početi
i završiti. Neki zadaci ne mogu početi dok se drugi zadaci ne završe, a neki zadaci se mogu
dešavati istovremeno sa drugim zadacima. Poslije završetka unosa zadataka i uspostavljanja
strukture potrebno je odrediti njihovu vremensku međuzavisnost.
CM
Odnos između zadataka Značenje Prikaz
Kraj- Početak Zadatak Y ne može početi

[Finish-to-Start- (FS)] prije završetka zadatka X
Početak- Početak Zadatak Y ne može početi

[Start-to-Start- (SS)] prije početka zadatka X
Kraj- Kraj Zadatak Y ne može završiti

[Finish-to-Finish- (FF)] prije završetka zadatka X
Početak- Kraj Zadatak Y ne može završiti

[Start-to-Finish- (SF)] prije početka zadatka X
Postoji nekoliko vrsta zavisnosti među zadacima. Zavisnost Finish-To-Start je najuobičajenija,

dok se zavisnost Start-To-Finish najmanje primjenjuje. Ovakvo povezivanje nam osigurava
vremensku sinhroniziraciju između zadataka, bez obzira na promjene u pojedinom zadatku ili
eventualno kašnjenje.
Prilikom selektovanja željenih zadataka potrebno je selektovati najmanje dva zadatka

korišćenjem tipke SHIFT, ili CTRL (bitan je redoslijed selektovanja) i putem padajućeg
izbornika Edit→Link Tasks ili putem alata na traci sa alatima čime vrši se uspostavljanje
zavisnosti između selektovanih zadataka, slika 2.17.
Slika 2.17 –Uspostavljanje međuzavisnosti zadataka
CO
Raskidanje uspostavljenih zavisnosti između zadataka vrši se putem padajućeg izbornika

Edit→Unlink Tasks ili putem alata na traci sa alatima, a njihov vremenski slijed preračunat je
na osnovu drugih zavisnosti.
Ako na nekom zadatku privremeno prekinemo rad, cjelokupni zadatak može se podijeliti
putem padajućeg izbornika Edit→Split Task. Zadatak se može prekinuti onoliko puta koliko je
to potrebno.
Predefinirana vrijednost pri kreiranju zavisnosti je Finish-to-Start, koja se može promijeniti
dvostrukim klikom na vezu u Gantt dijagramu. Klikom na vezu otvara se prozor Task
Dependency sa mogućnošću odabira vrste zavisnosti. Također, promjenu zavisnosti moguće
je i putem prozora Task Information, slika 2.18.
Slika 2.18 –Određivanje međusobne zavisnosti zadataka
Određivanje kritičnog puta (CPM- Critical Path Method)
CPM metoda koristi se u onim slučajevima kada je vrijeme izvršavanja pojedinih zadataka u
projektu poznato i može se tako označiti. Na osnovu vremena izvršavanja pojedinih zadataka
izračunava se vrijeme potrebno za realizaciju ukupnog projekta. Kritični put određuje koji su
zadaci kritični za trajanje projekta, slika 2.19. Kritični zadatak ne može imati produženo
trajanje ili odlaganje datuma početka bez uticaja na datum završetka projekta. Kritični put je
najduži put kroz mrežni dijagram koji ima najmanji iznos “praznog hoda”. Kritični zadatak je
zadatak za koji nema popuštanja. Obrazac sa kritičnim zadacima predstavlja kritični put kroz
projekat. Kada je plan projekta oblikovan za prikaz kritičnog puta, možete smanjiti i produžiti
ukupno trajanje projekta mijenjajući trajanja, zavisnosti ili resurse kritičnih zadataka.
Oblikovanjem Gantt šeme automatski prikazujemo kritični put, koristeći Gantt Wizard
(čarobnjak). Gantt čarobnjak sadrži opcije čijim selektovanjem oblikujemo Gantt šemu. Na
izborniku Format→ Gantt Chart Wizard pratimo uputstva u prozorima i formiramo Gantt
šemu. Kada je Gantt šema oblikovana za prikaz kritičnog puta, gantogrami sa kritičnim
zadacima prikazanu su kao crveni, a gantogrami sa nekritičnim zadacima prikazani su kao
plavi. Kada se naprave promjene u planu projekta, kritični put će biti automatski ažuriran.
CQ
Slika 2.19 –Kritični put
Sistemski, samo jedan kritični put može biti prikazan u MS Project-u. Međutim, moguće je
mijenjati opcije izračunavanja tako da MS Project prikazuje kritični put za svaku nezavisnu
mrežu zadataka ili grupe zbirnih zadataka, slika 2.20.
CR
Slika 2.20 –Višestruki kritični put
PERT analiza
PERT metoda je metoda vrednovanja i revizije projekta (engl. Program Evaluation and Review
Technique), razvijena je 1958. za projekt Polaris.
PERT metoda se primenjuje kada vrijeme pojedinih zadataka nije poznato, te ga nije moguće
jednoznačno označiti. Dok je kod metode kritičnog puta (CPM) poznato samo jedno vrijeme trajanja
zadatka, kod PERT metode dane su tri procjene: tij-optimistično vrijeme (najkraće moguće vrijeme u
kojemu se može izvršiti zadatak); mij- očekivano vrijeme (vrijeme u kojem bi se najvjerojatnije izvršio
zadatak); bij- pesimistično vrijeme (najduže vrijeme koje bi bilo potrebno za izvršenje zadatka).
PERT metoda koristi vremena temeljena na vjerovatnoći koristeći optimistične, očekivane i

