SAVEZNI SEKRETARIJAT ZA NARODNU ODBRANU

CENTAR ZA STRATEGIJSKA ISTRAŽIVANJA GŠ JNA

VOJNA TAJNA
Interno

STRATEGIJA
ORUŽANE
BORBE

1983.
 Na osnovi 61. 106. stav 1. točka 10. Zakona o općenarod­
noj obrani ( » S l u ž b e n i list S F R J « , br. 21/82), Predsjedništvo
Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, na sjednici
održanoj 6. travnja 1983. godine, usvojilo je

STRATEGIJU ORUŽANE BORBE

u tekstu koji čini sastavni dio o v o g akta.

»Strategija oružane b o r b e « će se primjenjivati počevši od
dana donošenja.
Sa » S t r a t e g i j o m oružane b o r b e « , kao o s n o v n i m doktri-
n a r n i m d o k u m e n t o m za pripremanje i vođenje oružane b o r b e
u o p ć e n a r o d n o m u o b r a m b e n o m ratu, uskladit će se pravila,
uputstva, nastavni i drugi materijali k o j i se odnose na pri­
premanje i v o đ e n j e oružane borbe.

PREDSJEDNIŠTVO

SOCIJALISTIČKE F E D E R A T I V N E R E P U B L I K E JUGOSLAVIJE

B r o j : 362/1
25. IV 1983. godine
Beograd
PREDSJEDNIK
Petar Stambolić

Biblioteka
PRAVILA I UDŽBENICI
KNJIGA ČETIRI STOTINE ŠEZDESET TREĆA

štampa: VOJNA ŠTAMPARIJA - BEOGRAD, Generala Zdanova

 »Socijalistička, samoupravna i nesvrstana Jugoslavija
ima čvrste i trajne temelje, pouzdane oslonce svoje bu­
dućnosti.
Snaga Jugoslavije je u herojstvu i čvrstini njenih naroda
i narodnosti, koji su se kalili kroz historiju i izdržali probu
u najvećim iskušenjima velikog oslobodilačkog rata.
Snaga je u njihovom jedinstvu i svijesti da je to jedin­
stvo u današnjem svijetu — ti kome još sila nije ustuknula
pred razumom — uslov ne samo prosperiteta, nego i golog
opstanka.
Snaga je u idejama koje nas nadahnjuju i u ciljevima za
koje se borimo.
Snaga je u radničkoj klasi i njenoj odlučujućoj ulozi u
UDK 355.43(497.1) društvu, u našim radnim ljudima koji, iako još nisu lišeni
mnogih teškoća i odricanja, svakog dana imaju sve više i
STRATEGIJA ORUŽANE BORBE žive sve bolje.
STRATEGIJA ORUŽANE BORBE / Savezni sekretarijat za
narodnu odbranu, Centar za strategijska istraživanja GS JNA. Snaga je u našoj mladoj generaciji koja je prigrlila te­
— Beograd : SSNO, 1983 (Beograd : Vojna štamparija). — 320 kovine revolucije kao svoje i koja zna da iza sebe ima duži
str. ; 21 cm. — (Biblioteka Pravila i udžbenici ; knj. 463). — period rada i života u slobodi i miru, nego ijedna prethodna
Vojna tajna. Interno. — Tiraž 5000 — Cena 350 din. generacija na ovom tlu.

»Strategija oružane borbe« je osnovni doktrinarni dokumenat za Snaga je u socijalističkom samoupravnom sistemu koji
pripremanje i vođenje oružane borbe u općenarodnom obrambe­ našem čovjeku obezbeđuje da slobodno i suvereno odlučuje
nom ratu i daje osnovne stavove o: uzrocima i oblicima primje­ o svom radu i njegovim rezultatima, koji ga štite od svakog
ne sile u suvremenim uvjetima; općenarodnoj obrani i društve­ oblika izrabljivanja i svakog vida nasilja, od svega što spu­
noj samozaštiti; faktorima, principima, karakteristikama i ob­ tava svestrani razvoj slobodne ljudske ličnosti.
licima oružane borbe i načinu njenog vođenja; organizaciji,
Snaga je u širokom frontu organizovanih socijalističkih
namjeni, pripremi i načinu upotrebe oružanih snaga; pripremama
oružanih snaga i društva za oružanu borbu; vidovima, oblioima, snaga, sa Savezom komunista na čelu, avangardi ne samo po
sadržaju i obezbjeđenju borbenih dejstava u oružanoj borbi. idejnom opredjeljenju i bogatom revolucionarnom iskustvu
Namijenjena je radnim ljudima i građanima SFRJ i svim dru­ već i po sposobnosti da osvjetljava puteve i perspektive da­
gim subjektima O N O i DSZ i ima usmjeravajuću i direktivnu ljeg razvitka.
ulogu u pripremanju i vođenju oružane borbe.
5
 Snaga je u opštenarodnoj odbrani, čiju udarnu moć čini
Jugoslovenska narodna armija, u kojoj se na jedinstveni na­
čin prožimaju idejno-moralna čvrstina, borbena osposoblje­
nost i savremena opremljenost.
Snaga je u našoj nezavisnosti i nesvrstanoj politici, u
tome da i sa najvećim razgovaramo kao ravan sa ravnim, da
na ravnopravnoj osnovi sarađujemo sa gotovo svim zemljama
svijeta.
Snaga je u visokom ugledu socijalističke i nesvrstane
SADRŽAJ
Jugoslavije, u mnogobrojnim prijateljima širom svijeta, u
Strana
poziciji kakvu je malo koja zemlja obezbijedila u međuna­
rodnim odnosima. UVOD U
Zato mi sa vedrinom i optimizmom gledamo u sutraš­
Glava 1
njicu.«
UPOTREBA SILE U M E Đ U N A R O D N I M ODNOSIMA, VOJ-
N O P O L I T I Č K I POLOŽAJ SFRJ I UGROŽAVANJE N J E Z I N E
JOSIP BROZ TITO SIGURNOSTI 15
na XI kongresu SKJ
UPOTREBA SILE U M E Đ U N A R O D N I M ODNOSIMA . . 16
Bit politike s pozicija sile i borba za njezino prevladavanje 16
Oblici upotrebe sile 18
VOJNO-POLITIČKI POLOŽAJ SFRJ 23
Socijalističko samoupravno društveno uređenje . . . . 23
Bratstvo i jedinstvo i zajedništvo naroda i narodnosti Ju­
goslavije 24
Nesvrstana vanjska politika 25
Obrambeno-zaštitna sposobnost društva 26
Geostrategijski položaj 27
UGROŽAVANJE SIGURNOSTI SFRJ 28
Ugrožavanje SFRJ specijalnim ratom 30
Ugrožavanje SFRJ oružanom agresijom 31

Glava II

OPĆENARODNA OBRANA I DRUŠTVENA SAMOZAŠTITA 37

D R U Š T V E N A B I T KONCEPCIJE I D O K T R I N E OPĆENA­
RODNE OBRANE I D R U Š T V E N E SAMOZAŠTITE . . . 37
O S N O V N I STAVOVI KONCEPCIJE I D O K T R I N E OPĆE­
NARODNE OBRANE I DRUŠTVENE SAMOZAŠTITE . . 39
S I S T E M OPĆENARODNE OBRANE I D R U Š T V E N E SA­
MOZAŠTITE 42

2D12-0735
 Strana Strana

Subjekta općenarodne obrane i društvene samozaštite . . 42 ORGANIZACIJA ORUŽANIH SNAGA 113

Snage općenarodne obrane 50 Organizacija Jugoslavenske narodne armije 115
Snage društvene samozaštite Organizacija Teritorijalne obrane 123
Rukovođenje općenarodnom obranom i društvenom samo- ^ RUKOVOĐENJE I KOMANDIRANJE ORUŽANIM SNA­
zaštitom GAMA 125
PRIPREME ZA OPĆENARODNU OBRANU I DRUŠTVENU Osnovna načela rukovođenja i komandiranja . . . . 126
SAMOZAŠTITU 60 Organizacija sistema rukovođenja i komandiranja . . . 129
Sadržaj i funkcioniranje sistema rukovođenja i komandi­
OSNOVNA OBILJEŽJA OPĆENARODNOGA OBRAMBENOG ranja i . . . . 135
61
RATA MJESTO, ULOGA I ZADACI DRUŠTVENO-POLITICKIH
ORGANIZACIJA U O R U Ž A N I M SNAGAMA 140
Glava III Organizacija Saveza komunista 140
Organizacija Saveza socijalističke omladine 141
OSNOVNI STAVOVI O ORUŽANOJ BORBI 65 Organizacija Saveza sindikata 142
66
FAKTORI ORUŽANE BORBE
Ljudi — glavni faktor oružane borbe 67 Glava V
Materijalni faktor /°
11 P R I P R E M E ZA ORUŽANU BORBU 143
Prostor
Vrijeme BORBENA GOTOVOST 144
OSNOVNA OBILJEŽJA ORUŽANE BORBE 79 PLANIRANJE RAZVOJA I UPOTREBE O R U Ž A N I H SNAGA 145
OSNOVNA NAČELA RATNE VJEŠTINE 86 MORALNO-POLITICKE P R I P R E M E 148
Stalno održavanje visokog stupnja borbene gotovosti . . 86 Pripreme stanovništva 149
Određivanje cilja |8 Pripreme oružanih snaga 150
Određivanje težišta °^
MOBILIZACIJA 152
Jedinstvo oružane borbe ^
Aktivnost i inicijativa 91 STRATEGIJSKI RAZVOJ O R U Ž A N I H SNAGA . . . .155
Manevar ^ OBUKA I ODGOJ 156
Iznenađenje ^
95 Obuka i odgoj u oružanim snagama 157
Osiguranje o d iznenađenja
Obuka stanovništva za oružanu borbu 159
Ekonomija snaga -v • • • M A T E R I J A L N E I ZDRAVSTVENE P R I P R E M E ZA ORU­
Nametanje vlastitih oblika i načina vođenja oružane borbe ŽANU BORBU 162
\i borbenih djelovanja • • 97
Jedinstvo komandiranja i neprekidno sadejstvo i suradnja 98 Izvori materijalnog i zdravstvenog osiguranja . . . . 163
Djelatnosti materijalnog i zdravstvenog osiguranja . . . 166

Glava IV OSNOVE P R I P R E M A I UREĐENJA TERITORIJA . . . 171

1 0 1
ORUŽANE SNAGE SFRJ Glava VI
NAMJENA I OSNOVNI ZADACI O R U Ž A N I H SNAGA . . 102 VOĐENJE ORUŽANE BORBE 179
Namjena i osnovni zadaci Jugoslavenske narodne armije 103 OBLICI ORUŽANE BORBE U OPĆENARODNOMU OB­
Namjena i osnovni zadaci Teritorijalne obrane . . . . 109 RAMBENOM RATU 179

9
8
 Strana

Frontalni oblik oružane borbe 182

Kombinirani oblik oružane borbe
1 8 8
Partizanski oblik oružane borbe
OSNOVNI SADRŽAJI ORUŽANE BOBRE 193
Protuzračna obrana |^3
Protuoklopna borba
Protudesantna borba
Protupješadijska borba -J™
Protuartiljerijsko-raketna borba
U V O D
Pomorska obrana ^
Protuelektronska borba 2™
Diverzantska djelovanja 212 Strategija oružane b o r b e je teorija i .praksa pripremanja
Protudiverzantska i protuteroristička djelovanja . . . 214 i vođenja oružane b o r b e kao cjeline u o p ć e n a r o d n o m obram­
Zaprečavanje 216 b e n o m ratu i najviša grana (ratne vještine. T e m e l j i se na kon­
cepciji i doktrini općenarodne obrane i društvene samozašti-
VIDOVI DJELOVANJA 220
te, koje proizlaze iz socijalističkoga samoupravnog društve­
Vidovi strategijskih djelovanja 221
nog uređenja, nesvrstane vanjske politike i iskustava narod-
Ofenziva (strategijski napad) 221
nooslobodilačkog rata. Osnovni stavovi koncepcije sadržani
Defenziva (strategijska obrana) 226
su u Ustavu SFRJ, P r o g r a m u i kongresnim d o k u m e n t i m a
Vidovi borbenih djelovanja 233
Napad 235 SKJ, Zakonu o o p ć e n a r o d n o j obrani i Smjernicama za ob­
Obrana 250 ranu SFRJ od agresije. Strategija oružane borbe se dosljedno
OBLICI B O R B E N I H DJELOVANJA .265 izvodi iz njih i predstavlja njihovu primjenu i razradu u ob­
lasti oružane b o r b e u općenarodnomu o b r a m b e n o m ratu.
Operacija 266
Boj 285 Strategija oružane borbe polazi od iskustava narodnoos-
Borba • 288 l o b o d i l a č k o g rata i socijalističke revolucije, razvija se i usa­
Samostalne masovne borbe i bojevi 290
vršava u skladu s r a z v o j e m socijalističkoga samoupravnog
OSIGURANJE B O R B E N I H DJELOVANJA 291
društvenog uređenja i materijalnim, znanstvenim i svim dru­
Moralno-političko osiguranje 291 g i m mogućnostima jugoslavenskog diruštva. Na osnovi znan­
Obavještajno osiguranje 296
stvenih spoznaja i suvremene v o j n e misli, a p o s e b n o T i t o v e
Sigurnosno osiguranje 299
vojne misli i djela, vlastitih ratnih iskustava i ratnih iskustava
Inžinjerijsko osiguranje 301
Protunuklearno, protukemijsko i protubiološko osiguranje 303 drugih naroda, analize vlastitih uvjeta i mogućnosti — strate­
Pozadinske osiguranje 305 gija oružane b o r b e uopćava praksu, razvija i obogaćuje teo­
Hidrometeorološko i hidronavigacijsko osiguranje . . . 317 riju. Ona daje o s n o v e za odvraćanje agresije i za efikasnu ob­
Maskiranje 318 ranu od svakog agresora i u svim uvjetima.
Borbeno osiguranje 320
Strategija oružane b o r b e izučava zakonitost i tendencije
oružane borbe, njezine faktore, principe i karakteristike, teo­
rijske i praktične p r o b l e m e iz oblasti p r i p r e m a i vođenja
oružane borbe. Ona razmatra o p ć e p r o b l e m e rata sa stajališta
priprema i vođenja oružane b o r b e — najvažnijeg i odlueuju-

11

2D12-0737
ćeg oblika suprotstavljanja agresoru, u dijalektičkoj vezi i
jedinstvu s drugim oblicima općenarodnog otpora. Strategija
»Strategija oružane b o r b e « namijenjena je radnim lju­
daje osnove operatici i taktici. Operatika izučava operacije, a
dima i građanima Socijalističke Federativne R e p u b l i k e Jugo­
taktika — b o j e v e i b o r b e . Relativna samostalnost operatike i slavije i svim d r u g i m subjektima općenarodne o b r a n e i dru­
taktike, kao grana ratne vještine, ispoljava se u stvaralačkom štvene samozaštite i ima usmjeravajuću i direktivmu ulogu u
pronalaženju i primjeni o n i h postupaka u b o r b e n i m djelova­ pripremanju i v o đ e n j u oružane b o r b e . Zadatak je r a d n i h lju­
njima koji su u skladu s postavljenim strategijskim ciljevima di i građana, rukovodstava društveno-političkih zajednica,
u oružanoj borbi, danim uvjetima i mogućnostima za njihovo društveno-političkih organizacija, mjesnih zajednica, orga­
ostvarivanje. nizacija udruženog rada i drugih samoupravnih organizacija
i zajednica i komandi, štabova i starješina oružanih snaga da,
»Strategija oružane b o r b e « , kao doktrinarni dokument, u skladu sa s v o j o m u l o g o m i zadacima, ovladaju njezinim sa­
daje osnovne stavove o: u z r o c i m a i o b l i c i m a primjene sile u držajem i da je stvaralački primjenjuju i razrađuju u praksi.
suvremenim uvjetima; općenarodnoj obrani i društvenoj sa-
mozaštiti; faktorima, načelima, karakteristikama i oblicima
oružane borbe i načinu njezina vođenja; organizaciji, namje­
ni, pripremi i načinu upotrebe oružanih snaga; pripremama
oružanih snaga i društva za oružanu borbu; vidovima, oblici­
ma, sadržaju i osiguranju borbenih djelovanja u oružanoj
borbi.
Stavovi »Strategije oružane b o r b e « osiguravaju jedinstvo
pogleda o oružanoj borbi i doprinose njihovoj uspješnoj pri­
mjeni u praksi. Oni su osnova za: praćenje doktrina mogućih
agresora i razvoja njihovih oružanih snaga; organiziranje,
razvoj i pripremanje naših oružanih snaga; uspješno vođenje
oružane borbe; pripremu društva za oružanu borbu; organizi­
ranje obuke i o d g o j a i izgradnju borbene gotovosti oružanih
snaga; izgradnju sistema rukovođenja i komandiranja oru­
žanim snagama; usklađivanje oružane borbe i drugih oblika
općenarodnog otpora; organiziranje materijalnog i zdravstve­
nog osiguranja oružanih snaga; p r i p r e m u i uređenje terito­
rija za oružanu borbu.

Stavovi »Strategije oružane b o r b e « zasnivaju se na po­

trebama i našim realnim mogućnostima. Oni treba da potiču
na stvaralaštvo, inicijativu i o d g o v o r n o s t . U njima se ističe
presudno značenje oslonca na vlastite snage i moralno-politič-
ke vojnostrucne kvalitete ljudi u oružanoj borbi, kao osnov­
ne činioce p o b j e d e nad agresorom u svim m o g u ć i m vojno-
strategijskim uvjetima.

