BOSNIACA
UDK 025:004
Biblioteke na razmeđu svjetova
***
Libraries on the border between worlds
Senad Čeliković
Biblioteka Ekonomskog fakulteta Univerziteta u
Tuzli
Tuzla, Bosna i Hercegovina
senad.celikovic@untz.ba
Sažetak
Svijet informacija koji je zaokupljao bibliotekarstvo
u prošlosti, drastično se izmijenio. Veliki broj kori-
snika smatra da im internet pruža, u informacionom
pogledu, sve što im je neophodno potrebno, i da do
prave informacije mnogo lakše i brže mogu doći iz
nekih drugih, a ne iz bibliotečkih izvora. Bibliote-
kari danas žive u uzbudljivim vremenima. Internet i
globalno informacijsko okruženje danas je nešto o
čemu su mnogi bibliotekari u prošlosti samo sanjali.
U ovom članku autor razmatra osnovne vrijednosti
modernog bibliotekarstva i ključne faktore za razvoj
bibliotečkih usluga u društvu znanja i informacija.
Ključne riječi: biblioteke, bibliotekarstvo, bibliote-
kari, digitalne biblioteke, korisnici, internet, web,
bibliotečka paradigma, budućnost bibliotekarstva
Abstract
The world of information that has so preoccupied
librarianship in the past, has changed drastically.
A large number of users believe that their Internet
provides, in terms of the information, all they need
is essential, and to make information more easily
and quickly as they can get from some other, not
from library sources. Librarians today live in axci-
ting time. The Internet and the global information
environment today in fact is something that many
librarians in the past have dreamt about.
In the paper author discusses basic values of modern
librarianship and the key factors for development of
modern library services in the information society.
Key words: libraries, librarianship, librarians,
users, Internet, web, library paradigm, mission and
the future of librarianship
35
Uvod
U romanu „Za kim zvono zvoni“ Ernest Hamingway
je postavio sebi nemoguć literarni zadatak – opisati
miris smrti. Iako je to bio briljantan spisateljski po-
kušaj, ipak nije uspio. Razlog je jednostavan – čo-
vjek ne može sebi, a ni drugima predstaviti nešto što
sam nije nikada čulima obuhvatio.
Slično tome, ni mi danas ne možemo sebi predstaviti
kakav će „miris“ bibliotekarstvo imati za pedeset ili
stotinu godina, možemo samo pretpostavljati i na-
gađati. Oni koji su to pokušavali u prošlosti doživje-
li su Hamingwayevu sudbinu. Iako je većina autora
koji su prije tridesetak godina pisali o budućnosti
biblioteka, predvidjela pojavu neke vrste biblioteka
i kataloga kojima će se moći pristupiti iz kuće ili
kancelarije (neki su čak predvidjeli i potpuni nesta-
nak biblioteka kao fizičkih prostora i prestanak ko-
rištenja štampanih publikacija), nijedan od njih nije
ni naslutio pojavu i izgradnju jednog dinamičnog
informacionog okruženja u potpunosti nezavisnog
od biblioteka, a to je World Wide Web. Isto tako, ne-
kada je bilo nezamislivo da će se ovo informaciono
okruženje (web) ovako brzo razvijati i mijenjati, što
je danas postalo svima i više nego jasno. Međutim, i
danas je nejasno u kojem smjeru će ići razvoj weba,
a pogotovo kakve će promjene to implementirati
u bibliotečkom svijetu. Od Asurbanipala i drevnih
naroda do danas, biblioteke traju i služe čovječan-
stvu već 5000 godina. Međutim, brz razvoj u glo-
balnoj komunikacijskoj infrastrukturi u posljednjih
dvadesetak godina rasklimao je i izmijenio okvire
onog bibliotekarstva kakvo je nekada bilo. Oni koji
su 90-tih godina pisali o budućnosti biblioteka bili
su svjesni da će biblioteka 2010. godine biti mnogo
drugačija nego biblioteka 2000. godine, isto kao što
je i biblioteka 2000. godine bila znatno drugačija od
biblioteke 1990. godine. Bibliotekarstvo je oduvi-
jek bilo u službi pojedinca koji se u bibliotečkoj ter-
minologiji i praksi najčešće naziva korisnik. Knjige
i drugi izvori informacija nabavljeni su radi pojedi-
naca – jer ih on ili ona trebaju, odnosno, predviđeni
su za njihove potrebe. Bibliotekarstvo se i definiše
kao disciplina i profesija koja se bavi pomaganjem
pojedincima da dobiju pouzdane informacije iz aku-
muliranih informacionih skladišta čovječanstva, te
na taj način povećaju svoje znanje iz raznih sfera
svoga življenja.
36
Na razmeđu fizičkog i digitalnog svijeta
Na temelju prethodno navedene definicije možemo
pokušati da analiziramo ulogu i mjesto bibliotekar-
stva u današnje vrijeme i da na osnovu te analize
odredimo moguće pravce promjena u ovoj oblasti,
uz napomenu sa početka ovog teksta – da je svako
prognoziranje zapravo samo nagađanje.