pesimistične procjene trajanja aktivnosti.
CT
Očekivano vrijeme trajanja aktivnosti po PERT metodi izračunava se po formuli:
PERT analizu moguće je provesti putem trake sa alatima koja se dobiva preko padajućeg izbornika
View →Toolbars→ PERT Analysis, slika 2.21.
U okviru trake sa alatima PERT Analysis nalaze se:
- PERT Entry Sheet- Tabela za unos optimističnog (Optimistic Dur.), očekivanog (Expected Dur.) i
pesimističnog (Pessimistic Dur.) vremena trajanja pojedinih zadataka.
- PERT Entry – Forma za unos optimističnog (Optimistic Dur.), očekivanog (Expected Dur.) i
pesimističnog (Pessimistic Dur.) vremena trajanja pojedinih zadataka.
- Calculate PERT- Proračun očekivanih vremena.
- Optimistic Gantt- Gantt dijagram dobiven na osnovu optimističnog scenarija, slika 2.23a.
- Expected Gantt- Gantt dijagram dobiven na osnovu očekivanog scenarija, slika 2.23b.
- Pessimistic Gantt- Gantt dijagram dobiven na osnovu pesimističnog scenarija, slika 2.23c.
- Set PERT weights- Podešavanje težinskih koeficijenata PERT metode, slika 2.22. (ukupan zbir tri
koeficijenta mora biti 6).
Pregled dobivenih dijagrama moguće je pogledati putem izbornika Tools →Options i

uključivanjem check box-a Show project summary na kartici View.
Slika 2.21 –PERT metoda
Slika 2.22 –Podešavanje težinskih koeficijenata PERT metoda
CU
a- Optimistični Gantt dijagram
b- Očekivani Gantt dijagram
c- Pesimistični Gantt dijagram
Slika 2.23 Gantt dijagrami dobiveni PERT metodom
Vremenska ograničenja
Klikom na tipku Task Information i karticu Advanced (ili dvostrukim klikom na naziv zadatka),
u listi zadataka odabira se zadatak kojem se želi postaviti vremensko ograničenje. Vremenska
graničenja za zadatak se definišu u prozoru Task Information, polje Constraint type u kartici
Advanced, slika 2.24.
Slika 2.24 –Vremenska ograničenja zadataka
FV
Vremenska ograničenja zadaju se za svaki zadatak i mogu biti:

Fleksibilno Nefleksibilno
Tip ograničenja Opis ograničenja
ograničenje ograničenje
As Soon As Possible Zadatak počinje što je moguće prije
Za sve projekte
(ASAP) zavisno od drugih ograničenja i zavisnosti
As Late As Possible Zadatak počinje što je moguće kasnije
Za sve projekte
(ALAP) zavisno od drugih ograničenja i zavisnosti
Za projekte planirane Za projekte planirane
Finish No EarlierThan Zadatak završava na ili poslije
na osnovu datuma na osnovu datuma
(FNET) specificiranog datuma
početka završetka
Finish No LaterThan Zadatak se završava na ili prije
(FNLT)
specificiranog datuma
završetka početka
Must Finish On Zadatak mora završiti na specificirani
(MFO)
Za sve projekte
datum
Must Start On Zadatak mora početi na specificirani
Za sve projekte
(MSO) datum
Start No Earlier Than Zadatak počinje na ili poslije
(SNET) specificiranog datuma
početka završetka
Za projekte Za projekte planirane
Start No Later Than Zadatak počinje na ili prije
planirane na osnovu na osnovu datuma
(SNLT) specificiranog datuma
datuma završetka početka
MS Project za svaki novoupisani zadatak automatski postavlja ograničenje As Soon As

Possible- ASAP (Započni što je prije moguće), što je naknadno moguće promijeniti prema
potrebi.
Ovo ograničenje je fleksibilno ograničenje koje nije vezano za specifični datum. Sva fleksiblna
ograničenja su poželjna vrsta ograničenja zato što dozvoljavaju fleksibilnost u planiranju.
Nefleksibilno ograničenje zadatka je vezano za specifični datum i ne treba ga često koristiti