12
 GLAVA I

UPOTREBA SILE U MEĐUNARODNIM ODNOSIMA,

V O J N O - P O L I T I Č K I POLOŽAJ SFRJ I U G R O Ž A V A N J E
NJEZINE SIGURNOSTI

S u v r e m e n o doba se karakterizira revolucionarnim pro­

mjenama, epohalnim dostignućima ljudskog u m a i stvarala­
štva i d u b o k i m društvenim, političkim i e k o n o m s k i m sup­
rotnostima. Znanstveno-tehnička i tehnološka revolucija stvo­
rile su uvjete za b r ž i r a z v o j proizvodnih snaga i e k o n o m s k i
i društveni napredak čovječanstva. I s t o v r e m e n o , proizvod­
njom i g o m i l a n j e m konvencionalnog i nekonvencionalnog
oružja čovječanstvo je dostiglo mogućnost vlastitog uniš­
tenja.

K r i z a kapitalizma se produbljuje i zaoštrava. Iz te k r i z e

nema izlaza starim p u t o v i m a i sredstvima. Socijalizam je
prerastao u svjetski proces i nezadrživo jača. On se razvija
neravnomjerno, k r o z proturječnosti, uz mnoge o t p o r e , teš­
koće, pa i oštre sukobe.
R a t o v i , v o j n e intervencije, prijetnje, pritisci i drugi ob­
lici u p o t r e b e sile jesu realnost suvremenog svijeta. Nastavlja
se nadmetanje v o j n i h blokova i velikih sila u v e z i s p o d j e l o m
svijeta na interesne sfere i za regionalnu d svjetsku domina­
ciju, produbljuju se nepovjerenje i konfrontacija, ubrzava se
utrka u naoružavanju. T i m e se zaoštrava međunarodna situ­
acija, ugrožavaju se m i r u svijetu, sloboda, nezavisnost i sa­
mostalan r a z v o j miroljubivih zemalja, u p r v o m redu nesvr­
stanih i zemalja u razvoju.

