olazak katoličke države Austro-Ugarske donio je posvemašnji napredak.

Napokon su
napravljene duboke gospodarske, socijalne, političke i dr. promjene. Učinkovita
nova država u kratkom je roku organizirala novu upravu, sudstvo, vojsku,
osuvremenila promet, unaprijedila prosvjetu, zdravstvo i komunalnu službu.
Industrijalizacija je dolaskom Austro-Ugarske konačno došla u BiH. Sveopćem
podizanju BiH iz zaostalosti pridonijelo je što je habsburška država stimulirala
dolazak stručnog osoblja te priljev austro-ugarskog i drugog europskog kapitala. Iz
zaostalog društva s razine ranog feudalizma, došao je razvijeni kapitalizam. Nakon
austro-ugarskog zaposjedanja Bosne i Hercegovine, motiviranog prodorom na Istok ali
i sređivanjem nesređenih neprilika u BiH zbog kojih su bili česti ustanci bh. raje
pa se Austro-Ugarska umiješala u odnose raje i osmanske vlasti.[2] Izostanku
velikog iseljavanja muslimana pridonijelo je što je Austro-Ugarska donijela sa
sobom još jednu baštinu zapadne kršćanske civilizacije: slobode svim stanovnicima,
zajamčena zaštita imovine i ravnopravnost svih stanovnika pred zakonom,[5] čega
nije bilo u osmanskim vremenima, kad su kršćani bili obespravljeni, pogotovo
katolici. Dolaskom stručnog osoblja sa zapada pridonijelo je doseljavanju Hrvata i
drugih katolika iz krajeva izvan BiH. Promijenila se vjerska, narodnosna i
socijalno-ekonomska struktura grada. Narastao je udio drugih nacionalnosti u
odnosnu na broju katoličkih i muslimanskih Hrvata. Udio muslimanskih vjernika opao
je za 21% u prvih 30 godina austro-ugarske vlasti, sa 60-ak % na 40-ak %.[5]
Poslije zaposjedanja Travnik se razvija u zapadnom stilu, gradi se gimnazija,
željeznica, uvodi se električna energija, a 1890. godine veoma kratko vrijeme radi
i Teološki fakultet, kao prva visoka škola u novijoj prošlosti Bosne. Travnik je
tad bio sjedište okruga.