zbog fleksibilnosti planiranja. Nefleksibilna ograničenja se u osnovi primjenjuju kada vanjski
uticaji diktiraju početak ili završetak zadataka.
Nakon što su unesene veze i vremenska ograničenja za pojedine zadatke moguće je dalje
fino podešavati vremenski slijed unošenjem vremenskog preklapanja (Overlap) između
pojedinih zadataka unosom vremena prethođenja (Lead time), kao i unosom potrebnih
kašnjenja (Lag time) između pojedinih zadataka. Na kartici Predecessors u polje Lag treba
unijeti vrijednost vremenskog trajanja. Ako se unosi vrijeme prethođenja upisuje se
negativan broj dana, a za vrijednost kašnjenja pozitivan broj dana. Te vrijednosti mogu se
unijeti i kao procentualna vrijednost trajanja zadatka prethodnika, slika 2.25.
F
Slika 2.25 –Vremensko prethođenje i kašnjenje zadataka
Ako se za pojedini zadatak postavi deadline (krajnji rok do kojeg bi morao bit završen), MS
Project će pokazati indikator ako u vremenskom slijedu proizlazi da će zadatak prekoračiti taj
rok. Postavljanje Deadline-a vrši se putem Task Information forme i kartice Advanced, slika
2.26. Deadline ne utiče na proračun vremenskog toka projekta, već je samo način na koji
program upozorava da pojedini zadatak kasni u planiranom vremenskom toku.
Deadline
Slika 2.26 – Deadline
FC
Resursi
Resursi su ljudi, materijal, oprema koji omogućavaju ispunjavanje aktivnosti unutar projekta.
Lista resursa se sastoji od radnih i materijalnih resursa. Unos resursa moguće ostvariti putem
izbornika View→Resource Sheet, a zatim u istom izborniku Table Entry, slika 2.27.
U polje Resource Name unosi se naziv resursa, a moguće je i svrstavanje resursa u grupe
pomoću polja Group.
U polje Type unosi se tip resursa: (1) Material (Materijal) potrošne zalihe koje kao mjeru rada
na zadatku koriste količinu, (2) Work (Rad) resursi koji uključuju ljude i opremu, a koji kao
mjeru rada na zadatku uzimaju vrijeme, (3) Cost (Trošak) trošak je stavka koja ne utiče na
trajanje, ali doprinosi uspješnom završetku zadatka. U polje Initials unosi se skraćenica za
svaki pojedini resurs. U polje Max. Units za svaki resurs se unosi maksimalan broj jedinica
koje su na raspolaganju, tj. kojim možemo opteretiti resurs (polje je nedostupno za resurse
tipa materijal i trošak). Jedinica mjere se unosi u polje Material Label, standardna cijena
angažovanja resursa u polje Std. Rate, cijena angažovanja resursa u prekovremenim
terminima u polje Ovt. Rate (nedostupno za resurse tipa materijal i trošak), jedinična cijena
upotrebe resursa u polje Cost/Use (na pr. trošak puta za resurse iz drugog mjesta), način
obračuna troškova upotrebe resursa u polje Accrue At (Start označava plaćanje na početku
zadatka, End na kraju, a Prorated tokom izvršavanja samog zadatka), osnovni radni kalendar
resursa u polje Base Calendar i u polje Code unose se dodatne informacije o resursu.
Za pojedine resurse (na primjer materijalne) moguće je odrediti radno vrijeme, tj. Resource
Calendar neovisno o radnom vremenu koje je određeno prilikom definiranja projekta.
Promjena radnog vremena resursa vrši se putem izbornika Project→ Resource Information i
odabira tipke Change Working Time. Ukoliko postoji grupa resursa koja koristi isti kalendar,
moguće je kreirati novi bazni kalendar klikom na New→Create New Base Calendar. U
pogledu Resource Sheet, u polju Base Calendar za svaki resurs može se odabrati koji će se
bazni kalendar na njega primjenjivati. Resources Usage View prikazuje resurse i njihovu
dodjelu zadacima grupisane za svaki resurs. Tu je moguća analiza koliko je koji resurs
angažiran, te njihova eventualna preopterećenost, slobodno vrijeme i sl..
U padajućem izborniku View →Resource Usage mogu se vidjeti različite informacije o

pojedinim resursima preko izbornika View→Table, pa potom željeni skup informacija. Ako je
resurs prikazan podebljano i crveno, znači da je preopterećen, pa je potrebno napraviti tzv.
nivelaciju resursa, tj. relokaciju zaduženja.
FF
Slika 2.27 –Unos resursa
Generički resursi
Ukoliko postoji potreba za nekim resursom, a trenutno on nije poznat, onda se on može
postaviti kao Generic. U prozoru Resource Information na kartici General potrebno je
označiti resurs kao Generic, a Resource name napisati opisno, slika 2.28. Kada bude poznat
tačan resurs (tj.osoba), unose se pravi podaci koji se automatski prenose u cijeli projekat.
Slika 2.28 – Generički resurs
FM
Resurs budžeta
Ukoliko se želi prikazati planirani budžet projekta onda se u tu svrhu može za zbirni zadatak
kompletnog projekta dodijeliti resurs budžeta u okviru prozora Resource Information i
na kartici General označiti resurs kao Budget (kartica Cost postaje nedostupna), slika 2.29.
Slika 2.29 – Budžetski resurs
Dodjeljivanje resursa
Određene resurse dodjeljujemo zadacima u cilju praćenja količine posla koju obavljaju ljudi i
oprema, te nadgledanja potrošnje pojedinih materijala. Dodjeljivanje resursa zadacima vrši
se putem izbornika Window→Split, gdje se odabire resurs i broj resursa potrebnih da se
odabrani zadatak završi. Također je to moguće uraditi i putem prozora Task Information na
kartici Resources, slika 2.30.
FO
Slika 2.30 – Dodjeljivanje resursa zadacima
Postoje i dva načina dodijeliti resursa putem Assign Resources prozora preko izbornika
Tools→Assign Resources, slika 2.31. Selektovanjem zadatka i zatim odgovarajućeg resursa, ili
Drag&Drop metodom resurs se dodjeljuje zadatku. U oba slučaja, 100% resursa sistemski je
dodijeljeno zadatku. Ako je više od jednog resursa dodijeljeno zadatku, dodane jedinice
mogu biti predstavljene u polju Units u prozoru Assign Resources prije nego resurs bude
dodijeljen. Takođe, moguće je dodijeliti i samo dio jedinica. Na primjer, dodjelom 50%
jedinica, to znači da je polovina raspoloživog radnog vremena resursa dodijeljena tom
zadatku.
FQ
Slika 2.31 –Dodjeljivanje resursa zadacima putem prozora Assign Resources
Nakon dodjele resursa određenom zadatku pored imena resursa pojavljuje se kvačica. Ako je
više resursa dodijeljeno istom zadatku, kvačica se pojavljuje pored imena svakog
dodijeljenog resursa, a u Gant Chartt pogledu pojavljuje se ime resursa pored zadatka.
MS Project automatski skraćuje vrijeme izvođenja zadatka u slučaju da dodijelimo više
resursa određenom zadatku (na pr. zadatak koja treba trajati 20 sati, a obavlja ga jedan
radnik, bit će skraćen na 5 sati ako su mu dodijeljena četiri radnika). To je tzv. Effort driven
scheduling metoda (planiranje diktirano obimom rada), tj. metoda kreiranja vremenskog
slijeda baziranog na naporima potrebnim za pojedini zadatak. Ova opcija, svakom zasebnom
zadatku, se može isključiti klikom na zadatak i u prozoru Task Information na kartici
Advanced se isključi opcija Effort driven. Za sve zadatke odjednom, ovu opciju moguće je
isključiti putem izbornika Tools→Options, slika 2.32.
Slika 2.32 – Effort driven scheduling

