Dali se wzroc vara jajaj kod koran: nedostatne i nepikladne up za odrdava je loge planicano odréavane,nelskusto ill neznane,nedostatak alata, rezecvnh dies Depozornost,vaboredivest,specifén radnluvjet Kot nist bili predviden (ware, neoce vane baci, prevsoke il prenske temperature, vadnost,snijg, led, agresivnsplinovi. rains, prometne neste, poteesi, poplave pola, tna razatana, vine it). Polazel od th osnovnih énjenics, posto mnogo nina da se definira pouzdanost: + ponzdanost je sposobnost odoievanjakvaru; * pouadanost je odredena ukupnim brojem kyarovs nastalit na odbedenom brojuaredaja (komponenai) unuta predvidenog veemenskog razdoii + pouztanostj oredenaprosjeénim brojem radnih sai odezavanjapotrebnih 2 postizanje Jednog sata zadowljavajeg ada; *pouzdanost je vjetotnost neprekinutog rad 2a vjeme propisanog interval vemenas * pouzdanost je odtedena brojem komponenata koje adovoliavajuse rade unutar odede- nog vremenskog szdobljaw odnosu na broj podetnoraspolodivih Komponenata: + pouzdanost je odnos stvanog: iealnog delovanjaneke komponente, * pouadanst fe vjerojatnost de ge neka komponenta radavoljvsice radi unutarvemen- ko intervala fake predvideno ukupno wijeme ida ty, < ty * poudanost je vjerojatnost da é komponenta ik ssta ota neprekidnow nau uspjenih stanjauteku predvidanog (remenskog) rob, ‘toga treba nastojat da posaviina defini bude sna, kako bi mogla postu kao os ‘vaza matematickezaktjuke, eda bude dostarno opcenita kako bi obutvaia sve oscbujnost Pouzdanost i dopustiaprimjenu podataka o pouzdanost! koi se mogu prikupit ii leer Kako je svtha tere pouzanos da unapeied odred ijk tani (vremensko) rzdo- ble rada komponente wz dfinirane radne ave, pritwatit emo ovu defini poudanos ‘oj je wledno fw skladusnaom tenjom dase korn kvansitativn ocjena pouzdanosti Pouzdanost weke Komponente it sustava) matematicha je vjerojatnost zadoveljava- cog rada, wz definirane rede urjte ijekom predvidenog vremena. Definicja sade ei bien die: erojatnost -zadovoljeajac rad ~ viene ~ rade ute Utjudvanje tore verojatnost uw indenerske probleme dacelje se sto sa stmniom, jer mmnogt smatraju dab indenjerska analiza rebala bi elluivo deterministika. Medatim, danas je ve oGtaulogaverojainost i statistike kod procjenivaujanestalnostsvostava me ‘eral i thoveindenerske uporabe.Proracun pouzdanosts zahtjevastoga razumijevanje ‘emelia materatikestaisthe ceoie yerojatnost, Kriterijradovojaajuceg rada pltane je inéenjerskeocjene i procjenjvana te ukjucuje ‘etal ispitvana arora posebice 2a svaku komponenti 28 usta Krarsstava ne mova ‘ek biti zapravo jednostaa obustava rads; nezadovojaajuee vrjednost napona ii re. ‘vencletakoderuzrolayje nezadovoljavajud rad, Gledamo litako na pouzdanost tad jeona nedjelivdio procesaplaniranj konstruirana ine mote se naknadno prided Predvideno veijeme trajana rada mode biti Kontinulrano ii sprkidano, kao na primer kod komponenata koje preuzimaj vino opteeéene, made se éak mjert ciktuima rada tumjestojednicama veemena itd, Rada uvjeti mogu biti Konstantn if promjeajv. Racna oko komponenata na 010 ‘nom prostorubitn je promyjenljva pa ae uéestaloet vars komponenataznatno poweéava ‘rardobljima loeg vremena, Udestast kara komponenata evil, aime, w znatnoj mero ‘azini naprezana nametnutit od oko kojem rade Preostaje da definramo jot dva od temeljaih pojmova teorje powzdanost:udestalst kra- ‘4 raspoledivost. Zhog nihoveiziamnevadnost defniat demo thu potankostima zasebo. 2,3, Matematiéki model pouzdanosti komponente Peiatimo li, dale, da su uzroci kvara komponenata sadn dogadai ii tenutak abivanja ‘ne mamo, odeedit emo pouzsanost komponante yerjatnor rads Komponente bez kata do nekog proizaljnog trenutka t, na temelju cezutata dobivenih isitivanjem svake kom- ponent ustatsticko) mal istovrsnih komponenata. Pitom, dekako, adn uvjeti za vejerne ‘sptivanja mora ost! Konstan abo) sptivanihkomponenata mora bit sto we! kako bi obiventreulat bil satstekiverodostojn (Jsno, bro ipitivanih Komponenata ne smije bi prevelik jer bi akvo sptvane bilo neekonomigno) ‘rajane ptvanja mote se unapejed ograniit il ipitivane taj do tcenutha kvarenja ‘i spitvanthkomponenata, Na tema ako dobivenih podataka, kao ina temel usa ‘anja sposacims nastapanj kvarova kod komponenata normalnom ad, primjeniom ma- ‘ematike statistik teri veroatnosti,odredue se funkcijanazvana Sfunkifa udestalast? Ivara’ koja se deektno kori acu pouzdanosti Komponente Dalie se na temelu grafckog prikaza te funk, kalne biti kvaraiindenjerske proce ne, odabire model kvara i procjnjuj njegovi params. Pritom se nasty odabrat edno- ‘tavniji models kojim je ako radi ko sade jedan is va parametra, To pojednostavve. ‘akako, problem odvedivanja pouzdanosti Komponente, medi, u vedi shaajeva rasp lotivi pac niu dostatni, ka Sto ni uel tstiranjaKomponenata ne mogu nadonjestti sivarnu uporab komponente da bi se mogao jaméitisloenii model Kvara. Prirodno se ‘sameceipitane zaito se pouzdanostpoledine komponente ne oreduje na osmovinjzinih faikalnih svojstava, Primjrice za kondenzator konstruiran na poznati nacn, uz poonata ‘svostva dielektrila, te poznate cane uvete (tamperatura, tak, vadnost | napon) trebalt bismo moc! predvidjeti nlegovn pouzdanost. Ougovor fe da postoje pokudlitakvog eb ‘vanje al, asad nisu dostatni za formalirnje opcenite teocje ce ge se pouzdanost i dale ‘morati odvedivati na postedan ain oslanjajuti se na eksperimentalne i prikupjene po athe o kvarovima komponenat, tna vremena kvarova komponenatauzorka stalin, a ispitvanje vilekatrjanja ina liste lyjestaa popraveima koje sae i satoverada bez ‘kvarakomponenata. Dake, ako svjesni pojma koji bisa mogli navat“kvaltaivna pou