2.

MATERIJALI ZA TOPLOTNU ZAŠTITU I ZAŠTITU OD POŽARA

a) Termoizolacioni materijali prema porijeklu:
- Mineralnog porijekla: Staklena i kamena vuna
- Organskog porijekla: Polimeri (Ekspandirani i ektrudirani polistiren, poliuretan)
Prirodni materijali (Trska, Drvena vlakna sa mineralnim vezivom, reciklirana celuloza)
-TI malteri i betoni: Termoizolacioni malteri i TI betoni (EPS betoni, Gas betoni – siporeks)
b) Specijalni TI materijali:
-Aerogel: Aerogel je umjetna tvar s najnižom gustoćom od bilo koje poznate porozne čvrste tvari. Izveden je iz gela u
kojem je tekući sastojak gela zamijenjen s plinom. Rezultat je čvrsta tvar s nekoliko izvanrednih svojstava, a kao najznačajnije
su učinkovitost kao toplinski izolator i iznimno niska gustoća. Naziva se još i smrznuti dim, kruti dim ili plavi dim zbog svoje
prozirne prirode i načina rasipanja svjetlosti. Izolaciju aerogelom proizvela je NASA.
-Nano termoizolacija: Ova tehnologija svoje je tržište našla u poboljšanju energetske učinkovitosti starijih objekata i
zaštićenih objekata kod kojih ne postoji mogućnost postavljanja nove fasade i toplinske ovojnice većih debljina. Nano
termoizolacija sadrži vakumirane keramičke kuglice, mikroskopskih dimenzija: 0,03 do 0,08 mm. Nanosi se prskanjem ili
kistom. TSM je termo-izolacija, odlična antikorozivna i dobra protupožarna zaštita. Sve to na 1mm debljine. Preporučuje se za
vanjsku i unutrašnju izolaciju kuća, velikih stambenih zgrada, industrijskih hala. Najbolji je kod objekata kulturne baštine i
tamo gdje se ne smije mijenjati volumen, reljef, statika, klupčice ispod prozora, oluci…
-Vakumska termoizolacija: Vakuumski izolacioni paneli – VIP (Vacuum Insulation Panels) formirani su po principu
termos-boca. VIP se proizvode od poroznih materijala kao što su ploče od presovanog praškastog materijala, staklenih vlakana
ili organskih pjena. Materijal jezgra je specijalnom metodom obostrano obložen nepropusnom folijom i vakuumiran, a potom
zapečaćen. Termopropusnost vakuumskih panela tipa va-Q-tec je 10 puta manja od konvencionalnih izolacionih materijala
poput mineralne vune ili pjena, tj. od 0,0035 do 0,0010W/mK u odnosu na 0,040W/mK. Tako 2cm vakuumskog panela
odgovara 20cm izolacije od mineralne vune.
- Pjenasto staklo: Kao materijal je ekološki prihvatljiv, a ujedno omogućuje istoimeni način gradnje. Iznimno je lagan
te istovremeno podnosi visoka opterećenja. Uz to, otporan je na vlagu, djeluje kao dobar toplinski i zvučni izolator te posjeduje
svojstvo vatrootpornosti. Sprečava kapilarnu vlagu, upojnost vode, a također je i paropropustan. Opisana izolacija izrađena je
od 100 % recikliranog materijala, stakla. Pripremljen materijal obično se oblikuje u ploče određenih dimenzija, zavisno od
proizvođača. Pjenasto staklo možemo upotrijebiti u obliku granulata koji se u tom slučaju do gradilišta doveze transportnim
vozilom ili u vrećama. Pjenasto staklo možemo upotrijebiti na različitim javnim ili stambenih objektima. Koristi se za izolaciju
zidova, podova, stropova i krovova, kako kosih tako i ravnih, te za izolaciju podruma.
c) Toplonski mostovi:
- Toplotni most je manje područje u omotaču grijanog dijela zgrade kroz koje je toplotni tok povećan radi
promjene materijala, debljine ili geometrije objekta. Drugim riječima, radi se o ograničenim mjestima na kojima se, u
poređenju sa neprekinutim dijelovima konstrukcije, pojavljuje veća gustoća toplotnog toka, odnosno to su mjesta
smanjenog otpora prolasku toplote.
U zavisnosti od uzorka povećane toplotne propusnosti, toplotni se mostovi mogu podijeliti na sljedeće vrste:
- konstrukcijski toplotni mostovi, s promjenom toplinske propusnosti unutar konstrukcije;
- geometrijski toplotni mostovi, s povećanjem plohe za preuzimanje ili odavanje topline;
- konvektivni toplotni mostovi, kroz koje se toplina prenosi strujanjem zbog propusnosti spojeva;
- toplotnih mostovi uslovljavani okolinom, s različitom temperaturnom površinom elemenata u prostoriji;

Eliminacija toplotnih mostova:

- prepoznavanje potencijalnih toplotnih mostova na zgradi u ranoj fazi projektovanja;
 - najbolji način izbjegavanja toplotnih mostova je postavljanje toplotne izolacije s vanjske strane cijele vanjske
ovojnice, bez prekida, te dobro brtvljenje spojeva;
- toplotni mostovi se po pravilu saniraju s unutrašnje strane;
- u projektu posebnu pažnju treba obratiti na detalje koji mogu biti toplotni mostovi, ukoliko nisu pravilno
toplotno izolovani, npr. postava prozora u odnosu na toplotnu izolaciju u vanjskom zidu, spojevi konstrukcija,
prodori stropnih ploča i sl.
d) Faze razvoja požara:
Faza 1: - Paljenje lako zapaljivih materijala (B3) niskoenergetskim izvorom paljenja (šibica)
Faza 2: - Lagani porast temperature u prostoriji putem zapaljenja normalno zapaljivih materijala
Faza 3: - Daljnji porast temperature kroz toplinsku razgradnju teško zapaljivih materijala, nastaje "flash over"
Faza 4: - Jaki porast razvitka temperature kao posljedice naglog paljenja svih zatečenih gorivih materijala u
prostoriji, takozvani "totalni požar"
Faza 5: - U ovoj se fazi održavaju postignute temperature iz prijašnje faze sve dok u potpunosti ne izgori barem jedna
vrsta materijala; požar u slabljenju.

3. MATERIJALI ZA ZVUČNU ZAŠTITU

a) Apsorpcija zvuka i zvučna izolacija
Zvuk je titranje čestica u plinovitim, tekućim i krutim materijalima
Razlikujemo dva tipa buke: - udarna buka ili topot – prenosi se konstrukcijom (krutim medijem)
- prostorna buka – prenosi se zrakom (putem zračnih valova)
Da bi se spriječilo prenošenje buke konstrukcijom potrebno je na odgovarajućim mjestima izvesti dilatacije, odnosno
interpolirati sloj za prigušenje tako da se kruta veza prekine. U slučaju tvrdih podova, ispod podloga se postavlja sloj nekog
mekog materijala (također i između podloge i zida), kod strojeva se koriste razni podlošci, elastične veze ili plivajuća postolja
itd. Ne smije se dopustiti kruta veza između izvora buke ili dijela konstrukcije po kojemu se vrši udaranje i ostalih dijelova
konstrukcije.
Akustički kvalitet svake površine ili predmeta u prostoriji karakteriše se njegovom sposobnošću da apsorbuje zvuk. Osnovna
akustička karakteristika materijala za apsorpciju zvuka je koeficijent apsorpcije a koji predstavlja odnos apsorbovane i upadne
zvučne energije koja dolazi do materijala u jedinici vremena.
Svrha materijala za apsorpciju zvuka u praksi je da: Skrate vrijeme odjeka, Otklone pojavu jeke, Priguše buku
U praktičnoj graditejskoj akustici susreću se tri vrste apsorpcijskih materijala i elemenata: Porozni, membranski, rezonatorski.

Materijali za zvučnu izolaciju su: Mineralna vuna (kamena,staklena i čelilčna), Heraklit ploče, pluto, akustični betoni i malteri,
sintetički ćelijasti materijali, Thermosilent(građevinske folije).