ANDRAGOŠKE

KOMPETENCIJE
PEDAGOŠKO OBRAZOVANJE NASTAVNIKA
KAO ANDRAGOŠKI CIKLUS TEMELJEN NA
OBRAZOVNIM I OPĆELJUDSKIM
POTREBAMA

Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski

1
fakultet, Sarajevo
Kompetencije kao imenice

• Kompetencije se često izjednačavaju sa znanjem i

vještinama, a zapravo predstavljaju sposobnost
susretanja kompleksne stvarnosti u kojoj treba
obaviti određeni posao
• Sposobnost smo navikli posmatrati kao urođeni
fenomen, nadarenost za nešto – no, sposobnost se
može razvijati
• Sposobnost je moć – ovu odrednicu često
zaboravljamo, “skromno” je “guramo pod tepih”

Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski

2
fakultet, Sarajevo
Pedagoške i andragoške kompetencije –
sličnosti i razlike
Potječu od sličnosti i razlika u učenju djece i odraslih:

• Slika o sebi – zavisnost Vs. samousmjerenost

• Iskustvo – malo, vrijedno Vs. obimno
• Spremnost za učenje – biloški razvoj, socijalni pritisak Vs.
uloge, razvojni zadaci
• Orijentacija u vremenu – odložena Vs.
trenutna primjena znanja
• Orijentacija u učenju – predmetna Vs. problemska

Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski

3
fakultet, Sarajevo
 ISSA pedagoški standardi – primjenjivi u
andragogiji?
• Kvalitetna interakcija u odgojnom procesu
• Rad sa obitelji i zajednicom
• Inluzija, život s razlikama i ljudska prava
• Planiranje i vrednovanje
• Strategije poučavanja
• Poticajno okruženje za učenje
• Profesionalni razvoj

• Pitanje: KAKO EDUKATORA PRIPREMITI ZA PRIMJENU OVIH

PRINCIPA U RADU S ODRASLIMA?

Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski

4
fakultet, Sarajevo
Za što treba biti kompetentan andragog?

• Stvaranje klime uvažavanja, suradnje i ležernosti u

nastavnom radu
• Uzajamno planiranje skupa s polaznicima
• Zajedničko definiranje potreba svih sudionika u edukaciji
• Pregovaranje o ciljevima edukacije (osobnim,
poslodavčevim, edukatorovim)
• Problemska, a ne predmetna orijentacija u curriculumu
• Istraživačke tehnike, poduka dekonstrukciji i konstrukciji
informacije
• Zajedničko, uzajamno vrednovanje sudionika

Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski

5
fakultet, Sarajevo
Glasserova teorija potreba u službi
obrazovanja odraslih
• Egzistencija – hrana, zrak, voda...
• – kakvi su uvjeti edukacije (fizički prostor, smjena rada i odmora)?
• Ljubav i pripadanje – prostor, sadržaj, ljudi ili predmeti koji su osobni
• – kakve veze sadržaj edukacije ima sa ulogama polaznika?
• Sloboda – izbor postupaka, kretanja, načina rada, skupine u kojoj jesam
• – kako obaviti zajedničko planiranje, dijagnozu potreba, redefiniranje
ciljeva, vrednovanje?
• Zabava – radost, veselje i opuštenost s kojima činim to što činim
• – kako primijeniti metodiku usmjerenu na polaznika, istraživačke tehnike,
spoznajnu dekonstrukciju-konstrukciju?
• Moć – kompetencija, sposobnost, poštovanje zajednice za ono što mogu i znam
• – kako će se promijeniti polaznikova kvaliteta života s obzirom na edukaciju
kroz koju prolazi?

Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski

6
fakultet, Sarajevo
Praktičan primjer za ilustraciju: izobrazba
nastavnika na FF UNSA
REKONCEPTUALIZIRANI MODEL
TRADICIONALNI MODEL
• Predmetna orijentacija
• Usmjerenost na
nastavnika
• Vremenska orijentacija:
sloboda bez reda
• Ispitna situacija: krajnje
instrumentalizirana
• Planiranje i izvedba:
profesorocentrična
• Problemska orijentacija
(samoprocjena obrazovnih
potreba)
• Usmjerenost na polaznika
(uloge)
• Vremenska orijentacija:
sloboda u zajedničkom
uspostavljanju reda
• Ispitna situacija: zajednički
pregovori o kriterijima,
vrijeme neograničeno,
uzajamno vrednovanje
• Planiranje i izvedba: uz
učešće sudionika
7
 Kompetencije nastavnika

• Novo, problemski
utemeljeno polazište:
• Staro, predmetno
utemeljeno polazište:
• Pedagoško-psihološke
kompetencije
• Didaktičko-metodičke
kompetencije cjeloživotno
Komp učenje