FR
U MS Project-u, postoje dva tipa troškova: troškovi resursa i fiksni troškovi. Prilikom unosa
troškovnih informacija, kreira se budžet projekta i analiziraju troškovi, kao i identifikacija
potencijalnih prekoračenja troškova. Na osnovu ponuđenih troškovnih informacija može se
izračunati trošak svakog zadatka i čitavog projekta. Svakom resursu ili zadataku može biti
pridružen njegov trošak, kao što je dnevnica, godišnja plata ili zakup dijela opreme. Unos
informacija o troškovima resursa može se izvršiti putem izbornika View→ Table: Cost→Cost,
slika 2.33.
Slika 2.33 –Unos troškova resursa
Unos dodatnih informacija o troškovima resursa, kao što je promjena iznosa za

prekovremeni rad vrši se putem izbornika Tools→ Resource Information na kartici Costs, slika
2.34.
Slika 2.34– Unos dodatnih informacija o troškovima resursa

FT
Napomene o resursu slične su napomenama zadatka u kojim možete smjestiti dodatne

informacije o resursu. Napomene o resursu se unose dok smo u nekom od Resource pogleda,
kao što je Resource Sheet. Kada je kreirana napomena o resursu, oznaka napomene je
prikazana u polju Indicators. Tekst napomene je prikazan kao Screen Tip, na žutoj podlozi.
Upravljanje resursima
Kada su resursi dodijeljeni zadatku u projektu, može doći do konflikta sa resursima koji se
javljaju kada je resurs planiran da obavi više zadataka nego što može u raspoloživom radnom
vremenu. Konflikt također može biti rezultat dodjele resursa radnom zadatku ili višestruke
dodjele. Kod pojave konflikta, neophodna je analiza plana nakon koje se donosi odluka o
rješenju.
Korištenjem MS Project-a, konflikt resursa može biti brzo identifikovan upotrebom nekoliko
različitih pogleda. Pogled Resource Usage prikazuje zadatke i resurse u grupama i prikazuje
vremensku skalu vrijednosti rada za svaku dodjelu. Svaki konflikt resursa je markiran tako što
je informacija o konfliktu označena crvenom bojom i prikazan je i indikator nivelisanja. Kada
se pojavi konflikt resursa, MS Project može automatski podešavati plan sa čekanjem,
odnosno podjelom resursa ili dodijeljenih zadataka. Konflikt resursa takođe može biti riješen
ručno ili upotrebom tehnika planiranja unutar MS Project-a.
Pregled radnog učinka resursa pomaže u određivanju uzroka preopterećenja i neiskorištenja

resursa. Informacije dobivene pregledom radnih učinaka pomažu prilikom rješavanja
konflikata resursa unutar plana. Resurs je preopterećen kada mu je dodijeljeno više posla
nego što može obaviti u planiranim radnim satima. Upotrebom pogleda Resource Usage i
pogleda Resource Allocation identifikuju i rješavaju se preopterećenja resursa. Takođe,
može se koristiti i Resource Graph, koji grafički pokazuje procenat korištenja resursa.
Resource Management traka sa alatima sadrži alate za rješavanje preopterećenja resursa,
kao i za dodjeljivanje resursa.
Prije korištenja automatskog nivelisanja ili ručnog rješavanja preopterećenja, može biti
korisno pregledati sva postojeća preopterećenja. Prilikom određivanja svake raspodjele, prvo
se mora dobro razumjeti šta će donijeti promjene tokom automatskog nivelisanja ili kako će
ručna promjena uticati na ostali dio projekta.
Konflikti se dešavaju kada je resurs preopterećen na zadatku ili projektu. Prije početka
projekta, sva preopterećenja resursa trebaju biti riješena tako da plan precizno odražava
resurse i rad potreban za izvršenje zadataka. Preopterećenja mogu biti riješena automatski ili
ručno. Kada projekat počne i zadaci se izvršavaju, plan mora biti kontinuirano pregledan
zbog novih preopterećenja. Idealno, svako preopterećenje treba biti riješeno. Ipak, neka
preopterećenja mogu biti neizbježna ili mogu biti suviše beznačajna da bi se rješavala. Na
primjer, preopterećenja manja od jednog sata dnevno ili dana izvan sedmice mogu ostati
neriješena. U tom slučaju, razlog za preopterećenje i zašto ne može biti riješeno treba
zabilježiti.
Korištenje MS Project-a za izvršenje nivelisanja ne mora uvijek biti dovoljno za kompletno

rješavanje svih resursnih konflikata u projektu. Automatsko nivelisanje može takođe
FU
rezultirati neželjenim podešavanjima plana ili rješenjima koja nisu praktična za projekat.
Kada se to desi, druge tehnike planiranja mogu biti korištene za ručno rješavanje
preopterećenja.
Kada se odabere tehnika koja će se koristiti, razmatra se sljedeće:
o razlog preopterećenja,
o budžet projekta,
o raspoloživost resursa,
o fleksibilnost zadataka i
o koja podešavanja su najprihvatljivija za projekat.
Aktivnosti za ručno nivelisanje koje je moguće primijeniti:
Povećanje maksimalnih jedinica resursa

