Professional Documents
Culture Documents
Vetar Propisi Za Opterecenje
Vetar Propisi Za Opterecenje
JUGOSLOVENSKI
STANDARD
Osnove proracuna gradevinskih konstrukcija JUS
··-·:i- OPT~RECENJE VETROM
Osnovni principi i osrednjeni aerodinamicki pritisak vetra
U.C7.110
SA OBAVEZNOM
1991.
rRI~I[NOM
cd 1992-03-27 Pravilnik br. 15/01-149/116 od 1991~8-O7; Sluzbeni list SFRJ, br. 70/9~.
Bases for design of structures. Wind loads on structures. General principals and the mean aerodynamic
wind pressure
'. SADRZAJ
Strana
I1 Predmet standarda i podrucje primene . . . . . . . . . . . . . . . . • . . . . . • . . . • . . . . . . • . . . . . _~~__ .• 1;
1
2 -.~ ..
Veza sa drugim standardima . . . . . . . . . . . • • . . • . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . • . . . 1
;.
i
-. ----- -_ .. _. --_ . ._--_. __ .._._--------_.--_.. - ....._-------------------
1.1 Ovim standardom utvrduju se osnovni principi proracuna optereeenja vetrom gradevinskih konstrukci-";
I t·
ja, njihovih konstrukcionih delova i elemenata konstrukcija. !
1.2 Opterecenje vetrom gradevinskih kOilstrukcija rezultat je sadejstva aerodinamickog pritiska vetra, koefi-
cijenta sile iii pritiska i izlozene povrsine konstrukcije i u tom smislu ovaj standard ima podrucje vaznos-
ti definisano tabelom 1.
1.3
napregnutog betona, drveta, opeke i kamena.
1.4 Ollaj c;tandard ne odnosi se na konstrukcije izradene od tekstilnih i slicnih materijala (pneumatske kon- I
strukcije), konstrukcije od plasticnih masa: gume i materijala koji predstavljaju njihovu meSavinu.
Izdanje na
I izdanje sh jeziku
1_______________________________________
JUS U.C7 .113 - Osnove proracuna gradevinskih konstrukcija. Opterecenje vetrom. Opterecenje ve-
trom ostalih konstrukcija
JUS A.A 1.100 - Standardna atmosfera
JUS U.H2.11 0 - Celicne konstrukcije za nosenje antena. Proracun, konstruisanje i izvodenje
JUS U.DO.OOl - Projektovanje i izvodenje drvenih konstrukcija. Materijali za izradu drvenih konstruk-
cija i tehnicki uslovi
- -- --- ~-- ---------_.-----,.
I
3 Opsti pregled proracuna opterecenja vetrom
~ .
•3.1 OpSti proracu n o pte rece nj a vetrom
,.--______ ?Ptere~~~!~_.~~~~~~ ..svih gradevinskih konstrukcija izracunava se. po opstim izrazima (.11~::~eli_~.__._~
Opterecenje vetrom po izrazima (1) deluje u pravcu duvanja vetra - pravac x. U zavisnosti -od krutosti
konstrukcije (videti JUS U .e7 .111) optereeenje vetrom moze se ispoljiti i kao optereeenje upravno na
pravac delovanja vetra - pravac y, iii kao torziono opterecenje.
Zgrade + + +
----------------------~---------r----~--+-------~~------------------~
2 Drumski mostovi + + + regulise: Pravilnik 0 tehni-
ckim normativima za op-
terecenje drumskih mosto-
________________ .________________~--------1_--------4_---------~--~va~.----------------~
3 ZeJeznicki mostovi + reguliSe: Pravilnik 0 tehni-
ckim merama za opterece-
nje zeleznickih mostova i
propusta
- --
4 Konstrukcije za nosenje antena + + ') + U vezi sa: JUS U.H2.110
5 Dimnjaci + + +
-6 Dizalice + + +
'--
_. U vezi sa JUS M.D1.050
7 Nosaci dizalica + + +
8 Rashladni tornjevi +
9 Rezervoari +
10 Dalekovodi U vezi sa Pravilnikom
o tehnickim normati-
vima za izgradnju nad-
zemnih elektroenerget-
skih vodova
1) ,,+" = definisano standardima za opterecenje vetrom; ,,-" = definisano drugom tehnickom regulativom
2) Ukoliko je tehnicka reguiativa iz kolone e doneta pre stupanja na snagu ovog standarda, merodavne su odred-
be ovog standarda.
3) Ukoliko je teh~icka regulativa iz kolone e doneta poste stupanja na snagu ovog standarda, merodavne su odred-
.~~,-.",
be iste.
j~----------------------------------~
:-:.~ .... :.- .."">-
JUS U.C7.110 Strana 3
Opterecenje vetrom pojedinih vrsta konstrukcija: konstrukcionih delova, delova obloga, glavnih nose- <
cih sistema, odnosno konstrukcija u celini izracunava se prema standardima JUS U .C7 .112 i
JUS U.C7.113 ito:
4 Definicije i oznake
4.1 Definicije
4.1.1 Vet a r
sila), koje se, u nacinu proracuna po ovom standardu, tretira kao kva-
~
zistaticko, a deluje u horizontalnim ravnima; {,i,
d) u matematickom smislu stacionaran, slucajan proces.
I
i
I
1<
"" ...
:v
I
........
~
iil
; :J
DI
~
C-
C
en
C
Tabela 2 - Pregled opsteg prora~una opterecenja vetrom gradevinskih konstrukcija, osnovnih velicina i standarda u kojima su definisane :0
:""
-"
o
1
W =-' P .( vm~,10 kt ! kT )2. 10- 3 S2 K2
Z
Gz C A
2 /
Z
- -.
kN kg/m 3 m/s - - - - - - m2
Gustina vazdu- Osnovna brzina Faktor vremen- Faktor povrat- Faktor topo- Faktor ekspo- . Dinami~ki Koeficijent Efektivna povrsina
ha vetra skog osred nja- nog perioda os- grafije terena zicije koeficijent sile iii pritis-
vanja osnovne novne brzine ka
brzine vetra vetra
-
Osnovni pritisak vetra
1
q m,T,10 =-'P'(v
2 m,50,10'k'k)210-
t T .
3
'[kN/m 2](1a)
Opterecenje vetrom: w=q g,T,z 'C 'A, [kN] Pritisak vetra: q w--q g,T,z . C' [kN/m 2 ] (1d)
--
JUS U.C7 .112 JUS U.C7.113
Zgrade Ostale konstrukcije
j
~ ~
JUS U.C7 .110 Stram! 5
4.1.2 0 p t t: r e Cti II j ~ vet f 0 m - o..,t~reCenje svih konstrukcija dato izrazima (1) iz tabele 2, a rezultat
je sadejstva vise uticaja predstavljenih odgovarajucim fizickim velicinama. Pregled uticaja dat je semom:
UTICAJI NA OPTERECENJE
KONSTRUKClJA VETROM
I GUSTINA. VAZDUHA
• I
PRAVAC
I KNEMATICKA V1SKOZt'OST\
I OSNOVNA 8RZINA
BRZINA VETRA
I TURBlJlENTNOST
VAZOUHA
\IOPOGRAFIJA
TERENA ·1
HRAPAVOST (KONST.ANTE HRAPAVOSTI! :
TERENA
[ GRAOUENTNA VISINA I.
•
KONSTRUKCIJE
KOEFICIJENT
I
PRIGUSENJA
KRUTOST OSCILOVANJA
KONSTRUKCIJE CISTA FREKVENCIJA
OSCILOVANJA -_.
~tPB~kC1TENT S~LE
OBLIK
I<;ONSTRUKCIJE I REJNOLDSOV BRG) .1
I STROUHALOV BRO) I
-----
4.1.3 L 0 k a I n 0 i u k u p nod e j s t v 0 vet r a - dejstvo vetra na konstukcije,koje prouzrokuje
generalisane sil~ i deformacije cija velicina zavisi od efekta koji dejstvo vetra proizvodi na tretirani kon-
strukcioni
._..-- -
~..
element iii element
.--~-
obloge, konstrukcioni dec -.--.--.
... . -----.- .-.
---~ ~. -~
iii konstrukciju,
-~~--.--.--~------.-~ . --- ..
odnosno
..--. -.-- .. -
~-----
oblogu U celini.
..--t . -. '-- --- .. -
---~---
Pregled vrsta dejstva vetra i efekata koji proizvodi na tretiranoj konstrukciji K dat je '. tabelom 3.
r f - ....
,StraM 6 JUS U.C7.110
a b c d
4.1.4 A e rod ina m i c k i p r i tis a k vet r a q - kvazistaticki pritisak vetra na jed inicu povrsine
optereeene konstrukcije.
Njegova racunska velicina principijelno se dobija iz sledeceg izraza, izostavljajuci detaljne indekse:
1 ? 3 2
q =-pv- '10- [kN/m] (1)
2
gdeje:
p gustina vazduha, u kilogramima po kubnom metru;
v - ~rzina vetra, u metrima po sekundu.
provera moze se sprovesti za jedan iii viSe mogucih pravaca - vee prema specificnostima projektovane :
konstrukcije.
4.1.6 K 0 e fie i j e n t s i 9 urn 0 s t i - globalni iii parcijalni, pri optereeenju vetrom, odreden tehni-
ckom regulativom iz tabele 1 - kolona e za pojedine vrste konstrukcija, kao i sledeeim opstim tehni-
ckim propisima:
(a) za celicne konstrukcije: Pravilnik 0 tehnickim normativima za n?sece celicne konstrukcije.
(b) za betonske, armiranobetonske i konstrukcije od prednapregnutog betona:
Pravilnik 0 tehnickim merama i uslovima za beton i armirani beton;
Pravilnik 0 tehnickim merama i uslovima za prednapregnuti beton;
(c) za drvene konstrukcije: JUS U.C9.200 i JUS U.C9.200/1 - Projektovanje i izvodenje drvenih
konstrukcija. Konstrukcije od monolitr)og drveta i ploca.
(d) za konstrukcije od opeke: Pravilnik 0 tehnickim normativima za zidane zidove.
(e) za konstrukcije u fundiranju: Pravilnik 0 tehnickim normativima za temeljenje gradevinskih objekata.
JUS U .C7 .110 Strana 7
4.2 Oznake
Niie navedeneoznake upotrebljene u standardima JUS U.C7 .11~, JUS U.C7 .111, JUS U.C7.112
JUS U.C7 .113 imaju sledeca znacenja:
a) Latinicna velika slova
As efektivna povr~ina
• Q
K*
L
z
L= 60 m
R
!
~
. ~ faktor ekspozicije brezulj kastog terena
- duiinska mera bre~uljka
makroskala turbulencije
redukovana brzina
rezonantni faktor
(za proracun faktora topografije terena)
• a max
b
b
d
- najvece ubrzanje
- sirina konstrukcionog dela iii objekta upravno na pravac delovanja vetra
parametar hrapavosti terena
- dubina objekta (paralelna pravcu delovanja vetra)
f koeficijent zaklanjanja
9 =9,806 1 m/s
2
ubrzanje Zemljine teie
9 udarni koeficijent
h visina objekta
k redukcioni koeficijent; parametar topografije terena
k ' faktor povratnog perioda vetra
'1-
k t ' kt ' kt
8 C faktor vremenskog osrednjavanja osnovne brzine vetra, za terene klase hra-
pavosti A, B i C
koeficijent zaklonjenosti ravnih, paralelnih resetki
- duiina objekta
m - podeljena masa
n frekvencija slobodnih, neprigusenih oscilacija objekta, konstrukcije, iii kon-
r
struktivnog dela u tonu r = 1, 2~ ...
q pritisak vetra, uopste
r Strana II JUS U.C7.11 0
q = q . S2 .. K2 (2)
m,T,z m,T.10 z z'
JUS U.C7.1 10 Strana 9
1
Qm,T,10 =2 .P • (Vm ,50,10· kt . kT)l . 10- 3 , [kN/ml] (3)
gdeje:
•
5.2.1 Gustina vazduha P 7,avi~i od nadmorske visine i temperature vazduha. U proracun se uzima vrednost koja
odgovara nadmorskoj visini podnoija objekta po tabeli 4 i temperaturi od t = + 15 °e. t
Vrednosti gustine vazduha p iz tabele 4 odgovarajustandardnoj atmosferi; (po JUS A.A 1.100). Dozvo-
Ijava se uzimanje u proracun konstantne gustine' vazduha, bez obzira na nadmorsku visinu podnoija ~
objekta, sa sledeeom vrednoscu: p = 1,2250 [kg/m3]. I
Kada se ne sprovodi tacniji proracun, gustina vazduha na nadmorskoj visini H [m] moze se izracunati
iz sledeee formule:
H
p = 1 ,225 - 8000 [kg/m3] (4)
5.2.2 Kinematicka viskoznost vazduha II uzima se u proracun kao konstantna velicina: v = 1,4607 . 10: 5 :
I
[ml Is], 5tO t~kode odgovara standardnoj atmosferi (po JUS A.A 1.100).
•
5.3 Brzina vetra
, 5.3.1 o pst e
Brzina vetra u ma kojoj tacki u prosto~u i u bilo kom trenutku vremena, na osnovu principa iz t. 4.5,
data je sledecom opstom formulom: . '
gde je:
vm (z) osrednjena brzina vetra u posmatranoj tacki u prostoru, na visini z iznad terena, u intervalu
osrednjavanja t i sa odredenom verovatnocom pojave - povratnim periodom (t. 5.3.3)
- jednom u T godina;
vf(z, t) - fluktuirajuci dec ~rzine vetra, odreden statistickim analizama vazduSnih strujanja u atmosferi.
Strana 10JUSU.C7.110
z
z
Konstrukcioni materijal
--
('oj N
N E ~
>
0
T Q. ...-
Povratni period vetra objekta ,......,
Tabela 6 I-:
[god] -IN~ 1 E
N
E
II ~ c- .........
t .o. . .=.
Z II
"!.
Z
.=.
I-: I-:
- Kategorija hrapavosti terena a Ib t a Tabela 5
E
c-
E
c-
I
Ir-----------------.r------,
1\
Meteorolo;ki podaci ,,",,50,10 Slika 10
L - .- --I!
_ _ _ _ _ _ _ _ [m/s]
0
--
~------------~ ...- I.l')
Slika 4 Slika 5 0
~ N
r-:::::--. coE ~
-I .... .....--
:- 0
...-
I-
--
I kt .::,t.
co .J:I ,......, ~ I-: ,......,
...-0 IDa 1D8 .::,t.... II) E II)
.........
en-
g- S!:: M -
en -
0
oS V/ J=L II
.........
.§.
>
II .§.
...!...
~~
d d d 52 "!.
I....~ I~
.... I~
.... oS . . r: I-:
E
I.l')
co
co
m
a
I.t)
co
~
-
C")
c:i 1::L
> >
E
- -
'1:1:,
II
tC~
1/
a
N
II
I
~
-I~
ct ...
.::,t.
co ... 0 ...
~ ~
~ « co u
~
II
I-
-- .. -
l
JUS U.C7 .110 Strana 11
a b a b
•
9 800 1,1337 20 2800 0,9280
10 900 l 1,1226 21 3000 0,909 1
11 1 000 1,1117 1)· Po JUS A.A 1.100 - Standargna atmQsfera
Osrednjena brzina vetra vm sa povratnim periodom T [god~ i u tacki na visini z [m] iznad terena, ozna-
cena sa vm, T ,z data je sledecim izrazom:
------------ ~-----~-
z
vm"z
T = (k t 'k T ' vm" 501'\'
rJ
[- 't) . (-~~]. S - v
V U T 10
~ . S , [ m /]
. ,,' s (6)
10 I z
-
m" z z
gde je:
vm ,T,10 - projektna osnovna brzina vetra, u metrima po sekundi;
kt - faktor vremenskog intervala osrednjavanja t (t. 5.3.2);
kT faktor povratnog perioda T, (t. 5.3.3);
v - osnovna brzina vetra (t. 5.3.6), u metrima po sekundu;
•
m,50,10 -
b parametri hrapavosti terena (tabela 6);
z - visina posmatrane tacke iznad terena (tekuca koordinata), u metrima;
ex - koeficijent hrapavosti terena (tabela 6);
Sz - faktor topografije terena (t. 5.3.5, slike 8 i 9)
Iz osrednjene brzine vetra vm, T ,z izracunava se osrednjeni aerodinamicki pritisak vetra qm , T , z' (t. 5.4).
Fluktuirajuci dec brzine vetra vf iz formule (5) utice na formiranje dinamickog koeficijenta G iz formu-
Ie (3), preko udarnog koeficijenta, 9 ~ intenziteta turbulencije vetra I.
Udarni koeficijent 9 izrazava udarnost (mahovitost) vetra i u proracunu se m_usva~ jIUM~n~~E!.~ , .
\
(7)
r-
1= j-i;- (-)
10
z
ex
, (8)
f
Straml 12 JUS U.C7 .110
!
.1
gde su: I
~a
u.
} - parametri ~Iase hrapavosti terena dati u tabeli 5.
Profil vetra je dijagram promene intenziteta osrednjene brzine vetra v m, T ,z po visini z iznad terena. Dat
je faktorom ekspozicije K = ~ . (z/1 O)a iz formule (6) i principijelno prikazan slikom 3.
z .
Gradijentna visina zG je ona vislna pocev-od koje, navise, osrednjena brzina vetra v m, T ,z ima konstantnu
vrednost v T . Vrednosti gradijentnih visina zG [m], za pojedine vrste hrapavosti terena, date su u
m, ,zG
tabeli 5.
I
...-.
CIt
........ A
..s
E I I
> i
ca
.... t
.....
C1)
>
co
c:
.~
co
t = 3600 s = 1 h
i Vremenski interval osrednjavanja
1-
Vreme t (s)
Na slici je:
v{t) - brzina vetra kao funkcija vremena t .
vm - osrednjena brzina
vf - fluktuirajuci deo brzine vetra
v =v m + vf
1 t2
V =- f' .v(t) . dt
m t tl
Gradijentna
Klasa hrapavosti terena Parametri hrapavosti terena
visina
Opis Oznaka a b a Zo zG
I
I'
-
a
-
b
[-]
c
[-]
d
[-]
e
[m]
f
I
[m]
I
I
2 Otvoreni, ravni tereni B 0,030 1,0 0,14 0,03 320
i 3 Sumoviti tereni, industrijske zone C
_ _ c..... 0,041 0,5 0,22 0,3 440
\
!
1
!
JUS U.C7.110 Strana 13
z [m]
I
Vm t z = Vm T = konst .
I !\ . _': ' ,zG
zG' b ia I
"m,T,z Z a
i vm,T,z = vm.. T,10 . Vb' -
10) =v
m,T,10 . . Kz
-----
Osrednjena brzlna vetra na visini z iznad terena
I Jeren
10
o
brzina vetra
~
o Vm,T,z [m/s]
Slika 3 -Dijagram promene intenziteta osrednjene brzine vetra po visini z iznad terena
kt = (9)
Za pojedine klase hrapavosti tere.na (t. 5.3.4) - vrednosti kt mogu se izracunati iz formula (10) iii ocita-
ti iz slike 4.
Obale uz velike vodene povrsine, klasa hrapavosti A: k A = 1 4665' t- 0.0491 (lOa)
t' a
o
~.I ~'. ,..---+---- B (otvoreni tereni)
1, 5 ~----+---+------1I_____tJrF_--~"'---t
il.J 1, 4 t------t---t------1~~+___:::.,,-c---_::::aII.....,
1,3t---------~--~----~~__:::.~--~~--~~
----+---- A (velike vodene
1;~----~~~~~~~--------~ - povrsine)
1, ,1------:::k.I~~=--_+_-t_---~
',0 '--..-:~....J__"""___ _. J _ . _ i . . - -_ _ ___.l._ ___:>
60min 10 6 1min.
305 35
Stika 4 - Odnos osrednjene brzine vetra (indeks m) za interval osrednjavanja ta na 10m iznad terena i
, osrednjene brzine vetra u intervalu 1 h (indeks 3 600) na1 0 m iznad terena,lI zavisnosti od ta
b za klase hrapavosti terena A, B i C
Povratni period vetra je vremenskl period od T [god] u kome ce osrednjena brzina vetra v T biti
m, ,z
jedanput dostignuta.
Potrebno trajanje meteoroloskih opazanja i nacin ekstrapo/acije rezu/tata definisani su u t. 5.3.2.1 ..
Veza osrednjene brzine vetra v m, 50 ,z sa povratnim periodom T = 50 god. i osrednjene brzine vetra
Vm, T ,z sa povratnim periodom T [god.] data je faktorom povratnog perioda:
--.----
kT = - ( 11a)
v m ,50,z
kT =- - -
1,507
fl 1 - 0,13 In [-In (1 -
1
-T)]] (11 b)
<.
E
~~ --
",,-
~
~
.,., ~
~
0,5
o -
-'"
JUSU.C7.110Strana 15
1. iz tabele 6, iii
2. iz odgovarajuce tehnicke regulative za pojedine vrste konstrukcija.
Konstru kcije ,
T kt
Grupa Pojedinacne konstrukcije, objekti [godJ
a b c d
Hidroelektrane
- 21 E/ektrane T er moe lektrane 100 1,060
f--
,~ . 3 Nuklearne elektrane
,l
4 Skole
r---
5 Bolnice
-6 Pozorista
!---
7 Bioskopi
~ -
F. 8 Sporstki objekti
~ - 9 Industrijske zgrade sa skupocenom opremom 100 1,060
I r---
10 Muzeji sa izuzetno dragocenim zbirkama
r---
11 Zgrade saveznih ustanova
--
12 Zgrade republickih ustanova
-
13 Zgrade javnih gradskih sluzbi
I
c---
14 Nacionalne biblioteke
~
15 Stambene zgrade
--
16 Zgrade Hoteli
r--
I 17 Restorani
I---
18 Biblioteke
-
19 Administrativne zgrade 50 1
~
20 Komunalni objekti
~
21 Industrijske zgrade
-22
i'--
Depoi II
23 Skladista skupocene opreme
i-
24 Skladista osim onih pod 23)
:-
31 Dalekovodi 2)
-
32 Dizalice
-33 Inzenjerski
Nosaei staza dizalica
--- o~jekti
34 Dimnjaci
-35- I
-36 -
-
Silosi
Bunkeri
50 3 )
I
1
J
Strana 16 JUS U.C7 .11 0
Nastavak tabele 6
-
Konstrukcije
T kT
Grupa Pojedinacne konstrukcije, objekti [god]
a I b c d
r
.3738- Rashladni tornjevi
-
39
Inzenjerski
objekti
Industrijska postrojenja
Rezervoari
50 1 I
.40
r---
Objekti za zabavu, bez publike (vrtuljci, tockovi, gondole i sl.) I
I
41 I Drumski mostovi bez saobracaja I i
-;;-1
~
Zeleznicki mostovi bez saobraeaja
50
I
1
43
-- ~pesafki mostov; bez saobracaja
44 Drumski mostovi sa saobracajem
i -
Mostovi
45 Zeleznicki mostovi sa saobracajem 10 0,858
- c
1)
Dato u JUS U.H2.11 O. - CeliC!:ne konstrukcije za nosenje antena. Projektovanje i izvodenje.
2;
Regulisano Pravilnikom 0 tehniC!:kim merama za izgradnju nadzemnih eJektril:nih vodova. I
3)
Sa povratnim periodom T = 50 god. ako odgovaraj utam tehnickom regulativom to nije drugal:ije cdredeno.
z a
K =Vb . (-) (12)
z 10
Ukoliko se projektovani objekat nalazi u zoni terena sa dYe hrapavosti ,,1" i ,,~'':, onda se izbor mero-
davne hrapavosti obavlja po kriterijumima datim slikom 6.
;-!
:
Jj
I!
i ~I
I q
it .\~ !
I lr
!;. H '.jf
I 'j:
- I"
:1
.....A....
_~~s U .C7. 110 Strana 17
Merodavno ,,2"
I
-0 5 km >d 1 >500m
~ ,,2"
c5
y
~f
! -
.
1-
1 Slika 6 - Izbor merodavne hrapavosti na terenu sa dve hrapavosti
K*z = Kz . Sz ( 13)
gde je K faktor ekspozicije ravnog terena dat formul-:)m (12), a faktor topografije terena iznosi ~
1
•
z
~]
I
S= [1 +.1S
z max
(1 - l:<.L)
kL
e -a . (14)
l
L
------------------------~-----~.-----------
z Z \
1m] [m]
2,64
10
0 ~ .,
0 b
K! =b·( 1~ )2&
-
Iz=V ~ .( ~ t
[m]
z'
Kat~orija
A
hrapavosti terena
8 C
II z
[m] A
Kategorija hrapavosti terena
B C
l
JUSU.C1.110Strena 19
1) k
Oblik brezuljka LlSmax a
x<O x>O
a b c d e
H
a Dvodimenzionalne grbine (stika 8a) 2- 3 1,5 1,5
L
H
b Dvodimenzionalne kosine (slika 8b) 1,8 - 2,5 1,5 4
L
H
c Trodimenzionalni, osnosimetril:ni brezuljci (slika 8a) 1,6 - 4 1,5 1,5
L
Za objekte koji se nalaze unutar doline (slika 9) koriste se vrednosti faktora topografije iz slike 9 .
.,..
Uticaj topografije terena na intenzitet turbulencije vetra obraden je u t. 5.3.1.
~.
ti a)
I
Ii
i
i
Ii
Vetar .
s~ = 0,9
---J
a)
b)
Stika 9 - Faktor topografije terena S z pri delovanju vetra: a) upravno na osu okoline; b) paralelno osi
>
r
5.3.6 Pro j e k t n a (J"s nov n a -ff'" z ina vet r a
,6.erodinamicki pritisak vetra iz formule (3), odnosno profil vetra dat formulom (6), izracunava se za
svaku konstrukciju po/~ieci od osnovne brzine vetra v~,T, 10'
Osnovna brzina vetra v~,T,10 je osrednjena (prosecna u tackj) brzina vetra Ondeks "m") u 1h·interva·
lu, koja moze biti prekoracena jednom u T godina [ indeks "T" dobijen iz anemografskih zapisa pri
vlsini instrumenta od 10 m (indeks ,,10") iznad posmatranog terena (videti sliku 3)], merena na izlo-'
zenom mestu tokom najmanje 15 godina, na terenu koji odgovara klasi hrapavosti B (t. 5.3.4).
Vrednost projektne osnovne brzine vetra odreduje se na jedan od sledeca dva nacina:
1) merenjem brzine vetra na lokaciji na kojoj se nalazi projektovani objekat i anemografskim belezenjem
i analizom po t. 5.3.2,
2) koriscenjem vrednosti osncvnih brzina vstra iz slike 10 iii iz tabele.8, uzimajuti u obzir geografsku
zonu brzine vetra u kojoj sa naiazi posmatrani objekat.
Napomene: 1. Podnozje objekta je tacka preseka vertikalne ose konstrukcije iii njenog oslonca sa te-
renom jli gornjom ivicom temelja, ako su ovi iznad terena.
2. Blize odredenje osnovne brzine vetra za trazeno mesto doblja sc iz tabele 8. Za sva mesta
sa nadmorskom visinom podnozjo objekta ~ 1 000 ~ treba racun3ti sa vm ,50,10 ~35 mIs, ~
ukoliko tabelom 8 nije data tacnija vrednost. II»'
v == k . k . vB [m/s] ( 15)
m,T,10 t T m,50,10
gde je:
8
Vm ,50.10
osnolJna brzina vatra gecgrafske zone oblekta sa intervalom osrednjavanja t (slika 2)
t = 3 600 s iii t i= 3 600 s;
faktor vremenskog intervala osrednjavanja (formule (9) i (10) i slika 4); za t = 1h = 3600s,
k t = 1;
faktor povratn99 perioda (formule (11) i stika 5); za T __= 50 god. kT = 1;
povratni period projektovanog objekta, u godinama, (tabela 6).
~
~I
i
I
\
··-"~,;"~--~""'·~:~·""'-""'~~'1-~~~.¥t'WWA '5<.4,., ~Q
r-
PRIVREMENA KARTA
J ....~:,~~,:
'"",.
,',II!{I;'(,; ..
iT!t,:.:'~;"'"
II
t
1',\", e,...o
. , ··.. ·1
I .....
~l);l~;::' '7
f ·'z
J '.
,:" , >.,J'I?'.*;
/' w.:;) -0
~{~~:~~f
'7'
.-...
..... :l>~ ..i~
\
/'
/ • . ''t.•.
"
4..,-
LEGENDA o
~"':'
B
'V,.j: ~ 'c-
V m.50.10 [m/s]za:
C
l~ I",'~ .• ; .. ,,~ • ',t
Y
\,01, j? .. ~... ~ ). ~"6:~.(, ..1) en
ravan teren - klasa hrapavosti B
~: "., "t.::_" ::>"¥ ,./.::':';::'';~.,. C
h
~'.
II
m~
interval osrednjavanja: t ~ 1 h . ~<~;/j).\ .. ~.; \ '.. . . :~. 'II'" '. ...:-J
'~~'~"\\~"7;~? .
.v~ 'AJ~ "',~
~ povratni period: T::: 50god. 4·,~·:'r. o
. :.. ~!I"'"
,en
[ ;\ -~. ...
A'L',\:
I~
(I(.t • .' ';:):'''A
, ~ ~ .·or·' \
.', ·"f'"",,'
.
~
. ·c:~r·,fII! II»
!,
''''';' l _ '.~'''''''' ' , .... "
r.... . , }
l1. .. r··.·t·:·,..
1,'1 i;
r, . N
~.
(,
F·" {,~ ..
r Strana 22 JUS U.C7 .11 0
- ~.;.
Tabela 8: Pregled privremenih i pribliinih osnovnih brzina vetra vB "0 10 po pojedinim meteoroloskim stanicama u
SFRJ
m._ ,
\
(Ekstremne brzin,e vetra osmotrene na meteoroloskim stanicama Jugoslavije u periodu 1951-1970. god.)
I, 7. I
II
Novo Mesto 220 45°48' 15°11" 16
J
HRVATSKA
'- ..
8. I Pazin ' 291 45°14'
i
9.
10.
II Pula
Varaidin
30
167
I 44°52'
46°18'
13°56'
13°51'
16°23'
16
35
It 16
II
11. I Zagreb I
123 45°49' 16°02' 19
I 12. I Bjelovar 141 45°54' 16°51' 16
13. Daruvar 161
14. Osijek
I 89
45°36"
45°32'
17°14'
18° 44'
16
16
I
I 15. Siavonski Brod 88 45°10' 18°00' 16
i
Redni Nadmorska Geografska Geografska Brzina
broj STANICA sir ina duzina vetra
visina,H s
m/s .~
----------- f---~-~.- " .. - --- -. ---- --.-_.- ._-- ~- ~-.-~ .. --~- -- .. -
m
........ .. -. - -- -- .. '-
._-- ._. __ ._.._.._---_.. _--- ~
j
I, BIH
34. Butmir 518 43°50' 18°21 ' 30
35. Sokolac 872 43°57' 18°49' 30
36. Biha~ 246 44°49' 15°53' 30
37. Drvar 485 44°23' 16°24' 35
. _- 38.
- - -,.
39.
Sanski Most
-"-_.-
Banja luka
. -. - ".' ..... --.
158
153
---
~-
-
44°46'
44°47'
16°42'
1-7°1'3'
. -- ,,_, 4_
26
30
40. Jajce 430 44°21 ,. 17°16' 26
41. Livno 724 43°50' 17°01 ' 30
42. Zenica 344 44°13' 17°54' 23
43. Tuzla 305 44°33' 18°42' 16
44. Sarajevo 630 43°52' 18°26' 23
45. Mostar 99 43021 ' 17°48' 35
46. Bileea 491 42°53' 18°27' 25
I
SRBIJA
. MAKEDONIJA
T abela 8- nasta~a k
CRNA GORA
81-.
82.
Pljevlja
Kolasin
784
944
I 43°21 '
42°50'
19°21 '
19°32'
26
23
83. Niksic 647 42°46' 18°57' 35
84. Titograd 49 42°26' 19°.17' 26
85. Bud'Ja 2 42°17' 18°51 ' 19
86. Bar 1 42°06' 19°06' 23
87. Ulcinj 97 41 °55 , 19°33' 26
88. Herceg-Nevi 40 42° 28' 18°30' 30
I
VISINSKE STANICE (PREKO 1 000 m)
__. ___.~.~~ ........_.~., __._.... ~_ .. _.. _, _Zabrcnjeno pre~tampalanje ($'Ie vrs12 umn~cwanja) , . ___ ...__..
Ns osnovu mi~ljenja Republi~kog sekretarijata za kulturu SR Srbije br.413-81/74'{)2 od 04.02.1974. ne plata se porez na prornet
Stampa Savezni zavod _za,.standardizaciju - Beograd
UDK 624.042 Ukupno strana 20
JUGOSLOVENSKI
STANDARD
Osnove proracuna gradevinskih konstrukcija JUS
-
OPTERECENJE VETROM U.C7.111
SA OBAVEZNOM Dinamifki koeficijent i aerodinamicki pritisak vetra 1991.
rRI~!ENOM
cd 1992-03-27 Pravilnik br. 15/01-149/116 od 1991·08-07; Sluzbeni list SFRJ, br. 70/91.
SADRZAJ
Strana .
1 ..
Predmet standarda i podrucje primene • • • . • . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . • . . . . . . . . . . . . 1
2 Veza sa drugim standardima . . . . . . . • . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . • 1
-------
3 Opste odredbe 0 • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • : • • • • • .2
4 Kriterijumi ocene konstruk~ija prema krutosti i dinamicki koeficijenti '0 ••••••••••••••••• 0 ••• 2
5 Aerodinamifki pritisak vetra . . . . • . . . . • • . . • . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 .
5.1 Male krute konstrukcije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
5.2 Velike krute konstrukcije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 0 •••••••••• 7
5.3 Vitke konstrukcije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
6 Efekti dejstva vetra na vitke konstrukcije . . . . . . . . • . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10'
:
6.1 Opste karakteristike konstrukcije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
. 6.1.1 Rejnoldsov broj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
6.1.2 Strouhalov broj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . • . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
I
.6.1:'~-·; Skratonov broj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
i
i
j 6.2 Optereeenje od odvajanja vrtloga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
l-..;..;.
Prilog A Neki nafini proracuna frekvencija slobodnih, neprigusenih oscHacija konstrukcija . . . • • . . . . . • . . . 16
j
I,
.
Izdanje na
I izdanje sh jezlku-'
Strana 2 JUS U.C7.111
Dinamicki koeficijent GZ , odnosno aerodinamicki pritisak vetra q g, T ,z [kN/m, 2 ] iz izraza (1) i (2) ko-
riste se za odredivanje optereeenja vetrom w [kN] u pravcu duvanja vetra - pravcu x (slika 1) i odreduju
se i za krute (male i velike) i vitke konstrukcije - tacka 4.
, Vitke konstrukcije se na optereeenja brzinskim pritiscima vetra moraju proveriti optereeenjima koja
deluju up ravn 0 na prava~~~~~~~j_a_~!~~~~~ p~~ya_cy ,_i~i_~()r~i~!l~ ivi~~tL!a~~~~ ~) ~ .
#-1
4 , Kriterijumi ocene konstrukcija prema krutosti i dinamicki koeficijenti
\ 4.1_ Efekat dejstva vetra na konstrukciju (JUS U.C7.110) odnosno aerodinamicki pritisak vetra (formula 1).
zavise od krutosti konstrukcije.
I
l 4.2 Prema odgovoru na dejstvo vetra, konstrukcije se dele na krute i vitke konstrukcije, gde se pod pojmom
"konstrukcija" podrazumeva element obloge, objekta, kon_~ruk~ion! dec, glavni noseei konstrukcioni
sistem iii staticki sistem objekta u celini.
: 4.3
4.4
U smislu razgranicenja iz t. 4.2 moguce je npr. da delovi obloge iii odgovarajuci konstrukcioni delov;'
budu vitki, a da glavni noseci konstrukcioni sistem bude. krut.
Za objekat u celini
r!)
/~------------~----~----------------------------------~,
odnosno ® iz slika 1 i 2. •
Za oblogu
/
I
Visina Obl~ge' Visina obj~kta T opografske Ugib vrha
, lznad terena iznad terena okolnosti objekta
l hCI [m] h [m] Slika 8 Slika 9 u [m]
L JUS U.C7.110
~/~ \
~
3 3
~
•
Pojednostavljen metod
JUS U.C7.112
Slika 3
z
("et")
Obtogn("Cl")
. \
Ugib (u) vrha objekta izracunava se
\ iz opterecenja vetrom
\
Napomena: Za'primenu pojeunostavijenog metoda Illoroju iJiti ispulljeni svi uslovi iz serne.
4.5 Ako S\.i lSjJiJnjeni svi U~! ovi koje n3!a~e kriterijum 0 iz sli ke 1, konstrukcija odnosllu obloga su krute,
a aerodinamicki pritisak vetra proizvodi same efekte savijanja koji se mogu izracunati primenom pojed-
nostavljenog metoda za male krute zgrade iz standarda JUS U.C7.112.
4.S Ukoliko nisu ispunjeni svi uslovi kriterijuma ~ primenjuje se provera-po kriterijumu ® (slika 2).
Postupak (D zasniva se na ispitivanju podloinosti konstrukcije rezonantnom efektu izrazenom preko
odnosa (R/B)2 iz izraza za dinamicki koeficijent G z '
-=
G
Z
1 + 2g . I . B
z
j R
1 + (_)2_
B
(3)
gde je:
udarni koeficijent; ?
intenzitet turbulencije po ~~S U.C7 .110, izracunat za z = h/2;
faktor prostorne korelacije brzine vetra, slika 3;,
rezonantni faktor.
..
Na odnos (R/B)2 uticu i sledece velicine iz slike 2;
Tabela 1 - Vrednosti relativnog prigu!enja ~1) oscilovanja Vrednosti rolativnog prigu!enja ~ ), za slu~ajeve
1
Tabela 2
kor.strukcije neobuhvacene tabelom 1
Materijal
Vrsta konstrukcije
~ Materijal
-
Vrsta Vli!za r
konstrukcije [-] konstrukcije konstrukclcnih del ova- [-]
Vijci bez planskog predna-
1 Visoke zgrade 0,010 -- --
1 prezan!a ~
~
f--- 0,008
2 Niske zgrade 0,020 Vijci delimi~no prednapreg-
~ 2
Celik 2 ) Dimnjaci zavareni Celik 2 ) nuti 4 )
3 0,005 f---
Prednapregnuti vijci4 )
~
Dimnjaci sa vijcanim veza- 3 0,005
4 ma bez prednaprezanja 0,010 I--
Zavarene veze5 )
~
0,010 4 0,003
I 5 ReSetkasti tornjevi i jarboli
Armirani i 5 Armiranobetonske konstrukcije3 )
6 Zgrade, visoke i niske 0,015 0,010
I----
prednapreg- 6 Konstrukcije od prednapregnutog betona 3 )
7 Dimnjaci 0,015
I--- nuti beton 3 )
8 Re!etkasti tornjevi 0,010 7 Zidane konstrukcije bJ 0,020
8 Drvene konstrukcijl) 0,025
V (4)
m,T,h
a nl . h
)2
0 4/ 3
za b/h ~ 0,25 iii h/b < 4; (!! )2
Tr
·5 (5)
B -4 ~
0 5/ 6
za b/h < 0,25 iii h/b > 4; (!! )2 Tr
. 5' . (S)
B 4 ~
Strana 4 JUS U .C7 .111
Reperna vrednost odnosa faktora (R/B)l iz t. 4.6, formule (3), u ovom standardu je usvojena kao:
(R/B)l = 0,5.
U zavisnosti od (R/B)l dinamicki koeficijent Gz (odnosno odgovarajuci aerodinamicki pritisak vetra
q ) racuna se po sledecem:
g,T ,z
-----. ;~~~_~ 1s-)2-<~~~_ Gz : 1-~-~~_~~
4.~ Ukoliko je objekat takve namene da ne sme ugroziti udobnost korisnika,onda treba proveriti i vrednost
najveceg ubrzanja pod delovanjem vetra na objekat po sledeeoj formuli:
a
max
= 2 . 9 . IZ . B . ( -R
B
) . 41T2 •
-
n21 • b. ~ a •- lm/s
l1m,
2
] (9)
I.
gde su pored velicina iz tacke 4.6 i ove velicine:
b. - ugib vrha konstrukcije (z = h) pod aerodinamickim pritiskom qm, 1 O-,z izracunatim po postup-
.I
q ku CD JUS U .C7 .110, pri povratnom periodu vetra T = 10 god, u metrlma; -
~ a.
l tm
- 2 % Zemljinog ubrzanja ::::: 0,20 ml S2 , ako to nije drugacije odredeno za projektovanu vrstu kon-
i - strukcije.
I
JUS U.C7 .111 Strana 5
Objekat Teren
b h V m,T,10 b
[m] [m] [-] [m/s] [-] [-]
JUS U.C7.110
h Ci
Dinami~ka analiza vm,T,h ,:Vb (-:;o~ 'v m ,T,10
-10 ' __
= v m,l, Kz
--
h
2L
[-]
(6)
( .i!..)2
B
~O
~,
5 ;
•
Konstrukcija nije podlozna Konstrukcija jeste podloina
rezonantnom efektu rezonantnom efektu
Konstrukcija spada u velike Konstrukcija spada u vitke
krute konstrukcije _ konstrukcije
Strana 6 JUS U.C7.111
j
!
Oblast' primene' konstrukcija normal ne krutosti h/2.L . h
0,03
1,0 _ 1,0
.S!. 0,6
'(3
co
OJ
5 0,5 ~-------------------------+~--~~----~--~~~~------~~4-~5
~
(1) 0,4
...c:o 8 t.
....en
...o
0,3 --..---1'--- I
a.
...o
....
~,
co
0,2
I- I~
LL
.- .- I ;. -~-;I~.1 I
0,1
0,1
b/h
l,O
i
1 - -_ _ _ _ _ _ _ _ - ==~-_:~- ---- - -:_~_ ~~~~le~Cije-. L= _-_----6-0·-.-m-----....... O•04 \
Q03 ~
0,02 -_. __._---------_._- l -.--- .. --.
f
--. __ __ ._,,_._--
. --' ------ .-
0,02
L-------~-----------rl
S iii S' hl.2L h
1
[-]
I
.S!.
O,Of . ____-~- ------.-.. --~·-~r.·~~~ ~-]
-_=.=.-_-_=.-
1--.-_-_ . -- .-.-......- -.- ---.r-O,01
I
'c,
...
(1)
c: -" 1
(1)
0,005 -----.--. "--'- ----. - .----.--- --- --. 0,005
~ 16
(1)
c:
... -.. -------.-- ------.-----.- 5 '.... ! .. 5
~ ... ---... _ - (b/h < O.,lS} -l
4J
~
(1)
a.
> 0,25) --- .- (b/h
~ en
~
;I
a
'':
~.
4J
0
co
I· ."'--'-- .-.
i
LL
~ .. -
Slika 3 - Dijagrami faktora B is (S')
JUS U.C7 .111 Strana 7
Za male krute konstrukcije, one koje ispunjavaju sve kriterijume postupka ~ (slika 1)' (konstrukcije .
visine h ~ 15 m i obloge visine hel < 100 m) - aerodinamicki pritisak vetra dat je izrazom:
gdeje:
Tabela 3 - F~tor ekspozicije K za male kon- • Tabela 4 - Dinami~ki koeficijent G z za male krute kon-
z
strukcije i obloge po c:D 1) strukcije i obloge po CD
.,' 1
[m]
~ 5
z
0,9' KlO
K
[-]
b
z
1 Obloga
Deo objekta
a
r
fIt>
G
[-]
b
z
2,5
t 2
> 5
KIO
2 Konstrukcije za no~nje obloge. Veze
<10 obloge.
3 ~10 K z ' stika 7 JUS U.C7.110 3 Glavna noseca konstrukcija
2,0
4 Ankeri
1! Postupak CD ,- JUS U.C7.110
5 Temeljne konstrukcije 1,4
Napomena: U specijalnom slucaju malih krutih zgrada (videti JUS U.C7 .112) aerodinamicki pritisak i
gde je C koeficijent pritiska, a proizvod (C • C ) kombinovani koeficijent (videti JUS U.C7 .112 tac-
z
ka 4)
Za velike krute konstrukcije, one koje ispunjavaju uslove', postupka ® (slika 2), aerodinamicki pritisak
vetra izracunava se po izrazu:
01 )
i po postupku 0 (slika 4) ,.gde j~;~srednjeni aerodinamicki pritisak qm,T,z definisan u JUS U.C7 .110.
-q .G
qg,T,z - m,T,z z
P?stupk0rTl ® (slika 5), definisan I je i odgovor vitke konstrukcije (postupak ® sJika 2) u pravcu
dejstva vetra.
Ostali moguci odgovori vitke konstrukcije, (uporediti tabelu 2 u JUS U.C7 .110) i odgovarajuci efekti
- ..- --._--------
definisani su u t. 62 i 6.3 ovog standarda. t >-
Strana 8 JUS U.C7.111
I
I Tabela 5,JUS U.C7 .110
b
h 9 [-]
[-] [-]
Obloge
Slika 7, JUS U.C7.110
Sekundarna konstruk-
cija za no~enje obloge.
2 4,q
r
SI.3 Veze obloge i k.ofl-·
strukcije
B
,
r----+--~---! K '"' y'"b (-)
z ex
z 10 "
[-]
JUS U.C7.110
lq m,T,z = alm,T,10 • K 2 .
z
1
Slika 4 - Postupak @ za izracunavanje aerodlnamickog pritiska vetra na velike krute k'ohstr.Jkcije .~-
JUS U.C7 .111 Straml 9
Objekat
b h t a
[m] [-] [-]
• vt------ (12)
[-]
G ""1 +291
z
ajl
z
+ (~)2
a (3)
[-]
[kN/m2]
- -
nl [Hz] - frekvencija 1. tona neprigusenih oscilacija .
1 )Videti prirnedbu naslici4.
t = 3600 5 - vreme osrednjavanja brzine vetra
Strana 10 JUS U.C7 .111
Vitke konstrukcije, odredene postupkom ® J~lika 2), mogu biti pobudene dejstvom vetra na torzione
oscilacije, oscilacije upravno na pravac vetra zbog odvajanja vrtloga, a mogu postati i aerodinamicki ne-'
stabilne. Ovi efekti se, u ovom standardu, izrazavaju odgovarajucim brzinskim pritiscima - kvazistati~·
kim pritiscima vetra.
Da Ii ce nastupiti nabrojani efekti i kolika je velicina odgovarajucih brzinskih pritisaka zavisi od osobina
same konstrukcije: krutosti - izrazene preko frekvencije n r _ [Hz] slobodnih neprigusenih oscilacija (u
tonu r = 1, 2 ..• ), Rejnoldsovog (Reynolds) broja Re poprecnog preseka konstrukcije, Strouhalovog
broja St, Skratonovo.g (Scruton) broja Sc, kao i od osred~jene brzine vetra Vm,T :z [m/s].
v . ~ b
m,T,z
Re=---- [-] (14)
v
gde je:
~~:T,Z - osrednjena brzina vetra na visini z, odredena PostuPkomG),JUS U .C7 .110, u metrima po se-
kundu; -
b - sir ina konstrukcije upravna na pravac duvanja vetra, u metrima;
v - kinematicka viskoznost vazduha definisana u JUS U.C7 .110, u kvadratnim metrima po sekundu.
Pri v = 1,4607 . 10- s m2 Is = konst, Rejnoldsov broj se izracunava iz:
°
Re = ,685 . 1OS • vm , T,z • b ( 15)
6.1 .2 St r 0 u h a I 0 v b r0 j
Funkcija odvajanja vrtloga od konstrukcije n [Hz] data je formulom:
tJl Vm,T,z . St
n = ji-.---- [Hz] (16)
b
gde je St Strouhalov broj. Vrednosti Strouhlovog broja, za razne poprecne preseke, date su u tabeli 5.
Ako se sa nr [Hz] oznaci frekvencija slobodnih neprigusenih oscilacija savijanja konstrukcije u 1. iii 2. to-
nu (r =1 iii 2), u pravcu upravnom na pravac duvanja vetra, iii frekvencija 1. tona slobodnih, nepriguse-
nih torzionih oscilacija, onda je kriticna brzina vetra vcr ona (osrednjena) brzina vetra pri kojoJ' su
izjednacene frekvencije oscilacija konstrukcije n [Hz] i odvajanja vrtloga:
r
nr'b
v =--- [m/s] (17)
cr St
Kriticna brzina iz formule (17) primenjuje se za konstrukcione delove na yisini z [m] iznad terena i upo-
reduje se sa v . Za konstrukciju u celini, kriticna brzina se takode izracunava iz formule (17) i
. m,T:z
uporeduje sa vm, T ,h' gde je z = h = visina vrha konstrukcije.
JUS U.C7 .111 Strana 11
Presek Re St
[-] [-]
a b c
1
--.. bI I I - 0,10
3 10 3 ~ Re ~ 10 5 0,20
I---
r---
5
4
-4
ill 10 5 ~ Re ~ 2 • 10 6
Re> 2 .10 6 -
0,20 - 0,30
0,15
6 f)
-4 bJ }------1 - 0,15
1)
Za osta!eo~troivi~ne preseke oblika - , L, ..L,U, H,.JL takode se moze
pretpostaviti da je St ~ 0,15.
Sc = (18)
gde je:
. 1) Kriticna brzina vetra vcr [m/s], odredena formulom (17),je takva da ne postoje efekti na konstruk-
ciju od odvajanja vrtloga.
2) Aerodinamicko priguSenje ~ a
( 19)
pravcu y. Velicina ovih pomeranja je reda veli~ine sirine b [m] upravno na pravac duvanja vetra; u
takvom slucaju treba preduzeti odgovarajuce mere da se konstrukcija dovede do slucajeva 1) iii 2).
Strana 12 JUS U .C7 .111
6.2.3.1 Odredbe t. 6.2.3 primenjuju se na sve cilindricne konstrukcije ukoliko to odgovarajueim jugoslovenskim
standardima za pojedine vrste konstrukcija nije drugacije odredeno (za industrijske dimnjake, konstruk-
cije za nosenje antena i slicno).
6.2.3.2 Za pojedinacne cilindricne konstrukcije (stika 7) primenjuje se takode postupak ® ' ali se umesto
inercijalne sile po formuli (22), moze primeniti formula (23) koja ekvivalentno optereeenje od odvajanja
vrtloga izrazava kao optereeenje od brzinskog pritiska qcr:
(23)
gde je:
h
-~'6: C1 = 3; [-]
b
Cz = 0,6 C3 = 1,0 (24)
h
-<16:
b
3
C1 = -
4 IF b '
[ -]
'IJ I
.. ,
Pretpostavlja se da optereeenje w y izracunato formulom (22) deluje u gornjoj treeini '1isine konstrukci- \
je (slika 7) ,
- ,
b) Ukoliko
_ je kriticna brzina iz formule (17) vc ~ 10r mis,.a oanos
, dimenzija konstrukcije iz slike 7 h/b~
~ 12, koeficijenti C 1 iz formule (23), C z i C 3 _iz formule (21) (slika 6) iznose:
C1 = 6, (25)
(26)
C1 = 3, 1,2 (27)
jOts
JUS U .C7 .111 Strana 1~
-------~--- z·
I h -+------,.....
I
I :.-7.
I Konstrukcija
I oI----,-.,~:__-j~
,-----'------,
1 JUSU.C7.110
.-----'------,
5/.8 ab.S,sl.10 Tab. 1 i 2 US U.C7.110 z
(y) x
I m b St h
II~~
[m/s] [-] [-]
I
I o'---,,-,-,' ..."n,,',,,----i~
,-"'r
(X) y
I
,*. I [m/s] 1 . . _koeficijent sigurnosti
I r relativno prigu~enje
I I (kcnstrukcij:)
ra aerodinamicko prigu·
I ~nje
I m podeljena masa
I n1 frekvencija oscilacija
[m/s] konstrukcije u 1. tonu
+
I C 1 , C 2 i C3 koeficijenti
u t. 6.2.3.2
I ¢, odnos din3mil:kog ugj..
I ba u tal:ki.,i" konstruk-
I 2 cije i najvece amplitude
pb 47Trm
I ta"- 'C2<r SC:O:--2- ~10
, ,I m pb vrha konstrukcije Y
Yi
h
[-]
I
,
I
I
I
,
._-j
(22)
r--~--t----+
Slika 6 - Postupak ®
za odredivanje osetljivosti konstrukcije pri odvajanju vrtloga i odredivanje opterecenja od odvajanja
vrtloga - opSti pos~upak
Strana 14 JUS U .C7 .111
I
z
hT-------~~----~
b
-I! I-
h
w
-tr-
• --'---'>'~··.PIl:
.,,-
Y : i 3h
I-
I h!
o ---,..~~hl~
(y) .' I /:':,' / / //,
x
i I
I
I
yl
I
O~----4--------L~Y.
Slika 8 - Velicine kod konusnih konstrukcija .
6.2.3.3 Za cilindricne konstrukcije u nizu (siika 9) Strouhalov broj St uzima so iz slike 10. ukoli ko je razmak
cilindricnih konstrukcija a [m] manji od 15-tostrukog prosecnog precnika najveceg cilindra dmax,m [m],
". ....~, 15' d max,m'
tJ.a
I
!
L~
g.;. :.
JUS U.C7 .111 Strana 15
'- St [-]
-'""'"
1..--- - r--
-.....-~
..... ~
;;-
./
~ --
0,1
I
o
o 5 10 15 20 ~, [-]
!l
'(
! Slika 10 -- Vrednost Strouhalovog broja za cilindricna konstrukcije u nizu (videti sliku 9); a = ra~mak
pojedinih cilindara, d = d m8x ,m
Najpre se, kao u tacki 6.2.3.2,primenjuje postupak ® ' a potom, ukoliko je potrebno, ekvivalentno op-
tereeenje od odvajanja vrtloga W u zavisnosti od odnosa a/d, d
. . . - ... y - -.- -
= d ~ .. , ••.m
"V (slika 9) po sledeeem:
PRILOG A
(informativan)
Neki nacini proracllna frekvencija slobodnih, nepriguSenih oscilacija konstrukcija
n
~
= __ (EI (30)
0
[Hz]
r 21T j-;;-:-[4'
gde je:
~- ~ ~ ~ ~- ~oe ~
A:: l,52 ).: 22," ).:151,7 ). =121,0 A: 200,0
~
).:. I,a 7
~
), =
0,500
3 0,S
~ ~
O,aa7
A=ae"a
(\J,e C,I'"
A=
0,50
151
0,500
~.
0,.. 0 o,ao
),= 24 7
O,"Ot 0.773
•
~
A: 2 2,"
~
;'.
),:: 11,7
~ ~
~
).= 92'
~~ ).= 200 ),=211
Opt. 0,1 .... 0,277 0,723 o,oeo 0,.. 01 q773
-~
cp 71
~e ~o
0,22"
0,~7
~-
~.), = 2 2,~ _ _).:IV .. ),: 121 ),:: 200 A= 218
o,sn 0~2t ,,'0
6
0,.510
~ -::~.:r ~ A = HI,.
0'&'1
~t
... A=178
O,U1 <\122
~ A=272
0,l11 0,713
0,73a 0,.... 1 O,!3
~- ~- ~~ ~- ~.~
t ), = 15," t A= 50,0 t ),=104 t ),=178 t ),=272
JUS U.C7 .111 Strana 17
Zj
~
11 1 8 .....
I
100....
h =l
• 1
I
01 \
1lJ
30~~O~,1~~O~~~-O~,3~-O~~~-O~)-L-OL~-L_~L1-L-O~~~-o~.a-d~'.0
.:J.
d
Stika 11 - Pomocne velicine za proracun frekvencije nl sJobodnih oscilacija konusne iii piramidal-
ne konstrukcije
A.2.1 Konstanan moment inercije poprecnog preseka konstrukcije citavom duzinom (visinom)
•
Of Frekvencija slobodnih oscilacija 1. tona data je izrazom:
J
nl = - -
21T • 'j~'
;3EI [Hz] (31)
33
M'=M+--mi [kg] (32)
140 '
gde je:
M' - zamenjujuca oscilujuca niasa, u kilogramima; h=i
M - koncentrisana masa, u kilogramima;
m - pode/jena masa konstrukcije, u kilogramima po metru.
Slika 12
pS.tr.8.n8__
18 JU_S__
__ U_.C_7_.1_1_1________________________________________________________________________- .__ ~-~-_,__
,l
A.2.2 Moment i"nercije konstrukcije promenljiv duzinom (visinom) t
A.2.2.1 Konstrukcija zanemarljive mase 1
t
Frekvencija slobodnih oscilacija 1. tona data je izrazom:
[Hz] (33)
gde je:
M - koncentrisana masa, pretpostavljena da se nalazi u tezistu, u kilogramima;
f - pomeranje koncentrisane mase pod silorn F = 1 N, koja deluje u teiiStu koncentrisane mase i
upravno na osu konstrukcije, u metrima po njutnu.
33
M'=M+--·M" [kg] (34)
180 ._'
U prvom proracunskom koraku uvek je moguce aproksimirati konstrukciju na jedan od s!edeclh naci·
na:
n1 == Vb .,!2b+h [Hz] .
_V~
D,06'h
(35)
[Hz] (36)
Vb
[Hz] (37)
0,09· h
Vb
[Hz] (38)
0,1 . h
L
JUS U.C7.111 Strene 19
)'n n ,
/ g ~
i=n
M. V:
1 I
n1 "",,--
2iT j };n M. V.2
i= 1 1 1
[Hz]
(39)
M. [kg] I
g:.: 9,81 m/s2
1
Konstrukcija se izdeli na n sekcija, amasa svake od sekcija se pretpostavi kao koncentrisana u teziStu
~ sekcije. Konstrukcija, inace vertikalna, pr~tpostavi se kao horizontalna (rotirana za 90°) ~ polj~ gravita-
cije, a Vi [m] su odgovarajuci ugibi od pojedinih sila tezine 9 . M, (slika 14). j
Mr.
[Hz]
M.
1
f:I,
(40)
fl [N/m]
, ;' ;'
Konstrukcija se podvrgava delovanju horizontalne sile F = 1 N u nivou poslednje rnase. Ugibi f l , f 2 , ••• ,
/3 E e~
n~- [Hz] (41)
r
2rr
gde je:
{3 u tonu r
'-
Ploca
.... ,
PloC~ (3 U tClnU ~r .
- - - •• - . - - > -
~
.,L. a
r -1 ;a2 r:: 3
b r~4 '
e
T' r= 1 r=2 r=3
I
~
1i,f34 24.61 40,41 4.6.14
aE9
8,37 15,82 20,03 29,54
': I I
5,9
~
0,5 3,56 14,22 32,05 57,0
2 14,22 57,0 128.0 228,0
, 4,'5 24,26 70,}9 138,85
0,5 5,0
~ 1 1,01 2,47 6,20 1. 94 1
2 14,9
ff] ~
1 2,01 6,96 7,74 13,89 0,5 6,87
2 15,81
fg
4· " , 1\
~
38,04 6,47
",?-rr/.
~ , , b. Q ,i.t'
°
0,33
0,5
6,70
1,10
~
1 5,70 14.26 22,82 31,06
~
Q
• 2 1,0 4,3 6,2}
1 6,B} 14.94 16,95 24,89
l Na osnovu mi~ljenja Republitkog sekretarijata za kulturu SR Srbije br. 413-81 /74~2 cd 04.02.1974. ne plata se porez na promet
~tampa Savezni zavod za standardizaciju - Beograd
UDK 624-042 Ukupno strana 21
JUGOSLA \'ENSki
: STANDARD
Osnove proracana grade',inskih konstrukcija
OPTERECENJE VETROM
JUS
U.C7.112
SA OHAVl:.L.NOM Opterecenje vetrom zgrada
1991.
PRIMENOM
ad 1992-03-27 Pravilnik br. 15/01-149/116 od 1991-08-07; Sluzbeni list SFRJ, br. 70/91.
Bases for design of structures. Wind loads on structures. Wind loads on buildings
SADRZ AJ
Strana
1 Predmet standarda i podrucje primene • • . . • . . • . . . . . . . • • . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
2 Veza sa drugim standardima . • . • . . . . . . . . . . . . . . . • . . . . . . . • • . . . . . . . . • . . . . . . . . . • . 1
3 Definicije i osnovne formule za proracun . . . . . . . . . . . . . . . . . • . . . . . . . . . . . • . . . . . • . . . • 1
4 Pritisak vetra na male krute zgrade . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . • . . . . • . • . . . . . 5
5 Pritisak vetra na niske krute zgrade . . • . . . . . . . • . . . . . . . . . . . . . • . . . . . . . . . . . . t ...... 8
6 Pritisak vetra na velike krute zgrade . . . • . . . . • . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . • . . . . . . • . . • . 8
7 Pritisak vetra na vitke zgrade . . . . . . . . • . . . . . . . . . . . . • • . . . . . . . . . . . . . . . • . . . • . . . . • . 8
8 Koeficijenti pritiska niskih krutih zgrada, velikih krutih zgrada i vi1kih zgrada .........•.•..•• 9
Ovim standardom se utvrduje nacin proiacuna optereeenj a vetrom, odncsno pritiska vetra, za zgrade
u celini, njihove pojedine konstrukcione delove i delove obloga.
JUS U .e7 .110 - Osnove proracuna gradevinskih konstrukcija. Opterecenje vetrom. Osnovni principi
i osrednjeni aerodinamicki pritisak vetra
It" JUS U .C7 .111 - Osnove proracuna gradevinskih konstrukcija. Opterecenje vetrom. Dinamicki koefici-
jent i aerodinamicki pritisak vetra
3.1 Opterecenje vetrom zgrada, u smislu ovog standaida, izracunava se iz opsteg izraza za opteieeenje vet- I
gde je:
qw - pritisak vetra,
As - efektivna povrsina.
Efektivna povriina As - projekcija izlozene povrsine zgrade na vertikalnu ravan normalnu na (horizon-
talni) pravac duvanja vetra.
(2)
;~ pritisak vetra za prora~un delova oblo~: zidova, sendvi~-panela i sli~no, prozor~i vrata, odnosno
prora~un konstrukcionih delova koji ih nose: roznja~a, fasadnih greda i stubova:
• (3)
(4)
Cp =C pe -c pi'-[-1 (5)
gde je:
qm,T,z - osrednjeni aerodinami~ki pritisak vetra definisan u standardu JUS U .C7 .11 0, u kilonjutni-
ma po k vadratnom metru,
G - dinamicki koeficijent dat ovim standardom iii izra~unat primenom standarda JUS U .C7 .111;
z , Cp I' Cp I -
Cpe koeficijenti spoljasnjeg,unutr~njeg i lokalnog pritiska,definisani u t. 3.3 i slikama i ta- •
belama iz t. 4 i 8.
Osrednjeni aerodinami~ki pritisak vetra q m,T ,z isti je za sve zgrade, bez obzira na njihovu veli~inu,
krutost i oblik.
Dinami~ki koeficijent G se posebno odreduje za svaku zgradu i zavisi od krutosti konstrukcije (kruta
z
iii vitka) i vrste konstrukcije (obloga, glavni noseci sistem, teme)ji).
Dinami~ki koeficijent izrazava se:
a) samostalno, za svaki od delova zgrade (obloga, glavni noseci sistem i temelji); iii
b) kao kombinovani koeficijent, u proizvodu sa odgovarajucim koeficijEmtom pritiska: G .• C po , G . Cp I.
Primena b) moguca je jedino u slu~aju malih krutih zgrada (t. 4), a u svim ostalim slu~ajevima primenju-
je se slu~aj a).
3.3 Koeficijent pritiska C p je bezdimenzionalni broj dobijen iz odnosa izmerenog aerodinamickog pritiska
vetra i osrednjenog aerodinamickog pritiska, posle osrednjavanja po vremenu i prostoru:
i izrazava se kao:
- koeficijent spoljasnjeg pritiska - C ,
(6)
•
. pe
- koeficijent unutrasnjeg pritiska - C ,
pi
- koeficijent lokalnog pritiska - C I.
o p
Veli~ina koeficijenata Cpa i Cpl zavisi od oblika i odnosa pojedinih dimenzija objekta.
Veli~ina koeficijenta Cpl zavisi od velicine, povrSine i rasporeda otvora u oblozi objekta.
Koeficijenti pritiska svojim znakom odreduju smer delovanja optereeenja vetrom (slika 1):
- tla povrSinu, kao pritisak (znak +), iii
- od povrsine, kao sisanje (znak -).
JUS U .C7 .112 Strana 3
~ ~
Strano obloge spotjna unutra~nja spotjna unutrasnja
Zna!< koeficijenta + +
3.4 Postupak p~racuna opterecenja vetrom w po formulama (1) do (5) predstavljen je slikom 2 - postu-
pak 0.
Postupkom (J) , na osnovu odredivanja krutosti glavnog noseceg sistema, uz pomoc postupaka CD iz
standarda JUS U .C7 .11 0 i ® ,@ ,@ i ® iz standarda JUS U .C7 .111, odreduje se potreban dinamic-
ki koeficijent Gz glavnog noseceg sistema, obloga, ankera i temelja.
Koeficijenti pritiska Cpe , C PI. i C p I dobijaju se iz tabela- 1 i 2 i iz slika ad 3 do 32 Qvog standarda.
Poste sprovedenog postupka Q) projektovana zgrada se svrstava u jednu od sledecih grupa:
- mala kruta zgrada (kombinovani koeficijenti G . C dati su slikama 33 i 3b i tabelama 1 i 2);
- niska kruta zgrada (dinamicki koeficijenti G dati su u tabeli 4 standarda JUS U .C7 .111, a koeficijenti
pritiska u t. 4 ovog standarda);
- velika kruta zgrada (dinamicki koeficijenti G z prema slici 2, koeficijenti pritiska iz t. 4);
- vitka zgrada (dinamicki koeficijenti prema slici 2, koeficijenti pritiska iz t. 4).
3.5 Pregradni zidovi zgrade, nezavisno od njenog oblika i svrstavanja prema t. 3.4, prove ravaj u se na pritisak
vetra q = 0,50 kN/m 2 • .
w
Strana 4 JUS U .C7 .112
JUS U.C7.110,slika 1
Oblog2 (;"cl")
Kontro!a ubrzanja .
:a~_; JUS U .C7 .111
Obloge
Kon~u~'~--------~--------------4
keije zs
no~nje
obloge
Gll!vni
nos. sisto Gz = 2,0
Ankeri
1----+------·- q
w
=q
m,T,z
·G·C
z pe
Temelji G 1,4
z
Glavni.
:nos.sist G z iz@)JUS U.C7.111
Tabela 1 - Vrednosti (G • C .) kombinovanog koeficijenta unutrasnjeg pritiska za malu krutu zgradu (slike 3)
PI of
<t
.iii>
Vrednosti (C pi G)
4.3 Ukoliko zgrada ispunjava uslove iz t. 4.1, ali je razlicitog oblika od onog datog slikama 3, onda se za
izracunavanje pritiska vetra ne moZe primeniti postupak sa kombinovanim koeficijentima (G . C ) iz
p
t. 4.2, vee se u proracun pritisaka vetra prema formulama (2), (3) i (4) odvojeno uzimaju:
dinamicki koeficijent G z :
- za oblogu i sekundarnu konstrukciju za nosenje obloge: Gz = 2,5;
- za glavni noseei sistem i ankere: G = 2,0;
z
- za temelje: G = 1,4;
z
- koeficijenti pritiska Cp prema odgovarajueoj' slici iz t. 8.
Strana 6 JUS U.C7.112
ZI DOVI
-2,0 __~
<.!) -1,0
cu
uQ. O~------------~
1,0
2,0 -'--'--~__L..__I_-..L.___I_....
o 2 5 10 20 50 100
Povrsina m2
KROVOVI
10·< rl <30·
-4,0 -4,0
cu
Q.
-10
, u -1,0
o ~"""--...L-........a...---,--", _ _ _ __
O--~--~---'--"'-----
o 2 5 10 20 50 100 o 2 5 10 20 50 100
Povrsina m2 Povrsina m 2
Sve povrsine
2,0 '__..L.--'----..L---L-__I_____-
o 2 5 10 20 50 100
PovrSrna mL
Slika 3a) - Kombinovani koeficijenti (G . Cpe ) spoljasnjeg pritiska vetra na obloge i odgovarajuce se-
kundarne noseee konstrukcije zidova i krovova mele, krute zgrade
JUS U .C7 .112 Strana 7
6
/ 6E
/
sm
y = max { z
•
Slika 3b) - Kombinovani koeficijenti (G . C ) spoljasnjeg pritiska vetra za proracun opterecenja
A' pe
vetrom glavnog nosecS9 sistema male krute zgrade
0° do 5°
1
0,75
2
-1,3
3
-0,7
Izlozena povrsina
4
-0,55
~grade
1E
1,15
2E
--2,0
3E
-1,0
4E
-0,8
J
,,-...
20° 1,0 -1,3 -0,9 -0,8 1,5 -2,0 -1,3 -1,2
• 20° do 45°
90°
1,05
1,05
0,4
1,05
-
-0,8
-0,7
-0,7
-0,7
1,3
1,3
0,5
1,3
-1,0
-0,9
-0,9
-0,9
~-
5.2 Ukoliko niska kruta zgrada ispunjava i uslov (c) iz t. 4.1 a oblikom odgovara slici 3, onda se moze pri-
meniti metod proracuna 'pritiska vetra sa kombinovanim koeficijentima (G . C pe ), (G . C P I) i
(G . Cp1 ) prema slikama 3a i 3b i tabeli 1.
5.3 Ukoliko niska kruta zgrada ne ispunjava uslov (c) iz t. 4.1 i razlicitog je oblika od oblika predstavljenog
slikama 3, dinamicki koeficijent G i koeficijenti pritiska C uzimaju se odvojeno u proracun prema
P
t. 4.3 (videti i sliku 2).
6.1 Velike krute zgrade su one koje su viSe od 20 m, tj. h> 20 m, i ciJi glavni noseci sistem ispunjava
uslove postupka @ iz slike 2 standarda JUS U .C7 .111.
6.2 Pritisak vetra na velike krute zgrade izracunava se prema izrazima (2), (3) i (4), odvojeno uvodeci u
L
-~.
proracun dinamicke koeficijente i koeficijente pritiska.
6.3 Za zgradu u celini, tj. njen glavni noseci sistem, raspodela spoljasnjeg pritiska vetra po visini z [m] data
je prema sledeeem (videti i slike 2 i 4):
a) za navetrenu stranu, prema promeni faktora ekspozicije K2z ) - slika 7 iz JUS U .C7 .110:
q =q
m , T ,z
. K 2•
m ,T ,1 a z'
b) za zavetrenu stranu, sa faktorom ekspozicije koji odgovara nivou sredine visine zgrade,
z = h/2,tj.Kfz=h/2)t·
c) za strane paralelne delovanju vetrai krov, sa faktorom ekspozicije koji odgovara nivou vrha zgra-
de, z = h, tj. K2 (z = h)'
7.1 Vitke zgrade su one ciji glavni noseci sistem, ispitan postupkom @iz slike 2 u standardu JUS U.C7 .111,
spada u vitke konstrukcije, bez obzira na odnose duzine i sirine sa visinom zgrade.
72 U pogledu proracuna pritiska vetra vaze odredbe t. 6.2 i 6.3.
8 Koeficijenti priti$ka niskHl krutih zgrada, velikih krutih zgrada i vitkih zgrada
~------------'----------------------
a) Raspored spolJosn}lh pnt!soka no zldove zgrade b) Raspodela spoljasnflh pritisaka na
bocne zidove i lokalnih pritisaka
Cpe=-l,O no krov zgrade C = -0,7
pe
1
Cpe=-l,O
Rasp odela
\
\ C>
Raspodela Vetar
prltis ka W
r p ritiska W
\
• -----.
Vetar
1
l
\
~
~
d
N Osnova z rade
.--.
t:
\ c) Unutrasnji pritisci nazidove zgrade
h-'"
~ - ~-J
r-=; .c Polozaj otvora u zidovima
11/1111/ /1/ / /1/ I / 1/ / h I ( Otvori uglavnom na navetrenoj ,
I.
1 +0/7
Strani
•
d
Otvori uglavnom na zavetrenoj
, ~.
2
strani -0,5 l
Vertikalni presek zgrade ~
Otvori uglavnom u zidovima para-
3 lelnim pravcu vetra -0,7
Otvori ravnomerno rasporedeni u
4 -0,3
sva cetiri zida
Slika 4 - Raspodela koeficijenata piitisaka Cpe , Cpi. i Cpl kod zgrada sa odnosom h/b ;;. 2 i ravnim
krovom
Strana 10 JUS U.C7 .112
. ~'mW0.Zn~1 ,
\....
15°
45 0 Za presek "m" Cp ) = - 2,0; "n" Cp ) = - 1,0
O~{~AtCt
I I Koeficlj'.m~ ur.utra§nje9 pritiska C p, i za :3 = o~ , 15° 45°
o ~ t
.. ..._
F
0
H
Otvorl rasperedenl ravnomerno
Otvcri pretezno. na stranl· A
Otvori preteino na str<:n( Ef
l,-0,2
1
::::0,2 :"0,2
+O,S +0,7 +0,4
-0,3 -0,4
: 0,2
I -0,6
~~n
0° +0,91-0,5 . -0,6 -0,7 -O} -0,5 -0,5
15-J +0,81-0/5 -0,71-0,5 -0,7 -0,6 -0,5 -0,6
45° +0,5 -0,5 +0,5 -0,5 -as -05 -0,5 -0,4
'I '
; .....J_"'"J ..., .. ..-:, •• ~_f...,.-x:~
45° Za presek "m" Cp ) = - 1,2; ,/1" Cp ) = - 0,8
I• c i
~I~''''''',4nw .I I 0:>
I 45<:)
~" A f2i;
~EIG = 15~
Koeficijent unutra-snfeg pritiska Cpo i za ~ t
0" 8
l
Koeficijent spoJjag,jeg pritiska C za h:b: 1= 2,5: 1: 1
p,e
Krovovf r... dye vode 0 .;- 15 {J
I A
I .3
I C
I D I E
I I F I
I G f
H
r-- ----
0°
15°
1+ 0,9
. +0,8
-0,6
-0,5
-0,7
-0,9
-0,7
-0,6
-0,8
-O,B
-0,8 -0,8
-0,8 .-O,i
-0,8
-0,7
45° 1+0,5 -0,5 +0,5 -0,5 -0,8 -0,7 -0,7 -0,5
" I 45° Za presek ,;n" cp) = - 1,0; .. n" Cp,1 = - 0,8
I
') 1',
".'-:;;~r;.~._
~
...... '.~~...
~*,.~~.'i'.1'.--..
C
. . , .... ~
P IA J
n I In I E I F I G fH
C Pravac vctra ~ = I I I
0° 45° 90° I
C~ ro
~ 0° Otvarl rosporedcnl ravnomerno ±O.2 ±0!2 ±0,2
-1-0;8 -0,5 -0,5 -0,5 +0,2 -1-0,2 -061-06
' ,
P E G 45 0 +0,5 -0,5 +0,4 -0,3 +0,1 -0,1 -08 , ,5 PretOlno strann A -1-0,7 +-0,4 -0,2
90° -0,3 -Oj3 1- 0,9 --0,3 -0,5 -0,1 -0,5 -.0,1 Pretezno stram\ a -0,4 --0,4 -0,2
O' A B
Preteino $trcma C -0,4 -1-0,3 +0,8
t 100
F H
Za presek "m" Cp,1 = - 1,0
1_,- 90°
0 i
----~-
i
o~jO'f-R-;; .
. Koeficijent
p
spolja~njeg
1~IDICIJ)
pritiska C
p,e I
I IF IG I
E
h:b:l=2'5:2:5
I I 45° I 90° .
0°
P,!
,'i;Q~;;Y;~.1i~~~~;S~'}J -
0° +0,9 -0,5 -0,7 -0,7 -0,6 -0,6 -0,5 -0,5 Otvorl respore(Jeni ravnomorno ±0,2 ±0,2 ±0,2
~m
Preteino strana A +0,8 +0,5 -0,4
45° +0,6 -0,5 +0,4 --0,5 -0,9 -0,7 -0,6 -0,7
PEG'
45°
, . -0,8 -0,2 -0,8 -0,2
-0,5 -0,5 +0;9 -0·4
,
0
(J
I A I I c I D.I
D B
IF IG ~
" : b: 1= 2·5: 2 : 5
~ Pravac vetra fl =
Koeficijent unutra~nieg pritiska C .
I 0° I! 45° I 909
p,1
, 0° -1-0,9 -0,5 -0,7 -0,7 -0,6 -0,6 -0,5 -'0,5 Olvor! rnsporedenl ravnomullo ~1.:0!2 . ±O,2 ±0,2
o·~m]
45° +0,6 -0,5 +0;4 -0,4 -0,4 -0,5 ·-0,6 -·0,7 Pretezno •strnna A -1-0,8 -1-0,5 -0,4
90° -0,5 -0,5 -1- 0,9 -0,4 -Oj7 -0,2 \-0,7 -0,2 Prctoino_ strullo B -0,4 -0,.1 -0\.4 L.
C
I I Prete200 stoma C --0,6 +0,3 +0,8 (J)
- I .....
'"
(J)
q
Slika 10 - Zatvorena kuca, krov srednjeg nagiba OJ
:l
OJ
If/)
~
a;
::l
I»
'~
'"C
c...
f/)
,...~
c
. h
::
:r
~
Koeficijent spoJja~njeg pritiska Cp,e " h: b : 1= 2,5: 2 : 5 Kooficijent unutra~njeg pritiska C .
60\" . p,.
'"
~, h
fJ lAIn Ie In I E I F I· G I II Pnwac volra {l ~ , 0° I 45° I 90°'
o,~jj
0° -1-0,9. -0,5 -0,8 -0,8 +0,3 -1-0,3 -0,6 -O,G Olvorl rcsporedeni ravnomorno ±0,2 ±0,2 ±O,2
Pretezno strana A -.0,4-
. 45° +0,6 -0,5 -1-0,4 -0,4 -i-O,3 -0,1 -0,5 -0,6 Pretezna stran£\ B
+0,8- +0,5
90~ -0,5 -0,5 -1-0,9 -0,4 -0,8 -0,2 --0,8 -0,2 Prctezno strana C -.0,4 -0,4 -0,4
-0,7 +0,3 +0,8
f H .t 75°
Za presek m" C
" p,J
=- 12
'
D
30'R! ~
."
h
:1:f...
,'K.aelicljent spoljdnjeg pritiska C
P
0°
I A I n '1 c
p,e
JD I B I F I G I II
. , -0,5 -0,5
·1-0,9 -0,5 -0,8 -0,8. -1,0 -10
.
h:h:l=2:1:2
Pravac velra.{l =
I 0° 1450
pritiska C .'
45 0 +0,6 -0,5 +0,4 -0,4 -9,3 -0,4 -0,5 -.0,6 Fretezno strann A +0,8 -1-0,5 -0,5
o:~m;r
Protozno ,strana B
90° -0,6 -0,6 -1 0,.9 -0,4 -0,7 -0,5 -0,7 -.0,5
4
Prelozno stroma C -.0,4 -.0,4 -0,5
-.0,7 +0,3 +0,8
Za prosek "m" Cp,J ='- 1,2
0° I
. 0
~ a
if. ~.
.
I~
Koeflcljont spolja~njeg prltlska Cp,e h:b:l= 1:2,4:12 kocflcljent .unutrasnjog pri,;ska C'p. iI
-~O. ,
I A I D I c In I I F I G I II
J
P E PUWOlC. vctr.a fi = 0° 45° 90°' 180°
A IB hi I
~"j~'.'~
I
0° +0,9 -0,5 -0,6 -0,6 -0,5 -0,5 -0,5 -0,5 ±0,2 ±0,2 ±0,2 ±0,2
Olvorl rasporodonl ravnomcrno
45° +0,5 -0,6 +0,4 -0,4 -1,2 -0,7 -1,1 -0,7 +0,8 -i- 0,4 -0,2 -0,3
. ~EiG
m .. 90° -0,4 -0,3 +0,9 -0,2 -0,3 0 -0,3
Pretezno strano A
O·
(j
A
•
fl
t ISOo -0,4 +0,8 -0,7 -0,7 +0,1 +0,1 +0,2 -1-0,2 ° Protoino strana 11
Pretozno strano C
Protozoo krov EF
-0,4
-0,5
-0,4
'--0,5 -0,1 +0,7
+0,3 +0,8 -0,6
-0,8 0
I
F-illU
0
45°
. Prosek -m-
C'
p,l· =-1.4
~f'~"~·'t:
.~
°
Slika 13 - Zgrada sa krovom na jednu vodu
I
C
-- unut~a!inJea i
Koefle/jont spolja!lnJog prltlska h:b:l=1:1:5 KoeflclJcnt priliska C P. I
~ p,e
A
If'. 1 30·
60~\i I~
o h
[J
I A I B I c In I E I F.. TG In Pravac vctra ~ =I I 0° I 45
0 I 90° 1 1800 I
o.~1f]·
0° \+0,9 -0,5 -0,6 -.0,6 +0,6 +0,6 -0,5 --0,5 Olvori rasporedenl rnvnomerno ±0,2 :1: 0,2 ±0,2 ±0,2
45° +0,5 -0,8 +0,4 -0,5 -1-0,2 -0,1 -1,0 -0,8 Protezno strano A -\-0,8 +0,4 -0,1 -0,4
90° -0,4 -0,4 -1- 0,9 -0,3 -0,4 0 -0,4 0 Prutci.no stmnn ti -0,4 -0,7 -0,1 +0,8
180°. -0,5 -~ 0,9 -0,6 -0,6 -0,5 -0,5 -0,1 -0,1 Pretolno strana (j -0,5 +0,3 +0,8 -0,5
krov EF ~0,1 -0,4
F-£[3.-H
0
45° I'rosek -m ..
Cp,l ,=: -1,3
Protoillo +0,5
°
Slika 14 - Zgruda sa testerastim krovorn c...
c
en
c
h
~
...
t.)
en
q
II)
::J
...w
II)
-------~~-~----~-
-...
~
DI
:J
DI
J:.
~ L.
C
Koeficijent spolja~njeg pritiska Cp,e za h :b: 1= 1 :4:5 Ul
T-PlojHj-J-r
c
TrenJe u pravcu ,vetra
p" fLl~-f
Rp.c:: 0,1. q.b.t {J
I A I II I c I E K
-
h
......
--
60'J~°111
',' ~
{)O +o,SJ -0,3 -OA -0,4 +0,6 -o,C} --0,6 . -0,5 -0,5 -0,4 -0,3 -0,3 '"
45° -1-0,5 -0,4 -1-O~5 -0,3 +0,2 -0,8 , -0,5 ·-0,4 -0,2 -0,4 -0,2 -0,5
A B h
A~~,,;:.·';:N"'-~!lU.,"iii>;>~~,,·-.• I;t:~
90° ·-0,4 -0,4 +0,9 ...-0,3 -0,3 --0,4 -0,4 :--0,4 -0,4 -0,4 -0,4 -0,3
n n 1800 -0,3 ~1-O,9 -0,3 -0,3 -0,2 -0,3 -0,3 -0,4., -0,4 ""-0,6 -06, I -017
C I m - I
0° + 1800 - Presek
,P,
"m" C 1= -1.3: Presek "n" C P,1= - 2 ,0 :;. <'~;.t.;
i
~
m- ~~-m
, 1
~
A o~ %- B' Koeficijent unutra~njeg pritiska C . za pravc:.c vetra {3 =
p,1 0 0
45°
I 90°
I 1800 I
t O,tvorl rasporedcn/ ravnomerno
~+02 , ~ - -\:o?
_ ,'-4
-1-0,4
I H? ~:~
._ , .....
I. b
O
.1
Pretolno strana A
- Preteino strana n
Pretezno str£lnn C.
-l-0,8
-0,2
-0,3
--0,3
+0,4
I -1-
-0,3
-0,3
-/-0,8
-0,2
0,8
--0,2
I
P I A B C D E F G II J r--Kl-Lj-M-
. II · II
I
' ~~-j 90° -0,5 -0,5 -1-0,9 -0,4 -0,8 -0,4 -0,8 -0,4 -0,4 -0,4 -1,0 -0,4-
------
t
fJ
O' A J -
•
E
n
F'
G
rt
KID
t
0°+ 90 0
Koeficijent
Presek "m" Cp, 1= - 1 ,1; presek "n" CP,
-.
Slika 16 - Odsecen ravan krov
.,
""~':"""~""''';t''i''~~~
'. •
Kocficljont spoila~njeo pritiska C e
_~ • P. t{oeficijcnt unutrasnjeg pritiska Cp • 13= I 0°
"/. 4
I_ I .. / objckl6 h:b:1 ,,-,; 1~ 1~ 10, Izmcdu vcllklh ;ddova i
-, J -~: rV,.,a "I,a,v0=1" 2'3
K
Krovovi 20·
II
/J A B ,. e D
I
EI r'I
G II J K
0° -1-0,8 -0,5 -0,7 -0,7 -0,2 -1-0,6 -1,0 -0,6 -0,5 ' --0,6
45° -1-0,4 --D,S +0,4 -0,5 -0,3 -1-,0,2 -1,3 -1,4 -1,0 -0,7
90° 0,4 -0,4 -t-O,B ~0,3 -0,4 -0,2 -0,3 -0,3 -0,2 -0,4
------
o.~
0-:- 45° . Presel< -m-
p c I =- 1;2; presek IOn" C . = - 2,4
__ , ' P,'
-
11.1
... ,.... ....... • ................._ . . _ 1
! W ..
f1
......
I
D E F II J K I h
....,
~~~~~~~,,~:,. .~J
G ....
-1 .. 0,8
I
i
0° ~1-O,8 --0,5 -0,7 --{-0,8 -0,7 f --0,3 -lO,S --0,4 +0,8 II,,)
45° -/-0,7 -0,6 .-I-O,4 "-1- 0,6 -1-0,8 -04, -02 ~ -1-0,6 -0,7 -1-0,7 I
-1- 0,3 -0,7 -1-0,7 -I-O,3 -1-0,4 -0,4- -0,3 -1-0,2 -0,6
I
60° -1-0,2 I
C '':'"'''-=--:-..:=:' 180 0
-0,5
.. -1--0,9 -0,8 -0,5 -0,5 -0,8 -0,4 I --0,5 --0,2 -0,5 I
I
0.1$ : · t
•
b
:n:
-- ..... Koeflcl!,ont prltlskil- Cp ~o h:b:J .... 1:2;4. Jedan kraJnJI ~Id Jlotvoren.
P I _A
I n r C
I D
I B-1 F j ~GI II
J
J I I(
I
I
A B A B C 0 ./
I
0° -1-0,9 -0,7 -0,7 --0,4 ...... 0,7 -0,8 -0,2 -0,7 -.04 --0,7
E E 45° -1-0,5 +0,7 +0,8 "-0,5 ~-O,7 -0,4 -~O,3 -1-0,7 ,
-0'6 -/-0,8
f f 60Q -i- O,1 -f- 0,9 +-0,9 -0,6 -I-O,9 -0,4 -0,3 -}-0,9 -0,7 1- 0,9
-1-0,8 -0,5 _ -/--0.3 -0,3 -.0,4- -l~O,8 I -0,4
......
90° -0,5 +0,8
- ,! - ----
~.1C777
+0,8
l{oeflclJent prJtl!llw Cp ·;10 h:b:1 - -f :2:41, ({va" cJU{I 0(: kll :rIde lfolVOrOllilc l
GIG
Krov 30·
J
p I c I D-'_ E
--- f
F -1_ 0'1, I
!r~ ~ I- J
I K:=
l2iTlfYi 0°
4SO
60°
-0,2
-1-0,5
-1-0,7
-0,7
-04,-
-0,6
-0,7
+0,5
-1~0,5
-0,2
....... 0,4
-0,4-
"1-0,4
~·tJo." - I
-0,9
-0,3
-0,1
-0,5
-0,6
-0,7
-0,8
0
-0,3
I
1S
C ~ 1
;:.:r...:..-:-.:.:=:
KooflctJent prrtlska Cp 2&1 h:b:r. - 1:2:4. ~va "rnInIa lldn .otvorona.
- -
o.
Db
I
~
• b ...
It P.. I A TD-rc
.. I D._
I G i-
I
I~
-1.
I J
J K
A n A B C 0
0° -1-0,9 -0,7 -0,7 -0,4 -0,2 -0,7 -0,4- -0,7
45 0 --1-0,5 -0,4 -0,1 -0.3 -0.3 ,
-0-4 -0,8 -0,3
E E 60° +0,3- -0,2 -1-0,1 ,
-O'S ....,0,3 -0,1 -0,8 -I-O,l
f F
60° f<raJnlJ presek Cliibu\) krovn nn dvo Vade) '0 "'" ~I-O,7; 1I ~ -O,G: 0 0= +O,G; f """ -0,0
. - - ::~
- -.- ------ -------
•
, Slika 20 - Zgrada otvorena na dve strane
$
T
1- -
~", I(ooflcljcnt prltiska C
~----------------------------------------------------------
',Zit vrh I podnoifo krova eJl ·.za prednju..l :lOldnJu stranu xlda
Xrov -5' -p--.---...----,r----.,..---r----r---_
ACEG
J3 DF1"ilJ'~.
/nw fJ IA '" n c I I DIE I FIG I
H {J J K t
. . I I LIM.
hc:O,8b ./JllKM J 0° -1,0 -1-0,9 -1,0 +0,9 -0,7 +0,9 -0,7 ··[-0,9 OQ -1-0,9 -0,5 +0,9 -o,S
F
...~".
h'·O,4h I~D
("~1K
..... ,,:
LH
t
45°
135°
1800
-ITO
-0,4 -1,1
-0,6 -0,3
--i-0,7 -0,7
-0,7
-0,6
·+-0,4
-1,0
-0,3
-0,5
-0,9
-0,6
+0,8 -0,5 +0,3
-1,1 -0,9 -1,0
-0,3 .-0,6 -0,3
135·
1800
45 0 +0,8
-1,1
-.0,3
-0,6
+0,6
+0,9
+0,4
-1,0
-0,3
-0,4
+0,4
+0,9
?t
P
o·
C=2,2b
A E
B F I
CG
0 H I
I -
I\}.n~
ROtW
~a (\ = ~5:. prosek kro~D amo('C pl , vrh ::-2,0; Cpl , podnoije - +1,0
Zo ~ = 60, prosok J:lda ~w C pl,k ""' -1.0; C pl , j=O + 1.0
-ty,I
__ WM Za P := 00'. tanoonclJolno trenJo AO = 0,1 qui; HVI "'" 0,1 qh'l q = qg,T,h
~
£_?~
BID 0° +0,6 . -1,0 -0,5 -0,9 -~
h=OI:,:L~&~;;QJ,to,Oh I_Kr_ov_O~vl<_p-la-tfO-r_mo.,__--.,__--,_-_1
h:""O,511 J& K
~~y....':'t-li't, 45 0 0,1 -0,3 "7-0,6 -0,3
Jt 90° -0,3 ,
-04"· -03 , -0,4
o~j-r~l~
P A II C D
o~"
:::t r~Hlt'.fb
KraJevl krova na dvo vodo
~~l
90° 1800 -0,3 -0,6 +0,4 -.0,6
W= La 11 "" 45'. prcsek. -l'!"
Cpl , podnozje = -0.2
Cpl , vrh "'" -1.0; Za (l =- 45', prosek -m... C pi, vrh = -1.5
'-
C
en
C
Cpl , podnoije =1 ~·U,5 h
Za p = 90', tangcncijalno tr.enJo n~ 0,05 gbl Za p= 90' kr.ov i lrooja koo u a) :-'
.....
.....
" q = qg,T.h r.J
en
q
ell
::J
ell
.....
Slika 22 - Otvorcna nadstresnica ......
-----..0lIlIIII
(/)
q
a) l<ooflcljent pritiska C p b) Kt'eflcljent prltlJ~,a C p Q)
;:)
P= 0·, 45" A + 0 puna duz/na l!l prl!iw~~vo Voza III u5kludl~tenou nlaterlJata Q)
00
p =. 90" A ,;- 0 scmo doo I' p ::-, 0·, 45°,180. A + 0 puna duilna '-
Ii ;~ !)O' A + 0 sarno deo I' c(/)
'(roy
A
+ 10·
C fJ
j··--A-----I----n---·····r- c --I D
Krov +10· c
h
A"" . Cc;=t>Ro·
~~O.
~
-'f Jt;~:
~O=rh~
V""\ Krovovi platforme
:"
-"
J&K 0° . -1,0 +-0,3 -0,5 -1-0,2 h:;O,5b 0,811 -"
t-J
b\... .,\.~\~~t.l.~~i
45° -0,3 -J-O, I -0,3 +0,1 I'
p AI n---l c
'~~A~ Q.::1
~I
90° -0,3
~T~1fjl-h
-O,J 0 0 D
O·
: KraJovl krova no dvo voda
\.
O.1qbl q = q R a.... O.1qbl
g,T .h
I
I
{3 A B C 0 L M N 0 P Q
_.90 0
0
-0,3 -0,3 -HJ,9 -0,3 -0,8 -0,7 -0,5 -0,3 -0,1 -0,1
30 Presek ·m· Cpl.:: -1,8 sa C· p , I min = -2,5 = Cpl
Koeficijent unutrasnjeg pritiska {3 = 0
0
30° 90
0
-
o Otvori rasporcdcni ravnomerno (prozori i vrata zatvoreni) ±0,2 ±0,2 ±0,2
Otvori na strani A dominantni (prozor Y otvoren) +0,4 +0,7 -1,0
51 ika 25 - Hangar sa Otvori l1a strani C dominantni (sva vrnta otvorcna) -0,1 +0,6 +0,8
zakrivljenim krovom Otvori na strani C dominantni (sarno vrata X otvorena) :""1,5 +0,7 +0,4
'------ ---""'---------- ---
c..
C
(I)
c
h
~
....
I'J
(I)
q
I»
~
I»
....
CD
Strana 20JUS U.C7.112
Cpe.
Cpe. -1.l
-1,3
CpeaO,8
CPI -00,8
Cpe :.
-I)
r- t
...
JUS_U.C7 .112 Strana ~1
a) Balkoni
pi il Cp1
I~
0,2 5 1,9
1 1,35
?arapet
; I
~ 0,01
I
I- 5
~ .,'"
q 0:031 - 4
~_~3
."-
Slika 29 - Parapeti
JUGOSLA VENSkI
STANDARD
Omove proracul1C! ,gradevinskih konstrukcijG
OPTERECENJE VETROM
JUS
Optereeenje vetrom ostalih gradevinskih U.C7.113
SA OBA:"iiZNOM konstrukcija osim zgrada , 1991.
PRnlENOM
cd 1992·03-27 Pravilnik br. 15/01-149/116 od 1991·08·07; Sluzbeni list SFRJ 6 br. 70/91.
Bases for design of structures. Wind loads on structures. Wind loads on other structures
SADRZAJ
Strana
1 Predmet standarda i podrucje primene . . • • . . . . • . . . . . • . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . • . . . • . 1
2 Veza sa drugim standardima . . . . . . . . . . . . . . . • . . . . . . . . . . . . • . . • . . . . . . . . . . . . • . . • . 1
3 Definicije i osnovne formule za proracun . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ". 0 • 1
4 Opterecenje vetrom pojedinacnih stapova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . • . . . . . . . . . . . . . 4
•
5 Opterecenje vetrom ravnih reSetki . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . • . . . B'
5.1 ReSetke od ostroivicnih profila . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
5.2 Resetke od kruznocilindricnih profila . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . , , < .9
6 Opterecenje vetrom trozidnih i cetvorozidnih resetki od ostroivicnih profila . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
7 Opterecenje vetrom trozidnih i cetvorozidnih reSetid od kruznocilindricnih stapova . . . . . . . . . . . 11
7.1 Priblizna metoda proracuna opterecenja vetrom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
7.2 Tacna metoda proracuna opterecenja vetrom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
7.3 Resetke od kvadratnih stapova zaobljenih ivica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . " . . . . . 22
8 Opterecenje vetrom punih konstrukcija . . . . . . • . . . . . . • . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . • 22
9 Opterecenje vetrom 'mostova ... '. . . . • . • . . • • • . . . . • . . . . . • . . . . . . . . . . . • . . . . . . • . . . 26
Ovim standardom se utvrduje nacin proracuna opterecenja vetrom gradevinskih konstrukcija, izrade·
nih od materijala prema standardu JUS U .C7 .11 O. Odredbe ovog standarda ne primenjuju se na zgrade .
3.1 Opterecenje vetrom ostalih gradevinskih konstrukcija izracunava se iz opsteg izraza za opterecenje ve-'
trom w (prema JUS U.C7 .110):
Izdanje na_
I izdanje SAVEZNI ZA VOD ZA STAN.DARDIZACIJU shjeziku
Strana 2 JUS U.C7.113
qw = q m,T,z • G z • C, [kN/m 2 ] (2)
gde je:
qm,T,z - osrednjeni aerodinamicki pritisak vetra definisan u standardu JUS U.C7 .110, u kiJonjutni-;
ma po kvadratnom metru; I
I,
- dinamicki koeficijent, izracunat prema standardu JUS U .C7 .111 za konstrukciju u celini; I
1\
-:- koeficijent sile, iii koeficije~~ -'~!P~E~~~()v_o~ standardu izraien kao: I;
Cw koeficijent sile;
CN - koeficijent poduine site, u pravcu duvanja vetra, I
CT - koeficijent poprecne sile, u pravcu upravnom na duvanje vetra.
Koeficijenti sile definisani su u t. 3.2 ovog standarda, a velicine su date odgovarajucim tackama za sva- I
ku od konstrukcija .
. Povratni period vetra T (god.) sadrian u velicini q m, T ,z - odreduje se za svaki od projektovanih kon-
I
!
strukcija (ako to drugom tehnickom regulativom iii uslovima projektnog zadatka nije drugacije defini-
sano) iz standarda JUS U .C7 .11 O.
Ostale gradevinske konstrukcije - sve gradevinske konstrukcije i konstrukcioni delovi, osim zgrada da-
,
tih standardom JUS U.C7 .112.
2
1 EfektivnapovrSinaA [m ] (slika 1) - projekcija izloiel':e povrSine konstrukcije na vertikalnu ravan nor-
i S
malnu na (horizontalni) pravac duvanja vetra.
\
JUS U.C7 .113 Strana 3
a)
Efektivno
povrsina
resetkaste
konstrukcij
b)
o
~
:E
Izloz~na di
povrsma pune>
konstrukci· e
Efektivna povrsina
pune konstrukcije
Slika 1 - Znacenja termina: izloiena povrsina, efektivna povrsina i koeficijent ispunjenosti resetkaste
konstrukcije pri delovanju vetra na konstrukciju
3.2 Koeficijent sile Cw - bezdimenzionalni broj dobijen iz odnosa izmerenog aerodinamickog pritiska ve-
tra na konstrukciju u celini odnosno njene delove i osrednjenog aerodinamickog pritiska vetra:
cw (3)
Koeficijent sile iz izraza (3) izraiava ukupno (rezultantno) opterecenje vetrom na projektovanoj kon-
strukciji, iii komponente rezultantnog opterecenja vetrom, posle osrednjavanja po vremenu i prostoru.
r
f
Opterecenje vetrom pojedinacnih Stapova izracunava se po izrazu (1) vodeci racuna 0 izduzenosti stapa,
uvodenjem redukcionog koeficijenta k:
w = k • (q . G • C . AJ, (4)
m,T,z z
Izduzenost Stapa je odnos sirine Stapa upravno na pravac duvanja vetra i duzine stapa (A = hex/I, vi.
deti skice u tabeli1 ) . - ~
Velicina redukcionog koeficijenta k data je u tabeli 1.
Kod zaobljenih i okruglih preseka na velicinu koeficijenta sile utice rezim strujanja vazduha oko prese-
, ka stapa, izrazen preko Rejnoldsovog broja Re, definisanog u standardu JUS U .C7 .111 kao:
. b
Re o,685 • 10 5 • V
m,T,z
• b
(5)
v
gde je:
vm, T ,z - osrednjena brzina vetra na visini z[m] sredine Stapa iznad terena, u metrima u sekundi;
b - sirina stapa upravna na pravac duvanja vetra, u metrima;
v - 1,4607 • 10- 5 m 2 /s = konst. kinematicka viskoznost vazduha iz standarda JUS U .C7 .110;
q m, T ,z - osrednjeni aerodinamicki pritisak vetra prema standardu JUS U .C7.11 0, u kilonjutnima po
kvadratnom metru;
Gz - dinamicki koeficijent za konstrukciju u celini, prema standardu JUS U .C7 .111.
Velicine koeficijenata sile date su u tabelama 1,2 i 3.
'--
Tabela 1 - Koeficijent sile i optereeenjc vctrom stapova prostih
• Opterecenje vetrom stapa:
normalno na osu stapa wn
~
;.
•
%.j.'~~
k . [q m. T ,z • G z . Coo'
==
n
As ]
}
z[m] ~ViSina iznad terena sredine
As :=
stapa
hi} • I [m 2 ] efektivna po-
tangencijalno na osu stapa w:= k' [q T • G . Coo' As]
, vrsina stapa
i siozenih ostroivicnih preseka t m.,z;;: t
Normalnn 6J1a Wn ., .... kl,·p enOl) A~. il tana. Gila Wt,l- kVt!C( 00 As· Votar upravon na dliOu osu. Za I< I, p" vidi pod 3
Konstruktl"l1l
TJ · ,
I - dullna . -Jt
w~
.t-!h
w
/' 'l{if 'I{~ t Wt~ element I
o.~~
W t
o.-l~.l 'TLl Wn
element. .
°1:/L =-.
W,
0'- h ~ o.-Th;~ O'-I]~
..l!=w "lll ..Lfjfolh I
~~ino ~ ...11- O,1h 0,4501-- '
.1~1,1h-- O,43!1-+t--
OSnDY. A = h·1 · n
8)~ 45° --/-1;8 +·0,8 +2,1 +1,8 --1-0,85 +O~85 -j41,5 -0,1 "1-1,2 . -1-0,9 +1,85 -f- 016
c Cl
uIV 0 900 +2,0 ~-1,7 -l t 9 -1,0 . +0,1 -j-1,75 -0,95 +0,7 -1,6 -j-2,15 0 -f-O,6
Cl
~ .g 135 0 , -1,8 --;-0,1 -2,0 +0,3 -0,75 +0,75 -0,5 ~1-l,05 -1;1 -l-2,4 -1,0 ~~·0,4
'';;
c
0
C 1800 -2,0 --}-0;1 -1,4 . -1,4 -1,75 -0,1 -1,5 o· -1,7 ±2.1 -1,8 ·0
._
IV co
)(J
'0 c
0;:
~
0
Wt~ Wt~
T:E.
IV
o en
~ ~
2
o.-II W~ -h-I. . .·.O,48h
o~
1
h
I~h-I
t==C>
Wn
0°
45°
90°
-1-1,4
+1,2
0
0
-l-1,6.
-1-2,2
-F2,OS
' -1-1,95
:1:0,5
0
-1"0.6
~+O,9
.. +1,6
. '-[-1,5
0
0
.. -l-1,5
.- "·1-1,9
·-1-2,0
-l-1,8
0
+gJ
-~-O,l
-1-2,1
~-lf4
0
o
~1-l,55It
--1-2,0
co ....c ~
korlstltl h C( -4)
Za odnos strana u bo~noJ proJekclJl.
~
Odno!; stroml k 1, P 2.<1 prescka lel,p = Cr.,jCr,oo;
2°1' 351 50 10()---f-
t..
C
en
C
h
DD
00 Odnos strana
3I ' 1/Itx .1 0
......w
5
~. <~. k,.,.
.-- IV d. J( I " -..J
0·- (u bo~noJ
.::t. '0
:30;:
"0 IV
IV 0
0,60 0,65 0,75 1 ~~!S5. I Ot9o,~L _(~95~-' 1,00
projekclj/)
za preseko en
!:f
o:.::t.
I~ ./, ·1 1<11 Za preseko Izmedu kr;1JnJlh plO~i2 kr,YJ = ltO Q)
::J
Q)
-- . --
{3
I Kvadrat 0
0 0
I 45
-r 1 --
b :e; 50 Cf 1,3 1
V. Re ~ 5' 10 5 Cf 0,75 1
~
r 1
{r] b= 6'
Re ;> 106
Re ~ 2' 10 5
Cf
Cf
0,5
0,6
-
1
r 1
b= 3.,
Re ~4'10s Cf 0,35 -
(3
Pravougaonik i romboid 0
0
90
0
*' ill
r 1
i)=12 Re ~ 105 'cf 1,1 0,5
r 1 ' -
i)=4" Cf 1 0,3
r 1
-~- .Cf 1,3
~
b 50 0,7
~
r 1
/j ill"
i)= 12 Re ~ 10 5 Cf 1 0,7
b r
r 1
i)="4 ~C f 1 0,7
(3
Trougao 0
0
60 0
r 1
v.. -
ty 50~- Cf 1,3 0,75
~ L= 1
~
Re ~ 10 5 Cf 1,2 0,75
b 12
r 1
i)= 4" Cf 0,8 0,7
- -
I - duiina !tapa;
s
Re - 068S'10 ,v m,T,z 'b-,
I
(3
lib ~ 100
0
0 90,0
c
~~
"0
-K) ~=O
glatke zice, Stapovi,
cevi
R
e
;;.. 2 . lOs Cf 0,5
:!
I
~ ~rapava povrsina R ~ 10 S Cf 1,2
-1O-1s e
'(3 -
0 .~ = 002
c: b '
'>
•
.N
:::J
~
0 umereno glatke zice R ~ 2 . lOs Cf 0,7
0- e
I
.::&. ~.
co
+-'
i stapovi ~.,""-'
'c '1/'1
i
'c ~ 10 s
>()
_yrlo hrapava povrSina R Cf 1,2{1,3) 1) I
-v*
co
c: .(,)
e
:0 '';::
~ = 008 !
Q) :§" b ' ~ 2, lOs
'0' Q)
glatki zicani kablovi') R Cf 0,8(1,1)
.:l.. ,- e
...
-
~rn
gl atka povrSi na Re ~ lOs Cf 0,9 0,4
"'-
13
1. cilindar ~
b
=1 Re ~ lOs Cf 1 0,7
.I:.
'c
.(,)
b (1. ~ ~ 2
b
Cf 0,9 0,9
'~ e
"C ~ = 01' Cf 1,1 ~0,5
c:
(2 b
• ~
.I:.
~
+-'
:0
""Sl
.I:.
'c
.N
:::J ~
b
e
b (3 I
2. cilindra
e _
b-
~~2
e _
1 R, ~ lOs
e (:f
Cf
1
0,9
0
0,15
~ > I .. 0,1 Cf
.::&.
.~
z .t:
0
0-
co .
I
I
b-
e _
1,1 0,15
I
1 {R ~ lOs Cf 1 0,2
b-
KV 3. do n-ti
cilindar ~~2
b
e
Cf 0,9 0,15
Optereeenje vetrom ravne resetke sastavljene od stapova ostroivicnih preseka, upravno na ravan reset-
ke, dato je izrazom:
(6)
gde je:
Q
m
,T ,z - osrednjeni aerodinamicki pritisak vetra,odreden postupkom 1 u standardu JUS U .E7 .110, u
kilonjutnima po kvadratnom metru;
G - dinamicki koeficijent, odreden po standardu JUS U .E7 .111;
z
c--,,"00 - koeficijent sile beskonacno duge resetke (tabela 4);
'P = A/A - koeficijent ispunjenosti - odnos izloz.ene povrSine As stapova resetke i povrsine konture
reSetke A (slika 1);
k - redukcioni koeficijent koeficijenta sHe C , za resetku konac.ne duzine (tabela 4).
noo
Redukcioni koeficijent k
'P;'A/A=
s I· 0,25 a,s 0,9 I 0,95 1,0
Odnos
l/h r = 5 0;96 0,91 0,87 0,77 0,60 strana :8
=20 0,98 0,97 0,94 0,89 0,75 te~etka
=50 0,99 0,98 0,97 0,95 0,90
=00 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0
Opterecenje vetrom ravnih reSetki u nizu proracunava se za svaku resetku pojedinacno, uzimajuci u ob-
zir zaklonjenost prethodnom resetkom preko koeficijenta zastieenosti k x ' datog tabelom 5.
AsiA ='P:::' 0,1 I 0,2 0;3 'I 0,4 0,5 0,6 0,8 1,0
Ravan Ravan
lie selke I reselke ILl
h iti h f --l- q
rr_ : qx=k·q
qXJ _ Faktor
zasticenosti
L -----...!----
razmak
x
re~etki
Opterecenje vetrom nwne resetke ad kruznocilindricnih stapova, upravno na rClV3n resetke, iznosi:
W
n
= k . (q
m,T,z
. G
z
. C
n
. A)
5 '
[kN] (8)
1,0 ---Q~S=
~ ....
~
•
I
-r-
-\\ -\ ---- r-
11-
-
'.4:r::=::::e;3~ ..
..\\\-
-j';~'-:-:
~~.
--r--=
~ . , ~;
~~-~. ~-;t
0,5 .--+---..- -+
~-r~u-~~~
--' -~---..-... nr I rr:~ -O~
_~-
1
._ •. 1, ~ ...
0,2
(Svi stapovi resetke su u istom reiimu strujanja)
I I I I I I I I I I I I' I I I~
3 5 6 7 8 9 105 2 3 5 6 7 8 9 106 Re 2
Optereeenje vetrom na reSetkastu konstrukciju ciji su stapovi od ostroivicnih profila, a preseka je je-
dnakokrakog trougla iii kvadrata, izracunava se po formuli:
(9) - _
gde je:
~ koeficijent kosog delovanja vetra u odnosu na ravan izlozenog zida konstrukcije (dat je ta-
belom 6);
koeficijent sile, dat slikom 3;
q m,T,z - osrednjeni aerodinamicki pritisak vetra, odreden postupkom 1 iz standarda JUS U.C7 .110,
u kilonjutnima po kvadratnom metru;
As povrsina projekcije stapova resetke izlozenog zida konstrukcije, upravno na pravac vetra, da-
ta u t~ 3.1 - efektivna povrsina (slika 1), u kvadratnim metrima;
Gz dinamicki koeficijent konstrukcije (JUS U .C7 .111).
Strana 10 JUS U_.C7.113
Tabela 6 - Koeficijent ~ kosog delovanja vetra u odnosu na ravan izlozenog zida konstrukcije
-
a b c
1
,- r
f) (
! sve vrednosti 1
3 1/
~
~
y=As/A
20 ~13 ~45 1 + 0,60 I{)
I I ) 11 T
I I I I I I
4,0 i"~. I I I I
..
I I
I I il I I I I I
~
"-
~ v T
!'
"'"
,/
./ r-------
I
A :t
""" !'oo.c
,
1'. V !T
3,0 . ~
l"- I} II
r ...
:, "" ~
i""'o,., '# 1'0. if.
'"""
I ...
'" i'
I
-10stroivicni stapovi
2,0 I ..
:-
f'
~
.... I
" ... -10- ;.~ •• -:--
10-;.10
I
I
I
I
I
I
o 0,2 0,4 0,6 0,8 1,0
= JC ··W
I Wi I
--
I Delovanje vetra
w.I 'K.I
I II III IV
a b c d e f
1
III n t 0,57 0 0,43 0
WI,n
~
t n
• 'rr _IlL
oW in
I Ut
2 W n t WI, t 0 0 0 0
• -
4
n
W
t II
lY
t
,JR'
n
IV t
n
0,1520
-
6
~ t
W n
1 ill
t
Wi ,t 0 0,1862 0,1862 -
-
8
~
~
t
n
t
\
Opterecenje vetrom reSetki koje se sastoje od kruznocilindricnih stapova izracunava se na dva nacina:
a) pribliznom metodom;
b) tacnom metodom.
Po pribliznoj metodi, opterecenje vetrom, odnosno komponente opterecenja F N i F T (videti sliku 8),
dati su sledecim formulama:
.J.
Strana 12JUS U.C7.113
(11 )
FT (q • G ) . C . A, [kN] (12)
m,T,z z T s
gde je:
Gz dinamicki koeficijent za konstrukciju u celini, odreden postupcima iz standarda JUS
U .C7 .111;
Cw ' CN ' CT - koeficijenti sile (slike 4,5 i 6).
Proracun optereeenja vetrom\~, FN i FT po formulama_ (10), (11) i (12) moze se sprovesti pod slede·
cim uslovima:
- svi stapovi reSetkaste konstrukcije moraju biti u istom rezimu strujanja; iii su svi u potkriticnoj, iii
su svi u natkriticnoj oblasti Rejnoldsovog broja Re;
- koeficijenti sile Cw ' CN , CT dati slikama od 4 do 7 primenjuju se bez obzira na stepen hrapavosti
povrsine pojedinacnih stapova;
· - komponenta Q opterecenja vetrom iz slike 8 je zanemarljiva;
• - ako je koeficijent ispunjenosti I{) > 0,5, u proracun se uzimaju one vrednosti koeficijenta sile koje od-
govaraju I{) = 0,5.
Prilikom izracunavanja koeficijenata sile C , CN za resetkastu konstrukciju u celini, u slucaju promen-
· w
, Ijivog precnika pojasnog stapa d G , u proracun Rejnoldsovog broja Re uzima se onaj precnik koji daje ~#
veci koeficijent sile Cw i CN •
Za raspodelu po pojedinim zidovima reSetke sila w, FN i F T , iz formula (10), (11) i (i2) redom, po-
trebno je izracunati koeficijent zaklanjanja f.
Koeficijent zaklanjanja f dat je formulom:
2 (13)
f = 1 -1{)* + 0,25 . (I{)*)
gde je:
(14)
(15)
gde je:
I{) - koeficijent ispunjenosti dat u t. 3.1 (slika 1);
I{)* - aerodinamicki koeficijent ispunjenosti;
C N1 koeficijent sile za ravnu resetku, dat u t. 5.2 (slika 2), gde se pod ravnom reSetkom podrazume-
-
Cw
1,0
~---
_1_-
• A
tp =~=
0.1 "
Q2
03 [-]
0-4
1
~=I
Il-
====.:.. I -_
---- -- .--------------===-=._-_.
-
-----------~-=::::-
---.-.-- -r------- --------------
- - -:. ::::~~-=-~~~---=-==~~---=:- --_. _ _ _ _ _ _ --. -:-
!
-~==t~__==___=__=_-==-_=-
- _ _ _ _ _ _ .+__
!
_ _ __
-..:::::=::===-=-
-~=-
0,5
=====-::- ._-_ I _-===-
(Svi stapovi resetke su u istom reiimu strujanja)
I I I I I 1 I I I I I
3 5 6 7 8 9 10s 2 3 5 6 7 8 9 106 Re 2
/
Slika 4 - Koeficijenti resetke od kruznocilindricnih Stapova preseka jednakokrakog trougla
•
Strana 14 JLJS U.C7~113
0i2.
1,5
-A.~
1,0 I-
--
'~-.
! ...
I
3 4 5 6 7 8 9 10s 2 3 4 5 6 7 8 9 10 6 Re 2
, ~--
·· .. T5
JUS U.C7.113Strana 15
2,5 --- ~- ..
"""
CN
( Cw)
~i
----;-. . d G [ m] _
: i
l vm,T,z~/sl ::L
I
I
t=
I
~
---- - ---.---.- -- --- -- -. - --~ ----------~ -
=-~ -~=__=_-:. --=-=-==-=~-=-==:::~~-:--~-:===.:._~- -:-~.~:-=_=~--:== =~_=.==_:=_==?--:~=::_=:.:~,:=~2~_::.-~~~~~==~~·:=_=__=-~=_~~-
_ _ c _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ •_ _ _ _ _ _ _ _ _ • _ _ _ _ ... _. _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ~ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ~ _ _ _ _ _ • _ _ _ ... _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ .~_~ __ - _=_=~-~==-==___=
_ _ _ _ _ _ _• _ _ _ _ _ _ _ •_ _ _ _ _ _ _ _ _ _
-~
j
--
i .
L .. .,2-+----
-
. "'c~~
~.--
- :::s:;;;,----;-......-~ -\;.
•
.
1,5
f -. .
-_
c
.. -I
. ±::±:= !
==
::::: O,t
c=::
~
A 0,2 ~~ I
IP= 5 = 03 r
==-~
--=
1,0- == ','.'
A { 0,'4
0,5
L
tid
-- .
(Svi stapov; su u istom reiimu strujanjaJ
I I I I I I I I I I I
3 .. 5 6 7 8 9 105 2 3 5 6 7 8 9 106 Re 2,
Koeficijent W
w.I = j(.I W [KN]
Delovanje vetra
sile
Optere- iK'j
[ -] [KN]
cenje
JC1 XII XIII JCIV
zida
a b c d e f 9 h
N
n '0
1 f
1
t ~
C
w =C
N CIt.
I-:. Wi,n - -
1 + f
0 -- 0
1 + f
n tin III n ~
CI
t ~
~
2 Wn 51. 6 (J
Wi,t 0 0 0 0
II
~
N
'0
n
0,7071 0,7071 0,7071 . f 0,7071 . f
3 C
III
- -- ----- ----
-= =l
w 1-. Wi,n
CI 2(1 + 1) 2(1 + 1) 2(1 + fi 2(1 + f)
CT
n III )Ifllt
- ....... 0
tlV [IV n
~
CIt
4
W
If; 51. 7 c.i-
II
Wi,t
0,7071
2(1 + f)
0,70~
2( 1 + 1)
0,7071 . f
----
2(1 + 1)
0,7071 . f
---
2(1 + 1)
~
N
"0
1 0,25 f 0,25 f
III
-
0/ NIl""\
5 C
N
= Cw 1-. Wi,n ----
C'I 1 + 0,5 f 1 + 0,5 f 1 + 0,5 f
cr
7 - ....... 0 I
I ~
CIt
z 0,3 f 0,3 f
6
W 51. 5 (J
Wi,t 0 -
II 1 + 0,5 f 1 + 0,5 f
~
N
:'
III 0,9 0,5
~
7 C I-:. Wi,n 0
VJ
e-
CI
1 + 0,8 f 1 + 0,8 f
'I' III
- ....... 0
en
ZI
~
I 0,45"
8 51. 4 c.i ---- ~~ 0,18 f
----- -
Wi,t
II 1 + 0,8 f 1 + 0,8 f 1 + 0,8 f
~
N
'0
0,25 _. 0,25 _ f
9 C
w 1-.
