Mrežne usluge na Internet mreži

Internet
 Internet je svjetska mreža koja se sastoji od međusobno povezanih (pod)mreža
 Internet putem internetskih komunikacijskih protokola omogućava komunikaciju
među računalima i na taj način pristup različitim uslugama koje se pružaju putem računala
 Primjeri internetskih usluga: world wide web, e-mail, transfer datoteka, pristup
udaljenim računalima, imeničke usluge, mrežne novosti

ARPANET
 Internetska arhitektura je nasljednica arhitekture mreže ARPANET – istraživačke
mreže razvijane u SAD sedamdesetih godina prošlog stoljeća pod pokroviteljstvom Ministarstva
obrane
 Listopada 1957. CCCP lansira Sputnik, prvi umjetni satelit
 Predsjednik USA Eisenhower osniva ARPA (eng. Advanced Research Projects
Agency)
 Agencija je radila na način da razvija suradnju sa znanstvenim, istraživačkim i
nastavnim ustanovama i tvrtkama kojesu imale obećavajuće ideje
 S obzirom na okružje hladnog rata, jedan od prioriteta bila je komunikacijska mreža
koja može preživjeti nuklearni napad
 Do tada su se vojne komunikacije USA oslanjale na ranjivu telefonsku mrežu
 Paketski komutirana mreža ARPANET bila je sastavljena od komutatora (switch) koji
se nazivaju “HOST”
 Unutar svakog hosta postoje procesi koji komuniciraju s drugim procesima na istom
hostu ili na drugim hostovima
 Procesi su izvor odnosno odredište podataka, krajnje točke u komunikaciji
 Mrežna arhitektura vodi prema daljnjem istraživanju protokola i konačno tzv.TCP/IP
modelu - Vinton G. Cerf i Robert E. Kahn: A Protocol for Packet Network Communication, IEEE
Transactions on Communications, 1974.

Ranjivost telefonske mreže

 Uništenje (ispad) jednog čvora izbacuje iz funkcije dio mreže, ovisno o poziciji
uništenog čvora

Fizička struktura Interneta

 Internet čine međusobno povezane podmreže (eng. Subnetwork - SN) koje su
administrativno grupirane u autonomne sustave (AS)
 Autonomni sustav: povezani dio mrežne topologije koji čini više podmreža sa
jedinstvenom i jasno definiranom politikom usmjeravanja “prema van”
 AS se najčešće nalazi pod administracijom i u vlasništvu jednog mrežnog operatora
(npr. CARNET)

Pojmovi
 Korisnik obično putem telefonske mreže pristupa Internetu
 Internet Service Provider (ISP) – pružatelj Internet usluge, ne mora nužno biti i
telefonski operater
 Point Of Presence (POP) – točka u kojoj korisnički signal izlazi iz telefonske
mreže i ulazi u regionalnu mrežu davatelja Internet usluge (“regionalni ISP”)
 Backbone – na vrhu “hranidbenog lanca” su veliki operateri, koji imaju velike
međunarodne mreže (tzv. backbone)

1
  Backbone mreže su “kosturi” Internet mreže
 Network Access Point (NAP) – mjesto (npr. serverska soba) s usmjerivačima
(ruterima), najmanje po jedan za svaki backbone
 Omogućava transfer paketa sa jednog na drugi backbone
 Server farm – nakupine jakih računala koja mogu opsluživati ogromne brojeve web
stranica u sekundi, obično u vlasništvu velikih kompanija i obično priključena direktno na
backbone

Logička struktura Interneta

 U logičkom smislu krajnjem korisniku je nevidljiva fizička struktura Internet mreže
 Svaki krajnji sustav priključen na javnu infrastrukturu može izravno komunicirati s
ostalima
 Internet možemo promatrati kao jedinstvenu veliku mrežu s velikim brojem krajnjih
sustava

Heterogenost
 Mreže koje sačinjavaju Internet se u pravilu razlikuju po veličini, namjeni,
tehnološkim karakteristikama, karakteristikama prijenosnog medija itd.
 Za pristup Internetu koristimo različite terminale (PC, mobitel, terminal) i pristupne
mreže (LAN, WLAN, ADSL, analogni modem)
 Sama mrežna oprema u Internetu je različita, jer se za prijenos i komutaciju koriste
različite tehnologije (npr. optički ili bežični prijenos)

Jedinstveni adresni prostor

 Ključni protokol u Internet svijetu je IP – Internet Protocol
 IP služi kao osnovni mehanizam razmjene podatkovnih jedinica komutacijom paketa

Usluga
 Mrežni operator je obično i vlasnik mreže, a ujedno i mrežni administrator
 Svaka mreža ima svoju cijenu izgradnje (CAPEX) kao i cijenu održavanja (OPEX)
 Primjer: na početku rada novi GSM operator mora uz sve administrativne pristojbe
uložiti znatna sredstva i u izgradnju vlastite mrežne infrastrukture
 Nakon što je mreža izgrađena, potrebno je istu nadzirati i održavati, kao i
proširivati, dodavati nove elemente, tehnologije itd.
 Cilj je ostvarivanje željene zarade na takvoj mreži
 Svaku mrežu, pa tako i Internet, treba shvatiti kao infrastrukturu nad kojom se
korisnicima mogu pružiti određene usluge
 Za uslugu se vrlo često koristi i termin “servis”, od engleske riječi service
 Najjednostavniji primjer usluge je telefonski razgovor
 Ulaskom u digitalni svijet (ISDN, GSM) telefonski razgovor je bio “obogaćen” novim
uslugama koje su korisnici plaćali (CLIP , CLIR, Call Barring, ...) ukoliko su ih željeli koristiti

Model usluge
 Svaka usluga ima model po kojem je realizirana
 Najčešći model usluge je client-server odnosno klijent-poslužitelj
 Ostale modele nećemo detaljno obrađivati (npr. peer-to-peer)

2
Model klijent-poslužitelj
 Izvedba usluge kod ovog modela je podijeljena između dva procesa: klijent i
poslužitelj
 Klijent slanjem zahtjeva poslužitelju traži uslugu
 Poslužitelj takav zahtjev obrađuje i šalje rezultate obrade kao odgovor klijentu
 Klijent i poslužitelj moraju govoriti istim jezikom
 U kontekstu Interneta, to znači da moraju koristiti isti format podataka te isti
komunikacijski protokol (format i vrste poruka koje međusobno razmjenjuju)

Veza klijenta i poslužitelja

 Veza klijenta i poslužitelja određena je tzv. priključnicama na strani klijenta
odnosno poslužitelja
 Svaka strana komunikacije definirana je IP adresom i brojem vrata (porta)
 Različiti procesi na istom računalu (istoj IP adresi) koriste različite brojeve portova za
komunikaciju – analogno ulici i kućnom broju
 Klijent mora unaprijed znati adresu poslužitelja, kao i njegov broj porta, s obzirom da
je on pokretač komunikacije
 Poslužitelj će adresu klijenta saznati iz zahtjeva, ali bitno je da poslužitelj mora
“slušati” na određenom portu kako bi mogao prihvatiti zahtjeve klijenata
 Za neke standardne servise broj porta je već poznat (eng. well-known ports). U tom
slučaju obično se broj porta u klijentskim aplikacijama ne mora navoditi eksplicitno
 Primjerice, kod spajanja na web server, obično se unese samo ime servera, dok web
preglednik zna da mora koristiti port 80 (well-known)
 Organizacija IANA “održava” listu portova koja se može pronaći na Internetu
 http://www.iana.org/assignments/port-numbers:
PORT NUMBERS (last updated 2009-11-03)
The port numbers are divided into three ranges:
the Well Known Ports, the Registered Ports, and
the Dynamic and/or Private Ports.
...
ftp 21/tcp File Transfer [Control]
ftp 21/udp File Transfer [Control]
...
telnet 23/tcp Telnet
telnet 23/udp Telnet
...
smtp 25/tcp Simple Mail Transfer
smtp 25/udp Simple Mail Transfer
...

Internet usluge
 Primjeri nekih internetskih usluga (usluge koje za komunikacijsku infrastrukturu
koriste Internet mrežu (TCP/IP protokol): Elektronička pošta (e-mail), World Wide Web, Transfer
datoteka, Pristup udaljenim računalima, DNS

Elektronička pošta
 Ova usluga omogućava korisnicima slanje i primanje poruka i podataka korištenjem
osobnih elektroničkih poštanskih adresa
 E-mail je jedna od najstarijih internetskih usluga koja je u uporabi još od 1973.
 Ujedno je i jedna od najpoznatijih
 U izvedbi ove usluge sudjeluju klijenti (krajnji korisnici) i poslužitelji koji čine sustav

3
 za dostavu elektroničke pošte između klijenata
 Korisnik za slanje i primanje pošte koristi klijentski program (npr. Outlook Express)
koji se spaja na svoj lokalni poslužitelj (na “mail server” – primjerice mail.vsmti.hr)
 Poslužitelj prihvaća dolaznu poštu za svoje “lokalne” korisnike i prosljeđuje odlaznu
poštu koju su poslali lokalni korisnici
 Prosljeđivanje se vrši na osnovu e-mail adrese, koja ima format:
korisnicko_ime@domena
 Program klijenta naziva se Message User Agent (MUA)
 Program poslužitelja naziva se Message Transfer Agent (MTA)
 Na poslužitelju postoji i poslužiteljski MUA na koji se spaja MUA prilikom primanja
pošte, dok se prilikom slanja spaja na MTA
 MTA na poslužitelju čeka na odlaznu poštu koju šalju lokalni korisnici
 Za primljene poruke MTA provjerava odredišnu adresu
 Ako je poruka namijenjena lokalnom korisniku, poruku pohranjuje u poštanski
pretinac lokalnog korisnika (mailbox)
 U suprotnom, MTA prosljeđuje poruku sljedećem MTA na putu prema odredištu
 U dostavu poruke može biti uključeno više MTA
 Protokoli koje koristi elektronička pošta:
Simple Mail Transfer Protocol (SMTP) –između dva MTA odnosno između MUA i MTA
prilikom slanja poruke
Post Office Protocol 3 (POP3) – izmeđuMUA i poslužiteljskog MUA prilikom
primanja pošte

World Wide Web

 S obzirom na to da je Internet globalna mreža, kao takva predstavlja
komunikacijsku infrastrukturu za pristup različitim sadržajima na Internetu
 WWW je globalni informacijski sustav za objavljivanje i pristup raznovrsnim
informacijama koje su dostupne na Internetu
 Počeci WWW-a se vežu uz istraživački centar za nuklearnu fiziku CERN (Higgsov
bozon) u Švicarskoj 1989. godine
 Svi dokumenti vezani uz WWW izdaju se pod okriljem W3C (World Wide Web
Consortium) - http://www.w3.org/
 Temelji WWW-a:
- Internet kao infrastruktura
- HyperText Markup Language (HTML) kao jezik za opis multimedijskih dokumenata
- HyperText Transfer Protocol (HTTP) kao protokol za razmjenu podataka
 Sa korisničkog stajališta, WWW se sastoji od velikog broja dokumenata, ili web
stranica koji se nalaze na poslužiteljima (web serverima) širom svijeta, a koji se mogu
pregledavati putem web preglednika (klijenata)
 Dakle, WWW također ima klijentposlužitelj arhitekturu
 Svaka stranica može sadržavati poveznicu (link) na neku drugu stranicu bilo gdje u
svijetu
 Ideja “linkanja” stranica potiče od profesora Vannevar Busha, s M.I.T., još iz 1945.
godine, prije izuma Interneta
 Stranice se mogu pregledavati korištenjem klijentskih programa, koje
nazivamo preglednicima (web browsers):
- Internet Explorer
- Mozzila Firefox
- Opera
- Safari
- Netscape Navigator (nekada davno....)

4
  Primjer HTML kôda:
<!DOCTYPE html PUBLIC "-//W3C//DTD XHTML 1.0 Transitional//EN"
"http://www.w3.org/TR/xhtml1/DTD/xhtml1-transitional.dtd">
<html xmlns="http://www.w3.org/1999/xhtml">
<head>
<meta http-equiv="Content-Type" content="text/html; charset=windows-1250" />
<title>vsmti.hr - Računalne mreže</title>
<meta name="description" content="Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici
Virovitica" />
<meta name="keywords" content="vsmti, Visoka škola Virovitica, Menadžment, Virovitica, Visoka
škola,
Menadžment, Turizmu, Turizam, Informatika, Virovitičko-podravska županija, Visoka škola za
menadžment u turizmu i informatici u Virovitici, menadzment u turizmu, menadzment u informatici"
/>
<meta name="Generator" content="Joomla! - Copyright (C) 2005 - 2007 Open Source Matters. All
rights
reserved." />
<meta name="robots" content="index, follow" />
<base href="http://vsmti.hr/" />
<link rel="shortcut icon" href="http://vsmti.hr/images/favicon.ico" />
<link rel="stylesheet" href="http://vsmti.hr/templates/vs2/css/template_css.css"
type="text/css"/><link rel="shortcut icon" href="http://vsmti.hr/images/favicon.ico" />
<link href="css/template_css.css" rel="stylesheet" type="text/css" />
</head>
<body id="body_bg">
<table width="998" border="0" align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" id="maintable">
<tr>
<td valign="top"><table width="100%" border="0" cellspacing="0" cellpadding="0">

 Preglednik mora znati prije pristupa stranicama:

- Kako se stranica zove?
- Gdje se stranica nalazi?
- Kako pristupiti stranici?
 Odgovor na ovo pitanje daje URL (Uniform Resource Locator) - On služi kao
jedinstveno ime stranice

URL
 Primjer adrese: http://vsmti.hr/images/stories/RacunalneMreze/RM_P6-MrezneUsluge.pdf
 Protokol kojim se stranici pristupa opisan je dijelom http:// (HTTP protokol)
 Dio stranice vsmti.hr govori o imenuhosta (servera)
 Dio /images/stories/RacunalneMreze/RM_P6-MrezneUsluge.pdf govori o lokaciji i imenu
stranice (u ovom slučaju datoteke)

Ostale web tehnologije

 Nakon nastanka HTML jezika pojavila se potreba za većom interakcijom korisnika i
web stranice
 Stoga su razvijane nove verzije protokola te dodavani nove aplikacije koje mogu
prikazati podatke koje preglednici nisu izravno podržavali