Smanjuje broj sati jedinice resursa koja radi na zadatku.
Prije povećanja maksimuma jedinica resursa, provjeriti da li su jedinice koje se dodaju
raspoložive za projekt i odrediti uticaj na troškove projekta.
Replaniranje zadataka koji imaju preopterećenje
Početak zadatka može biti odložen dok resurs bude raspoloživ ili zadatak bude dodijeljen.
Podjela zadatka prekida zadatak i zadatak se nastavlja kada resurs bude raspoloživ. Obje
akcije mogu uticati na datum završetka projekta.
Dodavanje prekovremenog rada
Dovodi do skraćenja trajanje zadatka.
Prije dodijeljivanja prekovremenog rada, potrebno je odrediti uticaj na troškove projekta.
Podešavanje zavisnosti između zadataka i ograničenja
Promjena zavisnosti između zadataka, može ukloniti preklapanja između zadataka koji
koriste iste resurse. Uklanjanje preklapanja između zadataka može uticati na datum
završetka projekta.
Uklanjanje resursa ako oni nisu važni za zadatak
Uklanjanje resursa iz zadatka može promijeniti trajanje zadatka.
Rad dodijeljen za uklonjene resurse se preraspodjeljuje ostalim resursima dodijeljenim
zadatku.
Premještanje preopterećenog resursa na neopterećene resurse
Premještanje resursa može eliminisati preopterećenje angažujući nove raspoložive resurse u
periodu preopterećenja. Zavisno od resursa, trošak projekta može rasti ili smanjivati se.
Podešavanje kalendara produžavajući radne dane i sate za projekat ili resurs
Produžavanjem sati i dana raspoloživih za projekat, više rada može biti završeno. Zavisno od
promjena, produženje sati i dana može smanjiti potrebu za prekovremenim radom.
Smanjenje količine rada dodijeljenu resursu
Količina rada dodijeljena resursu može biti reducirana.
Ako je preopterećeni resurs samo resurs dodijeljen za zadatak, imaće uticaj na trajanje
zadatka.
MV
Kada je plan projekta kreiran i konflikti zadataka i resursa riješeni, trenutni plan predstavlja
najbolju procjenu kako projekat treba da se odvija i koje resurse treba da angažuje. Prije
početka prvog zadatka u projektu, treba odrediti baznu liniju (prvobitni ili inicijalni plan).
Bazna Linija
Bazna linija je zapis koji uzima specifična vremena u projektu. Određivanje bazne linije je
kritičan korak u procesu planiranja. Kako projekat napreduje, vremena početaka, vremena
završetaka i dodjele resursa mogu se mijenjati. Bazna linija je korisna za komparaciju plana
sa kasnijim verzijama plana, da bi se vidjele promjene koje su se desile. Kada je bazna linija
određena, zadati datumi, vremena i drugi kritični podaci su spašeni.
Bazna linija unosi se preko padajućeg izbornika Tools→Tracking→Set Baseline..., slika 2.35.
Slika 2.35– Unos bazne linije
Iako se na prvi pogled ništa nije dogodilo, promjenom pogleda u Tracking Gantt, pored svih
zadataka vidljiva je siva linija koja ustvari predstavlja baznu liniju, slika 3.2.
M
Moguće je spasiti do 11 baznih linija i to za kompletan projekat ili samo za jedan njegov dio.
Informacije sakupljene komparacijom bazne linije sa aktuelnim napredovanjem projekta
mogu se koristiti za identifikovanje problema, izbjegavanje problema u budućim projektima,
uspostavljanje boljeg procjenjivanja trajanja zadataka ili pravljenja preciznije dodjele resursa.
Ako je bazna linija spašena prije završetka planiranja, nova bazna linija može biti spašena
preko postojeće bazne linije.
MC
3. PRAĆENJE NAPREDOVANJA PROJEKTA
Kada počne prvi zadatak u projektu, vrijeme je za početak praćenja napredovanja zadataka i
upotrebe resursa. Praćenje je proces sakupljanja i unosa informacija o zadatku u plan, kao
što su stvarni datumi početaka i završetaka. Sa MS Project-om moguće je brzo ažurirati plan i
jednostavno koristiti nekoliko dogovorenih oblika za praćenje. Napredovanje možete pratiti
unošenjem svih ili nekih aktuelnih informacija za zadatak. Ako je unesena djelimična
informacija, MS Project ažurira preostale informacije na osnovu plana za taj zadatak. Ove
informacije mogu biti korištene za poređenje plana sa aktuelnim napredovanjem projekta
(poređenje može biti i grafičko). Gantogrami odražavaju informacije o baznoj liniji sa jednom
bojom, a aktuelne informacije sa drugom bojom. Tabele numerički prikazuju informacije, a
filteri brzo lociraju zadatke i resurse koji mogu kasniti.
Praćenje napredovanja
Prije nego počne prvi zadatak u projektu, plan projekta treba biti u cjelosti napravljen i
određena bazna linija. Kada počne rad na projektu, vrijeme je za početak praćenja
napredovanja zadataka. Napredovanje treba pratiti kroz cijeli projekat. Učestalost ažuriranja
zavisi od potrebne kontrole tokom projekta. Ako se napredovanje prati redovno, olakšano je
uočavanje problema i poduzimanje akcija za njihovu korekciju.
Zadaci koji se ne dešavaju po planu trebaju biti praćeni ručno unošenjem aktuelnog
napredovanja za pojedine zadatke. Takvi zadaci mogu imati datume početka i završetka koji
se dešavaju kasnije ili ranije nego što je planirano, ili duža ili kraća trajanja. Čak i u najboljem
planu, novi zadaci mogu biti identifikovani poslije poslije početka projekta. Sve ovakve
situacije utiču na ostale zadatke u projektu.
Kada je unešeno aktuelno napredovanje zadatka, projekat se automatski rekalkulira i

