Nakon što su Osmanlije okupirali Vrhbosnu, Travnik se zbog povoljna položaja i

dalje nastavio razvijati. Razvio se kao trgovačko-obrtno središte.Zbog tih

okolnosti Travnik je imao rastuću hrvatsku katoličku populaciju. Dolazak Osmanlija
pridonio je pojavi pravoslavnog stanovništva. Dolazak im datira u vrijeme osmanskog
osvajanja i nešto poslije osmanskog osvajanja.[5] Prvi pravoslavci bili su
akindžije, a drugi su bili katolici koji su prešli na pravoslavlje koji su zbog
povlaštena položaja pravoslavaca u Osmanskom Carstvu, te represalija na katolike od
strane Osmanlija i pravoslavne hijerarhije. Prvi pisani spomen Travnika datira iz
1463. godine, kada kroz njega prolazi sultan Mehmed II. El-Fatih u svom pohodu na
Jajce. Važnost grada narasla je 1669. kad je bosanski vezir premjestio vezirsku
rezidenciju iz Sarajeva u Travnik. Ostao je rezidencijom, uz manje prekid skoro 143
godine.[2] U 17. i 18. stoljeću narastao je broj muslimana u travničkoj okolici.
Brojno muslimansko stanovništvo nastalo je ubrzanim procesom islamiziranja. Brojni
izgubljeni ratovi Osmanlija protiv Austrije rezultirali su dolaskom muhadžira iz
krajeva koje je Osmansko Carstvo izgubilo u ratovima. U 18. stoljeću bio je
gospodarski napredak vezirskog razdoblja čega je posljedica vrlo intenzivno
naseljavanje grada muslimanskim obiteljima. Ipak, Travnik je postupno zaostajao u
usporedbi sa susjednom Zenicom.[5] Povratkom vezirske rezidencije u Sarajevo dosta
je muslimanskih obitelji odselilo u Sarajevo. Zbog toga poslije po dolasku Austro-
Ugarske nije bilo značajna iseljavanja muslimana iz Travnika u Tursku i zemlje koje
su još bile pod osmanskom vlašću.[5] 1806. godine, Francuska otvara svoje
poslanstvo u Travniku, a 1807. godine za tim se primjerom povodi i Austro-Ugarska.
Francuski je konzul bio Pierre David. Pridonio je na gospodarskom polju i
međusobnoj trgovini Bosne i južnih hrvatskih krajeva pod francuskom vlašću (Ilirske
pokrajine), a njegova su izvješća važan povijesni izvor.[6] Godine 1851. postao je
upravno središte za cijelu BiH, tj. glavni grad pokrajine.