15

2D12-0739

U borbi za očuvanje mira i razoružanje, a p r o t i v priti­
saka i primjene sile u međunarodnim odnosima, sve mirolju­
bive zemlje i progresivne snage ulažu velike napore. Ugro­
žene zemlje su prisiljene jačati vlastite obrambene snage i
sposobnosti.
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija u pr-
' v i m je r e d o v i m a borbe za očuvanje mira i za uspostavljanje
pravednijih političkih i ekonomskih odnosa u svijetu. Svoju
vanjsku politiku i odnose s drugim zemljama ona zasniva na
miroljubivoj aktivnoj koegzistenciji i na načelima nesvrsta­
nosti. Dokle g o d bude postojala opasnost ugrožavanja njezi­
ne slobode, nezavisnosti, integriteta, teritorijalne cjelokupno­
sti i socijalističkoga samoupravnog društvenog uređenja, Ju­
goslavija će jačati svoju obrambeno-zaštitau sposobnost. Ti­
me jača svoj međunarodni položaj, odvraća agresora i stvara
uvjete za slamanje eventualne agresije.
UPOTREBA S I L E U MEĐUNARODNIM ODNOSIMA
Bit politike s pozicija sile i borba za njezino
prevladavanje
Upotreba sile u međunarodnim odnosima uvjetovana je
društvenim karakterom i p o l i t i č k i m ciljevima onih država
i snaga k o j e nastoje sredstvima nasilja, uključujući i oruža­
nu agresiju, sačuvati i proširiti svoju dominaciju i stečene
unutrašnje i međunarodne pozicije.
Suprotnosti i z m e đ u razvijenih i nerazvijenih zemalja i
regija stalna su opasnost za svjetski mir. Razvijene zemlje se
često služe ekonomskim, p o l i t i č k i m i v o j n i m pritiscima da
bi zadržale povlašćen položaj i nastavile iskorišćavanje ne­
razvijenih i manje razvijenih zemalja. Etnički, vjerski, gra­
nični i drugi problemi jesu, također, izvori kriza, sukoba i
ratova.
Neravnomjernost u p r i v r e d n o m razvoju zemalja i regi­
ja zaoštrava društvene suprotnosti i d o v o d i do kriza u regio­
nalnim i svjetskim razmjerima. Produbljivanje jaza između
industrijski razvijenih zemalja i zemalja u razvoju postaje
stalan i z v o r društvenih kriza i ratnih sukoba.
16
Glavni nosioci politike s pozicija sile jesu snage k o j e
teže svjetskoj dominaciji. U ostvarivanju svojih agresivnih
ciljeva o n e koriste ekonomsku, političku i vojnu m o ć i raz­
ličite oblike i načine prijetnji, pritisaka i ucjena. Usporedno
s tim povezuju se s reakcionarnim snagama u zemlji na koju
vrše pritisak, organiziraju pučeve, državne udare i subverziv­
ne aktivnosti da bi o b o r i l e legalnu vladu i poredak li usposta­
vile marionetski režim, i da bi proširile svoj politički utjecaj,
ekonomski eksploatirale zemlju i osigurale povoljnije vojno-
strategijske pozicije.
Sukobljavanje interesa velikih sila izazvalo je nastanak
vojno-političkih blokova k a o njihova sredstva za očuvanje
postojećih i stjecanje novih pozicija u svijetu. Blokovska po­
dijeljenost usporava razvoj međunarodne zajednice, sprečava
društveni progres, izaziva nove krize i sukobe, naročito u re­
gijama k o j e b l o k o v i tretiraju kao zone od vitalnoga ekonom­
skog, p o l i t i č k o g i vojnostrategijskog značenja. Miješanje u
unutrašnje p o s l o v e d r a g i h zemalja ugrožava nacionalnu ne­
zavisnost, integritet, teritorijalnu cjelokupnost i društveni
razvoj suverenih država, potiče blokovsku konfrontaciju i ug­
rožava svjetski m i r .
Vojno-politički b l o k o v i nosioci su utrke u naoružavanju,
k o j o m stvaraju materijalnu o s n o v u p o l i t i k e s pozicija sile i
militarizacije. M i l i t a r i z a m i utrka u naoružavanju najveća su
opasnost za svjetski mir.
U borbi za prevladavanje politike s pozicija sile u me­
đunarodnim o d n o s i m a angažirane su m n o g o b r o j n e snage
mira. N j i h o v a međusobna aktivnost zasniva se na miroljubi­
v o j i aktivnoj koegzistenciji i ravnopravnoj suradnji država
i naroda, b e z obzira na razlike u društvenim sistemima. Glav­
ni nosilac takvih opredjeljenja i aktivnosti jest p o k r e t nesvr­
stanosti, k o j i daje v e l i k i doprinos i poticaj b o r b i za m i r
•i demokratizaciju međunarodnih odnosa, za slobodu, neza­
visnost i progres svih naroda i država. Nesvrstane zemlje su
nosilac m i r o l j u b i v o g rješavanja međunarodnih problema. Ta­
kvu aktivnost o n e ispoljavaju i u Organizaciji ujedinjenih na­
roda, zalažući se za njezinu j o š veću afirmaciju i utjecaj u
međunarodnom životu.
P o k r e t nesvrstanosti okuplja većinu država u svijetu. N j e ­
gova politika nailazi na podršku sve v e ć e g b r o j a država, po-
2D12-0740
litičkih pokreta i organizacija, pa i pojedinih zemalja k o j e
se nalaze u blokovima. B r e m e kolonijalnog nasljeđa, složeni
problemi unutrašnjeg razvoja, neravnopravni ekonomski i
politički odnosi i miješanje drugih u unutrašnja pitanja i
međusobne odnose nesvrstanih država izazivaju i z m e đ u poje­
dinih nesvrstanih zemalja sporove i političke krize, koji po­
nekad prerastaju u ratne sukobe.
Oblici upotrebe sile
Politika s pozicija sile primjenjuje se u svim domenama
međunarodnih odnosa, a najčešće se ispoljava k a o specijalni
rat, vojna intervencija i rat.
Specijalni rat
Specijalni rat je oblik agresije ikoji obuhvaća raznovrsne
destruktivne aktivnosti agresivnih sila u ideološkom, politič­
kom, psihološko-propagandnom, e k o n o m s k o m , v o j n o m , znan­
stvenom, tehničko-tehnološkom, kulturnom i drugim područ­
j i m a društvenog života. Cilj specijalnog rata je poticanje i
izazivanje političkih, ekonomskih, nacionalnih, etničkih, soci­
jalnih i v o j n i h teškoća i kriza, kako bi se određena zemlja ili
pokret destabilizirali i time doveli u zavisan položaj. U slo­
ženim međunarodnim situacijama specijalni rat m o ž e biti
neposredan u v o d u oružanu agresiju. N j e g o v i oblici i način
djelovanja nastavljaju se i u toku rata.
Specijalni r a t j e , u p r v o m redu, usmjeren p r o t i v nesvr­
stanih zemalja, pokreta i p o l i t i k e nesvrstanosti, zemalja u
razvoju, narodnooslobodilačkih, revolucionarnih i naprednih
pokreta, te p r o t i v država u kojima p o s t o j e krupni društveni
problemi i unutrašnje proturječnosti. N o s i o c i politike speci­
jalnog rata teže zadržati postojeće ili steći n o v e pozicije i
sfere utjecaja, p o g o t o v u u regijama k o j e su bogate energet­
skim i sirovinskim i z v o r i m a i l i i m a j u važan vojnostrategij-
ski položaj s gledišta interesa velikih sila i b l o k o v a . Speci­
jalni rat se v o d i i između velikih sila i blokova, u okviru
blokova i i z m e đ u pojedinih susjednih država. Sredstvima i
18
metodama specijalnog rata služe se i snage unutrašnjeg ne­
prijatelja. One to čine, po pravilu, u sprezi s vanjskim ne­
prijateljem.
N a č i n i destruktivnih djelovanja raznovrsni su i složeni, a
zavise od neposrednih ciljeva koji se u o d r e đ e n i m uvjetima
žele postići. Najčešće se ispoljavaju kao psihološko-propa-
gandna aktivnost, subverzivna djelatnost, terorizam, eko­
nomski i politički pritisak i vojna prijetnja.
Specijalni rat v o d e snage vanjskog i unutrašnjeg nepri­
jatelja. Vanjske snage su državni i drugi specijalizirani or­
gani i institucije, obavještajne službe, posebne grupe i jedi­
nice oružanih snaga, organi i institucije za psihološko-propa-
gandnu aktivnost i neprijateljski raspoložena emigracija.
Unutrašnje snage su protivnici postojećega društvenog ure­
đenja, usko povezani sa snagama vanjskog neprijatelja. One
se organiziraju i koriste kao .politička opozicija, agentura,
subverzivne, terorističke i druge grupe i organizacije.
Borba p r o t i v takvog oblika primjene sile u međunarod­
nim odnosima jedan j e o d bitnih zadataka svih m i r o l j u b i v i h
snaga u svijetu, posebno nesvrstanih zemalja, radi očuvanja
vlastite slobode, nezavisnosti, teritorijalnog integriteta, po­
litičke i e k o n o m s k e stabilnosti i društvenog uređenja.
Vojna intervencija
V o j n a intervencija je oblik agresije u k o j o j jedna i l i vi­
še država upućuju dijelove svojih oružanih snaga na terito­
rij druge države. Cilj vojne intervencije jest sačuvati i l i obo­
riti vladu i društveno uređenje u n e k o j zemlji, b e z oružanog
sukoba širih razmjera, a u interesu intervencionističke sile.
Vojna intervencija se najčešće primjenjuje na područjima
koja imaju političko, e k o n o m s k o i v o j n o značenje u nadme­
tanju velikih sila i b l o k o v a za regionalnu i svjetsku domina­
ciju. Ona se primjenjuje i unutar blokova da bi se u poje­
dinim državama-članicama spriječili društveni procesi k o j e
vodeća sila u bloku ili druge članice procjenjuju k a o destabi-
lizirajuće za dane blokovske grupacije. V e l i k e sile ostvaruju
svoje ciljeve i p o s r e d n i m v o j n i m intervencijama — angaži­
ranjem dijelova oružanih snaga savezničkih i l i prijateljskih
država.
2D12-0741
 Vojnu intervenciju pokušavaju opravdati ideološkim, po­
litičkim, ekonomskim, vojnostrategijskim i drugim razlozi­
ma. Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija osuđu­
je sva'ku vojnu intervenciju, bez obzira na to tko je i gdje
poduzima i k o j i m je razlozima opravdava. Svaka vojna inter­
vencija je oružana agresija p r o t i v suverenih država i na­
roda.
Rat
Rat je sukob država, vojno-političkih saveza, klasa ili
drugih društvenih grupa, u k o j e m se m a s o v n o i organizirano
primjenjuje oružano nasilje i v o d i oružana borba, uz isto­
vremeno vođenje b o r b e u svim područjima društvenog života
radi ostvarenja određenih političkih, ekonomskih i drugih
ciljeva. U suvremenim m e đ u n a r o d n i m odnosima rat poduzi­
maju, na j e d n o j strani, agresivne sile za ostvarivanje svojih
osvajačkih ciljeva, a na drugoj strani, porobljeni narodi i
oslobodilački pokreti radi realiziranja svojih nacionalnooslo-
bodiilačkih i revolucionarnih ciljeva. Unutrašnje društvene
krize i sukobi mogu prerasti u r a t o v e .
Ratovi se razvrstavaju p r e m a različitim kriterijima: dru­
štvenom karakteru i ciljevima, veličini zahvaćenog prostora,
broju država k o j e u njemu sudjeluju i vrstama oružja k o j e
upotrebljavaju.
Zavisno od društvenog karaktera i ciljeva zaraćenih stra­
na, ratovi m o g u biti osvajački, obrambeni i narodnooslobo-
dilački. Oni se, u biti, svode na d v i j e osnovne kategorije:
pravedne i nepravedne ratove. Zavisno od karaktera društve­
nih snaga k o j e ih v o d e i ciljeva k o j i m a teže, ratovi m o g u
biti revolucionarni i l i kontrarevolucionarni. Socijalistička Fe­
derativna Republika Jugoslavija osuđuje osvajačke i kontra-
revolucionarne ratove, a priznaje opravdanost obrambenih,
narodnooslobodilačkih i revolucionarnih ratova.
Osvajački rat je vrsta rata u k o j e m jedna i l i više država
nastoje oružanom b o r b o m potčiniti drugu državu i l i više dr­
žava i uspostavljanjem okupacije, marionetskog r e ž i m a ili
aneksijom ostvariti svoje interese. Osvajački r a t o v i se v o d e
radi održavanja preostalih kolonijalnih posjeda i stjecanja i
očuvanja neokolonijalnih pozicija, uspostavljanja i održava­
nja marionetskih režima, obrane postojećih i osvajanja no-
20
vih sfera utjecaja, stjecanja povoljnih vojnostrategijskih po­
zicija, osvajanja izvora energetskih sirovina i p r i r o d n i h bo­
gatstava i drugih interesa.
Osvajački ratovi ugrožavaju svjetski mir, usporavaju dru­
štveni napredak i najveća su opasnost za nezavisnost i sa­
mostalan r a z v o j država i naroda. U uvjetima blokovske po­
dijeljenosti i postojanja nuklearnog i drugog oružja za ma­
sovno uništavanje i razaranje, osvajački ratovi ugrožavaju
i osnove društvenoga, biološkog i ekološkog opstanka čovje­
čanstva.
Obrambeni rat je vrsta rata u k o j e m se jedna ili više
država suprotstavljaju agresoru oružanom b o r b o m i drugim
o b l i c i m a b o r b e i o t p o r a radi obrane nezavisnosti, teritorijal­
nog integriteta i ustavnog poretka. Povelja Ujedinjenih na­
roda priznaje p r a v o svakoj zemlji na obrambeni rat. Odluč­
nost, organiziranost i spremnost države i naroda na obram­
beni rat doprinose odvraćanju agresora i osujećuju njegove
osvajačke ciljeve r a t o m . T i m e se, u isto vrijeme, zadobiva
politička, moralna i materijalna podrška i p o m o ć miroljubi­
vih zemalja i progresivnih snaga u svijetu.
Narodnooslobodilački rat je vrsta rata u k o j e m n a r o d
oružanom b o r b o m i d r u g i m oblicima b o r b e i o t p o r a osloba­
đa zemlju od kolonizatora, okupatora i marionetskih režima.
N e o t u đ i v o je p r a v o svakog naroda da se svim r a s p o l o ž i v i m
sredstvima b o r i za svoju nacionalnu slobodu, nezavisnost i
društveno uređenje koje mu odgovara. M n o g i narodnooslo­
bodilački r a t o v i su, po društvenoj b i t i i ciljevima, istovreme­
no i socijalne revolucije, i uživaju podršku i p o m o ć progre­
sivnih i miroljubivih zemalja i organizacija.
S obzirom na veličinu prostora i broj zaraćenih država
ratovi m o g u b i t i lokalni, regionalni i svjetski, a p r e m a sred­
stvima koja se u njima upotrebljavaju — konvencionalni i
nuklearni.
Lokalni rat je vrsta rata u k o j e m se ratna djelovanja iz­
vode na relativno m a l o m prostoru. Objekat agresije je najče­
šće j e d n a država, a agresor jedna ili više država. Lokalni rat
je i unutrašnji oružani sukob u j e d n o j državi u k o j i se m o g u
uključiti j e d n a i l i više drugih država radi svojih interesa.
Intenzitet i trajanje ratnih djelovanja te način upotrebe oru­
žanih snaga u l o k a l n o m ratu zavise od ciljeva i doktrina zara-
21
ćenih strana. Lokalni ratovi se v o d e prvenstveno konvencio­
nalnim oružjem, uz povremenu upotrebu kemijskih borbenih
sredstava i moguću upotrebu taktičkoga nuklearnog oružja.
L o k a l n o m ratu, najčešće, prethode prijetnje i pritisci
snagama i sredstvima specijalnog rata. Ne treba isključiti ni
mogućnost prethodnog pokušaja v o j n e intervencije. Lokalni
ratovi su najčešće vođeni protiv novooslobođenih država ili
oslobodilačkih pokreta, u regijama nesvrstanih zemalja i ze­
malja u razvoju. Lokalne ratove između susjednih država
često potiču i izazivaju druge države i snage radi ostvarenja
svojih političkih, ekonomskih i v o j n i h interesa. V o j n i b l o k o v i
i velike sile angažiraju se u lokalnim ratovima i isporukama
naoružanja i ratne o p r e m e , slanjem v o j n i h instruktora i
upotrebom dijela oružanih snaga savezničkih i prijateljskih
država. Sudjelovanje oružanih snaga velikih sila i b l o k o v a u
lokalnom ratu uvijek je prijetnja njegova proširivanja u re­
gionalni i l i svjetski rat.
Regionalni rat je vrsta rata u k o j e m sudjeluje više država
i koji se v o d i ma v e ć e m geografskom prostoru. Objekat agre­
sije su dvije ili više država, a agresor m o ž e biti jedna ili
više država. S o b z i r o m na odnose i z m e đ u v o j n i h blokova, ne
treba isključiti ni mogućnost izbijanja regionalnog rata u
kojem bi sudjelovale oružane snage velikih sila. U takvom
ratu moguća je i upotreba taktičkoga nuklearnog oružja.
U uslovima sve veće povezanosti interesa država, a po­
sebno z b o g stalne težnje i aktivnosti blokova i velikih sila
da učvrste ili prošire sfere svoga utjecaja, mogućnost izbi­
janja regionalnih ratova je veća, a t i m je veća i opasnost za
svjetski mir. Do regionalnih ratova m o ž e d o ć i u o n i m dje-
lovima svijeta gdje se najčešće sukobljavaju vitalni ekonom­
ski, politički i vojni interesi b l o k o v a i velikih sila i u onim
regijama gdje, z b o g različitih razloga, nisu riješena sva pita­
nja i z m e đ u susjednih država. U postojećim međunarodnim
odnosima regionalni ratovi su mogući u b i l o k o j e m dijelu
svijeta. U regionalni rat m o g u biti uvučene i pojedine države
m i m o svoje volje.
Svjetski rat je vrsta rata u k o j e m bi sudjelovale oružane
snage velikih sila, blokovskih i drugih zemalja, vjerojatno uz
upotrebu svih vrsta oružja i bez ikakvih ograničenja. Ne
treba isključiti ni mogućnost svjetskog rata u k o j e m bi se po-
22
stupno upotrebljavalo nuklearno i drugo oružje za m a s o v n o
uništenje i razaranje. Do svjetskog rata m o ž e doći proširiva­
n j e m regionalnog i lokalnog rata i l i neposrednim prerasta­
njem o p ć e političke krize u svjetski rat. U o b a slučaja bi
m n o g e države bile uvučene u ratni sukob m i m o svoje v o l j e .
Svjetski nuklearni r a t m o g a o bi izbiti kad se b i t n o na­
ruši ravnoteža supersila i blokova, pogrešno procjene namje­
re i mogućnosti suprotne strane, z b o g n e p o v o l j n e vojnostra-
tegijske situacije na ratištu i gubljenja kontrole nad upotre­
b o m snaga i sredstava u r e g i o n a l n o m ratu i z b o g eventualne
tehničke greške u raketno-nuklearndm sistemima. Z b o g poslje­
dica k o j e bi nastale za čovječanstvo, uključujući i z e m l j e
k o j e b i g a o t p o č e l e , svjetski nuklearni rat j e m a n j e vjeroja­
tan. M e đ u t i m , takav r a t se p r e d v i đ a u doktrinama v o d e ć i h
nuklearnih sila i blokova, i o n i p r o v o d e opsežne p r i p r e m e za
n j e g o v o v o đ e n j e . P r i p r e m e za v o đ e n j e nuklearnog rata isko­
rištavaju se i k a o v i d ekonomskog slabljenja protivnika, pri­
jetnji, pritisaka, zastrašivanja, ucjena i kao v i d nuklearnog
odvraćanja.
VOJNOiPOLITIČKI POLOŽAJ SFRJ
Vojino-politički položaj S F R J sastavni je d i o njezina me­
đunarodnog položaja. On zavisi od više činilaca i uvjeta, od
kojih su najvažniji: socijalističko samoupravno društveno
uređenje, bratstvo i jedinstvo i zajedništvo naroda i narodno­
sti, nesvrstana vanjska politika, obrambeno-aaštirna sposob­
nost društva, geostrategijski položaj zemlje, međunarodna si­
tuacija i ciljevi, planovi i mogućnosti snaga k o j e ugrožavaju
Jugoslaviju.
Vojno-pdlitički položaj je podložan promjenama, što za­
htijeva da se vojno-politička situacija n e p r e k i d n o prati, izu­
čava i procjenjuje i p r a v o v r e m e n o poduzimaju odgovarajuće
obrambene i zaštitne mjere.
Socijalističko samoupravno društveno uređenje
Socijalističko samoupravno društveno uređenje o s n o v n i
je činilac stabilnosti vojno-političkog položaja Jugoslavije.
O n o omogućava svestran materijalni, društveni i kulturni
23
napredak svih radnih ljudi i građana, učvršćuje p o l i t i č k o je­
dinstvo i stabilnost društva, jača bratstvo i jedinstvo i zajed­
ništvo naroda i narodnosti i povećava obrambenu snagu i
zaštitnu sposobnost zemlje. Socijalistički samoupravni dru­
štveni sistem omogućuje da radni ljudi i građani organizira­
ju obrambene snage SFRJ i svih njezinih subjekata kao vla­
stite snage, č i m e se izražava i klasna d revolucionarna bit op­
ćenarodne obrane i društvene samozaštite. Uspješan razvoj
socijalističkoga samoupravnog uređenja i njegova politička
i ekonomska stabilnost učvršćuju međunarodni ugled i vojno-
-politički položaj Jugoslavije.
Jugoslavenski socijalistički samoupravni sistem specifi­
čan je izraz općih težnji progresivnih snaga u svijetu za izna­
laženjem onih društvenih oblika i putova njihova ostvariva­
nja koji odgovaraju k o n k r e t n i m historijskim uvjetima i omo­
gućuju progresivan društveni r a z v o j . Stoga je jugoslavensko
društveno-političko uređenje činilac i d i o općeg progresa čo­
vječanstva.
Naš socijalistički samoupravni sistem ne odgovara sna­
gama k o j e žele sačuvati prevladane društveno-političke siste­
me ili nametnuti svoje drugim narodima. Stoga je jugoslaven­
ski dvuštveno-politički sistem izložen djelovanju snaga spe­
cijalnog rata čiji je cilj njegova destabilizacija i kompromita­
cija u svijetu.
Daljnji razvoj socijalističkih samoupravnih odnosa i nji­
hova stvaralačka i dosljedna primjena u svim d o m e n a m a dru­
štvenog života j o š više će ojačati naš vojno-politički položaj,
suziti prostor za djelovanje vanjskih i unutrašnjih snaga spe­
cijalnog rata i podići na j o š viši stupanj ukupne mogućnosti
našega obrambeno-zaštiinog sistema za odvraćanje i slama­
nje svake agresije.
Bratstvo i jedinstvo i zajedništvo naroda i narodnosti
Jugoslavije
Bratstvo i jedinstvo i zajedništvo, zasnovani na jednako­
sti i ravnopravnosti, među najznačajnijim su tekovinama na-
rodnooslobodilačkog rata i oružane revolucije naroda i na­
rodnosti Jugoslavije. To je uvjet i garancija opstanka i us­
pješnog razvoja socijalističke samoupravne Jugoslavije. Sna-
24
ga općenarodne o b r a n e i društvene samozaštite leži u brat­
stvu i jedinstvu naših naroda i narodnosti i njihovu zajedni­
štvu zasnovanom na socijalističkomu samoupravnom i fede­
r a t i v n o m uređenju, k o j e je garancija ostvarenja njihovih po­
sebnih i zajedničkih interesa.
U Jugoslaviji, k a o višenacionalnoj zajednici, postoje na­
slijeđene i novonastale razlike u društvenom i e k o n o m s k o m
razvoju njezinih republika i pokrajina, koje se razrješavaju
udruženim n a p o r i m a i d o g o v o r o m ravnopravnih naroda i na­
rodnosti. Progresivne, društvene i ekonomske procese u raz­
v o j u svakog naroda i narodnosni, i SFRJ kao cjeline, p r a t e
o d r e đ e n e teškoće. Agresivne snage izvana, u sprezi s unutraš­
n j i m neprijateljem, nastoje iskoristiti te teškoće radi slablje­
nja međunacionalnih odnosa i narušavanja bratstva i jedin­
stva i zajedništva, i tako ugroziti temelje slobode, nezavis­
nosti, teritorijalne cjelokupnosti i Ustavom utvrđenoga so­
cijalističkog samoupravnog društvenog uređenja.
Bratstvo i jedinstvo i zajedništvo naših naroda i narod­
nosti n e p r e k i d n o su objekat napada neprijatelja, p o g o t o v u
u v r i j e m e pogoršavanja međunarodne situacije i v e ć i h teško­
ća u unutrašnjem razvoju zemlje. Oni bi bili izloženi stalnim,
intenzivnim i organiziranim napadima neposredno pred po-
četaik eventualne agresije na Jugoslaviju i u toku nje. Stoga
je obaveza svih društvenih snaga da čuvaju i dalje učvršćuju
bratstvo i j e d i n s t v o i zajedništvo naroda i narodnosti Jugo­
slavije na osnovama ravnopravnosti naroda i narodnosti i
socijalističkog samoupravljanja i da v o d e beskompromisnu
borbu p r o t i v neprijatelja koji nastoje ugroziti tu tekovinu
narodnooslobodilačkog rata i revolucije, a time i obrambeno-
-zaštitnu sposobnost zemlje. »Snaga Jugoslavije je u heroj­
stvu i čvrstini njenih naroda i narodnosti . . . u n j i h o v o m je­
dinstvu i svijesti da je to jedinstvo u današnjem svijetu —
u k o m e j o š sila nije ustuknula p r e d r a z u m o m — uslov ne
samo prosperiteta, n e g o i golog opstanka« ((Tito).
Nesvrstana vanjska politika
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija v o d i
vanjsku politiku zasnovanu na Povelji O U N , aktivnoj m i r o ­
ljubivoj koegzistenciji i i z v o r n i m načelima politike i pokre-
25
ta nesvrstanosti. Ona ima razvijenu suradnju i prijateljske
odnose sa g o t o v o svim državama svijeta, a posebno s nesvrs­
tanim zemljama, što je bitna pretpostavka za ravnopravne
odnose i solidarnost u ostvarivanju zajedničkih interesa. Ta­
kva je vanjska politika bitan činilac stabilnosti vojno-politič-
kog položaja S F R J i očuvanja njezine nezavisnosti, samostal­
nosti i izvanblokovskog položaja. To omogućava njezinu dalj­
nju svestranu i uspješnu međunarodnu aktivnost u rješava­
nju problema sigurnosti i mira u svijetu.
Vanjska politika Jugoslavije nailazi na priznanje i pošto­
vanje najvećeg broja zemalja u svijetu. To j o j osigurava izu­
zetno velik međunarodni ugled i stabilan vojno-politička po­
ložaj. Istovremeno, ona pozitivno utječe na (razvoj društveno-
-političkog sistema u zemlji i doprinosi jačanju općenarod­
ne obrane i društvene samozaštite. Nesvrstana vanjska poli­
tika SFRJ ne o d g o v a r a blokovskoj koncepciji odnosa među
državama i politici s pozicija sile, j e r se odlučno suprotstav­
lja 'svakoj dominaciji u međunarodnim odnosima. Politiku
blokovskih zemalja Jugoslavija ocjenjuje p r e m a njihovim
konkretnim akcijama i postupcima »cijeneći da li ta politika
doprinosi miru, bezbjednosti i napretku u međunarodnim
odnosima ili ne. To nije stav podjednake distance niti apri-
orističke osude« ( T i t o ) . Zbog takve vanjske p o l i t i k e Jugosla­
vija je često izložena raznim pritiscima izvana, usmjerenim
na to da se poljulja njezin međunarodni ugled, oteža i kom­
promitira vanjska politika i oslabi vojno-politički položaj.
Obrambeno-zaštitna sposobnost društva
Općenarodna obrana i društvena samozaštita SFRJ omo­
gućuju uspješno angažiranje svih snaga i potencijala dru­
štva u borbi p r o t i v specijalnog rata, u odvraćanju i slamanju
svake eventualne oružane agresije. Bitan činilac stabilnosti
vojno-političkog položaja Jugoslavije jest njezino opredjelje­
nje da u slučaju agresije v o d i općenarodni obrambeni rat,
u k o j e m je oružana borba koja se n e p r e k i d n o v o d i , zajedno
s drugim oblicima b o r b e i općenarodnog otpora, odlučujući
oblik suprotstavljanja agresoru.
26
Orijentacija na stalno jačanje ukupne obrambene i za­
štitne sposobnosti zemlje i neprekidno osposobljavanje oru­
žanih snaga i cijelog društva za općenarodni obrambeni rat
— rezultat je čvrste uvjerenosti da se sigurnost Jugoslavije
m o ž e očuvati s a m o osloncem na vlastite snage. Općenarodna
obrana i društvena samozaštita garancija su sigurnosti Jugo­
slavije, snažan oslonac njezinoj nesvrstanoj vanjskoj politici
d bitan elemenat zajedništva i daljnjeg uspješnog r a z v o j a so­
cijalističkoga samoupravnog društva. To je snažan i nezam­
jenljiv činilac stabilnosti zemlje i jačanja njezina vojno-po­
litičkog položaja. Potencijalne opasnosti i mogućnosti oruža­
ne agresije na Jugoslaviju zahtijevaju daljnje jačanje opće­
narodne obrane i društvene samozaštite.
Geostrategijski položaj
Geostrategijski položaj Jugoslavije opredijeljen je njezi­
nim p o l o ž a j e m u E v r o p i , južnoj E v r o p i , Sredozemlju i na
Balkanu, te stanjem i odnosima na t o m prostoru. P r e k o Ju­
goslavije v o d e važni strategijski pravci iz E v r o p e k B l i s k o m
i Srednjem istoku, srednjem i istočnom Sredozemlju, i ob­
ratno. Važan elemenat njezina geostrategijskog položaja j e s t
i to što ona razdvaja oružane snage Sjeveroatlantskog pakta
i Varšavskog u g o v o r a na j u ž n o e v r o p s k o m vojištu. P r e k o nje­
zina teritorija v o d e dva strategijska pravca j u ž n o e v r o p s k o g
vojišta: p r v i iz Panonske nizije k L o m b a r d i j i i Jadranskom
m o r u i obratno, a drugi iz Panonske nizije k S r e d o z e m l j u i
obratno. Jadransko m o r e ima strategijsko značenje za oru­
žane snage k o j e se nalaze u S r e d o z e m n o m m o r u i na k o p n u
jugoistočne i južne E v r o p e .
Z b o g takvoga geostrategijskog položaja ratna bi se dje­
lovanja Širih r a z m j e r a na j u ž n o e v r o p s k o m vojištu teško m o ­
gla i z v o d i t i a da ne zahvate i jugoslavenski p r o s t o r u cijelo­
sti ili neke njegove dijelove. U o d r e đ e n o j vojnostrategijskoj
situaciji takav geostrategijski položaj Jugoslavije m o ž e b i t i
j e d a n o d razloga z a oružanu agresiju.
Strategijski položaj SFRJ u velikoj mjeri je uvjetovan
i vojno-političkom situacijom u Sredozemlju. Na t o m podru­
čju postoje m n o g a krizna i ratna žarišta i nalaze se j a k e po­
morske, z r a k o p l o v n e i raketno-nuklearne snage v e l i k i h sila.
27
Zategnuta situacija, krize i 'ratni sukobi u široj regiji Bliskog
i Srednjeg istoka nepovoljno utječu na vojno-pblitički polo­
žaj Jugoslavije. Dobri i prijateljski odnosi SFRJ s g o t o v o
svim zemljama Sredozemlja, Bliskog i Srednjeg istoka znat­
no doprinose očuvanju mira u tim regijama, što istovremeno
učvršćuje i njezin vojno-politički položaj.
Jugoslavija i m a središnji položaj na Balkanskom poluo­
toku. Različite pretenzije prema Balkanu i pripadnosti ne­
kih balkanskih država blokovima čine geostrategijski položaj
Jugoslavije osjetljivim. Jugoslavija razvija obostrano korisnu
i plodnu suradnju s balkanskim državama g o t o v o u svim
područjima društvenog života i zalaže se za miroljubiv i kon­
struktivan način rješavanja o t v o r e n i h pitanja. Poštujući ne­
zavisnost, integritet i teritorijalnu cjelokupnost svake zemlje,
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ne dopušta
da se rna tko miješa u njezine unutrašnje poslove i da na b i l o
koji načn ugrožava njezin suverenitet, integritet, teritorijalnu
cjelokupnost i ustavni poredak.
Na geostrategijski položaj Jugoslavije utječu i njezina
veličina, oblik, reljef i druge geografske osobine teritorija. S
obzirom na mogućnosti suvremenih borbenih i tehničkih sre­
dstava, jugoslavensko ratište je relativno maleno, ali u cije­
losti nudi p o v o l j n e uvjete i mogućnosti za razvoj, manevar i
upotrebu oružanih snaga, zaštitu ljudstva i materijalnih doba­
ra, funkcioniranje društvenoipolitičkog i društveno-ekonom-
skog sistema u ratnim uvjetima i vođenje dugotrajnoga opće­
narodnog obrambenog rata. Geografsko-topografske osobine
većeg dijela jugoslavenskog prostora — pretežno brdsko-pla-
ninsko zemljište, ispresijecano rijekama i pošumljeno, kras i
razvedenost morske obale — ograničavaju upotrebu teže rat­
ne tehnike. Korišćenjem t i m p r i r o d n i m osobinama i uređe­
njem teritorija povećavaju se naše ukupne mogućnosti u vo­
đenju oružane borbe, a ograničavaju i l i neutraliziraju mo­
gućnosti oružanih snaga agresora.
Ugrožavanje sigurnosti SFRJ
Sigurnost Jugoslavije m o ž e biti ugrožena specijalnim ra­
t o m i oružanom agresijom. Specijalni rat i m a za cilj desta­
bilizaciju Jugoslavije i slabljenje njezine obrambene i zaštit­
28
ne sposobnosti. U o d r e đ e n i m vojno-političkim i vojnostrate-
gijskim uvjetima specijalni rat bi m o g a o prerasti i u oružanu
agresiju. Oružana agresija na S F R J bila bi najteži o b l i k ug­
rožavanja njezine slobode, nezavisnosti, integriteta, terito­
rijalne cjelokupnosti i ustavnog poretka. Ona m o ž e biti u
lokalnom, regionalnom i svjetskom ratu.
Krajnji cilj oružane agresije na Jugoslaviju bio bi ru­
šenje socijalističkoga samoupravnog društvenog uređenja, za­
posjedanje teritorija SFRJ i političko i e k o n o m s k o porob­
ljavanje njezinih naroda i narodnosti. Zavisno od konkretne
političke i v o j n e situacije i neposrednih političkih i vojno-
-sfcrategijsbih interesa agresora, ciljevi agresije na S F R J u
lokalnom, r e g i o n a l n o m ili svjetskom ratu m o g u biti i: zauzi­
manje onih dijelova teritorija SFRJ — i korišćenje njima —
k o j i za agresora imaju važno vojnostrategijsko značenje, za­
uzimanje aerodroma, pojedinih otoka, luka, dijelova obale,
komunikacijskih pravaca i desantnih prostorija operativnog
i strategijskog značenja za vođenje oružane b o r b e na terito­
riju susjednih država i l i u široj regiji Sredozemlja; stvara­
nje kopnenih i zračnih koridora p r e k o jugoslavenskog teri­
torija i korišćenje njima radi transporta snaga i sredstava,
djelovanja na objekte i oružane snage zemalja s kojima je
agresor u r a t n o m stanju, izvođenja vojnih intervencija, oču­
vanja postojećih i stvaranja n o v i h vojnih baza na teritori-
j a m a drugih država Sredozemlja; zauzimanje dijelova držav­
nog teritorija radi stvaranja »nezavisnih d r ž a v a « i uspostav­
ljanja marionetskih režima; zauzimanje i anektiranje dijela
teritorija. Stoga oružana agresija na SFRJ m o ž e imati radi­
kalan cilj ili ograničene ciljeve.
Svaka oružana agresija na SFRJ, b e z obzira na cilj koji
agresor u danoj političkoj i vojnostrategijskoj situaciji želi
postići, izravno je uperena p r o t i v slobode, nezavisnosti, su­
vereniteta, teritorijalne cjelokupnosti i socijalističkoga sa­
moupravnog uređenja Jugoslavije. Stoga će SFRJ u slučaju
agresije, b e z obzira na njezin cilj i način ostvarenja, anga­
žiranjem svih ljudskih i materijalnih mogućnosti u oružanoj
borbi i d r u g i m o b l i c i m a općenarodnog o t p o r a nametnuti ag­
resoru beskompromisan općenarodni obrambeni rat sve do
slamanja agresije ili prisiljavanja agresora da odustane od
svojih ciljeva.
29
 UGROŽAVANJE SFRJ SPECIJALNIM RATOM
Jugoslavija je izložena aktivnostima snaga specijalnog
rata. Agresivne i druge reakcionarne snage izvana, u sprezi
s unutrašnjim neprijateljem, pokušavaju narušiti stabilnost
socijalističkoga samoupravnog sistema, kompromitirati me­
đunarodni ugled i nesvrstanu vanjsku politiku i oslabiti ob-
rambeno-samozaštitnu sposobnost Jugoslavije. Aktivnost sna­
ga specijalnog rata je intenzivnija k a d su zaoštreni međuna­
rodni odnosi, posebno u E v r o p i i Sredozemlju, te u v r i j e m e
unutrašnjih teškoća u Jugoslaviji.
Objekti napada snaga specijalnog rata jesu: politika i
jedinstvo SKJ, socijalističko samoupravljanje, nezavisnost, in­
tegritet i teritorijalna cjelokupnost zemlje, bratstvo i jedin­
stvo i zajedništvo naroda i narodnosti, nesvrstana vanjska
politika, uloga i aktivnost zemlje u pokretu nesvrstanosti i
njezin međunarodni položaj, ekonomski sistem i politika, op­
ćenarodna obrana i društvena samozaštita, radnici na pri­
vremenom radu u inozemstvu i javni, privredni, kulturni i
drugi objekti od širega društvenog značenja.
Specijalni rat protiv Jugoslavije v o d e snage k o j e imaju
političke, ekonomske, v o j n e ili teritorijalne pretenzije, u naj-
tješnjoj sprezi s unutrašnjim neprijateljem našega socijalisti­
čkog samoupravnog sistema. Z a t o se n e p o s r e d n o angažiraju
strane obavještajne službe, profašističke, antikomunističke i
druge reakcionarne organizacije i institucije u inozemstvu.
Neprijateljska emigracija stvara političke organizacije u ino­
zemstvu1, naoružava i obučava terorističke i subverzivne gru­
pe i vodi psihološko-propagandnu aktivnost. Te snage se
regrutiraju iz redova neprijatelja našega društveno-politič-
kog uređenja, kriminalaca i drugih deklasiranih elemenata
koji su izdali i napustili zemlju i stavili se u službu neprija­
telja socijalističke samoupravne Jugoslavije. N o s i o c i speci­
jalnog rata pokušavaju za svoje cljeve p r i d o b i t i i pojedine
građane na p r i v r e m e n o m radu u inozemstvu, koji su zbog
toga izloženi raznim o b l i c i m a pritisaka, prijetnji i ucjena.
U specijalnom ratu angažiraju se, na razne načine, i ne­
prijateljski elementi i grupe u zemlji. To su ostaci klasnog
neprijatelja, nacionalističke, iredentističke, unitarističke, bi-
rokratsko-etatističke, liberalističke, klerikalne i druge kon-
30
trarevolucionarne i reakcionarne snage. B e z obzira na njiho­
vu različitu ideološku i političku orijentaciju, snage unutraš­
njeg neprijatelja se ujedinjuju, pokušavaju se organizirati
kao opozicija, k a k o bi, uz p o m o ć i podršku iz inozemstva,
otežale ili onemogućile uspješan razvoj Jugoslavije i tako
ostvarile svoje reakcionarne ciljeve.
Specijalni r a t p r o t i v SFRJ obuhvaća psihološko-propa-
gandna djelovanja, političke, ekonomske i v o j n e pritiske,
obavještajnu aktivnost, terorističke akcije i druga subverziv­
na djelovanja, pokušaje stvaranja ilegalnih političkih i tero­
rističkih organizacija i grupa, pokušaje izazivanja i poticanja
kriznih situacija u zemlji i stvaranja uvjeta za oružanu agre­
siju izvana.
B o r b a p r o t i v nosilaca specijalnog rata stalan je zadatak
svih društvenih snaga. Uspjeh te borbe zavisi, p r i j e svega,
od r a z v o j a socijalističkih samoupravnih društvenih odnosa,
učvršćenja bratstva i jedinstva i zajedništva naroda i narod­
nosti, dosljednog provođenja politike p r i v r e d n o g razvoja i
ekonomske stabilnosti, jačanja općenarodne obrane i dru­
štvene samozaštite, međunarodnog ugleda i vojno-političkog
položaja Jugoslavije. Idejno-politička opredijeljenost, moral-
no-politička svijest i spremnost radnih ljudi i građana, naro­
da i narodnosti SFRJ da brane i štite svoju slobodu, nezavi­
snost, integritet, teritorijalnu cjelokupnost i ustavni p o r e d a k
— osnovna su garancija onemogućivanja ostvarivanja ciljeva
specijalnog rata.
B i t a n činilac u borbi p r o t i v snaga specijalnog rata j e s t
sveobuhvatna d efikasno organizirana društvena samozaštita.
U o k v i r u jedinstvenoga obrambeno-zaštitnog sistema S F R J
snage o p ć e n a r o d n e obrane angažiraju se zajedno sa snaga­
ma društvene samozaštite u izvanrednim situacijama i u slu­
čaju povećane opasnosti za zemlju. Sudjelovanjem u b o r b i
p r o t i v snaga specijalnog rata oružane snage izvršavaju i od­
ređene zadatke društvene samozaštite.
Ugrožavanje SFRJ oružanom agresijom
Oružanoj agresiji na SFRJ prethodili bi, po pravilu, du­
lje i l i 'kraće razdoblje zaoštravanja političkih i v o j n i h od­
nosa i intenzivnija primjena mjera i aktivnosti specijalnog
31
rata. Agresija bi mogla početi i bez neposredne prijetnje ra­
tom, uz primjenu raznih mjera dezinformacija, radi postiza­
nja strategijskog iznenađenja. Da hi se spriječilo strategijsko
iznenađenje, potrebno je r e d o v n o pratiti i procjenjivati vanj-
sko-političku i sigurnosnu situaciju i održavati visoku bor­
benu gotovost oružanih snaga i -spremnost društva za obranu.
Po društvenom karakteru i p o l i t i č k i m ciljevima svaka
agresija na SFRJ imala bi osvajački, porobljivački i kontra-
revolucionarni karakter. Nasuprot t o m e , Jugoslavija bi vodi­
la općenarodni, obrambeni, pravedni i revolucionarni rat. To
bi b i o rat za obranu nezavisnosti, integriteta i teritorijalne
cjelokupnosti zemlje, za očuvanje tekovina socijalističke re­
volucije i sistema socijalističkog samoupravljanja. To bi b i o
beskompromisan rat po odlučnosti radnih ljudi i građana,
naroda i narodnosti Jugoslavije da ga v o d e do pobjedonos­
nog završetka, bez obzira na vojnostrategijske i druge uvjete.
Agresija na SFRJ u lokalnom ratu razumijeva oružani
napad jedne države ili više država r a d i ostvarivanja svojih
agresivnih ciljeva. U lokalnom r a t u agresor bi, po pravilu,
izbjegavao proširenje oružanog sukoba na druge zemlje, po­
sebno one iz suprotnog bloka.
Agresor bi nastojao b r z i m operacijama oružanih snaga
a aktivnostima snaga specijalnog rata što prije ostvariti plani­
rane političke i v o j n e ciljeve. Da bi to postigao, on će težiti
da ostvari strategijsko iznenađenje. Zavisno od ciljeva, ag­
resija bi mogla početi samo snagama m i r n o d o p s k o g ešalona
ili nakon izvršene mobilizacije i razvoja potrebnog kontin­
genta oružanih snaga, uz kraće i l i dulje p o l i t i č k e pritiske,
zaoštravanje odnosa i ekonomsko iscrpljivanje Jugoslavije.
Sastav, jačina i način upotrebe oružanih snaga anga­
žiranih u agresiji na SFRJ zavisila bi od neposrednih ciljeva
koje agresor želi ostvariti u određenoj vojno-političkoj i v o j -
nostrategijskoj situaciji.
U k o l i k o bi agresor pokušao ovladati p o j e d i n i m dijelo­
vima jugoslavenskog prostora radi njihova iskorišćenja Hi
anektiranja, treba očekivati angažiranje njegovih jakih sna­
ga, koje bi nastojale ostvariti taj cilj u što k r a ć e m vremenu,
shodno politici svršenog čina. I s t o d o b n o , na teritorijima ag­
resorovih saveznika, a u blizini jugoslavenske granice, treba
očekivati koncentraciju j a č i h snaga, k a k o bi se vezali što
32
v e ć i dijelovi naših oružanih snaga na prostorima k o j i nisu
zahvaćeni oružanom b o r b o m . Oružane snage Jugoslavije su­
protstavit će se takvoj agresiji frontaLnim o b l i k o m oružane
borbe radi što b r ž e g slamanja agresije i prelaska u protu-
ofanzivu, sa ciljem razbijanja oružanih snaga agresora i nji­
h o v o g protjerivanja s jugoslavenskog prostora.
U k o l i k o bi cilj b i o zaposjedanje cijeloga jugoslavenskog
teritorija i rušenje društvenog uređenja, u agresiji bi bile
angažirane jake oružane snage više zemalja. N o s i l a c napada
na k o p n u b i l e bi oklopnomehanizirane i desantne snage, čija
bi djelovanja podržavale snažna avijacija i artiljerijsko-ra-
ketne jedinice. I s t o v r e m e n o t r e b a očekivati upotrebu v e ć e g
b r o j a jedinica i sredstava za elektronska djelovanja i snaga
za specijalna djelovanja u našoj pozadini.
Agresor će nastojati što prije razbiti glavne grupacije
naših oružanih >snaga na cijeloj dubini ratišta i zaposjesti
političke i e k o n o m s k e centre, ispresijecati državni teritorij,
zaposjesti p r o m e t n e i a e r o d r o m s k e č v o r o v e , važnije o t o k e ,
klike i d r u g e o b j e k t e operativnog i strategijskog značenja,
što prije izolirati Jugoslaviju od ostalog svijeta a onemogu­
ćiti j o j kopnenu i p o m o r s k u vezu s prijateljskim z e m l j a m a .
U skladu s r a z v o j e m operacija oklopnomehaniziranih
sastava na fronti, agresor će na cijeloj dubini jugoslavenskog
ratišta upotrebljavati operativne i taktičke desante, uz po­
dršku avijacije, b o r b e n i h helikoptera i artiljerijsko-raketoih
jedinica.
U d a r e avijacije treba očekivati od samog početka rata.
N j e z i n a djelovanja bila bi usmjerena, prvenstveno, na one­
sposobljavanje i neutraliziranje r a t n o g zrakoplovstva i pro-
tuzraone obrane, sprečavanje m o b i l i z a c i j e i razvoja oružanih
snaga SFRJ i prelaska društva na r a t n o stanje. I s t o v r e m e n o
bi udari avijacije uslijedili i po grupacijama kopnene v o j s k e
i po objektima od vitalnog značenja za obranu z e m l j e na ci­
j e l o m ratištu.
N a jadranskomu p o m o r s k o m vojištu m o g u , o d samog
početka agresije, uslijediti intenzivna djelovanja pomorskih,
zrakoplovnih, zračnodesantnih i specijalnih snaga agresora
— r a d i postizanja prevlasti na moru, izolacije Jugoslavije s
mora, sprečavanja p o d r š k e ratne m o r n a r i c e snagama kopne­
ne v o j s k e i T e r i t o r i j a l n e o b r a n e na p r i m o r s k o m k r i l u i ote-
2D12-0748
žavanja sadejstva jedinica kopnene v o j s k e i Teritorijalne ob­
rane s pomorskim snagama. Agresor bi, najvjerojatnije, izvo­
dio brojne pomorsko-zračne desante radi zaposjedanja važ­
nijih otoka i dijelova obale i stvaranja operacijske i poza­
dinske osnovice za daljnje djelovanje na jadranskomu po­
morskom vojištu i u dubini kopnenog dijela ratišta.
U lokalnom ratu p r o t i v Jugoslavije agresor bi, najvjero­
jatnije u početku, upotrebljavao s a m o konvencionalna bor­
bena sredstva i, eventualno, k e m i j s k o oružje. U daljnjem to­
ku rata moguća je d upotreba nuklearnoga taktičkog oružja,
naročito kada bi se agresor našao pred v e ć i m teškoćama ili
ako bi procijenio da je to u skladu s r a z v o j e m vojno-politič-
ke i strategijske situacije regionalnih i širih razmjera.
Agresija na SFRJ u regionalnom ratu mogla bi nastupiti
proširenjem lokalnog rata na šire područje Balkana i južno-
evropskog vojišta, i s t o v r e m e n o m agresijom na d v i j e države
ili više država te regije i sukobom oružanih snaga blokova na
južnoevropskom vojištu i u širem bazenu Sredozemlja. S ob­
z i r o m na stalno sukobljavanje interesa v o j n i h b l o k o v a na
južnoevropskom vojištu, Sredozemlju i B l i s k o m istoku, a i
na geostrategijsku povezanost zemalja te regije, izbijanje re­
gionalnog rata na t o m prostoru realna je opasnost.
Ciljevi agresora, jačina i sastav njegovih snaga a način
vođenja oružane barbe na jugoslavenskom ratištu zavisili bi
od toga gdje je težište oružane borbe na regionalnom ratištu,
odnosa snaga na jugoslavenskom ratištu, o p ć e međunarodne
situacije i mogućnosti sukoba v o j n i h b l o k o v a na drugim
potencijalnim vojištima i ratištima, stupnja angažiranja oru­
žanih snaga velikih sila, početnog razvoja vojnostirategijske
situacije na jugoslavenskom ratištu i šire. U k o l i k o bi težište
oružane borbe bilo na t e r i t o r i j u Jugoslavije, agresor bi na­
stojao svojim glavnim snagama što prije razbiti naše oru­
žane snage i sistem općenarodne obrane i društvene samo­
zaštite i ovladati najvažnijim 'dijelovima jugoslavenskog pro­
stora i iskoristiti ga za postizanje regionalnih ciljeva u dalj­
njem toku rata.
U regionalnom ratu veća je vjerojatnoća upotrebe ke­
mijskog i nuklearnog oružja.
U regionalnom ratu m o ž e se ostvariti suradnja i sadej-
stvo oružanih snaga Jugoslavije i prijateljskih zemalja. Bor-
34
bena djelovanja oružanih snaga prijateljskih zemalja po sna­
gama i sredstvima na drugim prostorima, posebno na teri­
toriju agresora, posredno bi utjecala i na t o k oružane bor­
be na jugoslavenskom ratištu. Materijalna p o m o ć prijatelj­
skih zemalja prvenstveno bi zavisila od rezultata naše oruža­
ne b o r b e i općenarodnoga obrambenog rata u cijelosti. U
regionalnom ratu je od velikoga strategijskog značenja kop­
nena i pomorska veza s prijateljskim zemljama.
Agresija na SFRJ u svjetskom ratu mogla bi uslijediti
na početku ili u toku rata — radi zaposjedanja dijela ili cje­
line njezina prostora i korišćenja njime kao osnovicom agre­
sora za izvođenje ratnih djelovanja širih razmjera. U skla­
du sa svojim društvenim uređenjem i nesvrstanom vanjskom
politikom Jugoslavija bi sudjelovala u svjetskom ratu samo
ako bi na nju bila izvršena agresija. Ona će, prema tome, vo­
diti općenarodni obrambeni rat s istim ciljevima kao i u lo­
kalnom i r e g i o n a l n o m ratu.
Obilježja ratnih djelovanja na jugoslavenskom prostoru
u svjetskom ratu zavisila bi od ciljeva agresora i sukobljenih
vojnih saveza, težišta ratnih djelovanja, značenja jugoslaven­
skog prostora za agresora, j a č i n e i sastava snaga k o j e bi on
m o g a o angažirati na ratištu u o d r e đ e n o m p e r i o d u rata, vrste
upotrijebljenog oružja, razmjera uništavanja ljudstva i ma-
terijalno-tehničkih sredstava.
U svjetskom ratu agresor bi i na jugoslavenskom ratištu
vjerojatno u p o t r e b i o kemijsko, nuklearno, b i o l o š k o i geo­
fizičko oružje. U takvim uvjetima p o s e b n o bi značenje i m a l o
protunuklearno, protukemijsko d protubiološko osiguranje,
svestrane mjere zaštite oružanih snaga i stanovništva i po­
duzimanje svih drugih mjera za preživljavanje i očuvanje
kontinuiteta oružane borbe i drugih oblika b o r b e i općena­
r o d n o g otpora u skladu s vojmostrategijskim i drugim uvje­
tima na jugoslavenskom prostoru.
3-
 GLAVA II