replanira, i zadaci koji se još ne izvršavaju replaniraju se na osnovu aktuelnih datuma,
zavisnosti zadataka, resursa i ograničenja. Iz tog razloga, unos napredovanje zadatka treba
biti redom počev od vrha popisa zadataka prema dole.
Postoje tri tipa podataka koje MS Project čuva za svaki zadatak: planirani, aktuelni i bazne
linije.
Zadatak Opis
Zadaci koji još nisu počeli ili su u toku.
planirani Ovi podaci se mijenjaju kako projekat napreduje. Poslije početka ovih zadataka,
unose se aktuelne informacije o zadatku.
aktuelni Zadaci koji su izvršavaju ili su gotovi.
Orginalno planirani datumi.
bazna linija Koriste se za poređenje originalnog (prvobitnog) plana sa stvarnim i planiranim
datumima.
MF
Kada je plan projekta u fazi planiranja, jedini podaci koji postoje su planirani podaci. Kada je
određena bazna linija, planski podaci prelaze u podatke bazne linije.
Prilikom praćenja zadataka, Gantt dijagram odražava informacije o napredovanju.
Gantogrami sadrže liniju napredovanja koja ukazuje napredovanje svakog zadatka. Zadaci
koji su 100% završeni brišu se iz kritičnog puta zato što više ne utiču na datum završetka
projekta. Kritični put se automatski preračunava onako kako je napredovanje uneseno.
Završeni zadaci imaju oznaku u polju Indicators.
Informacije o napredovanju
Postoji pet tipova aktuelnih podataka koji mogu biti uneseni u Project: aktuelni datumi
početka i završetka, procenat izvršenja, aktuelno trajanje i preostalo trajanje, aktuelni i
preostali rad i na kraju aktuelni i preostali troškovi. Na primjer, ako je aktuelni datum
završetka zadatka unesen, MS Project računa aktuelni datum početka i aktuelno trajanje.
Aktuelni početak baziran je na planiranom datumu početka, a aktuelno trajanje na osnovu
razlike između planiranog datuma početka i aktuelnog datuma završetka.
Kada je uneseno aktuelno (stvarno) trajanje, ostala trajanja takođe moraju biti razmotrena.
MS Project računa razliku između planiranog i aktuelnog trajanja, koja predstavlja preostalo
trajanje. Ako je zadatak završen u kraćem vremenu od planiranog, potrebno je unijeti nulu
(0) kao preostalo trajanje. Ako je aktuelno trajanje veće od unesenog planiranog trajanja, MS
Project izračunava preostalo trajanje kao nula. Ako zadatak još nije završen, vrijednost je
potrebno unijeti za preostalo trajanje. Ovi principi važe i za vrijednosti aktuelnog rada i
troškova.
Unosi podataka o aktuelnim zadacima mogu biti izvedeni na nekoliko različitih načina: putem
prozora Update Tasks, prozora Task information, tabele Tracking i traka sa alatima Tracking,
slika 3.1. Korisnik odlučuje koje vrijednosti će unijeti i koji će način unosa upotrijebiti. Pogledi
Task Usage i Resource Usage mogu biti korišteni za praćenje napredovanja projekta na
principu dan po dan.
Procenat izvršenja zadatka
Slika 3.1– Aktueliziranje izvršenja zadataka

MM
Slika 3.2– Korišćenje Tracking Gantt dijagrama i tabele
Informacije unesene o procentualnom završetku pojedinih zadataka na vrlo pregledan način

dobivaju se korišćenjem padajućeg izbornika View→ Tracking Gantt ili putem View Bar-a
izborom na Tracking Gantt, slika 3.2.
U pogledu Tracking Gantt, osim grafičkog prikaza plana, moguć je i tabelarni prikaz putem
izbornika View →Table →Tracking, slika 3.2.
U okviru tabele Tracking dati su podaci o:
• stvarnom datumu početka izvršavanja zadatka (Act. Start),

• stvarnom (aktuelnom) datumu završetka izvršavanja zadatka (Act. Finish),
• procentu završetka zadatka (% Comp.),
• procentu stvarno obavljenog posla na zadatku (Phys. % Comp.),
• stvarnom trajanju zadatka (Act. Dur.),
• preostalom trajanju zadatka do njegovog cjelokupnog završetka (Rem. Dur.),
• trošku po zadatku (Act. Cost) i
• broju radnih sati koji su utrošeni za obavljanje posla (Act. Work).
MO
Informacije o napredovanju trebaju biti unesene u polja tabele i prozore sa nazivom Actual.
Ako aktuelne podatke unosite u planska polja i prozore, promijeniće se samo planski podaci,
ali ne i podaci praćenja napredovanja.
Vrijednosti aktuelnog rada i aktuelnih troškova mogu biti praćeni po vremenskim fazama
polja u pogledima Task Usage i Resource Usage. Unosom informacija za posebne dane, MS
Project ažurira podatke na dnevnoj bazi za resurse dodijeljene zadacima.
Bazna linija projekta nudi osnovu za upoređivanje troškova, rada i datuma za sve zadatke i
resurse. Prilikom upoređivanja napredovanja projekta u odnosu na baznu liniju, projekat
može biti praćen radi osiguravanja da se zadaci odvijaju po planu, da resursi obavljaju svoje
poslove i troškovi ne prekoračuju budžet.
Bazna linija projekta i aktuelni podaci mogu biti pregledani grafički u šemama ili numerički u
tabelama.
Sljedeća tabela opisuje alate u MS Project-u za analizu i poređenje bazne linije, aktuelnih i
planiranih podataka. Također su raspoloživi i dodatni filteri za upoređivanje podatka.
Alat Tip Opis