Krenemo li od spomenute definicije odmah ćemo
primijetiti da su u pristupu informacijama kori-
snici mnogo više zavisili od biblioteka u prošlosti
negoli danas. Pošto su postojale brojne prepreke
za pristup informacijama, biblioteka je imala jednu
snažnu posredničku ulogu. Te prepreke su mogle
biti fizičke (udaljenost izvora informacija), admi-
nistrativne (pravila koja su ograničavala korištenje
informacijskih resursa) ili sistemske (nije bilo lah-
ko koristiti sisteme za pretraživanje informacija kao
što su katalozi ili indeksi). Jedan istraživač 80-tih
godina 20. stoljeća da bi prikupio opsežnu istraži-
vačku literaturu morao je temeljito ručno pretraži-
vati kataloge brojnih biblioteka, što ga je koštalo
i vremena i materijalnih izdataka, a iziskivalo je i
stanovito poznavanje načina upotrebe kataloga. Po-
java bibliografskih baza na CD-ROM-ovima, a za-
tim i elektronskim on-line katalozima umnogome je
korisnicima olakšala istraživački rad. Informaciono
okruženje u kome se danas nalazimo mnogo je više
globalno, korisnički kontrolirano i veoma komplek-
sno, a promjene u organizovanju i pristupu informa-
cijama posredstvom weba imat će i u budućnosti
nesaglediv uticaj na teoriju i praksu bibliotekar-
stva. To ostavljamo budućim generacijama. Ipak,
stručnjaci iz raznih krajeva svijeta, specijalizovani
u različitim segmentima bibliotečko-informacione
djelatnosti, izražavaju vjeru u svijetlu budućnost
biblioteka i nužnost da one budu smještene u sam
fokus predstojećih informacionih dešavanja druš-
tva budućnosti. Na prvom u historiji čovječanstva,
Svjetskom bibliotečkom forumu u Davosu (Švicar-
ska), koji je održan 1. aprila 2009. Godine, okuplje-
ni naučnici i državnici su zaključili da izlaz iz krize
u kojoj su se našle kultura i biblioteke treba tražiti
u modernizovanju svjetskog bibliotečkog sistema.
Štagod biblioteke u budućnosti radile i kakogod
izgledale, zadovoljavanje korisničkih potreba ostat
će trajna suština svih bibliotečkih usluga. U kontek-
stu govora o redefiniranju bibliotečke paradigme za
novo informatičko doba interesantno je spomenuti
verziju pet osnovnih načela bibliotekarstva (Ran-
ganathan, 1963. godine) koju je 1996. godine dao
Morris Line, dugogodišnji direktor Britanske bibli-
oteke. Lineova verzija Ranganathanovih pet zlatnih
načela bibliotekarstva glasi:
BOSNIACA
1.Biblioteke su mjesta za čuvanje i protok informa-
cija iz prošlosti i sadašnjosti.
2.Biblioteke su organizacije koje pomažu ljudima u
transformisanju informacija u znanje.
3.Biblioteke treba da rade sa informacijama bez ob-
zira na to gdje one nastaju ili se čuvaju.
4.Svi ljudi su potencijalni korisnici biblioteka.
5.Sve oblike čuvanja i predstavljanja informacija
treba korisiti tako da to odgovara i organizacijama
koje stvaraju informacije i pojedincima kojima su
informacije potrebne.
Pored prvog, drugog, trećeg i petog Lineovog zako-
na koji naglašavaju principe kontinuiteta biblioteč-
ke djelatnosti, potrebe prilagođavanja, univerzalno-
sti i načelo obaveze širenja znanja i informacija, za
promijenjenu bibliotečku paradigmu u 21. stoljeću
posebno je interesantan četvrti Lineov zakon koji
govori o tome da je svako potencijalni korisnik bi-
blioteke. Savremene informacione tehnologije pru-
žaju u tome bibliotekama neslućenu podršku, ali je
potrebno da bibliotekari prilaze korisniku kao rav-
nopravnom ljudskom biću uvažavajući njegove po-
trebe i individualne karakteristike.
Erupcija elektronskih informacija dostupnih putem
weba, koja je omogućila brz, jednostavan i jeftin
pristup, dovela je do velike konkurentnosti i komer-
cijalizacije na polju na kome djeluju i biblioteke,
a to je uzrokovalo promjenu korisničkih potreba,
navika i očekivanja. Tako su se biblioteke suočile
sa dotada neviđenom konkurencijom. Svijet infor-
macija koji je zaokupljao bibliotekarstvo u prošlosti
drastično se izmijenio. Veliki broj korisnika smatra
da im internet pruža, u informacionom pogledu, sve
što im je neophodno potrebno i da do prave infor-
macije mnogo lakše i brže mogu doći iz nekih dru-
gih, a ne iz bibliotečkih izvora. Komercijalizacija
pružanja informacija putem interneta, koja se pre-
tvorila u moćan biznis, ugrozila je i finansijsku op-
stojnost biblioteka. Efikasan način da se promijeni
svijet korisnika može biti djelotvorna marketinška
propaganda, primjerena specifičnoj ulozi i značaju
biblioteka u društvu.
Postavlja se nekoliko logičnih pitanja: Šta je to
što biblioteke mogu ponuditi na tržištu informaci-
ja kako bi bile konkurentne? Koji su to bibliotečki
resursi, servisi i usluge po kojima biblioteke danas
mogu biti ekskluzivne i nezamjenjive? Kako će
daljna eksplozija besplatnih on-line sadržaja i njiho-
va velika dostupnost utjecati na bibliotečku praksu
i budućnost?
Glavna prednost i vrijednost biblioteka leži upravo
BOSNIACA
u onome što je i najveći doprinos bibliotekarstva čo-
vječanstvu, a to je razvoj sofisticiranih metoda orga-
nizovanja informacija i bibliografska kontrola koja
omogućuje efikasno označavanje i pretraživanje
podataka. Katalozi ili drugi sistemi za indeksiranje
i organizovanje znanja kreiraju jednu mrežu odno-
sa između informacijskih objekata koja korisnici-
ma omogućava da pronađu neki izvor informacija
ili povezanu grupu izvora sa velikom preciznošću
i efikasnošću. U bibliotečkom svijetu sve je uređe-
no, struktuirano, kontrolisano i svemu se može vrlo
jednostavno „ući u trag“ čak i kada postoje milioni
bibliotečkih jedinica. U srcu biblioteke je katalog.
On simbolizuje snagu biblioteka i bibliotekarstva.
Bibliotečki klasifikacijski sistem, precizni rječnik
kontrole, pravila i znaci interpunkcije na kataloškim
zapisima čuda su organizacije.
Paradoksalno, internet sa svojom informatičkom
snagom nije uspio to postići. Kada na internetu
pronađete listu izvora podataka o nekoj temi koja
vas zanima, vi nikada ne možete biti sigurni u po-
uzdanost podataka koji vam se nude, mnogo puta
ne možete čak utvrditi ni datum kada su podaci po-
stavljeni na web niti utvrditi ko ih je postavio. Pro-
nalaženje relevantne i pouzdane informacije u jed-
nom informacijama prebogatom okruženju postalo
je jako problematično, kao i u nekom okruženju sa
deficitom informacija. Tu dolazi do izražaja snaga
bibliotečkog kataloga, zapravo uloga bibliotekara,
budući da iza svakog kataloga stoji rad i vještine
bibliotekara koji pregledaju svaku knjigu ili drugi
izvor informacija pažljivo ih opisujući indeksnim
jezicima i kreirajući metapodatke preko kojih ko-
risnici jednostavno dolaze do tačnih i provjerenih
podataka o temama koje su predmet njihovog inte-
resovanja. Katalog kao glavni instrument za pretra-
živanje bibliotečke građe razvijen je u 20. stoljeću
unutar bibliotečkih kolekcija fizičkih objekata. On
je odličan primjer metapodataka jer svaki kataloški
zapis apstrahuje neku jedinicu građe koja se nalazi
na nekom mjestu u biblioteci (npr. na nekoj mnogo
spratova udaljenoj polici ili u nekoj drugoj biblio-
teci). Informacijsko okruženje koje je bazirano na
distribuciji elektronskih izvora mnogo je manje ge-
ografski ograničeno nego što je to svijet štampanih
publikacija. U novom informacijskom okruženju
nameće se potreba razvijanja višestrukih kataloga
sa velikom mogućnošću pretraživanja raznolikih re-
sursa preko pretraživačkih mašina.
Međutim, iako bibliotekari posjeduju vještine da po-
mognu korisnicima posredujući i čineći efikasnijim
njihovo korištenje globalnog informacijskog okru-
ženja, to ne implicira nužno i da su njihove usluge
tražene od korisnika. Mnogi korisnici interneta su
37
uljuljkani u lažnom osjećanju upravljanja i kontrole
u internetskom informacionom okruženju. Osobito
to dolazi do izražaja kod mladih. U jednoom od re-
ferata izloženih na Generalnoj konferenciji IFLA-e
u Oslu (2005.) izneseno je sljedeće razmišljanje stu-
denata Univerziteta u Hon Kongu: „Mi ne želimo
više da se vratimo u stari štampani svijet.“ Uzima-
jući u obzir efekat globalizacije možemo slobodno
reći da je to jedan homogeni tip studenta koji je isti
i u drugim dijelovima svijeta. Biblioteke se nalaze
pred zadatkom da prilagode svoj rad ovim karak-
teristikama ponašanja i očekivanja nove generacije
korisnika. Treba imati na umu da postoji ogromna
razlika između današnjih i nekadašnjih korisnika.
Današnji korisnici očekuju da ostvare interakciju sa
svojim informacionim resursima, a ne samo da ih
„pasivno konzumiraju“. Tu nerijetko dolazi do „tre-
nja“ jer su korisnici naviknuti da učestvuju u do-
davanju novih značenja i vrijednosti sadržajima na
webu, dok su mnogi on-line bibliotečki katalozi ne-
socijalni (ne dopuštaju čak ni elektronski ekvivalent
olovkom pisanoj primjedbi na pozadini kataloške
kartice). To opet proizilazi iz prirode (mentaliteta)
pravila koja su kreirana profesionalnim korištenjem
i za koja se može reći da potpuno gospodare svi-
jetom bibliotekarstva. Korisnici, također, očekuju i
da se informacioni resursi mogu povezati jedni sa
drugima. Jedno OCLC-ovo ispitivanje ponašanja
korisnika weba i biblioteka pokazalo je da ogromna
većina onih koji su intervjuisani koristi pretraživač-
ke mašine da započne neko pretraživanje (84%),
dok samo jedan manji procenat ispitanih započinje
svoje pretraživanje preko nekog bibliotečkog porta-
la (3-6%). Ovaj podatak ne znači nužno da ispitanici
nisu bili zainteresovani za bibliotečke usluge, nego
nisu informisani o bibliotečkim uslugama zato što
biblioteke nisu našle način da dođu do korisnika pa
su čekale da korisnik sam dođe u biblioteku.
Oni koji vode biblioteke u današnjem svijetu trebaju
stalno sebi postavljati sljedeća pitanja: „Šta biblio-
teka stvarno znači svojim korisnicima? Šta korisnici
očekuju od biblioteka?“
U poređenju sa drugim informacionim sistemima
kao što je internet ili baze za samostalno pretraživa-
nje, komparativna prednost biblioteka leži (upravo)
u nezamjenjivoj ulozi bibliotekara – uvijek prisut-
nih i raspoloživih živih bića koja su svoje vještine
i karijeru posvetila tome da korisnicima pomažu u
istraživanju i izlaze u susret njihovim informacio-
nim potrebama.
Upravo tu leži glavna vrijednost biblioteka u sva-
kom vremenu, pa kao što smatra veliki broj teore-
tičara, i u budućnosti. O tome lijepo u svojoj knji-
zi „Knjižnice i društvo“ opservira Josip Stipanov:
38
„Budućnost će knjižnica više biti kao svjetionik Faros
(aleksandrijski svjetionik, napomena S. Č.): pomoći
će korisnicima ploviti morima informacija i podataka
što neprekidno zahvaćaju i zapljuskuju njihove živo-
te. U toj slici jasno se razabire sve istaknutija uloga i
značenje knjižničara, informacijskih specijalista. To je
novi izazov pred kojim stoje knjižničari i informacij-
ski stručnjaci. Možda najveći do sada u pettisućljetnoj
bogatoj povijesti knjižnica. Naime, u takvom društve-
nom i informacijskom okruženju istinski je izazov za
knjižničare - informacijske specijaliste znati kako po-
hranjene informacije pronaći, isporučiti, dostaviti kao
znanje korisnicima na korist čovječanstvu. A usmjere-
nost odnosno naglasak mora biti znak raspoznavanja
za knjižničare – informacijske stručnjake. To će biti
njihovo poslanje i zadaća, srž njihove uloge, „pronaći
i voditi“ – do sadržaja. „Biti vodič“ glavni je sadržaj
budućeg portala knjižničara. Današnja informacijska
tehnologija u tome pomaže odnosno to omogućuje
neizmjerno više nego ijedna do sada, a možemo za-
misliti kako će to izgledati u budućnosti. Knjižničari
moraju biti vodiči kroz svemir, univerzum znanja. To
je konstanta njihove zadaće, a tehnologije će se i da-
lje mijenjati. U tome je budućnost knjižnica ili tačnije
knjižničara, informacijskih specijalista. Digitalna teh-
nologija, digitalni, elektronički medij, digitalna infor-
macija ne mijenja poslanje, društvenu ulogu knjižni-
ca, ali znatno, gotovo stubokom mijenja način na koji
knjižnica ispunjava svoje poslanje, svoju ulogu.“1
Ključ utjecaja na korisnike je podizanje njihovog
očekivanja od biblioteka i bibliotekara. U tom smi-
slu zahtjevi za vještinama bibliotekara u pronala-
ženju, pristupanju i evaluaciji informacija stalno se
povećavaju, kao što se neprestano nameće i potreba
osiguranja adekvatnog balansa između „starog“ i
„novog“ u odnosima usluga i resursa. Bibliotekari
su profesionalno obučeni za nabavljanje, organizo-
vanje, pronalaženje i diseminaciju informacija. U
tom smislu virtualna praksa u virtualnom biblioteč-
kom okruženju nije se bitnije promijenila u odnosu
na bibliotečku praksu u tradicionalnoj štampano
zasnovanoj biblioteci. U digitalnom dobu vještine
i specijalnosti bibliotekara dobijaju novu šansu u
analizi, selekciji, evaluaciji, organizaciji i disemina-
ciji vrhunskih informacija i to u najpristupačnijem
formatu. Često upravo pretvaranje informacija u
znanje predstavlja ključni kvalitet koji dijeli uspjeh
od neuspjeha. A glavnu ulogu u transferu znanja
igra kritička profesionalna kombinacija superiornih
pretraživačkih vještina i vrhunske stručosti. Ukoli-
ko se takav bibliotekar – specijalista bude nalazio u
središtu tog skupa navedenih sposobnosti i vještina
1  Stipanov, Josip: Knjižnica i društvo: od potrebe do mogućnosti.
Zagreb : Školska knjiga, 2010. str. 259.
BOSNIACA
sasvim je izvjesno da će njegove usluge biti itekako
cijenjene od korisnika. Još je 1998. godine Mason
primijetio „da što više informacija postoji na webu,
sve ih je teže pronaći...“. Zbog toga su Microsoft,
Microsystems i drugi pokušali razviti sisteme in-
deksiranja i strukture za organizovanje informacija
slične Djuijevoj decimalnoj klasifikaciji ili klasifi-
kacijskoj shemi Kongresne biblioteke. Ogromno
umreženo informaciono okruženje, koje se nepre-
stano i brzo širi, dinamično je i promjenjljivog kva-
liteta. Upravljanje i rad sa ovim resursima nužno
iziskuje organizovanje i struktuiranje informacija.
U toj misiji mogu doći do izražaja sposobnosti i vje-
štine bibliotekara. Stoga nisu bez razloga Warrod i
Sidgreves (1998) zaključili da se profesionalne gra-
nice između kompjuterskih stručnjaka i bibliotekara
preklapaju i postaju sve više nejasne. Iako je, dakle,
bilo sasvim prirodno očekivati da se promjenom
globalnog informacionog okruženja uloga biblio-
tekara promijeni, dogodilo se nešto čudno: suština
uloge bibliotekara je i dalje ostala ista – samo na
drugačiji način – obezbjeđivanje pristupa infor-
macijama. Ovo stoga što tumačenje autentičnosti
i pouzdanosti onoga što je pronađeno na internetu
može biti teško za većinu ljudi usljed nedostatka
konteksta, eksplicitnih znakova i metapodataka uo-
bičajenih u bibliotekarstvu i tradicionalnim infor-
macionim sistemima i što mogućnost pronalaženja
tačne, pouzdane, vjerodostojne i korisne informa-
cije u jednom okruženju sa izobiljem informacija
zahtijeva znanje, iskustvo i vještinu. Kao ilustraciju
možemo navesti rezultate jednog istraživanja pona-
šanja korisnika interneta, koje je u Velikoj Britaniji
provela britanska Nacionalna biblioteka i Britanski
zajednički informacioni sistem Komiteta za vođenje
istraživanja i naučnog ispitivanja ponašanja mladih
ljudi (tzv. „Google-generacije“). Studija je pronašla
da uprkos ranoj izloženosti tehnologiji i redovnom
korištenju digitalnih izvora, vještine informacio-
ne pismenosti mladih ljudi ipak nisu poboljšane.
Istaknuto je da „digitalna pismenost i informacio-
na pismenost ne idu „ruku pod ruku“. Parametri iz
dosijea korisničkih pretaraga ukazuju na to da svi
(ne samo „Google-generacija“) pretražuje uglav-
nom „vodoravno“, radije negoli „vertikalno“. Na
taj način oni troše vrijeme „ploveći on-line“, a ne
čitajući, pa ne mogu da izrade efikasne pretraživač-
ke strategije. Oni imaju slabo razumijevanje infor-
macionih potreba i imaju poteškoća oko donošenja
relevantnih zaključaka o stranicama koje posjećuju.
To dovodi do plagijata kao izlaza za „cut-and-paste“
generaciju.
McMilan (2000. godine) primjećuje da unutar uni-
verzitetskog okruženja redovni studenti trebaju nau-
čiti razlikovati intelektualni pristup od elektronskog
BOSNIACA
pristupa informacijama kroz personaliziranu istraži-
vačku asistenciju, vođenje i instrukcije bibliotekara,
te zaključuje da bibliotekar daje značajan doprinos,
često određujući pretragu, vodeći pretraživačke ci-
ljeve korisnika i pomažući korisnicima da razumiju
svoje potrebe. Naravno, bibliotekarima je neophod-
na jedna kombinacija znanja, vještina, sposobnosti i
ličnih kvaliteta da bi ispunili svoje raznoliko usmje-
rene uloge koje su premještene u novo elektronsko
i umreženo okruženje informacionih resursa. Svi-
jet informacija koji je zaokupljao bibliotekarstvo
u prošlosti drastično se promijenio i nastavlja ne-
prestano da se mijenja. Taj svijet je postao mnogo
složeniji u odnosu na stare alate za pretraživanje i
organizovanje znanja i informacija. U ogromnoj in-
formacionoj industriji utakmica se vodi između ve-
likog broja igrača i učesnika, a to se itekako odrazi-
lo na bibliotečku praksu i paradigmu u savremenom
svijetu.
Koliko bibliotekarstvo razvija nove modele da se
što bolje pozicionira u tom informacionom svijetu?
Nužno je da bibliotekarstvo prilagođava svoje ala-
te i vještine novom okruženju kako bi i dalje igralo
važnu ulogu posredovanja između korisnika i dina-
mičnog informacionog univerzuma. Ovo su uzbud-
ljiva vremena za bibliotekarstvo. Internet i globalno
informacijsko okruženje su, zapravo, nešto o čemu
su mnogi bibliotekari samo sanjali. To je jedan sko-
ro „čaroban svijet“ u kome su informacije uvijek
na vrhovima prstiju, dostupne svima, pogodne za
pristup i globalne u svome domašaju. To je nešto
izvanredno izazovno i interesantno za biblioteč-
ku praksu, nova prilika i mogućnost da biblioteke
ponovo pronađu sebe i dostignu jedan visok stepen
uspjeha. Sve to bibliotekama pruža mogućnost da
realizuju svoj vjekovni san o „catalogos universa-
lis“ (katalogu koji će popisati sve što je napisano/
objavljeno), i o „biblioteca universalis“ (da sve što
je napisano/objavljeno bude objedinjeno i dostupno
na jednom mjestu). Posljedice neprilagođavanja
promjenama biblioteke su već u nekoliko navrata
osjetile na svojoj koži – tridesetih godina prošlog
stoljeća kada su se tek pojavili servisi za indeksi-
ranje i izradu apstrakata za oblast medicine (MED-
LARS/danas MEDLINE i Chemical Abstract) čije
proizvode biblioteke i danas skupo plaćaju, te nakon
što je OCLC preuzeo djelatnost kreiranja brzih, on-
line dostupnih kataloških zapisa, čije preuzimanje
biblioteke i danas plaćaju. Ukoliko biblioteke i re-
feralnu funkciju ispuste iz ruku i prepuste je pretra-
živačkim mašinama za plašiti se da neće ostati više
nijedna funkcija koja bi bila isključiva prerogativa
bibliotekarstva.2
2  Dizdar, Senada. Od podataka do metapodataka. Sarajevo : Nacio-
nalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, 2011. str. 279.
39
Sve su prilike da će biblioteke u budućnosti po-
stati zapravo portali preko kojih će se moći pri-
stupiti različitim informacionim resursima. Iako
je broj dokumenata koji se nalaze na internetu
odavno premašio broj dokumenata u biblioteka-
ma, „Web sam po sebi ne predstavlja digitalnu bibli-
oteku, najprije zbog toga što ne nudi organizovane
informacione izvore, već je on prije okean informacija
ispunjen mnogim šumovima i redundancama. Web i
nije zamišljen da razvija i izgrađuje kolekcije karak-
teristične i za tradicionalne i za digitalne biblioteke, a
ni digitalni dokumenti nisu kreirani sa ciljem da budu
dugoročno dostupni i čuvani. Mnoge informacije koje
možemo pronaći na webu kratkotrajne su i prolazne,
a njihove adrese i sadržaji nestalni. U tom okruženju
biblioteke imaju posebnu ulogu u čuvanju znanja, jer
se u digitalnom dobu znanje brzo reproducira i gubi,
pa se biblioteke ponovo javljaju kao nezamjenjivi ču-
vari znanja. Otuda i interes biblioteka za razvoj šema
i standarda metapodataka, jer je identificiranje i arhi-
viranje resursa vezano za njenu opstojnost u digital-
noom svijetu.“3
Kod elektronskih publikacija također je aktuelan
princip selektivnosti, s obzirom na to da se traže-
nje informacija sve više komplikuje proizvodnjom
enormnih rezervi informacija, što bi u konačnici
moglo dovesti do toga da bude jednostavnije „ura-
diti ponovo, nego pronaći“. Zbog toga se nameće
logičnim odabir i trajno čuvanje samo određenih in-
formacija. I ovdje leži odgovornost na bibliotekari-
ma, koji vladaju stručnim znanjima u svojoj oblasti,
da izvrše ocjenjivanje značaja dokumenata. Defini-
sanje metodologije očuvanja digitalnog naslijeđa
danas predstavlja globalno pitanje i brojni stručnjaci
rade na adekvatnom rješavanju ovog pitanja. Čuva-
nje elektronskih i digitalnih informacionih resursa
dovodi bibliotekare i arhivare pred nove dileme. Di-
gitalni mediji nisu dovoljno bezbjedni, gledajući du-
goročno, za očuvanje informacionih resursa. Jedan
od važnih faktora koji utiče na čuvanje digitalnih
informacionih resursa jeste sama tehnologija koja
ih kreira i omogućuje njihovu operabilnost, a koju
karakteriše jedno iznenađujuće brzo zastarijevanje.
Mnoge istraživačke inicijative usmjerene su na pro-
blem čuvanja resursa, a bibliotekari igraju važnu
ulogu u ovim inicijativama. Sve ovo dovelo je do
razvijanja koncepta digitalnih biblioteka. Izraz di-
gitalna biblioteka često se zamjenjuje izrazima vir-
tualna i elektronska biblioteka. Digitalna biblioteka
je ustvari zamišljena kao produkt virtualnog svijeta
interneta. U stručnoj literaturi postoji više definicija
digitalne biblioteke, a jedno podrobno objašnjenje
pojma digitalne biblioteke dala je (1999.) Digitalna
3  Dizdar, Senada. Isto, str. 308.
40
bibliotečka federacija Sjedinjenih Američkih Drža-
va: „Digitalne biblioteke su organizacije koje obe-
zbjeđuju resurse, uključujući timove stručnjaka koji
selektuju, struktuiraju i nude intelektualni pristup,
interpretiraju, distribuiraju, čuvaju, povezuju i obe-
zbjeđuju trajnu dostupnost kolekcija digitalnih ra-
dova, kako bi oni bili lahko i jednostavno dostupni
jednoj ili više zajednica korisnika.“
Danas je također postalo očigledno i da štampana
izdanja zadržavaju svoj značaj, iako elektronski
dokumenti i informacione tehnologije otvaraju bi-
bliotekama nove perspektive. Međutim, i dalje je
neizvjesno kako će elektronska knjiga dugoročno
utjecati na bibliotekarstvo i izdavačku djelatnost.
Situacija na tom polju se neprestano mijenja.
“Amanzon, vodeća svjetska internetska knjižara,
2007. godine izbacila je na tržište Kindle, uređaj za
čitanje elektroničkih knjiga. Uređaj izgleda poput ma-
njeg prijenosnog računala, samo što je mnogo tanji,
te je prilagođen za čitanje teksta. Na njega je moguće
spremiti do 1.500 elektroničkih knjiga te je moguće
kompletnu knjigu “skinuti” sa internetske knjižare za
samo 60 sekundi. Amazon trenutačno u svojoj ponu-
di ima oko 360.000 elektroničkih knjiga. Od izlaska
Kindlea na tržište, udio elektroničkih knjiga u ukupnoj
Amazonovoj prodaji popeo se na 26 %. Pomoću nje-
ga moguće je čitati dnevne novine i ostale časopise, a
veličina slova može se prilagođavati prema želji čita-
telja. Amazon je prilagodio uređaj tako da ga je sada
moguće koristiti i u Europi. Od listopada 2009. godi-
ne, Kindle je dostupan i na hrvatskom tržištu. Slične
proizvode već su razvili i ostali konkurenti, npr. Sony
(eReader). S brzim razvojem i usvajanjem tehnologije
nema razloga da ovakav način distribucije ne zaživi
u budućnosti. No, hoće li to uistinu dovesti u pitanje
dosadašnji način distribucije knjiga? Predstavlja li to
prijetnju nakladnicima, a posebno knjižarima?”4
Zanimljive su u tom smislu opservacije različi-
tih autora. Jedna grupa teoretičara bibliotekarstva
smatra da će biblioteke kakve ih mi poznajemo
preživjeti te da je djelovanje novih tehnologija
samo jedna faza koja će biti zamijenjena drugom
fazom, sa drugim, novim tehnologijama. Druga
grupa teoretičara smatra da će biblioteke kao fi-
zički prostori potpuno iščeznuti i biti zamijenje-
ne virtualnim (digitalnim) bibliotekama kojima
će pristup biti omogućen 24 sata (24/7) preko
interneta. Treće predviđanje čini se najrealnijim
– treća grupa teoretičara smatra da će biblioteke
opstati i kao fizički prostori, ali će biti uključene u
4  Martinović, Maja. Marketing u Hrvatskoj : 55 poslovnih slučajeva.
Zagreb : Mate : Zagrebačka škola ekonomije i managementa, 2012,
str. 342-344.