Ped Did
Komp
Ψ Met

Dr.sci. Mirjana Mavrak, Filozofski 8

fakultet Sarajevo
SISTEMSKE KOMPETENCIJE

• Sposobnost primjene znanja u praksi

• Sposobnost učenja
• Sposobnost prilagodbe novome
• Sposobnost stvaranja novih ideja
• Sposobnost vođenja (umjesto upravljanja)
• Sposobnost razumijevanja u kontekstu
• Sposobnost neovisnog rada
• Sposobnost kreiranja projekata, pokretačkog i
poduzetničkog duha
• Sposobnost razumijevanja kvalitete

Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski

9
fakultet, Sarajevo
INSTRUMENTALNE KOMPETENCIJE

• Sposobnost analize i sinteze

• Sposobnost planiranja i organiziranja
• Sposobnost prepoznavanja općeg znanja u osnovnom
profesionalnom znanju
• Sposobnost rukovanja računalom
• Sposobnost korištenja informacija
• Sposobnost rješavanja problema
• Sposobnost odlučivanja (izbor)

Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski

10
fakultet, Sarajevo
INTERPERSONALNE SPOSOBNOSTI

• Sposobnost uvida i samouvida (kritičko posmatranje)

• Sposobnost za timski rad
• Sposobnost kvalitetne komunikacije (interpresonalne vještine –
aktivno slušanje, na pr.)
• Sposobnost komunikacije sa neekspertima iz svoje i drugih
oblasti
• Sposobnost prihvaćanja raznolikosti
• Sposobnost rada u međunarodnom okruženju
• Sposobnost balansirane posvećenosti poslu (etika odnosa
prema sebi i drugima)

Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski

11
fakultet, Sarajevo
Predmeti i kompetencije

predm. PEDAGO- PSIHOLO- DIDAKTIKA METODIKA

Okvir GIJA GIJA
realizacije

Sistemske kompetencije
TEORIJA

Instrumentalne kompetencije
PRAKSA

ZADACI ZA
SAMOST. R. Instrumentalne kompetencije

ISPIT
Sistemske kompetencije

Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski

12
fakultet, Sarajevo
Iako postoje 4 bazična predmeta, polazi se
od uloga...

Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski

13
fakultet, Sarajevo
... i potreba koje se samoprocjenjuju...

Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski

14
fakultet, Sarajevo
Uloge i samoprocjena obrazovnih potreba

• Vizualizacija različitosti koje treba posložiti u jedinstvenu

programsku cjelinu
• Samoprocjena obrazovnih potreba:
• Od 158 odgovora: vještina komunikacije - 65, strategije
učenja i podučavanja -58, cjeloživotno učenje -28,
inkluzivno obrazovanje – 7, informacijska
pismenost – 4
• Riječima: “inkluzija nije naše područje” i “znamo raditi na
računaru”

Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski

15
fakultet, Sarajevo
Primjer promjene u stavu o obrazovnoj potrebi za
informacijskom pismenošću

• Postoji razlika između informatičke i informacijske pismenosti

• Postoji razlika između informacijskog društva i društva znanja
• Važno je znati temeljne ciljeve IP i značenje koncepta “učiti kako učiti”
• Bibliotekar je informacijski stručnjak koji mi može pomoći u radu s
učenicima
• Odmah ću:
• Raditi na vlastitoj i učeničkoj IP, staviti akcent na smisao znanja
kojemu podučavam, uputiti učenike na literaturu, važnost provjere
izvora i samostalno traganje, okušati se u korištenju
metapretraživača, koristiti tezauruse, razgovarati s bibliotekarom o
postojećim pretplatama na baze podataka, napraviti stranicu s
učenicima, apelirati na nezadržavanje informacije jer se ona
dijeljenjam umnožava i raste joj vrijednost

Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski

16
fakultet, Sarajevo
Razumijevanje potreba u obrazovanju
odraslih
• Čini edukaciju ugodnim iskustvom
• Daje osjećaj kontrole polaznicima
• Nastavnikovu ulogu humanizira
• Jača grupnu koheziju
• Omogućava promjenu stava polaznika bez agresivnog
prodora u postojeće stavove
• Upotpunjava teorijski okvir unutar kojega se odvija
obrazovanje odraslih
• Naglašava poruku voditelja: “MENI JE STALO - A VAMA?”

Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski

17
fakultet, Sarajevo
Izvori

• Despotović, M.(2000), Igra potreba – andragoške varijacije,

Institut za pedagogiju i andragogiju, Filozofski fakultet,
Beograd
• Glasser, W. (2000), Teorija izbora, Alinea, Zagreb
• Mavrak, M. & Hajdapašić, L. (2012), Informacijska pismenost i
pedagoško obrazovanje nastavnika, Zbornik radova sa
6.savjetovanja o reformi visokog obrazovanja, Univerzitet u
Sarajevu, Sarajevo
• Pastuović, N. (1999), Edukologija, Znamen, Zagreb
• Slatina, M. (2005), Od individue do ličnosti, Dom štampe,
Zenica

Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski

18
fakultet, Sarajevo