Prikazuje aktuelne i informacije bazne linije za zadatke u
Tracking Gantt šema
grafičkom obliku
Prikazuje razlike između aktuelnih informacija i informacija
Variance tabela
bazne linije
Prikazuje aktuelne radne sate i radne sate bazne linije i
Work tabela
prikazuje odstupanja
Prikazuje aktuelne troškove i troškove bazne linije i
Cost tabela
prikazuje odstupanja
Prikazuje sve zadatke sa troškom većim od troška bazne
Cost Overbudget filter zadatka
linije
Slipping Tasks filter zadatka Prikazuje sve zadatke koji kasne u odnosu na plan
Prikazuje sve resurse sa planiranim radom većim od rada
Work Overbudget filter resursa
bazne linije
Alati za analizu bazne linije (prvobitnog plana)
Statistika projekta
Putem izbornika Project→Project Information i tipke Statistics moguće je dobiti statistiku

projekta, slika 3.3.
MQ
Slika 3.3 – Statistika projekta
Šeme praćenja napredovanja projekta
Linija napredovanja pokazuje, u odnosu na odabrani datum, koji zadaci kasne s realizacijom i
te relacije grafički se prikazuju u Gantt šemi. Do linije napredovanja moguće je doći putem
izbornika Tools→Tracking→Progress Line, slika 3.4.
Slika 3.4 – Praćenje napredovanja projekta putem Progress line

MR
Filtriranje i sortiranje podataka
Tokom projekta, specifične informacije moraju biti pregledane unutar plana radi
vrednovanja plana i praćenja napredovanja projekta. Filtriranje i sortiranje omogućavaju
brzo dobivanje tih podataka. U MS Project-u se filtriranje i sortiranje koristi za prikaz
specifičnih informacija unutar plana projekta. MS Project raspolaže sa mnogo pripremljenih
filtera za prikaz informacija, kao što su napredovanje, prekoračenje budžeta i zadaci u
kašnjenju.
AutoFilter
Za filtriranje popisa zadataka moguće je primijeniti AutoFilter. Na padajućem izborniku

View→Task Sheet odabere se pogled stranice zadataka. Na izborniku View →Table odabira
se Cost. Preko izbornika Project→ Filtered For: All tasks, a zatim se bira Auto filter, slika 3.4.
Sa desne strane naziva kolona pojavljuju se strelice preko kojih je moguće filtriranje svih
troškova zadataka.
Slika 3.4 – Autofilter
Interaktivni filter
Ukoliko se pak želi filtriranje unutar zadatog vremenskog intervala to se vrši putem izbornika
Project→Filtered For: Data Range.., a zatim se u otvoreni prozor upisuju datumi u okviru
kojih se žele imati filtrirani zadaci, slika 3.5.
Slika 3.5 – Interaktivni filter

MT
Filtriranje resursa
Filtriranje resursa moguće je po raznim osnovama. Tako da se resursi mogu filtrirati po tipu
(materijalni, ljudski- radni, trošak), preopterećenju i sl. Na izborniku View odabere se pogled
Resource Sheet, a zatim na izborniku Project→Filtered For: All Resources, a zatim se bira
filter na osnovu kojeg se želi prikaz resursa, na primjer preopterećeni resursi, slika 3.6.
Slika 3.6 – Filtriranje resursa
Sortiranje popisa zadataka
Sortiranje zadataka moguće je po više osnova ( početni, kranji datum, prioritet, troškovi, ID
broj) na sljedeći način: na izborniku View odabere se pogled Resource Sheet, a zatim na
izborniku Project→Sort bira vrsta sortiranja zadataka, slika 3.7.
Slika 3.7 – Sortiranje zadataka
Pregled i štampanje pogleda i izvještaja
Ukoliko se pokaže potreba za štampanjem pregleda ili izvještaja projekta to je svakako

najjednostavnije preko izbornika File→Print. Preko izbornika File→ Print Preview moguće je
pregledati pojedine strane aktivnog pogleda ili izvještaja onako kako će biti štampan na
papiru. Linija statusa na dnu ekrana pokazuje tekući broj strane i ukupan broj strana za
tekući pogled ili izvještaj. Ako pogled sadrži više od jedne strane, moguće je koristiti opciju
Multiple Pages u Print Preview prozoru za prikaz više stranica, slika 3.8.
MU
Pregled vizelno obogaćenih izvještaja napravljenih u MS Project-u moguće je dobiti putem

izbornika Reports→Visual Reports, slika 3.9. Od niza ponuđenih predložaka izvještaja u MS
Office Excel ili MS Office Visio aplikaciji bira se željeni predložak ili se pak pravi novi.
Potvrdom na tipku View pokreće se izabrana aplikacija i odabrani izvještaj se prikazuje u njoj.
Slika 3.8 – Print Preview Izvještaja
Slika 3.9 – Vizuelno obogaćeni izvještaji
OV
Izvještaje napravljene u MS Project-u moguće je vidjeti i preko izbornika Reports→Reports:

• Overview... Opći izvještaji,
• Current Activities... - Izvještaji povezani sa aktivnostima na projektu,
• Costs... – Izvještaji povezani sa troškovima, odnosno budžetom projekta,
• Assignments... - Izvještaji povezani sa zadacima na projektu,
• Workload... – Izvještaji o opterećenjima pojedinih resursa,
• Custom... – Izvještaji po vlastitim potrebama, slika 3.10.
Iz ponuđenog seta izvještaja odabira se željeni, koji se prikazuje u prozoru Print Preview, a
koji se onda može štampati na poznati način, putem izbornika File →Print.
Slika 3.10 – Štampanje Izvještaja
U slučaju da je u okviru izvještaja koji postoji u nekoj drugoj MS Office aplikaciji (MS Word,
MS Power Point, MS Visio) potrebno uključiti i Gant dijagrame dobivene MS Project-om onda
je to moguće ostvariti uz korišćenje trake sa alatima Analysis i opcije Copy Picture Office
Wizard.
Prateći predložene opcije i uz prilagođavanje svojim potrebama, kako je prikazano na slici

3.11. na jednostavan način vrši se insertovanje željenih podataka iz MS Project-a u izvještaj.
Copy Picture Office Wizard- početni ekran
O
Podešavanje nivoa koji će biti prikazani
Podešavanja opcija slike
Odabir MS Office aplikacije za uvoz slike
OC
Odabir polja iz MS Projecta uključenih u sliku
Slika 3.10 – Copy Picture Office Wizard
OF

Skripta MSP

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Skripta MSP

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

UNIVERZITET U SARAJEVU

OSNOVE PROJEKTIRANJA U MS PROJECT-u 2007

Asistent: mr. Sead Delić, dipl. el. ing.

Namjena praktikuma .................................................................................................................. 2

3. PRAĆENJE NAPREDOVANJA PROJEKTA .............................................................................. 43

Praktikum je namijenjen studentima elektrotehnike na odsjeku elektroenergetike za

Obaveze studenata su da redovno prisustvuju obavljanju laboratorijskih vježbi, da obavljaju

Praktikumom je predviđeno da se studentima predoči način rada u programskom paketu MS

Microsoft Project 2007

Pokretanje MS Project-a 2007

Nakon instalacije MS Project-a, program je u sučelju Windows-a moguće jednostavno

Slika 1.1 – Pokretanje MS project-a 2007

Glavni prozor Padajući izbornici

Slika 1.2 – Izgled radne površine MS Project-a 2007

U okviru glavnog prozora koji se pojavljuje na ekranu nakon pokretanja MS Project-a je

Izbornici i trake sa alatima MS Project-a 2007

Sve potrebne komande za uspješno praćenje projekata u MS Project-u omogućene su preko

Listu padajućih izbornika čini 11 izbornika sa svojim podizbornicima kako slijedi:

- [File] izbornik omogućava upravljanje datotekama, njihovo otvaranje, spašavanje, printanje

Slika 1.3 – File izbornik

- [Edit] izbornik omogućava izvršavanje standardnih operacija sa ćelijama, slikama, zadacima,

Slika 1.4 – Edit izbornik

Slika 1.5 – View izbornik

Network Mrežni dijagram prikazuje sve zadatke i njihove zavisnosti uz fino

Resource Koristimo za unos novih i promjenu podataka o resursima na projektu. (naziv,

- [Insert] izbornik omogućava unošenje novih zadataka, ponavljajućih zadataka, crteža,

Slika 1.7 – Insert izbornik

- [Format] izbornik omogućava formatiranje teksta, podešavanje vremenske skale,

Slika 1.8 – Format izbornik

Slika 1.9 – Tools izbornik

- [Project] izbornik omogućava provjeru i promjenu informacija o projektu i zadacima,

Slika 1.10 – Project izbornik

- [Report] izbornik omogućava izradu pisanih i vizuelno unaprijeđenih izvještaja sa

Slika 1.11 – Report izbornik

- [Colaborate] izbornik omogućava razmjenu informacija o projektu u okviru tima ukoliko

Slika 1.12 – Colaborate izbornik

Slika 1.13– Window izbornik

- [Help] izbornik omogućava traženje pomoći o svemu što je vezano za korišćenje MS

Slika 1.14 – Help izbornik

Slika 1.15 – Primjer trake sa alatima

Stvaranje projekta od samog početka

Stvaranje novog dokumenta projekta

Stvaranje novog dokumenta projekta iz predloška

Slika 2.1 – Stvaranje novog dokumenta projekta

Stvaranje projekta iz predloška (Template)

Slika 2.2 – Globalne postavke projekta

Na samom početku rada na projektu neophodno je definirati osnovne informacije o

Slika 2.3 – Unos podataka o projektu

Project Properties prozor sadrži nekoliko kartica sa informacijama. Na kartici Summary se

Project Information prozor se koristi za unos važnih informacija za planiranje zadataka,

- Datum početka projekta (Start Date)

- Datum završetka projekta (Finish date)

- Način planiranja (Schedule from)

- Aktuelni datum (Current date)

- Statusni datum (Status date)

Slika 2.4 – Kreiranje novog baznog kalendara

Slika 2.5 – Unošenje podataka u kalendar o neradnim danima

Slika 2.6 – Unošenje podataka u kalendar o danima sa nestandardnim radnim vremenom

Podešavanje radnih sedmica koje se razlikuje od predefiniranog se vrši odabirom kartice

Slika 2.7 – Unošenje podataka u kalendar o radnim sedmicama

Podešavanje kalendara može se vršiti i uz korišćenje Project Guide na padajućem izborniku

Slika 2.8 – Korišćenje Project Guide za podešavanje kalendara

U osnovi, mogu se razlikovati sljedeći tipovi zadataka: