Bosna i Hercegovina

Unsko-sanski kanton
Općina Velika Kladuša
JU Druga srednja škola Velika Kladuša

MATURSKI RAD
TEMA: PONUDA I POTRAŽNJA

UČENIK: MENTOR:
Ramajla Pašić IV ET Dinko Ljubijankić, prof.

Velika Kladuša, April 2022.

SADRŽAJ

1. Ponuda..............................................................................................................................................4
1.1. Podjela ponude..........................................................................................................................4
2. Faktori koju utječu na ponudu.......................................................................................................5
3. Funkcija ponude..............................................................................................................................6
4. Funkcija potražnje..........................................................................................................................7
5. Faktori koji utječu na potražnju....................................................................................................8
5.1. Utjecaj cijena povezanih dobara na potražnju.......................................................................8
5.2. Utjecaj očekivanih budućih cijena na potražnju....................................................................8
5.3. Utjecaj dohotka na potražnju..................................................................................................9
5.4. Utjecaj stanovništva na potražnju...........................................................................................9
5.5. Utjecaj preferencije na potražnju............................................................................................9
6. Elastičnost ponude i potražnje......................................................................................................10
6.1. Elastičnost ponude..................................................................................................................10
6.1.1. Faktori koji utječu na elastičnost ponude......................................................................10
6.2. Elastičnost potražnje..............................................................................................................11
6.2.1. Utjecaji na elastičnost potražnje.....................................................................................11
7. Agregatna ponuda i potražnja......................................................................................................12
7.1. Agregatna ponuda..................................................................................................................12
7.2. Agregatna potražnja...............................................................................................................13
8. Zaključak.......................................................................................................................................14
9. Literatura.......................................................................................................................................15
UVOD

Jedan od najkvalitetnijih načina za shvatanje ekonomije je razumijevanje osnova

ponude i potražnje. Kroz ovaj maturski rad objasnit ću na najjednostavniji način pojmove
ponude i potražnje, iako većina nas znamo o čemu govorim.
Kroz ovaj rad govoriti ću o nekim osnovnim karakteristikama kao što su uvjeti
ponude i potražnje, zatim koji su faktori koji utječu na ponudu i potražnju, te naravno i o
posljedicama koje iz njih proizlaze. Kroz ponudu i potražnju najlakše razumijemo šta se
događa kada se država upliće u tržište, te kako se i zašto mijenjaju cijene određenih
proizvoda na tržištu.
Zakon ponude i potražnje je ekonomski model određivanja cijene na tržištu. Zaključak
modela je da će u tržišnoj ekonomiji jedinična cijena za određeno dobro varirati dok se ne
smiri u tački gdje će količina koju zahtijevaju kupci (po trenutačnoj cijeni) biti jednaka
količina isporučenoj od strane proizvođača (po trenutnoj cijeni), što rezultira tržišnom
ravnotežom cijene i količine.
U svom eseju iz 1870. godine "O grafičkom prikazu ponude i potražnje", Fleeming
Jenkin je u poglavlju "Uvođenja grafičke analize (dijagrama) u englesku ekonomsku
literaturu" objavio prvi crtež krivulje ponude i potražnje, uključujući komparativnu analizu
pomaka ponude ili potražnje i primjenu na tržište rada.
Model je dalje razvio i popularizirao Alfred Marshall u svom udžbeniku iz 1890.
godine "Načela ekonomike".
1. Ponuda

Ekonomska ponuda je količina nekog dobra koje su proizvođači spremni proizvesti

pri određenim cijenama istog dobra.
Zakon ponude tvrdi da višoj cijeni nekog dobra odgovara, uz ostale neizmijenjene
uvjete, veća ponuđena količina istog dobra. Vrijedi i obrnuto. Zakonu ponude podvrgnute su i
individualna ponuda i tržišna ponuda.

1.1. Podjela ponude

Ponuda može biti: fiksna ponuda i varijabilna ponuda.
Sa aspekta tržišta, ponuda može biti:
 lokalna
 nacionalna
 svjetska.
Sa aspekta vremena, ponuda se dijeli na:
 dnevnu
 sedmičnu
 mjesečnu i
 godišnju.
Prema subjektima, ponuda može biti:
 ponuda jednog preduzeća
 ponuda privredne grane
 ukupna agregatna ponuda.
Po broju prodavaca, ponudu djelimo na:
 konkurentnu ponudu
 oligopolsku ponuda
 monopolsku ponudu.
Prema namjeni:
 razlikujemo ponudu sredstava za proizvodnju i
 ponudu finalnih potrošnih dobara.

4
2. Faktori koju utječu na ponudu

Faktori koji utječu na ponudu su sljedeći:

1. cijena samog dobra

 viša cijena → veća ponuda automobila

2. tehnologija
3. cijene inputa

 manje plate → niži troškovi → veća proizvodnja

4. cijene komplementarnih dobara (dobra koja su povezana)

 niža cijena autobusa i kamiona → veća ponuda automobila

5. organizacija
6. posebni utjecaji

 standardi, vrijeme i inovacije.

5
3. Funkcija ponude

Funkciju ponude matematički možemo izraziti kao:

Qs = f(P)
 Qs = ponuđena količina
 P = tržišna cijena
Funkciju ponude možemo prikazati: tabelarno i grafički.

Primjer tabelarnog prikazivanja funkcije ponude:

Cijena u KM Ponuđena količina
A 14 42
B 2 13
C 6 22
D 15 12
E 26 8
F 11 3

Iz tabele ponude možemo izvesti krivulju ponude. Na apscisi se prikazuje nuđena

količina, a na ordinati tržišna cijena.

6
4. Funkcija potražnje

Funkcija potražnje pokazuje odnos između tražene količine (Qd) i tržišne cijene (P).
Funkcija potražnje može se pokazati tabelarno i grafički.
Tabelarni prikaz:
Cijena u KM Tražena količina
A 10 2
B 8 6
C 6 10
D 8 12
E 4 14
F 3 18

Iz tabele potražnje se može izvesti krivulja potražnje. Na apscisi se prikazuje tražena količina
a na ordinati tržišne cijene.
Graf funkcije potražnje:

7
5. Faktori koji utječu na potražnju

Faktori koji utječu na potražnju su sljedeći:

 cijene povezanih dobara (supstituta i komplemenata)
 očekivane buduće cijene
 dohodak
 stanovništvo
 preferencije.

5.1. Utjecaj cijena povezanih dobara na potražnju

Supstitut je dobro koje može uspješno zamijeniti drugo. Naprimjer: ulje i mast.
Poveća li se cijena masti porast će potražnja za uljem jer će se dio potrošača masti
preusmjeriti na potrošnju ulja. Obrnuto, smanji li se cijena masti smanjit će se potražnja za
uljem a povećati potražnja masti.
Komplementi su dobra koja se u korištenju međusobno nadopunjuju. Naprimjer benzin i
automobil su komplementi.
Smanji li se cijena komplemenata to će izazvati porast potražnje obadva proizvoda kao i
obrnuto.

5.2. Utjecaj očekivanih budućih cijena na potražnju

Ako se očekuje porast cijena u budućnosti povećat će se tekuća potražnja. Naprimjer,

ako očekujete da će cijene mesa u budućnosti porasti vi ćete napuniti zamrzivač za što duže
vrijeme.
Ako se očekuje smanjenje cijena u budućnosti smanjit će se tekuća potražnja.

8
5.3. Utjecaj dohotka na potražnju

Ako dohodak raste porast će i potražnja za dobrima i uslugama. Smanji li se dohodak

opasti će i potražnja.
Ovo pravilo nije univerzalno i ne vrijedi u svakom slučaju.
Ako porast dohotka uzrokuje porast potražnje tada je riječ o normalnim dobrima. Ako porast
dohotka uzrokuje smanjenje potražnje tada je riječ o inferiornim dobrima.

5.4. Utjecaj stanovništva na potražnju

Potražnja ovisi o veličini i dobnoj skupini stanovništva. Brojnije stanovništvo

pretpostavlja veću potražnju i obrnuto. Npr. potražnja za kruhom veća je u Sarajevu nego u
Sanskom Mostu ili Jajcu.
Stanovništvo BiH je sve starije uslijed čega se povećava i potražnja za zdravstvenim
uslugama.

5.5. Utjecaj preferencije na potražnju

Pod pojmom preferencija se podrazumijeva osobni stav prema nekom dobru ili usluzi.
Ako preferencije/želje rastu povećat će se potražnja i obrnuto.

9
6. Elastičnost ponude i potražnje

Sama srž elastičnosti u ekonomiji potpuno je obrnuta od one u fizici. U fizici je

povratak u prijašnje stanje bitna karakteristika elastičnog tijela. Ono je stoga ono elastičnije,
što se jače opire deformaciji. U ekonomiji je ona veličina elastičnija, koja se relativno jače
promijenila.
Dakle pod elastičnošću podrazumijeva se sposobnost ekonomske veličine, da reagira,
više ili manje intenzivno, na promjenu neke druge veličine koja je s njom u odnosu
međuzavisnosti.
Elastičnost se često koristi u savremenoj tržišnoj ekonomiji kako bi se opisalo
ponašanje potrošača i proizvođača, odnosno kupaca i prodavača na tržištu.
Pojam elastičnosti opisuje koliko su ponuda i potražnja osjetljive na promjenu cijena.

6.1. Elastičnost ponude

Elastičnost ponude je mjera promjene ponuđene količine nekog dobra u odnosu na

promjene cijene.
6.1.1. Faktori koji utječu na elastičnost ponude

Stupanj povećanja proizvodnje - jedan od glavnih elemenata koji utječu na elastičnost

ponude.
 Ako se inputi mogu lako naći po tekućim cijenama, (tekstil. ind.) tada se proizvodnja
može povećati i kod malog povećanja cijena (elastičnost ponude tekstilnih dobara je
jako velika).
 Ako je kapacitet proizvodnje jako ograničen, (vađenje rude iz rudnika), tada će čak i
jako veliko povećanje cijena rude uzrokovati malu reakciju u proizvodnji (neelastična
ponuda).
Promatrano vrijeme – sljedeći važan element.
Promjena cijene će imati veći efekat na ponuđenu količinu ako se poveća vrijeme reakcije
ponuđača. U vrlo kratkom periodu nakon povećanja cijene, poduzeća mogu odmah povećati
svoje inpute rada, materijala i kapitala, pa je u ponuda neelastična. S vremenom poduzeća
nabavljaju sve više rada, povećavaju kapacitete, elastičnost ponude raste.

10
6.2. Elastičnost potražnje

Elastičnost potražnje je mjera tražene količine nekog dobra u odnosu na promjenu

cijene uz uvjet da ostali uvijek ostanu jednaki.

ES = postotna promjena tražene količine/postotna promjena cijene

6.2.1. Utjecaji na elastičnost potražnje

Elastičnost potražnje se povećava:

 što je veći broj mogućih supstituta,
 što je veća cijena proizvoda u odnosu na prihod,
 što je veća luksuznost proizvoda i
 što je duže razdoblje prilagodbe na cijenu.

11
7. Agregatna ponuda i potražnja

7.1. Agregatna ponuda

Graf agregatne ponude pokazuje količinu outputa koji su poduzeća voljna proizvesti
za određeni nivo cijena dugoročno.
Tržište rada:
 Ponuda
 potražnja i
 ravnoteža.
U klasičnom modelu pretpostavlja se da su cijene i plate potpuno fleksibilne, plate se
prilagođavaju cijenama.
Tržište rada uvijek u ravnoteži pune zaposlenosti.
Ravnoteža pune zaposlenosti (to ne znači da je svo radno sposobno stanovništvo
zaposleno, već da su svi koji su voljni raditi za dnevnicu zaposleni).
Puna zaposlenost određuje output – puna zaposlenost neovisna o cijeni – output neovisan
o cijeni.

/Krivulja agregatne ponude/

12
7.2. Agregatna potražnja

Agregatna potražnja, ukupna potražnja u nekom gospodarstvu, odnosno količina dobara i

usluga koju uz danu opću razinu dohodaka i cijena žele kupiti kućanstva, poduzeća i vlada.

Agregatna potražnja ovisi o općoj razini cijena i veća je ako je niža opća razina cijena.

Veća razina cijena dovodi do povećanja potražnje za novcem i kreditom, a to ima za

posljedicu rast kamatnih stopa.

Visoke kamatne stope dovode do smanjenja agregatne potražnje.

/Krivulja agregatne potražnje/

13
8. Zaključak

Ako nam je cilj ostvariti neki biznis smatram da nam je važna ponuda i potražnja. A
svrha svakog biznisa je naravno ostvarenje što većeg tj. dobrog profita.
A nećemo ostvariti dobar profit ako dobro ne poznajemo ponudu i potražnju. Moramo
gledati da nam ponuda i potražnju budu jasno definisani.
Moramo unaprijed znati otprilike kakve bi mogle cijene biti u budućnosti, kako bi
prema tome mogli uskladiti ponudu i potražnju. Smatram da je dohodak jako važan jer ako on
raste onda raste ponuda i potraznja. Također važno je znati kako se kreće broj stanovništva.
Ali prije svega potrebno je biti dobar ekonomista, da bi mogli govoriti o ponudi i
potražnji.
Kroz ovaj rad pokušala sam maksimalno objasniti i izdvojiti ono što je najvažnije za
ponudu i potražnju.

14
9. Literatura

Elektronski izvori:
Microsoft PowerPoint - Ekonomika-2.predavanje.ppt (rgn.hr)
graf krivulja ponude - Bing images
graf krivulja potraznje - Bing images
https://www.mate.hr/product/85/paul-a-samuelson-w-d-nordhaus-ekonomija-19-izdanje
http://econ.tu.ac.th/archan/supawat/EE311/2.%20%5BDavid_Besanko,_Ronald_Braeutigam,
_Ronald_R._Braeu.pdf
https://www.richmondfed.org/~/media/richmondfedorg/publications/research/economic_revie
w/1992/pdf/er780201.pdf

15