OPĆENARODNA OBRANA I DRUŠTVENA

SAMOZAŠTITA

Radni ljudi i građani, narodi i narodnosti S F R J organizi­

raju i izgrađuju obranu i zaštitu na i d e j n i m osnovama Pro­
grama SKJ, Ustava SFRJ, ustava socijalističkih republika i
socijalističkih autonomnih pokrajina i drugih samoupravnih
aikata svih 'subjekata društva.
K o n c e p c i j a o p ć e n a r o d n e obrane i društvene samozaštite
izražava opredjeljenje radnih ljudi i građana, naroda i narod­
nosti SFRJ da se svim r a s p o l o ž i v i m snagama i sredstvima u
miru, izvanrednim p r i l i k a m a i ratu štite i brane od svih ob­
lika vanjskog i unutrašnjeg ugrožavanja. Jačanje obrambene
i samozaštitae sposobnosti z e m l j e i s t o v r e m e n o je sastavni d i o
politike m i r a i b o r b e SFRJ za ravnopravne odnose i mirolju­
bivu međunarodnu suradnju država i naroda.

D R U Š T V E N A B I T KONCEPCIJE I D O K T R I N E
OPĆENARODNE OBRANE I DRUŠTVENE SAMOZAŠTITE

K o n c e p c i j a o p ć e n a r o d n e obrane i društvene samozaštite

jedinstvena je društveno-politička i vojnostrategijska zami­
sao o načinu organiziranja, pripremanja i funkcioniranja ju­
goslavenskoga socijalističkog samoupravnog društva i svih
njegovih subjekata u obrani i zaštiti slobode, nezavisnosti,
suvereniteta, teritorijalne cjelokupnosti i U s t a v o m utvrđeno­
ga socijalističkog samoupravnog društvenog uređenja SFRJ,
ravnopravnosti, bratstva i jedinstva i zajedništva njezinih na-