BOSNIACA
procese tehnoloških transformacija. Mnogi autori
su skloni da budućnost biblioteka vide u mješa-
vini fizičkih i digitalnih objekata, tzv. hibridnim
bibliotekama. „U nekim analizama kretanja biblio-
tečkih usluga vidi se postojana težnja da se naglasi
konkurencija između knjige i nove tehnologije. Ovo je
pogrešna antiteza. Njihov razvoj mora da se međusob-
no dopunjuje, a ne suprotstavlja. Ubijeđeni smo da će
knjiga preživjeti u doglednoj budućnosti. Ona će dobiti
dodatak, ali neće biti zamijenjena. Pred bibliotečkom
profesijom je izazov da primjenom dostignuća infor-
macione tehnologije proširi bibliotečke usluge, ali ne
na štetu knjiga.“5
Završit ćemo sa jednim predviđanjem budućnosti
biblioteka koje je skoro poetično, ali i optimistično.
Na Globalnom seminaru (posvećenom budućno-
sti biblioteka u 21. stoljeću) u Salzburgu od 23.
do 30. novembra 2004. godine, na Sesiji 422, bi-
bliotečko-informacioni stručnjaci su izašli sa slje-
dećom definicijom bibliotekarstva za 21. stoljeće:
„Biblioteke su mjesta gdje slobodno stanuju znanje i
informacije, koji oblikuju, osposobljavaju, štite, pod-
stiču, zabavljaju i mijenjaju pojedince, kulture i zajed-
nice. To stanište, bilo fizičko ili virtualno, proizvod je
kolektivnog razmišljanja, težnji, posvećenosti, vještine
i organizacije. Ono je istovremeno i uzgredni proizvod
civilnih društava i katalizator kulturnog napretka, na-
dahnuća, izraza i razmjene. Nepostojanje biblioteka u
novom vijeku ne samo da bi lišilo važnog pomagala
u radu, nego bi takav gubitak odrekao ljudskom rodu
pravo na suštinski dio njegovog zajedničkog identite-
ta i stečene slobode. Informaciona tehnologija nikada
neće moći da zamijeni biblioteke, jer suština društvene
uloge biblioteka nije u tehnološkom vladanju znanjem
i informacijama, nego u stvaranju svetilišta za ljudsku
misao i izraz na bilo kom mediju.“6
Zaključak
Analizirajući prošlost i sadašnjost biblioteka mogu-
će je akceptirati određene moguće pravce razvoja
bibliotečke prakse u budućnosti:
-Transformisanje biblioteka, bibliotekara, ali i unu-
trašnje organizacije klasičnog tipa biblioteka neza-
drživ je proces7
5  House of Commons: Culture, media and sport: Sixth
report, House of Commons, 2000. Dostuno na
:http://www.publications.parliament.uk/pa/cm199900/cmselect/
cmcumeds/241/24102.htm (26.09.2013)
6  Vision of the Communal Roles of Libraries, Salzburg Seminar,
Academic Session 422, Working Group on Libraries and Their
Communities. Dostupno na: http://www1.law.umkc.edu/faculty/
callister/session422/statement.pdf (27.09.2013)
7  Ninkov, Jasmina. Biblioteka XXI veka. Beograd : Čigoja štampa,
2010., str. 14.
BOSNIACA
-Biblioteke jednostavno moraju implementirati
nove programe i razvijati nove usluge kako bi izašle
u susret novonastalim potrebama zajednice koja ih
koristi8
-Korištenje globalne mreže je postalo najbolji na-
čin da se biblioteke (sa svojim bogatim fondovima,
kolekcijama stare i rijetke knjige, zavičajnim zbir-
kama i dr.) približe korisnicima i veoma snažan alat
koji bibliotekama pruža neslućene izvore novih mo-
gućnosti
-Biblioteke posjeduju obilje materijala kojim, preko
svojih web-siteova, mogu predstaviti kulturu i povi-
jest svoje zajednice (Program The European City of
Culture pruža u tom smislu evropskim gradovima
sjajnu šansu, kao i akcioni plan e-Evropa)
-Neprestani razvoj novih tehnologija sažima fizičke
fondove biblioteka i nužno vodi kombinovanju sta-
rog i novog, tj. hibridnoj biblioteci
-Vrlo je vjerovatno da će glavnina usluga biblioteka
u budućnosti biti digitalne usluge
-Nabavka knjiga u budućnosti će vjerovatno ići ruku
pod ruku sa plaćanjem pristupa elektronskim izvo-
rima (kupovina licence), a to će zahtijevati i neka
nova profesionalna znanja bibliotekara
-Promjene u bibliotečkoj praksi u budućnosti namet-
nut će i nužnost promjena nastavnih planova i pro-
grama za obrazovanje bibliotekara, kao i promjene
zakonske regulative i normativa u ovoj oblasti
-Iako su biblioteke u 21. stoljeću obogaćene novim
mogućnostima i djelatnostima, činjenica je i da ni-
jedna tradicionalna bibliotečka funkcija i usluga
nigdje u svijetu nije prestala postojati.
Literatura
Brophy, Peter. Biblioteka u dvadeset prvom veku :
nove usluge za informaciono doba. Beograd : Clio,
2005.
Cheong, Choy Fatt. Librarianship : What is it about
now? // Lass Conference 2008 : Innovate to Serve.
8-9 May 2008. Dostupno na: http://www.las.org.
sg/pa_cf.pdf (18.09.2013)
Coyle, Karen. The Library Catalog in a 2.0 World. //
Journal of Academic Librarianship, v. 33. n. 2. Do-
stupno na: http://www.kcoyle.net/jal_33_2.html
(18.09.2013)
Dizdar, Senada. Od podataka do metapodataka. Sa-
rajevo : Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bo-
sne i Hercegovine, 2011.
8  Ninkov, Jasmina. Isto, str. 52
41
The future role of librarians in the virtual library
environment. // The Australian Library Journal. Do-
stupno na: http://www.serprofessoruniversitario.
pro.br/m%C3%B3dulos/pesquisando-bibliografia-
internet/australian-library-journal-future-role-li-
brarians-virtual-#.UjmDlH_VEwp (18.09.2013)
House of Commons: Culture, media and sport:
Sixth report, House of Commons, 2000. Dostupno
na: http://www.publications.parliament.uk/pa/
cm199900/cmselect/cmcumeds/241/24102.htm
(26.09.2013)
http :/ / w w w. a m a zo n . co m / d p / B 0015T 9 6 3 C
(18.09.2013)
Line, M. Five laws of librarianship. // LA Record,
3, 1996.
Martinović, Maja. Marketing u Hrvatskoj : 55 po-
slovnih slučajeva. Zagreb : Mate : Zagrebačka škola
ekonomije i managementa, 2012.
Matutinović, Stela Filipi, Zogović, Mirka. Povo-
dom prvog broja u 2005.godini. // Visokoškolske bi-
blioteke, god. 2, br. 1 (2005). Dostupno na: http://
www.unilib.bg.ac.rs/zajednica01/izdanja/visoko-
skolske_biblioteke/god2/br1/2.php (20.09.2013)
Miller, P. Metadata for masses. // Ariadne [onli-
ne] no. 5, 1996. Dostupno na: http://www.ariadne.
ac.uk/issue5/metadata-masses/ (21.08.2013)
Ninkov, Jasmina. Biblioteka XXI veka. Beograd :
Čigoja štampa, 2010.
OCLC. Dostupno na: http://hr.wikipedia.org/wiki/
OCLC (17.09.2013)
Ranganathan, S. R. The Five Laws of Library Sci-
ence. New York : Asia Publishing House, 1963.
Stipanov, Josip. Knjižnice i društvo : od potrebe do
mogućnosti. Zagreb : Školska knjiga, 2010.
Stueart, Robert D. International Librarianship : A
Basic Guide to Global Knowledge Access. Iternati-
onal Perspectives, No. 1. Lanham [et all.] : The Sca-
recrow Press, Inc. Dostupno na: http://chapters.
scarecrowpress.com/08/108/0810858762ch1.pdf
(dostupno 18.09.2013)
Tamilselvan, N. ; Sevukan, R. ; Sivakumar, N. Vir-
tual Library. // International Journal of Library and
Information Science Research and Development (IJ-
LISRD) 1 (2012), 1. Dostupno na: www.slideshare.
net/prjpublications/z-virtual-library-article-21-34
(23.08.2013)
Vision of the Communal Roles of Libraries, Salz-
burg Seminar, Academic Session 422, Working
Group on Libraries and Their Communities. Dostu-
42
pno na: http://www1.law.umkc.edu/faculty/calli-
ster/session422/statement.pdf (27.09.2013)
Vučković, Željko. O smislu i vrednostima biblio-
tekarske profesije danas. // Bibliotekar: časopis za
teoriju i praksu bibliotekarstva, God. 51, sv. 1 / 4
(2009) , str.15-16
Wainwright, E. Digital libraries : some implicati-
ons for government and education from the Austra-
lian development experience, 1996. [online]. Dostu-
pno na: http://www.nla.gov.au/openpublish/index.
php/nlasp/article/view/1004/1274 (16.10.2013)
Waters, D. What are digital libraries? // CLIR issues,
4, July/August, pl, 5. Dostupno na: http://www.clir.
org/pubs/issues/issues04.html#dlf (21.08.2013)
Web 2.0. Dostupno na: http://hr.wikipedia.org/
wiki/Web_2.0 (dostupno 17.09.2013)
BOSNIACA
Mr. sci. Senad Čeliković (Tuzla, 1979), je magistar
bibliotečkih nauka. Radi u Univerzitetskoj bibliote-
ci Univerziteta u Tuzli, na Odjeljenju Ekonomskog
fakulteta kao voditelj odjeljenja. Autor je nekoliko
članaka iz oblasti bibliotekarstva kao i iz nekih
drugih oblasti. Učestvovao je na više konferencija i
seminara iz oblasti bibliotekarstva. Kulturna histo-
rija, historija biblioteka, mjesto i uloga biblioteka u
21. stoljeću, školske biblioteke, neka su od područja
naučnog i stručnog interesa ovog autora.
Senad Čeliković (Tuzla, 1979), is MA of library sci-
ences. He works at the Library of Tuzla University,
in the Department of Economics faculty as head of
department. He is an author of several articles in
the field of library science as well as some other
spheres. He has participated in several conferences
and seminars in the field of librarianship. Cultural
history, the history of libraries and the role of libra-
ries in the 21st century, school libraries are some of
the spheres of the autor’s scientific and professional
interests.