""I. W.
l,n
---- ---- -
+ 0,5 f + 0,5
IV ~ CT
- ....... 0
CI
f f + 0,5
Y ~ CIt
~
/' I
10 W 51. 5
(J
~
Wi,t -0,28
- 0,28
-- - 0 -
I: f + 0,5 f + 0,5
~
r Strana 18 JUS U.C7.113
Ukoliko se pojedini cilindricni stapovi i reSetkaste konstrukcije nalaze u razlicitim rezlmima strujanja
vazduha, neki u potkriticnoj a neki u natkriticnoj oblasti Rejnoldsovog broja Re, onda 58 proracun
opterecenj a vetrom mora sprovesti po tacnoj metodi.
Proracun po ovoj metodi moguce je sprovesti i za konstrukcije ciji su svi stapovi u istom rezimu struja-
nja (videti t. 7.1)
Opterecenje vetrom W, odnosno komponente F iF, izracunavaju se iz geometrijskih i aerodinamickih
N T .
osobina stapova posmatranog zida resetkaste Konstrukd\e.
Ukupno opterecenje vetrom W, odnosno komponente F N i FT (komponenta Q je zanemarljive '.;elicine,
upcrediti sa t.-7.1), obuhvata sledece delove opterecenja vetrom:
a) na stapove resetkaste konstrukcije - komponente FN i FT
. ,m ,m
b) na ~vorove resetkaste konstrukcije - komponente F N ,k i FT ,k
c) na cvorne limove reSetkaste konstrukcije - komponente F N i FT'
I ,p ,p
F N,I = q m,T,z . G
z
. C
W,I
. . A..
I
cos ({3 +
M
~(3)
~
• f
i (16)
I;
P,
gde je:
CW,! - koeficijent sile stapa IIi"~ koji se dobija na osnovu izracunatog Rejnoldsovog broja Re.
I
i iz tabele 3;
izoloiena povrsina stapa "i" jednaka je proizvodu sistemne duzine i precnika stapa,
u kvadratnim metrima;
(3, PM uglovi dati slikom 8, u stspenima.
Koeficijent zaklanjanja fl iz formula (16) i (17) dat je formulom:
fl = 1 - r.p.*
I
+ 0,25 • (r.p.JI=112 (18)
Koeficijent zaklanjanja f l , za stapove u zidu sa povrsinom As (zid I iz slike 8), jednak je 1, a za stapove
ostalih zaklonjenih zidova II, III i IV izracunava se po formuli (18) .
. Opteretenja vetrom na Stapove cele reSetkaste konstrukcije F N,m i F T,m iz slike 8 racunaju se po for-
mulama:
(22)
gdeje:
k w,n koeficijent ucesca cvora, dat tabelom 9;
d G ,n - precnik pojasnog stapa u cvoru ,,nil, u metrima.
Komponente optereeenja vetrom cvora ,[1", FN k i FT k' izracunavaju se po formulama:
"n "n
FT,k,n Wk,n
. f . sin (,sM + A{3), [kN] (24)
n
gde je:
{3M' fl{3 - uglovi dati slikom 8, u stepen ima;
fn koeficijent zaklanjanja za posmatrani pojasni stap u cvoru<;~roj ,,n":
(25)
}: F [kN]
FN,k = N ,k,n (27)
n
}: F [kN]
FT,k T,k ,n (28)
n
Strana 20 JUS U.C7.113
Oblast Re
,
a b c d e f 9 h i j k I
I m
i
7 8 - 11 ,i8 -10,39 - 8,26 - 7,06 - 5,86
-
8 9 - 12,12 - 11,26 - 8,95 - 7,65 - 6,35
-
9 10 -13,00 -12,07 - 9,60 -- 8,21 - 6,81
- K
13,831-12,~5
wn
10 11 - - 10,22 - 8,74 - 7,25 0 + 1,4 + 0,8 + 0,1 -0,3 -0,5
- I- 10,81
11 12 -14,65 - 13,60 - 9,24 - 7,67
r--- t
----
I---
12
13
13
14
- 15,42 - 14,31
-10,20
-
-
8,08
8,46
0
1)VaZi za dO/d -0,65 i 'YO -40 za zavarene {:vorove.
2) G . 0
Va~i za dOl d G - 0,65 i 'YO -40 za za~arene {:vorove i kru~nocilindricne ~tapove sa C - 1,2.
w
JUS U .C7 .113 Strana 21
Re < 10 5
F N ,P,n 24 • q
, g, t ,z
(A p ,n - ~ Ap ,n ). cos ~
1l . (30)
6
Re> 4 .10
gde je:
qg,t,z - aerodinamicki pritisak vetra izracunat po standardu JUS U .C7 .111, u kilonjutnima po
kvadratnom metru;
Ap,n - povrsina projekcije cvornog lima broj ,,n" izlozena vetru, upravna na pravac vetra, u kva-
dratnim metrima;
~ Ap ,n - povrSina izlozena vetru stapova resetke koja se poklapa sa cvornim limom u cvoru ,,n",
u kvadratnim metrima;
(Ap,n - ~ Ap ,n ) - videti na slici 9;
13M - ugao dat slikom 8, u stepenima;
c
j
• evor
br. n (Ap -~Ao )
~~-----,n ~n
lim
II
Slika 9 - Objasnjenje znacenja povrsine (A P,n - ~ Ap ,n ) iz fcrmu!a (29) i (30)
JUS U .C7 .113 Strana 21
gde je:
qg,t,z - aerodinamicki pritisak vetra izracunat po standardu JUS U.C7.111, u kilonjutnima po
kvadratnom metru;
A p,n - povrsina projekcije cvornog lima broj ,,n" izlozena vetru, upravna na pravac vetra, u kva-
dratnim metrima;
- povrsina izlozena vetru stapova resetke koja se poklapa sa cvornim limom u cvoru ,,n",
u kvadratnim metrima;
(Ap,n -ll Ap ,n ) - videti na slici 9;
13M - ugao dat slikom 8, u stepenima;
Re - Rejnoldsov broj pojasnog stapa resetke u cvoru ,,n", precnika dB ,n u metrima;
As - povrsina projekcije stapova resetke izlozenog zida konstrukcije, upravno na pravac vetra.
Sve ove oznake date su u t. 72.1 i slici 8.
evor
br. n (Ap',n -~Ap,n )
. ......,..aot---
.
lim
(34)
(35)
Raspodela ukupnog opterecenja vetrom W na pojedine zidove resetkaste konstrukcije obavlja se po tabe-
Ii 8 iz t. 7.1.
W = (q _ _ •
m,l.",
G ) . C
Z W
. A, [kN] (36)
gde je:
CIN koeficijent sHe zavisan od izduzenosti konstrukcije (odnos 1/d), ob!ika poprecnog preseka
konstrukcije i, U slucaju ciiindricnih konstrukcija, Rejnoldso'Jog broja Re, a dafinisan je:
za cilindricne i sferne konstrukcije slikama 10 l 11;
- za konstrukcije po!igonalnog preseka tabelom 10;
- za pune ploce slikom 12.
8.2 Opterecenje vetrom punih konstrukcija upravno na pravac duvanja vetra definisano je u standardu
JUS U .C7 .111.
,.......-
25 ,:,--- .~-il ~
a) Odno9 dlmenzlja u pooledu hId $1 ika 10 -. Proracun opterecenj a vetrom III
:J
Koeficijenti sile C iz cilindricnih konstrukcija, dimnjaka i rezer III
,.,.,
f
Vertlkalan ~llIridar ~
~H Lw rh
tabele vale za voara, i sfernih konstrukcija: c-
C
w = qm,T;z R o ~ 0 I 15 . 10 5
C/l
~
Gz • C f • A, [kN]
JJ J:
•
c
A = d' h, [m 2 iii h
] a) ukupno opterecenje vetrom cilindara;
d.-J Qm,T,7 > 0,167
b) pritisak vetra na cilindricnu povrsinu;
...
;-J
w
Popratnl prasek: I hrapavost Cf Cf Cf c) ukupno opterecenje vetrom i pritisak
I gde je:
vetra na sfernu povrSinu.
,
o
,O .. .
Veama hropava povrl§na
(o~tro rabra, h
191~.~~Jl,
6% d)
po.vr~ln9'.
1,2
l,,~
I,D
1.,2
0,3
1,0
.~ .• 't~' ..... ~rt,.;;:.'~~~; >~'•• " .: . ..4
i,j
If) /1
,.... I
"
'H
,-0
?
~
-0
d .......
~l :. !.' .~frfl~ I I I
~t"-
=- 'ZIl zatvorone )'Clflrvoer() PI - radnt" prltJoal{u QeN /m'i
DlmnJak rad! Cp, I = -I- 0,1 DlmnJak :zatvoren Cp, I 0,8
2$ SO I Cp~a ~ ~1·l,O -1-0,8 .-{-O, 1 -0,9 -1,9 -2,5 -2,6 -1,9 --0,9 -0,7 -0,6 ~O,6 0;-0.6
7 t4 =
Cp • a ,+1,0 -1-0,8 -I-O,l -0,8 -1,7 -2,2 -2,2 -1,7 -0,8 -0,6 '-0,5 -0,5
-0,4 . -0,4
-0,5
1 2 Cp,a = -1-1,0 -1-0,8 +0,1 -0,7 -1,2 -1,6 -1,7 --1,2 -0,7 -0,5 -0,4
Lopte Cp;a =. +1,0 -1-0,9 -1-0,5 --0,1 ·-0,7 -1,1 -1,2 --1,0 -0,6 "':'0,2 -t-O,l +0,3 +0,4
\f
~ ... -,,",~.~t'~V~"~ ___ 'f~.~'~~~;_" q;p"W+4*JA ax $k 4L~e,$aM ast
JUS U.C7.113Strana 25
b) Stera no cilindru
d
Vetac. A
a) Cilindar Sa Yetar
sfernom kalotom d
A c
Yetar .. f A~ IB-.......-.. C
h
h
Cpe
+1
-------------------------~-------
+0,5
•
-1
B( hId ~O,5)
Slika 11 - Koeficijenti spoljasnjeg pritiska Cpe :
a) cilindra sa sfernom kalotom,
•
b) sfere na cilindru .
~
Ravne ploce I zidovl: ·A· iznad tla. a .B· na tlu
Siobodno-
stojecl
t i/h = 10 ~ co ~ Uh = 10 zastitnl
hr~li~=l
h I zidovi I
A I I ~I I I zidovl
i---
• t I . I· t
I zgrada.
Reklamnl panol
Krajnjl zldovi
~
B:Ct = 1,2 B:Cf B: Cf = 1,1
II
w~ ~
-<:Jy fJ = 40°
A:Cf =- 1,6
~'y
{3=50°
:A:Cf = 1,8
Vetar
f3 ,.'0·
I•
t
I. a
·1
i B:Cf = 1,5 B:Cf = 1,5
Opterecenje vetrom mostova, ako to odgovarajucim pravilnicima 0 tehnickim normativima nije druga-
cije odredeno, dato je izrazom:
gde je:
T povratni period vetra,odreaen odgovarajuCim praviinikom,iIi iz standarda JUS U.C7.110,
u godinama;
z visina iznad terena gde su karakteristicni nivQi:
z =0 - kota srednje vode, iii najniia kota doline iznad koje je most, u metrima;
z=H - kota nivelete mosta = gornja ivica kolovoza kod drumskih i peSackih mostova, u
rnetrima;
qm,T ,H - osrednjeni aerodinamicki pritlsak vetra, odreden u standardu JUS U .C7 .11 0, za visinu
. iznad terena z :::: H - kota nivelete - (kota koja odgovara Z "." 0), U kilonjutnima po kvad-
ratnom rnetru;
dinamicki koeficljent od.reden u standardu JUS U.C7 .111, za nivo z:::: H i za krute kon-
fJ,'
strukcije, gde je:
- GH :::: 2,0 za proracun glavnih nosaca, leziSta i stubova;
- GH = 2;5 za proracun spregova protiv vetra;
As stvarna efektivna povrSina mostovskih konstrukcionih delova i saobracajnih traka, u kvadra-
tnim metrima;
C( koeficijent sile mostovske konstrukcije,slike 13,14 i 15.
9.2.1 Pravac delovanj a opterecenja vetrom je horizontal an . Za vitke mostove (lancane,s3 kosim zategama iii
izrazito uske), kao i za posebna stanja u montazi, potrebno je posebnim ispitivanjima blize odrediti mo-
guCe delovanje vetra.
9.22 Delovanje 'Jetra na stubove proracunava se sa promenljivim po vislni osrednjenim ~rodinamickim pri-
tiskom vetra q m, T ~
' po standardu JUS U.C7 .110.
9.2.3 Prilikom proracuna osrednjenog aerodinamickog pritiska vetra q rn, T ,z ' odnosno q m, T . H posebno po-
vesti racuna0 topografskim osobinama terena na kom se gradi most (gde je topografski faktor Sz > 1,
videti JUS U .C7 .110). Takode se preporucuje da se sprovedu lokalna anemografska merenja i odgovaraju-
ce analize brzine vetra svuda gde se ocekuje da je optereeenje vetrom posebno znacajno za nosivost
i upotrebljivost mosta, bilo zata sto je lokacija sa velikim ocekivanim brzinama vetra,bilo zato sto je
staticki sistem mosta osetljiv na ovo delovanje.
9.2.4 Mesto delovanja optereeenja vetrom je u teziStu odgovarajuce efektivne povrsine mostovske konstrukci-
je odnosno saobracajne trake.
A S,v (38)
gde je:
h - visina saobracajne trake, u metrima;
v
- za drumske mostove sa iii bez sinskih vozila hv = 3,50 m;
- za pesacke i biciklisticke mostove hv= 1,80m;
Iv duzina saobracajne-irake,jednaka duiini (vertikalnih) saobracajnih opterecenja u odgovarajucoj
kombinaciji opterecenja za proracun glavnih nosaca mosta, u metrima.
JUS U.C7 .113 Strana 27
Sve pojedinacne sile F optereeenja vetrom deluju u teziStima odgovarajucih efekttvnih povrSina As'
,. ,.
z -rr~
F. !
i I Fy k,z I F.:
q
~IH
-!jf--l -! GIK - ~I--I! .l
z=H
. =GIK
11~L.--+-----...II++-_"O+
1
-'I.. Fk,x z=H=GIK 11 - vi
F. Fk,x , ,
-'- k,x
O,4b
b
b
z=o
{kN/m 1
2
(- )
I [m 2 ] [kN]
Navetreni nosac (I) h
B
'1,
B
1, F = (q
I m,T,~
'G) . (k . C
n
oJ . {h B
I
Zavetreni nosac (II) k'C n OO 'kx hB 'I a '(
~ 1 - - - - - - - - - 1 am,T,H ·G
U5 Kolovozna tabla 1,0 d ~ I F k,x = (q m,T,H . G) 1, O·{d . I B )
-horizontalno (kx) B
Kolovozna tabla
1,2 d . Is Fk,x =(q m,T,H ·G) '12'(d' 'B)
~ - hori'zontalno '
.- q m,T,H 'G
n:I
~ Kolovozna tabla F- k,z = (q m,T,H . G) . 0,8' (b . I8 )
- vertikalno 0,8 b'l
U5 " B
Saobracajna traka
I - izlozeni dec
1,5 F
v1
=(q
m,T,H
·G)'15·(h
' v1
Saobracajna traka 2
- zaklonjeni dec 3- . 1,5= 1,0 hv2 . rv Fv2 =(qm,T,H ·G)·10·(h I)
' v2 v
W= (qm,T,H . G) . C ' As
f
b
I b
I-
I
•I
I
I W
T
w I
J Vozila
I >
.r:.
L .r.rn
OJI
rn
.r:.
I. b1
.1
I l
b,
e = 0,6 'h S e = 0,6 (he + hv)
h v = 3,50 m
.. -
Geometdjski uslovi:
0,6' b < b < 0,9' b
1
0,1 . b< he <0,8 . b
0,2 . h B < hv
Koeficijenti sHe
< 1 ,4 . h B
-r
,.
hS
C.T == 1,6 . + 1 zs most C
f
= 1,35
b
za saobratajnu traku: C
f
= 1,6
1) Dati koeficijenti sHe za most odnose sa i na sledece presake punih mostova, sa zatvorenom kolovoznom tablom:
IIII 101 I I I I
9.2.6 Ukoliko se proverom po standardu JUS U.C7 .111 utvrdi da je glavni noseci sistem mosta vitka konstruk-
dja, treba obratiti posebnu paznju na aerodinamickll stabilnost mosta i udobnost kcrisnika (ubrzanja
mostovske konstrukcije i njihov odnos prema dopustenim ubrzanjima).
l
1
1
_JUS U.~7 .113511
1
1
1 2 3 4
1
1} ~
<J OQ
1,3
1
2) OQ
2,0
~
[> 1
1 0,9
-0
1
3) od 5 do 10 1,1
1
>20 ',5
1
1 1,2
4) -+ 0 od 5 do 10 1,5
-- -r--
1
, .
> 20
2,5
2,0
0,6
0
1
_15L ~
I >7,5 1,1 h 1
2,5 1, 1
6) --.. 0 1
-0
1
--8
- 1
I
I 9) <5 I 0,65 4!i 1
OQ
1,15 J
1
1
10)
-8 <5
00
0,8
1,3
1
-0
1
1-.
OQ
1,1 1
-
12)
-8 <5
00
0,8
1,2
1
1
1) Brojevi u poprecnim presecima u koloni 1 oznacavaju broj strana poligona poprecnog preseka.
1