37
roda i narodnosti. T v o r a c (koncepcije općenarodne obrane i
društvene samozaštite jest Josip B r o z T i t o .
Opredjeljujući faktori koncepcije općenarodne obrane i
društvene samozaštite jesu: socijalistički samoupravni sis­
tem; federativno uređenje; bratstvo i jedinstvo, ravnoprav­
nost i zajedništvo naroda i narodnosti SFRJ; politika nesvr­
stanosti; vojno-politioki i geostrategijski p o l o ž a j zemlje; de­
mografske i materijalne mogućnosti; iskustva narodnooslo­
bodilačkog rata Jugoslavije; politika, ciljevi i vojna doktrina
potencijalnih agresora.
K o n c e p c i j o m općenarodne obrane i društvene samozaš­
tite ostvaruje se marksistička ideja o naoružanom narodu u
jugoslavenskim uvjetima. Ta je koncepcija izraz društveno-
historijskih uvjeta, iskustava n a r o d n o o s l o b o d i l a č k o g rata i
socijalističke revolucije i dostignuća u ukupnom razvoju Ju­
goslavije. » N a š a današnja koncepcija općenarodne obrane
nije ništa drugo nego dosljedna i odlučna primjena tih ve­
likih iskustava iz narodnooslobodilačkog rata u našim sadaš­
njim uvjetima« ( T i t o ) .
Doktrina općenarodne obrane i društvene samozaštite
jest sistem usvojenih, znanstveno zasnovanih stavova i opre­
djeljenja o organiziranju, p r i p r e m i i aktivnostima društva za
obranu i zaštitu u miru, izvanrednim p r i l i k a m a i u općena­
rodnom o b r a m b e n o m ratu. U n j o j su konkretizirane opće za­
misli i opredjeljenja koncepcije.
Koncepcija i doktrina općenarodne obrane i društvene
samozaštite daju cjelovit o d g o v o r na bitna pitanja obrane i
zaštite SFRJ u miru, izvanrednim prilikama i u ratu. One su
po cilju miroljubive, a po društveno-političkom sadržaju ob­
rambene. K a o izraz unutrašnje i vanjske p o l i t i k e SFRJ, kon­
cepcija i doktrina općenarodne o b r a n e i društvene samoza­
štite u funkciji su odvraćanja agresora i organiziranja svih
društvenih snaga i potencijala za uspješno suprotstavljanje
svim oblicima agresije.
Koncepcija i doktrina općenarodne obrane i društvene
samozaštite izražavaju o b r a m b e n e i zaštitne ciljeve i interese
radničke klase, radnih ljudi i građana, naroda i narodnosti
SFRJ. Na osnovi samoupravnih prava i dužnosti radnih ljudi
i građana, u Jugoslaviji se ostvaruje revolucionarni proces
38
podruštvljavanja obrane i zaštite k a o dijela samoupravnih
društvenih odnosa i stalne funkcije društveno-političkog si­
stema i svih n j e g o v i h subjekata. Društvena b i t k o n c e p c i j e i
d o k t r i n e o p ć e n a r o d n e Obrane i društvene samozaštite omogu­
ćava da u obrani i samozaštiti budu obuhvaćene cjelokupne
snage i mogućnosti jugoslavenskog društva.
Savez komunista Jugoslavije i m a historijsku i U s t a v o m
utvrđenu društvenu i političku o d g o v o r n o s t i obavezu da raz­
vija društvenu svijest i osigurava p o v o l j n e uvjete za angaži­
ranje svih snaga društva u o p ć e n a r o d n o j obrani i društvenoj
samozaštiti.
Organizirane socijalističke snage, sa S a v e z o m komunista
Jugoslavije na čelu, neprekidno se zalažu da općenarodna ob­
rana i društvena samozaštita budu svijest i praksa radnih lju­
di i građana S F R J , n j i h o v o neotuđivo i neprikosnoveno pra­
vo i dužnost, i redovna djelatnost svih subjekata socijalistič­
koga samoupravnog društva.
O S N O V N I STAVOVI KONCEPCIJE I D O K T R I N E
OPĆENARODNE OBRANE I D R U Š T V E N E SAMOZAŠTITE
Stavovi koncepcije i doktrine općenarodne obrane i dru­
štvene saimozaštite imaju p o s e b n o društveno značenje i revo­
lucionarni karakter, j e r predstavljaju osnovna opredjeljenja
i orijentaciju jugoslavenskoga socijalističkog samoupravnog
društva, kao cjeline i svih njegovih subjekata, u oblasti ob­
rane i samozaštite.
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija k a o slo­
bodna, nezavisna, socijalistička samoupravna i nesvrstana
država i zajednica ravnopravnih naroda i narodnosti stoji na
stajalištu da su m i r u svijetu, ravnopravni međunarodni od­
nosi i suradnja preduvjet napretka čovječanstva, razvoja so­
cijalizma kao svjetskog procesa i daljnje izgradnje jugosla­
venskoga socijalističkog samoupravnog društva. Stoga je bor­
ba za m i r , m i r o l j u b i v u i aktivnu koegzistenciju i ravnoprav­
nu suradnju među državama i n a r o d i m a bitna k o m p o n e n t a
jugoslavenske vanjske p o l i t i k e .
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija prizna­
je o p r a v d a n i m samo o b r a m b e n e , oslobodilačke i revolucio-
39
narne ratove koji se v o d e za očuvanje i l i ostvarenje nezavi­
snosti, slobode i progresa naroda i zemalja. Ona će, u slu­
čaju oružane agresije, v o d i t i isključivo općenarodni obram­
beni rat.
Sooijalistička Federativna Republika Jugoslavija ne oz­
načava unaprijed nijednu zemlju i l i savez država k a o agre­
sore, niti usmjerava svoje o b r a m b e n e n a p o r e posebno p r e m a
bilo kojoj zemlji, v e ć se p r i p r e m a za obranu od b i l o kojeg
agresora.
Obrana i zaštita SFRJ jesu neprikosnoveno i neotuđivo
samoupravno p r a v o i obaveza radnih ljudi i građana, naroda
i narodnosti, socijalističkih republika, socijalističkih auto­
nomnih pokrajina i svih drugih oblika samoupravnog i dru-
štveno-političkog organiziranja — od mjesne zajednice i os­
novne organizacije udruženog rada do federacije. Posebno
društveno, političko, v o j n o i m o r a l n o značenje i m a j u odred­
be Ustava SFRJ p r e m a kojima » n i t k o n e m a p r a v o priznati
ili potpisati kapitulaciju ni prihvatiti ili priznati okupaciju
SFRJ ili njezina p o j e d i n o g dijela; spriječiti građane S F R J
d a s e bore p r o t i v neprijatelja . . . «
U općenarodnoj obrani i društvenoj samozaštiti odlu­
čujuću ulogu i m a čovjek. Socijalistička samoupravna svijest
i visoki morali pojedinaca i kolektiva bitne su osobine i naše
bitne prednosti nad s v a k i m a g r e s o r o m . U izgradnji političke
svijesti i morala posebnu ulogu d društvenu o d g o v o r n o s t ima
SKJ, kao v o d e ć a idejno-politička snaga svih organiziranih
struktura jugoslavenskoga socijalističkog samoupravnog dru­
štva.
Općenarodna obrana i društvena samozaštita međusobno
su tijesno povezane funkcije socijalističkoga samoupravnog
društva u k o j e m se ostvaruje proces podruštvljavanja obra­
ne i zaštita. Radni ljudi i građani sudjeluju u općenarodnoj
obrani i društvenoj samozaštiti u skladu sa s v o j i m ustav­
n i m pravima i obavezama. O b l i c i organiziranja, način anga­
žiranja i p r i p r e m e svih snaga i mogućnosti društva osigura­
vaju efikasno funkcioniranje sistema općenarodne obrane i
društvene samozaštite u miru, izvanrednim prilikama i u
općenarodnom o b r a m b e n o m ratu.
U općenarodnom o b r a m b e n o m ratu Jugoslavija će se su­
protstaviti agresoru svim m o g u ć i m o b l i c i m a b o r b e i opće-
40
narodnog o t p o r a , koji su međusobno uvjetovani i povezani
radi ostvarivanja j e d i n s t v e n o g cilja. Glavni je i odlučujući
oblik suprotstavljanja oružanoj agresiji oružana borba.
Oružane snage SFRJ osnovni su nosilac oružane b o r b e
i okosnica obrambeno-zaštitnog sistema SFRJ. One su oblik
naoružanog naroda, jedinstvena oružana sila svih naroda i
narodnosti SFRJ sastavljena od Jugoslavenske narodne armi­
je i T e r i t o r i j a l n e obrane, ikoje imaju istu društveno-političku
b i t i iste p o l i t i č k e i v o j n e ciljeve.
Oslonac na vlastite snage jest osnova za sva rješenja u
organiziranju i angažiranju svih društvenih subjekata, mate­
rijalnih i drugih mogućnosti radi ostvarivanja ciljeva opće­
narodne o b r a n e i društvene samozaštite u miru, i z v a n r e d n i m
p r i l i k a m a i ratu. Ta rješenja moraju b i t i u skladu s r e a l n i m
ljudskim, materijalnim, znanstvenim i d r u g i m m o g u ć n o s t i m a
Jugoslavije.
P r i p r e m e za obranu i zaštitu p r o v o d e svi subjekti dru­
štva s h o d n o svojih p r a v i m a i obavezama, mjestu, ulozi i za­
dacima u m i r u , izvanrednim p r i l i k a m a i ratu. P r i p r e m e sa­
drže o n e aktivnosti k o j i m a se osigurava furukcioniranje dru-
štveno-političkog i društveno-dkonomskog sistema i uspješno
v o đ e n j e djelovanja u svim uvjetima, na č i t a v o m teritoriju
S F R J i u c i j e l o m toku općenarodnoga o b r a m b e n o g rata.
Suradnja i uzajamna p o m o ć S F R J s d r u g i m zemljama,
narodima i n a p r e d n i m p o k r e t i m a zasnivaju se na ravnoprav­
nosti, nezavisnosti i zajedničkim interesima u b o r b i za m i r
i slobodu, a p r o t i v politike s pozicija sile i pritisaka b i l o
k o j e vrste.
U o p ć e n a r o d n o m u o b r a m b e n o m ratu Socijalistička Fede­
rativna Republika Jugoslavija će se p r i d r ž a v a t i o d r e d a b a me­
đunarodnoga r a t n o g prava i drugih m e đ u n a r o d n i h obaveza
k o j e p r o i z l a z e iz P o v e l j e Organizacije ujedinjenih naroda.
Realizacija koncepcije općenarodne o b r a n e i društvene
samozaštite doprinosi r a z v o j u socijalističkoga s a m o u p r a v n o g
društva, jačanju ravnopravnosti, bratstva i jedinstva, zajed­
ništva i solidarnosti svih naroda i n a r o d n o s t i i n j i h o v i h so­
cijalističkih republika i socijalističkih a u t o n o m n i h p o k r a j i n a
i razvijanju jugoslavenskoga socijalističkog p a t r i o t i z m a .
41
 SISTEM OPĆENARODNE OBRANE I DRUŠTVENE
SAMOZAŠTITE
Općenarodna obrana i društvena samozaštita u Socijali­
stičkoj Federativnoj Republioi Jugoslaviji jedinstven je si­
stem organiziranja, pripremanja i sudjelovanja federacije, so­
cijalističkih republika, socijalističkih autonomnih pokrajina,
općina i drugih društveno-političkih zajednica, organizacija
udruženog rada, mjesnih zajednica, samoupravnih interesnih
zajednica i drugih samoupravnih organizacija i zajednica,
društveno-političkih i drugih društvenih organizacija, radnih
ljudi i građana u odvraćanju i sprečavanju agresije i drugih
opasnosti za zemlju, u oružanoj b o r b i i drugim oblicima
borbe i općenarodnog o t p o r a i u izvršavanju drugih zadata­
ka radi obrane i zaštite nezavisnosti, suvereniteta, teritorijal­
ne cjelokupnosti i Ustavom SFRJ utvrđenoga društvenog
uređenja.
Subjekti općenarodne obrane i društvene samozaštite
Subjekti općenarodne obrane i društvene samozaštite je­
su: radni ljudi i građani, narodi i narodnosti SFRJ, osnovne
i druge organizacije udruženog rada, samoupravne interesne
zajednice i radne zajednice, mjesne zajednice, društveno-po-
litičke zajednice, društveno-političke i druge društvene or­
ganizacije i udruženja građana.
Radni Ijtldi i građani osnovni su i odlučujući subjekt
općenarodne obrane i društvene samozaštite. Uloga radnih
ljudi i građana u p o l i t i č k o m sistemu socijalističkog samoup­
ravljanja opredjeljuje njihovu odlučujuću uilogu u općena­
rodnoj obrani i društvenoj samozaštiti. U organiziranju, pri­
premanju i ostvarivanju općenarodne obrane i društvene sa­
mozaštite radni ljudi i građani imaju p r a v o i dužnost da u
samoupravnim organizacijama i zajednicama, društvenopoli-
tičkim i d r u g i m organizacijama i društveno-političkim zajed­
nicama odlučuju o pitanjima obrane i zaštite, utvrđuju pro­
grame mjera i aktivnosti, donose odgovarajuće samoupravne
akte i poduzimaju druge m j e r e i aktivnosti.
Radni ljudi i građani imaju n e o t u đ i v o p r a v o i dužnost
da se organiziraju i sudjeluju u organiziranju, pripremanju i
42
ostvarivanju općenarodne obrane i društvene samozaštite; da
se obučavaju za obranu i zaštitu i za izvršavanje zadataka u
ratu, u slučaju neposredne r a t n e opasnosti i u drugim izvan­
r e d n i m prilikama; da sudjeluju u oružanoj borbi i drugim
o b l i c i m a b o r b e i o p ć e n a r o d n o g o t p o r a ; da sudjeluju u zašti­
ti i spašavanju stanovništva i materijalnih dobara od ratnih
razaranja i drugih opasnosti, i da izvršavaju druge zadatke
obrane i zaštite.
Svoju ulogu u obrani i zaštiti zemlje radni ljudi i gra­
đani ostvaruju u o s n o v n i m i drugim organizacijama udruže­
nog rada, samoupravnim interesnim zajednicama i r a d n i m
zajednicama, m j e s n i m zajednicama, društvenonpolitičkim za­
jednicama, društveno-političkim i drugim društvenim orga­
nizacijama i udruženjima građana i u p o s e b n i m snagama
općenarodne o b r a n e i društvene samozaštite.
R a d n i ljudi i građani neposredno realiziraju svoju ulogu
u općenarodnoj obrani ostvarivanjem svojih osnovnih prava
i dužnosti: izvršavanjem v o j n e obaveze, sudjelovanjem u ci­
vilnoj zaštiti i službi osmatranja i obavještavanja, izvršava­
n j e m r a d n e obaveze i materijalne o b a v e z e i o b a v e z e obučava­
nja za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu.
R a d n i ljudi i građani ostvaruju obrambeno-zaštitne funk­
cije na osnovi svojih ustavnih prava i obaveza i spoznaje vla­
stite u l o g e i o d g o v o r n o s t i za obranu i zaštitu zemlje. Budući
da će č o v j e k u ratu izvršavati zadatke u v r l o složenim bor­
b e n i m i d r u g i m uvjetima i biti izložen v e l i k i m psihičkim i
fizičkim naporima, p o v e ć a v a se značenje morala, stručne obu-
čenosti, psihičke i fizičke izdržljivosti, povjerenja u vlastite
snage, m o t i v a za b o r b u i uvjerenost u mogućnost p o b j e d e
nad svakim a g r e s o r o m .
Organizacije udruženog rada, samoupravne interesne za­
jednice i radne zajednice osnovni su subjekti našega društve-
no-ekonomsikog sistema, u ikojima radni ljudi i građani pro­
i z v o d e materijalna d o b r a i ostvaruju najveći b r o j svojih
samoupravnih prava. T i m e j e opredijeljeno n j i h o v o m j e s t o
i uloga u o p ć e n a r o d n o j o b r a n i i društvenoj samozaštiti.
Organizacije udruženog rada, samoupravne interesne za­
jednice i r a d n e zajednice p r i p r e m a j u se za nastavljanje rada
u r a t n i m uvjetima, sudjelovanje u oružanoj borbi, razvoj i
funkcioniranje civilne zaštite i službe osmatranja i obavješ-
43
tavanja. N o r m a t i v n o reguliraju djelatnost k o j o m se utvrđu­
ju uloga i odgovornost njihovih organa i radnih ljudi u obra­
ni i zaštiti, osposobljavaju kadrove za funkcije u ratu i obu­
čavaju svoje ljudstvo za općenarodnu obranu i društvenu
samozaštitu. Svaka organizacija udruženog rada donosa plan
za obranu i plan za izvanredne prilike.
Pripreme organizacija udruženog rada za općenarodnu
obranu i društvenu samozaštitu usmjeravaju društveno-poli­
tičke zajednice. Socijalističke republike i socijalističke auto­
nomne pokrajine usmjeravaju o b r a m b e n e i samozaštitne pri­
preme onih organizacija udruženog rada čija je djelatnost
od posebnog značenja za obranu i zaštitu t i h društveno-poli-
tičkih zajednica. Federacija usmjerava o b r a m b e n e i samoza­
štitne pripreme, te r a d u ratu, onih organizacija udruženog
rada Ikoje p r o i z v o d e i obavljaju p r o m e t naoružanja i v o j n e
opreme.
Samoupravne interesne zajednice organiziraju i potiču
suradnju organizacija udruženog rada i drugih samoupravnih
organizacija i zajednica u oblastima za k o j e su te zajednice
osnovane i samoupravnim sporazumijevanjem i društvenim
dogovaranjem usklađuju zajedničke interese i razvijaju dru­
ge aktivnosti u području općenarodne obrane i društvene
samozaštite i donose plan obrane i plan za druge izvanredne
prilike.
Radni ljudi u r a d n i m zajednicama organiziraju i ostva­
ruju pripreme za općenarodnu obranu i društvenu samozašti­
tu te za r a d u ratnim uvjetima, osiguravaju sredstva za po­
trebe obrane i zaštite i izvršavaju druge zadatke i poslove
općenarodne obrane i društvene samozaštite na osnovi pla­
nova i programa organizacija i zajednica i organa za k o j e
obavljaju poslove i svojih odluka i planova, u skladu sa za­
konom, odlukama i planovima društveno-političkih zajednica
i p r i r o d o m poslova k o j e obavljaju.
Mjesne zajednice organiziraju i p r o v o d e p r i p r e m e u ob­
lasti općenarodne obrane i društvene samozaštite; organizi­
raju i pripremaju Teritorijalnu obranu i vrše p r i p r e m e za
oružanu borbu i općenarodni o t p o r ; organiziraju i p r o v o d e
pripreme za zaštitu i spašavanje građana i i m o v i n e od ratnih
razaranja, elementarnih nepogoda i 'drugih opasnosti; organi­
ziraju službu osmatranja i obavještavanja; poduzimaju mje-
44
re za osiguranje osnovnih komunalnih, zdravstvenih i dru­
gih potreba građana u slučaju rata i drugih opasnosti po zem­
lju; donose plan o b r a n e i plan za druge izvanredne prilike.
U mjesnoj zajednici radni ljudi i građani organiziraju i
pripremaju, a u ratu ostvaruju, općenarodni o t p o r i samoza­
štitu na s v o j i m teritorijima, rukovode njima i o d g o v o r n e su
bi osmatranja i obavještavanja, civilnoj zaštiti i sudjeluju u
oružanoj borbi.
Samoupravni organi, društveno-političke i društvene or­
ganizacije u mjesnoj zajednici mobiliziraju radne ljude i
građane i njihova vlastita i društvena sredstva za izvršavanje
zadataka općenarodne obrane i društvene samozaštite u mi­
ru, izvanrednim prilikama i u ratu.
^ Društveno-političke zajednice, u o k v i r u svojih prava i
dužnosti, uređuju općenarodnu obranu i društvenu samoza­
štitu na s v o j i m teritorijima, rukovode njima i o d g o v o r n e su
za n j i h o v o organiziranje, pripremanje i funkcioniranje u mi­
ru, izvanrednim prilikama i u ratu. Usklađuju planove ob­
rane s planovima i zahtjevima oružanih snaga.
Općine, socijalističke autonomne pokrajine, socijalistič­
ke republike i druge društveno-političke zajednice, u skladu
s k o n c e p c i j o m i osnovama sistema općenarodne obrane i
društvene samozaštite, o s n o v a m a planova i pripremnih mje­
ra za obranu z e m l j e i osnovama priprema p r i v r e d e i društve­
nih djelatnosti za funkcioniranje u ratu, usmjeravaju r a z v o j
i p r i p r e m e , poduzimaju organizacijske, materijalne i druge
m j e r e za ostvarivanje prava i dužnosti radnih ljudi i građa­
na, samoupravnih organizacija i zajednica i organa društve­
no-političkih zajednica, za n j i h o v o sudjelovanje u zaštiti i
obrani nezavisnosti, suvereniteta, teritorijalne cjelokupnosti
i U s t a v o m SFRJ utvrđenoga društvenog uređenja, za rad u
ratu, za sudjelovanje u oružanoj b o r b i i drugim oblicima
borbe i općenarodnog o t p o r a i za izvršavanje drugih zada­
taka od interesa za općenarodnu obranu i društvenu samo­
zaštita.
Općine, socijalističke autonomne pokrajine, socijalističke
republike i druge društveno-političke zajednice, u skladu sa
s v o j i m ustavnim p r a v i m a i dužnostima, uređuju i organizi­
raju općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu; osigura­
vaju j e d i n s t v o i usklađeno i efikasno funkcioniranje općena-
45
rodne obrane i društvene samozaštite; utvrđuju i donose pla­
nove za obranu i planove za druge izvanredne prilike; pro­
vode pripreme za obranu zemlje i planove za obranu dru­
štveno-političkih zajednica: osiguravaju r a z v o j Teritorijalne
obrane, civilne zaštite, službe osmatranja i obavještavanja,
veza i ikriptozaštite za p o t r e b e rukovođenja, p r o v o d e pripre­
me i irukovode njima; usmjeravaju i usklađuju p r i p r e m e za
obranu užih društveno-političkih zajednica i samoupravnih
organizacija i zajednica u području privrede i društvenih dje­
latnosti; organiziraju i izvršavaju o d r e đ e n e zadatke i poslove
u vezi s pripremama i izvršenjem mobilizacije, v o j n e oba­
veze i drugih obaveza u području općenarodne obrane i dru­
štvene samozaštite.
U ratu, u slučaju neposredne ratne opasnosti i u d r u g i m
izvanrednim prilikama, općine, socijalističke autonomne po­
krajine, socijalističke republike i druge društveno-političke
zajednice p r o v o d e m j e r e pripravnosti k o j e su utvrdili nad­
ležni organi federacije i same poduzimaju druge potrebne
mjere radi obrane zemlje i zaštite ustavnog uređenja i orga­
niziraju općenarodni o t p o r na s v o j e m teritoriju i rukovode
njime.
U federaciji radni ljudi i građani ostvaruju i osiguravaju
suverenitet, ravnopravnost, nacionalnu slobodu, nezavisnost,
teritorijalnu cjelokupnost, sigurnost, društvenu samozaštitu,
obranu zemlje, međunarodni položaj i odnose S F R J s drugim
državama i međunarodnim organizacijama. Organi federacije,
u skladu sa svojim pravima i dužnostima, r u k o v o d e oruža­
nom b o r b o m i općenarodnim o t p o r o m na c i j e l o m teritoriju
SFRJ, usmjeravaju i usklađuju cjelokupne n a p o r e društva u
vođenju općenarodnoga o b r a m b e n o g rata.
Federacija p r e k o saveznih organa: uređuje osnove siste­
ma općenarodne obrane i stara se o njegovu provođenju;
uređuje osnovna prava i dužnosti radnih ljudi i građana,
organizacija udruženog rada i drugih samoupravnih organiza­
cija i zajednica, društveno-političkih i drugih društvenih or­
ganizacija u području općenarodne obrane; uređuje osnov­
na prava i dužnosti društveno-političkih zajednica u ostvari­
vanju sistema općenarodne obrane; uređuje posebna prava i
obaveze organizacija udruženog r a d a i drugih samoupravnih
organizacija i zajednica u pogledu p r i o r i t e t n e proizvodnje i
46
pružanja usluga za potrebe općenarodne obrane i proizvod­
nje naoružanja i v o j n e o p r e m e ; uređuje prilagođavanje pro­
stornih i urbanističkih planova i investicijske izgradnje po­
trebama općenarodne obrane zemlje; utvrđuje osnove pla­
nova i p r i p r e m n i h mjera za obranu zemlje; utvrđuje o s n o v e
sistema mobilizacije, proglašava mobilizaciju i k o o r d i n i r a
njezino izvršenje; uređuje rukovođenje i komandiranje oru­
žanim snagama S F R J i ostvaruje v r h o v n o komandiranje oru­
žanim snagama; uređuje i organizira Jugoslavensku narodnu
armiju i rukovodi i komandira n j o m e ; uređuje upravljanje i
raspolaganje društvenim sredstvima k o j i m a se koristi Jugo­
slavenska narodna armija i o n i m a za njezine p o t r e b e ; ure­
đuje vojnu obavezu građana, posebno prava i dužnosti v o j ­
nih osoba u vezi sa službom u oružanim snagama, v o j n o
školstvo i znanstvenoistraživački r a d za p o t r e b e oružanih
snaga i v o j n e sudove i v o j n o .tužilaštvo. U izvanrednim pri­
likama Predsjedništvo SFRJ naređuje poduzimanje m j e r a
predviđenih odgovarajućim planovima i naređuje poduzima­
nje drugih mjera i aktivnosti u skladu sa situacijom.
Društveno-političke i druge društvene organizacije i ud­
ruženja građana organiziraju društveno-političku aktivnost i
razvijaju idejno-političku svijest i jugoslavenski socijalistič­
ki patriotizam, jačaju moral, njeguju i razvijaju slobodarske
tradicije, ravnopravnost, bratstvo i jedinstvo i zajedništvo
naroda i narodnosti, radi zaštite i obrane jugoslavenskoga
socijalističkog samoupravnog društva.
Savez komunista Jugoslavije, k a o pokretač i organizator
narodnooslobodilačkog rata i socijalističke revolucije i svje­
sni nosilac težnji i interesa radničke klase u izgradnji socijali­
stičkoga samoupravnog društva, osnovni je nosilac historijske
i političke o d g o v o r n o s t i za obranu i r a z v o j tekovina socija­
lističke revolucije. On usmjerava izgradnju općenarodne ob­
rane i društvene samozaštite na najširim društvenim osnova­
ma, uz odlučujuću ulogu radničke klase i stvaralačko anga­
žiranje radnih I j u d i građana, naroda i narodnosti S F R J .
Svoju r u k o v o d e ć u ulogu u općenarodnoj obrani i dru­
štvenoj samozaštiti Savez komunista ostvaruje djelovanjem
unutar p o l i t i č k o g sistema socijalističkog samoupravljanja, os­
lanjanjem na revolucionarnu i patriotsku svijest radnih ljudi
i građana i usmjeravanjem njihove aktivnosti u dosljednom
47
2D12-0755
razvijanju i p r o v o đ e n j u T i t o v e 'koncepcije obrane i zaštite.
Posebna je uloga i odgovornost Saveza komunista za organizi­
ranje i rad k o m i t e t a za općenarodnu obranu i društvenu sa­
mozaštitu.
Savez komunista Jugoslavije, k a o v o d e ć a idejno-politička
i usmjeravajuća snaga radničke klase i svih radnih ljudi i
građana, osnovni je p o k r e t a č p o l i t i k e i drugih aktivnosti
svih društvenih činilaca za stalno jačanje sposobnosti i spre­
mnosti društva da se uspješno suprotstavi agresiji, agresiv­
n i m pritiscima i d r u g i m pokušajima neprjatelja da ugrozi te­
kovine narodnooslobodilačkog rata i socijalističke revolucije
i daljnji r a z v o j S F R J na osnovama socijalističke samouprav­
ne demokracije. Svoju ulogu Savez komunista Jugoslavije os­
tvaruje čvrsto povezan sa š i r o k o m f r o n t o m socijalističkih i
patriotskih snaga organiziranih u Socijalističkom savezu rad­
nog naroda Jugoslavije.
Savez komunista je politički o d g o v o r a n za funkcionira­
nje sistema Vlasti i samoupravljanja i o d l u č n o onemogućava
uspostavljanje vlasti agresora i kvislinga i njihovih političkih
organizacija u b i l o 'kojem dijelu Jugoslavije.
Savez komunista Jugoslavije i druge društveno-političke
i društvene organizacije, te udruženja građana, okupljeni u
Socijalističkom savezu radnog naroda Jugoslavije, pokretači
su i nosioci sveukupnog angažiranja društva u općenarodnoj
obrani i društvenoj samozaštiti. O n i su osnovni faktor raz­
voja društvene svijesti, m o r a l a i jugoslavenskoga socijalistič­
kog patriotizma, svijesti o zajedničkim interesima naših na­
roda i narodnosti, radnih ljudi i građana, bitan činilac njiho­
va jedinstva, odlučnosti, nepokolebljivosti i upornosti u ob­
rani i zaštiti SFRJ i t e k o v i n a socijalističke revolucije. Svaka
organizacija p r o v o d i i vlastite p r i p r e m e za slučaj neposredne
ratne opasnosti i drugih opasnosti i za v o đ e n j e općenarodno­
ga obrambenog rata.
Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije, kao je­
dinstvena i najšira fronta organiziranih socijalističkih sna­
ga, nosilac je sveopće p o l i t i č k e mobilizacije i najšireg anga­
žiranja radnih ljudi i građana na zadacima općenarodne ob­
rane i društvene samozaštite.
U Socijalističkom savezu radnog naroda Jugoslavije, kao
najširoj političkoj osnovi za organiziranje i ostvarivanje op-
48
ćenarodne obrane i društvene samozaštite, Savez komunista
Jugoslavije, Savez socijalističke omladine Jugoslavije, Savez
sindikata Jugoslavije, Savez udruženja boraca narodnooslo-
bodilačkog rata, Konferencija za pitanja društvenog polo­
žaja žena Jugoslavije i druge društvene organizacije i udru­
ženja građana ostvaruju i razvijaju p o l i t i č k o i akcijsko jedin­
stvo svih socijalističkih snaga u jačanju obrambene m o ć i
z e m l j e i usklađuju svoje aktivnosti i spremnost radnih lju­
di i građana za obranu z e m l j e i zaštitu U s t a v o m SFRJ utvr­
đenoga društvenog uređenja, jačanju njihova utjecaja i su­
djelovanja u odlučivanju o pitanjima općenarodne obrane d
društvene samozaštite i mobiliziranju svih snaga društva
na zadacima obrane i zaštite u miru, u ratu, u slučaju nepo­
sredne ratne opasnosti i u drugim izvanrednim prilikama.
Savez rezervnih v o j n i h starješina razvija aktivnosti op-
ćevojnog i stručnog osposobljavanja i idejno-političkog uz­
dizanja rezervnih v o j n i h starješina, popune oružanih snaga
sposobnim i stručnim kadrovima, obučavanja radnih ljudi
i 'građana za o p ć e n a r o d n u obranu i društvenu samozaštitu i
ostvarivanja drugih zadataka općenarodne obrane i društve­
ne samozaštite.
Organizacije i rukovodstva Saveza rezervnih vojnih star­
ješina razvijaju svestranu suradnju s komandama, štabovi­
ma, jedinicama i ustanovama oružanih snaga i svim d r u g i m
subjektima općenarodne o b r a n e i društvene samozaštite p r i
realizaciji planova idejno-političkoga, stručnog i fizičkog os­
posobljavanja. Posebno značenje i m a organizirano sudjelo­
vanje rezervnih v o j n i h starješina na tehničkim z b o r o v i m a ,
njihovi posjeti v o j n i m školama i jedinicama, sudjelovanje
u p r i p r e m a m a i izvođenju zajedničkih vježbi i manevara i
međusobno informiranje.
Organizacije koje djeluju u području tehničke i fizičke
kulture i sporta, Crveni križ i idruge društvene organizacije i
udruženja građana stvaraju uvjete za svestrano angažira­
nje i stručno osposobljavanje svojih članova i drugih radnih
ljudi i građana, n a r o č i t o o m l a d i n e , u ostvarivanju općenar
rodne obrane i društvene samozaštite i razvijaju aktivno­
sti u vezi s t i m .
*
49
 Snage općenarodne obrane
Snagu općenarodne obrane S F R J čini njezina ukupna
moć ikoja obuhvaća cjelokupne ljudske, materijalne i druge
potencijale i mogućnosti zemlje i sve subjekte jugoslaven­
skoga socijalističkog samoupravnog društva.
Za zadatke oružane borbe, zaštite ljudi i materijalnih
dobara i osmatranja i obavještavanja organiziraju se i po­
sebne snage općenarodne obrane — oružane snage, civilna
zaštita i služba osmatranja i obavještavanja.
Oružane snage SFRJ osnovni su nosilac oružane bor­
be i okosnica sistema općenarodne obrane. Zajedno s dru­
g i m snagama općenarodne obrane i društvene samozaštite
brane i štite nezavisnost, suverenitet, teritorijalnu cjelokup­
nost i Ustavom utvrđeno društveno uređenje SFRJ i nje­
zinih socijalističkih republika i socijalističkih autonomnih
pokrajina. D i j e l o v i oružanih snaga, prvenstveno jedinice Te­
ritorijalne o b r a n e i specijalne j e d i n i c e J N A , m o g u se, u skla­
du s Ustavom SFRJ i Z a k o n o m o općenarodnoj obrani SFRJ,
angažirati a za određene zadatke zaštite društvenog uređenja
u izvanrednim prilikama.
Civilna zaštita organizira se r a d i zaštite i spašavanja lju­
di i materijalnih i drugih dobara i otklanjanja posljedica
ratnih razaranja, elementarnih n e p o g o d a i drugih nesreća
i opasnosti u m i r u i ratu. Ona obuhvaća osobnu i uzajamnu
zaštitu, m j e r e zaštite i spašavanja, j e d i n i c e o p ć e i posebne
namjene, štabove i organe. Organizira se u stambenoj i po­
slovnoj zgradi, j a v n o m i d r u g o m objektu, osnovnoj i drugoj
organizaciji udruženog rada, mjesnim zajednicama i društve­
no-političkim zajednicama. Civilna zaštita se organizira kao
jedinstven sistem u općini, odnosno gradu.
Služba osmatranja i obavještavanja organizira se radi
otkrivanja i praćenja svih vrsta opasnosti od ratnih djelova­
nja, drugih opasnosti za z e m l j u i od elementarnih i drugih
nesreća, i r a d i obavještavanja i uzbunjivanja u m i r u i ratu.
Sastoji se od sistema osmatranja i obavještavanja u dru­
štveno-političkim zajednicama i sistema osmatranja i obavje­
štavanja u oružanim snagama, k o j i su međusobno funkcio­
nalno povezani. Sistem osmatranja i obavještavanja u dru­
štveno-političkim zajednicama sastoji se od službe osma­
tranja i obavještavanja i organa, organizacija, zajednica i
50
službi, k o j i se u okviru svojih djelatnosti b a v e osmatranjem
i utvrđivanjem o d r e đ e n i h pojava od značenja i za obranu
i zaštitu.
Snage općenarodne obrane suprotstavljaju se agresoru
oružanom b o r b o m , d r u g i m o b l i c i m a b o r b e i općenarodnog
otpora, aktivnostima i m j e r a m a civilne zaštite i službe osma­
tranja i obavještavanja. S v i o b l i c i suprotstavljanja agresiji
međusobno su tijesno povezani, usklađeni i međuzavisni.
Oružanom b o r b o m se neposredno slamaju — uništavaju,
zarobljavaju i onesposobljavaju oružane snage agresora. Dru­
g i m o b l i c i m a b o r b e i općenarodnog o t p o r a povećavaju se
ukupne mogućnosti snaga općenarodne obrane, posebno bor­
bene mogućnosti oružanih snaga, slabe borbene i druge m o ­
gućnosti agresora, razvlače se, demoraliziraju i dezorijenti­
raju n j e g o v e snage, onemogućava mu se upotreba naših ma­
terijalnih i drugih dobara i stvaranje moralnih i materijal­
nih oslonaca i uspostavljanje svoje i l i kvislinške vlasti na
p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju. Aktivnostima i mje­
r a m a civilne zaštite se smanjuju, ublažavaju i otklanjaju
posljedice djelovanja agresora na stanovništvo, oružane sna­
ge i p r i v r e d n i potencijal, i t i m e doprinosi žilavosti oružane
borbe i o p ć e n a r o d n o g otpora. Služba osmatranja i obavje­
štavanja osigurava b l a g o v r e m e n o otkrivanje i identifikaciju
snaga i sredstava agresora i obavještavanje stanovništva i
oružanih snaga o svim vrstama opasnosti, radi preduzimanja
borbe, o t p o r a i zaštite.
Snage društvene samozaštite
Društvena samozaštita obuhvaća snage, aktivnosti, mje­
re i postupke k o j i m a se štite Ustavom SFRJ i ustavima soci­
jalističkih republika i socijalističkih autonomnih pokrajina
utvrđeni društveni poredak, bratstvo i jedinstvo, zajedni­
štvo, samoupravna i druga prava radnih ljudi i građana, dru­
štvena svojina, osobna i imovinska, sigurnost građana, javni
r e d i mir. Općenarodna obrana u cijelosti i oružane snage
jesu, i s t o v r e m e n o , važni subjekti i o b j e k t i društvene samo­
zaštite.
Zaštita ustavnog uređenja, ostvaruje se organiziranim
djelovanjem svih socijalističkih snaga društva. Ona obuhva-
51
ća otklanjanje onih uzroka i onemogućavanje onih djelatno­
sti kojima se ugrožava nezavisnost zemlje, podrivaju osnove
socijalističkih samoupravnih društvenih odnosa, narušava
bratstvo i jedinstvo naroda d narodnosti SFRJ, njihovo za­
jedništvo i druge društvene vrijednosti. To razumijeva bor­
bu protiv političkih, ekonomskih, vojnih i drugih pritisaka
na našu zemlju i suprotstavljanje psihološko-propagandnim,
obavještajnim, subverzivnim i drugim oblicima specijalnog
rata i neprijateljskog djelovanja.
Sastavni d i o društvene samozaštite jest organizirana
borba protiv kršenja ustava, zakona, društvenih d o g o v o r a i
odluka samoupravnih organa, p r o t i v samovolje, privilegija i
monopola pojedinaca i grupa u odlučivanju, te p r o t i v svake
uzurpacije samoupravnih prava radnih ljudi i građana.
Od naročitog značenja je borba p r o t i v privrednog kri­
minala, grupnosvojinskog i državnosvojinskog ponašanja, mo­
nopola, nesavjesnog poslovanja i nelojalne konkurencije.
Onemogućavanje tih društveno štetnih pojava zahtijeva sta­
lan razvoj socijalističke samoupravne etike i poslovnog mo­
rala, poštovanje društvenih dogovora i samoupravnih spo­
razuma, usavršavanje i primjenu m j e r a budnosti i sigurnosti,
fizičko^tehničke zaštite, k o n t r o l e , nadzora i inspekcije.
Društvena samozaštita obuhvaća zaštitu j a v n o g reda i
mira — zaštitu života ljudi i njihove i m o v i n e , protupožarnu
zaštitu, zaštitu od drugih društveno štetnih pojava i ponaša­
nja i zaštitu č o v j e k o v e okolice.
Nosioci prava i dužnosti društvene samozaštite jesu rad­
ni ljudi i građani k o j i je organiziraju i ostvaruju u svojim
organizacijama udruženog rada, mjesnim zajednicama, dru-
štveno-političkim i društvenim organizacijama, društveno-
-političkim zajednicama i u svim d r u g i m strukturama dru­
štva.
Radi obavljanja stručnih poslova, osnivaju se i posebni
organi i službe — državna i javna sigurnost, organi pravosu­
đa, kontrolni, inspekcijski i carinski organi, služba društve­
n o g knjigovodstva, organi fizičko4ehničke zaštite i drugi.
Državna sigurnost, s osloncem na cjelokupne snage dru­
štvene samozaštite, štiti ustavni poredak od djelovanja vanj­
skog i unutrašnjeg neprijatelja.
52
Javna sigurnost štiti i čuva javni r e d i mir, osobnu si­
gurnost građana, društvenu i privatnu i m o v i n u , sprečava
krivična djela, pronalazi i p r i v o d i njihove počinioce.
Organi pravosuđa, društvenog nadzora i kontrole, te
organi i službe fizičko-tehničke zaštite, obavljaju samozaštit-
ne funkcije u domenu onih djelatnosti za ikoje su formirani.
U oružanim snagama SFRJ samozaštita se organizira i
ostvaruje na osnovama društvene samozaštite, u skladu s
p r i r o d o m vojne organizacije. U samozaštiti sudjeluju vojna
i građanska lica, v o j n i kolektivi, organi sigurnosti i vojna
policija. Organiziraju je komandanti jedinica i štabovi i star­
ješine ustanova k a o svoju r e d o v i t u djelatnost. Stručne po­
slove obavljaju organi sigurnosti Jugoslavenske narodne ar­
mije, organi sigurnosti Teritorijalne obrane i vojna policija,
k o j i za svoj r a d odgovaraju komandantima jedinica i šta­
b o v a i starješinama ustanova.
Civilna zaštita s v o j o m organizacijom, m j e r a m a i aktiv­
nostima doprinosi ukupnoj efikasnosti društvene samoza­
štite. Na zadacima društvene samozaštite angažira se i slu­
žba osmatranja i obavještavanja.
Rukovođenje općenarodnom obranom i društvenom
samozaštitom
Rukovođenje o p ć e n a r o d n o m obranom i društvenom sa­
mozaštitom sastavni je d i o socijalističkog samoupravljanja i
vlasti radničke klase, radnih ljudi i građana. Zasniva se na
jedinstvenoj koncepciji i d o k t r i n i o b r a n e i zaštite. Ono
obuhvaća procjenu uvjeta, određivanje ciljeva i snaga i na­
čin njihova ostvarivanja; programiranje, planiranje, orga­
niziranje i usmjeravanje aktivnosti; izvršavanje zadataka i
kontrolu.
Samoupravne organizacije i zajednice, društveno-politič­
ke i druge društvene organizacije i društveno-političke za­
jednice ostvaruju svoja prava i dužnosti u području općena­
rodne obrane i društvene samozaštite p r e k o svojih organa
utvrđenih ustavima, zakonima, statutima i drugim samoup­
ravnim o p ć i m aktima. Ti organi izvršavaju zadatke i poslove
općenarodne obrane i društvene samozaštite i rukovode op-
53
ćenarodnorn o b r a n o m i društvenom samozaštitom u okviru
svojih ovlašćenja i redovite djelatnosti.
Organi samoupravljanja i vlasti donose odluke kojima
se uređuje i ostvaruje rukovođenje u općenarodnoj obrani i
društvenoj samozaštiti. Donesene odluke izvršavaju izvršni,
upravni, poslovodni i drugi organi u društveno-političkim za­
jednicama, organizacijama udruženog rada i drugim samo­
upravnim organizacijama i zajednicama, komande, štabovi,
ustanove i starješine u oružanim snagama.
Samoupravni organi i organi vlasti osnivaju i posebne
organe za poslove općenarodne obrane i društvene samoza­
štite: odbore, savjete, komisije i komitete. U civilnoj zaštiti
osnivaju se štabovi i drugi organi, a u oružanim snagama —
komande i ustanove u J N A , i štabovi, komande i ustanove u
Teritorijalnoj obrani.
Organi rukovođenja općenarodnom o b r a n o m i društve­
nom samozaštitom na razini federacije jesu Skupština SFRJ,
Predsjedništvo SFRJ, Savezno izvršno vijeće, Savezni sekre­
tarijat za narodnu obranu i drugi savezni organi uprave i
savezne organizacije.
Skupština SFRJ, kao organ društvenog samoupravljanja
i najviši organ vlasti, utvrđuje osnove obrambene i sigurnos­
ne politike, uređuje osnove sistema općenarodne obrane i
osnove sistema zaštite U s t a v o m S F R J utvrđenog poretka,
donosi savezne zakone i društveni plan Jugoslavije, utvrđuje
opseg rashoda budžeta federacije, vrši društveni nadzor nad
utvrđenom p o l i t i k o m i obavlja druge poslove iz područja ru­
kovođenja općenarodnom o b r a n o m i društvenom samozašti­
tom. S v o j o m djelatnošću Skupština S F R J ostvaruje zajednič­
ke interese socijalističkih republika i socijalističkih autonom­
nih pokrajina u obrani i zaštiti zemlje.
Predsjedništvo SFRJ je organ rukovođenja općenarod­
nom obranom i društvenom samozaštitom i najviši organ
rukovođenja i komandiranja oružanim snagama u miru i ra­
tu. Ono utvrđuje osnove planova i pripremnih mjera za ob­
ranu zemlje; daje smjernice za poduzimanje mjera pripre­
ma i mobiliziranja izvora i snaga zemlje za obranu i za us­
klađivanje planova i mjera društveno-političkih zajednica,
organizacija udruženog rada i drugih samoupravnih organi­
zacija i zajednica; utvrđuje postojanje neposredne ratne opas-
54
nosti i drugih izvanrednih prilika; naređuje opću ili djelomič­
nu mobilizaciju; proglašava ratno stanje ako Skupština SFRJ
nije u mogućnosti sastati se. Predsjedništvo SFRJ utvrđuje
plan upotrebe oružanih snaga SFRJ za slučaj rata i naređuje
upotrebu oružanih snaga u miru. Savjetodavno tijelo Pred­
sjedništva SFRJ je Savjet za narodnu obranu, a u svom radu
koristi se i p r o c j e n a m a i prijedlozima Saveznog savjeta za
zaštitu ustavnog poretka.
Savezno izvršno vijeće stara se o provođenju politike ob­
rane zemlje i o obavljanju priprema za obranu; donosi svoj
plan obrane i plan za druge izvanredne prilike i odobrava i
usklađuje planove obrane i planove za druge izvanredne pri­
like saveznih organa uprave i saveznih organizacija, te osta­
lih saveznih organa i organizacija i drugih samoupravnih
organizacija i zajednica k o j e obavljaju poslove od interesa za
ostvarivanje funkcija federacije; donosi akte o organizaciji i
radu i akte o sistematizaciji zadataka i poslova za v r i j e m e
ratnog stanja saveznih organizacija i ustanova k o j e obavljaju
poslove od interesa za ostvarivanje funkcija federacije, od­
nosno daje suglasnost na te akte drugih saveznih organa i
samoupravnih organizacija i zajednica k o j e obavljaju po­
slove od interesa za ostvarivanje funkcija federacije; predla­
že osnove planova i pripremnih mjera za obranu zemlje i
osnove p r i p r e m a p r i v r e d e i društvenih djelatnosti za funkci­
oniranje u ratu, te plan funkcioniranja tih djelatnosti u ra­
tu; utvrđuje osnove m e t o d o l o g i j e i jedinstvene pokazatelje
za izradu planova o b r a n e i planiranje razvoja općenarodne
obrane u samoupravnim organizacijama i društveno-politič­
k i m zajednicama; utvrđuje osnovne kriterije i normative za
raspoređivanje radnih ljudi i građana i materijalnih sredsta­
va za potrebe popune oružanih snaga i za druge p o t r e b e op­
ćenarodne obrane; usklađuje i usmjerava rad saveznih orga­
na uprave i saveznih organizacija u području općenarodne
obrane radi provođenja politike i primjene zakona i drugih
propisa i općih akata Skupštine SFRJ i nadzire rad tih orga­
na i organizacija u p r i p r e m a m a za obranu i u izvršavanju
drugih zadataka i poslova u području općenarodne obrane;
stara se o razvoju proizvodnih i drugih kapaciteta za proiz­
vodnju predmeta naoružanja i vojne o p r e m e i o p r o m e t u tih
sredstava i u vezi s tim poduzima potrebne mjere, u skladu
55
sa saveznim zakonom; stara se o osiguranju potrebnih ma­
terijalnih i financijskih sredstava za izvršavanje planova ob­
rane federacije i za osiguranje saveznih robnih rezervi
za potrebe zemlje u slučaju rata, u slučaju neposredne ratne
opasnosti i u drugim izvanrednim prilikama i potrebnih sred­
stava za financiranje određenih p r i p r e m a u djelatnostima od
posebnog značenja za obranu z e m l j e ; stara se o provođenju
mjera pripravnosti koje, u slučaju neposredne ratne opasno­
sti i u drugim izvanrednim prilikama, naredi Predsjedništvo
SFRJ i, u vezi s t i m poduzima potrebne mjere; utvrđuje os­
novne elemente sistema veza za potrebe rukovođenja u dru-
štveno-političkim zajednicama u ratu i opći r e ž i m upotrebe
i korišćenja veza u ratu, u slučaju neposredne ratne opas­
nosti i u drugim izvanrednim prilikama, i obavlja i druge
poslove koji su mu stavljeni u nadležnost saveznim zakonom.
Savezni organi uprave i savezne organizacije odgovorni
su, u okviru s v o j i h prava i dužnosti, za o b r a m b e n e p o s l o v e
u svojim područjima i djelatnostima, p r o v o d e odgovarajuće
pripreme za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu,
izrađuju svoje planove, prate stanje p r i p r e m a i obavljaju
inspekcijske poslove. U obavljanju poslova općenarodne ob­
rane i društvene samozaštite surađuju međusobno, sa Sa­
veznim sekretarijatom za narodnu obranu i s organima up­
rave drugih društveno-političkih zajednica i d r u g i m organima
i organizacijama.
Savezni sekretarijat za narodnu obranu upravni je i stru­
čni organ federacije u području općenarodne obrane.
Savezni sekretarijat za narodnu obranu obavlja upravne
i stručne poslove u vezi s p r o v o đ e n j e m osnova sistema opće­
narodne obrane i p r o v o đ e n j e m saveznih zakona, drugih sa­
veznih propisa i o p ć i h akata Skupštine SFRJ i Saveznoga
izvršnog vijeća u području općenarodne obrane, koji su mu
stavljeni u nadležnost saveznim zakonom.
Savezni sekretarijat za narodnu obranu obavlja štapske
i druge stručne poslove za potrebe Predsjedništva SFRJ, u
vezi s ostvarivanjem njegovih prava i dužnosti u području
općenarodne obrane utvrđenih Ustavom S F R J i saveznim za­
konima, o s i m stručnih poslova iz djelokruga drugih saveznih
organa i uprave i saveznih organizacija u t o m području.
56
Savezni sekretarijat za narodnu obranu, u vezi s orga­
niziranjem i p r i p r e m a m a općenarodne obrane, p r o v o đ e n j e m
osnova planova i p r i p r e m n i h mjera za obranu zemlje i ostva­
rivanjem rukovođenja i komandiranja oružanim snagama,
obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na: izuča­
vanje i razradu koncepcije i doktrine općenarodne obrane
i doktrine oružane borbe; procjene mogućih ratnih i drugih
opasnosti za zemlju; pripremanje i izradu osnova planova
razvoja oružanih snaga i usklađivanje tih osnova s osnovama
planova i p r i p r e m n i h mjera za obranu zemlje i utvrđivanje
organizacije i m e t o d o l o g i j e planiranja razvoja oružanih sna­
ga; ostvarivanje sistema rukovođenja i komandiranja oruža­
n i m snagama; uređivanje i pripremanje teritorija za p o t r e b e
oružanih snaga i suradnju s nadležnim organima društveno-
-političkih zajednica u p o g l e d u uređivanja teritorija za druge
potrebe općenarodne obrane; obuku pripadnika i jedinica
oružanih snaga i pružanje stručne p o m o ć i u obučavanju om­
ladine i stanovništva za oružanu borbu i obučavanju kadrova
za rad na poslovima općenarodne obrane; pripremanje siste­
ma veza od značenja za djelovanje oružanih snaga u ratu,
usklađivanje sistema veza s potrebama oružanih snaga i pri­
premanje o p ć e g režima upotrebe i korišćenja veza u ratu, u
slučaju neposredne ratne opasnosti i u drugim izvanrednim
prilikama; organiziranje i funkcioniranje ratnog režima plo­
v i d b e na m o r u i unutrašnjim p l o v n i m putovima; p r o v o đ e n j e
osnova sistema civilne zaštite, kriptozaštite i osmatranja i
obavještavanja i osnova sistema veza za p o t r e b e rukovođe­
nja u društveno-političkim zajednicama; p r o v o đ e n j e osnova
samozaštite u o p ć e n a r o d n o j obrani i osnova sigurnosti oruža­
nih snaga; organiziranje i pripremanje proizvodnih i drugih
kapaciteta za p r o i z v o d n j u naoružanja i vojne o p r e m e i osi­
guranje p r i o r i t e t n e p r o i z v o d n j e za potrebe oružanih snaga;
znanstvena istraživanja u oružanim snagama i druga istraži­
vanja od posebnog značenja za općenarodnu obranu; surad­
nju s drugim saveznim organima i organizacijama u pogledu
organiziranja i funkcioniranja društvene samozaštite. Savez­
ni sekretarijat za narodnu obranu obavlja inspekcijske poslo­
ve u pogledu provođenja saveznih zakona i drugih propisa,
planova i m j e r a organa i organizacija u području obrane i
zaštite iz nadležnosti federacije.
57
 Socijalističke republike i socijalističke autonomne pokra­
jine, u okviru svojih prava i dužnosti i u skladu s osnovama
sistema za obranu SFRJ, rukovode općenarodnom o b r a n o m
i društvenom samozaštitom na svojem teritoriju. Organi ru­
kovođenja su skupštine, predsjedništvo, k o m i t e t za opće­
narodnu obranu i društvenu samozaštitu, savjet za narodnu
obranu, izvršno vijeće i organi uprave. Sekretarijati za na­
rodnu obranu socijalističkih republika i socijalističkih auto­
nomnih pokrajina jesu organi uprave za obavljanje upravnih
i stručnih poslova općenarodne obrane. Republički i pokra­
jinski štabovi Teritorijalne obrane jesu organi tih društveno-
-političkih zajednica za organiziranje, pripremanje, razvoj i
rukovođenje u Teritorijalnoj obrani, a komandanti odgovara­
ju i Predsjedništvu SFRJ — V r h o v n o j komandi — u skladu
sa sistemom rukovođenja i komandiranja oružanim snagama
SFRJ. Štabovi civilne zaštite su organi društveno-političkih
zajednica, samoupravnih organizacija i organizacija udruže­
nog rada. U ratu, socijalističke republike i socijalističke au­
tonomne pokrajine organiziraju općenarodni o t p o r na svojem
teritoriju i njime rukovode.
Općine, gradske i regionalne zajednice općina rukovode
općenarodnom o b r a n o m i društvenom samozaštitom p r e k o
delegatskih skupština, komiteta za općenarodnu obranu i
društvenu samozaštitu, savjeta za narodnu obranu, izvršnih
vijeća (odbora, savjeta), štabova teritorijalne obrane, štabova
civilne zaštite i organa uprave.
Općina usmjerava i usklađuje p r i p r e m e za općenarodnu
obranu i društvenu samozaštitu mjesnih zajednica, organiza­
cija udruženog rada i samoupravnih interesnih zajednica na
svojem teritoriju. Općine formiraju, materijalno osiguravaju
i pripremaju jedinice Teritorijalne obrane, civilnu zaštitu i
službu osmatranja i obavještavanja. Za stručno obavljanje
tih poslova formiraju štabove Teritorijalne obrane i civilne
zaštite i sekretarijate (odeljenja) za narodnu obranu. U ratu
općine rukovode općenarodnim o t p o r o m na svojem terito­
riju.
Gradske i regionalne zajednice i zajednice općina oba­
vljaju poslove i formiraju organe rukovođenja u skladu sa
zakonima i drugim samoupravnim aktima socijalističkih re­
publika i socijalističkih autonomnih pokrajina.
58
Mjesne zajednice, samoupravne interesne zajednice i or­
ganizacije udruženog rada, p r e k o svojih samoupravnih organa
i tijela, skupština, radničkih savjeta i komiteta za općenarod­
nu obranu i društvenu samozaštitu, odbora (komisija) i dru­
gih tijela, r u k o v o d e poslovima obrane i društvene samozašti­
te. Stručni organi za poslove obrane u mjesnim zajednicama
i organizacijama udruženog rada jesu štabovi Teritorijalne
obrane, komande jedinica Teritorijalne obrane, štabovi civil­
ne zaštite, rukovodioci službe za osmatranje i obavještavanje,
referenti za općenarodnu obranu i drugi. Zavisno od uvjeta
i potreba, štabovi Teritorijalne obrane i drugi stručni organi
m o g u se formirati za više mjesnih zajednica. Rukovođenje
o p ć e n a r o d n o m o b r a n o m i društvenom samozaštitom u mjes­
noj zajednici i organizaciji udruženog rada usklađuje općina.
Komiteti za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu
jesu, u sistemu rukovođenja, koordinacijska i operativno-po-
litička tijela. Osnivaju se u društveno-političkim zajednica­
ma (općini, gradskoj i regionalnoj zajednici, pokrajini i R e ­
publici), organizacijama udruženog rada, mjesnim zajednica­
ma i drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama.
N j i h o v je zadatak usmjeravanje, povezivanje i usklađivanje
poslova općenarodne obrane i društvene samozaštite. K o m i ­
teti za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu djeluju
u miru, u izvanrednim prilikama i u ratu. U sastav komiteta
ulaze predstavnici Saveza komunista i drugih društveno-po­
litičkih organizacija, organa društveno-političke zajednice, or­
ganizacija udruženog rada, mjesnih zajednica i Jugoslovenske
n a r o d n e armije. K o m i t e t e za općenarodnu obranu i društve­
nu samozaštitu i njihove članove, na prijedlog Saveza komu­
nista, imenuju skupštine odgovarajućih društveno-političkih
zajednica i organi samoupravljanja u organizacijama udruže­
nog rada, samoupravnim organizacijama i zajednicama. K o ­
m i t e t i su za svoj rad p r i provođenju stavova i politike Save­
za komunista u općenarodnoj obrani i društvenoj samozaštiti
odgovorni organima koji ih imenuju i organizaciji Saveza
komunista.
Dužnost komiteta za općenarodnu obranu i društvenu
samozaštitu jest da operativno-politički p r a t e i procjenjuju
situaciju od značenja za obranu i zaštitu zemlje, predlažu i
poduzimaju odgovarajuće m j e r e i postupke radi ostvarivanja
59
jedinstvenih ciljeva i zadataka obrane i zaštite i neposredno
potiču i usmjeravaju aktivnosti svih struktura društva u pri­
premama za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu.
Ako bi iz bilo kojih razloga b i o onemogućen rad nadlež­
nih organa društveno-političkih zajednica, organizacija udru­
ženog rada, samoupravnih organizacija i zajednica, Savez ko­
munista neposredno ili p r e k o komiteta za općenarodnu ob­
ranu i društvenu samozaštitu poduzima sve m j e r e da se ti
organi što prije osposobe i nastave rad. A k o usprkos podu­
zetim mjerama ti organi ne budu osposobljeni za rad, komi­
teti aktiviraju snage i sredstva općenarodne obrane i dru­
štvene samozaštite na svom području i njima rukovode dok
nadležni organi ne budu u mogućnosti izvršavati svoje po­
slove i zadatke.
Stavove, smjernice i zaključke koje komiteti za općena­
rodnu obranu i društvenu samozaštitu donose u skladu sa
zakonom i ovlašćenjima Predsjedništva SFRJ, ostvaruju lju­
di i građani, izvršni, upravni, poslovni i drugi organi. U izvr­
šavanju stavova, smjernica i zaključaka komiteta za općena­
rodnu obranu i društvenu samozaštitu ti organi su samostal­
ni u okviru svojih prava, dužnosti i odgovornosti utvrđenih
ustavima, zakonima, statutima i drugim o p ć i m samouprav­
nim aktima. K o m i t e t i za općenarodnu obranu i društvenu
samozaštitu vrše svoja prava i dužnosti u skladu sa zakonom
i planovima i odlukama socijalističkih republika, socijalistič­
kih autonomnih pokrajina, općina i drugih društveno-politič­
kih zajednica i ovlašćenjima Predsjedništva SFRJ.
P R I P R E M E ZA OPĆENARODNU OBRANU I
DRUŠTVENU SAMOZAŠTITU
Pripreme za općenarodnu obranu i društvenu samoza­
štitu usklađuju se sa društvenim planovima razvoja SFRJ i
planovima razvoja socijalističkih republika, socijalističkih au­
tonomnih pokrajina, općina i drugih društveno-političkih
zajednica, organizacija udruženog rada i mjesnih zajednica.
Provode se na osnovi odgovarajućih procjena i predviđanja
mjesta i uloge svakog subjekta sistema općenarodne obrane
i društvene samozaštite. Pripreme, u osnovi, obuhvaćaju: iz­
gradnju i usavršavanje sistema općenarodne obrane i društ-
60
vene samozaštite; p r i p r e m e za mobilizaciju društva i prela­
zak iz m i r n o d o p s k o g u ratno stanje; p r i p r e m e svih subjeka­
ta društva za rad u ratnim uvjetima; obuku radnih ljudi i
građana za ratne zadatke; p r i p r e m e kadrova za izvršavanje
ratnih zadataka i za rukovođenje i komandiranje; moralno-
-političke i psihološke p r i p r e m e ; sigurnosne p r i p r e m e ; pri­
p r e m e materijalnog i zdravstvenog osiguranja i planiranje
razvoja svih subjekata općenarodne obrane i društvene sa­
mozaštite. Te i druge p r i p r e m e su organizacijsko-planske,
materijalne, kadrovske, obuka i o d g o j i normativno-pravne
pripreme.
P r i p r e m e za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu
jedna su od r e d o v i t i h funkcija svih subjekata društva. Oru­
žane snage i stanovništvo pripremaju se za v o đ e n j e oruža­
ne borbe i drugih oblika b o r b e i općenarodnog otpora, za za­
datke civilne zaštite i službe osmatranja i obavještavanja. Or­
ganizacije udruženog rada i drugi subjekti društveno-eko-
nomskog sistema pripremaju se za ratnu proizvodnju i usluge
radi materijalnog osiguranja i zbrinjavanja svih subjekata
sistema općenarodne obrane i društvene samozaštite, te za
obranu i zaštitu svojih objekata. Društvene djelatnosti se
pripremaju za općenarodni o t p o r u području zdravstva, so­
cijalne djelatnosti, prosvjete i obrazovanja, znanosti, kulture
i informativno-propagandnih djelatnosti. Organi društveno-
-političkih zajednica, društveno-političke i društvene organi­
zacije pripremaju se za kontinuirano djelovanje u izvanred­
nim prilikama, neposrednoj ratnoj opasnosti i u ratu.
P r i p r e m e društva imaju za cilj da se sistem općenarodne
obrane i društvene samozaštite, u cijelosti i svaki n j e g o v
dio, potpuno i p r a v o v r e m e n o osposobi za efikasno i nepre­
kidno funkcioniranje u miru, izvanrednim prilikama i s v i m
ratnim uvjetima, uključujući i uvjete na p r i v r e m e n o zapo­
sjednutom teritoriju.
OSNOVNA OBILJEŽJA OPĆENARODNOGA OBRAMBENOG
RATA
Općenarodni obrambeni rat je oblik suprotstavljanja ju­
goslavenskoga socijalističkog samoupravnog društva oružanoj
agresiji. U skladu sa svojim društvenim uređenjem i nesvrsta-
61
2D12-0762
nom vanjskom politikom, SFRJ se priprema isključivo za
obrambeni, a po društveno^klasnim ciljevima pravedni i re­
volucionarni rat. Općenarodni obrambeni rat sadrži oružanu
borbu i druge oblike b o r b e i općenarodnog otpora. To o m o ­
gućava masovno, racionalno i usklađeno angažiranje svih
ljudskih i materijalnih potencijala Jugoslavije u obrani slo­
bode, nezavisnosti, integriteta, teritorijalne cjelokupnosti i
socijalističkoga samoupravnog društvenog uređenja.
Općenarodni obrambeni rat zahtjeva usklađene, prven­
stveno ofanzivne, napore i aktivnosti svih subjekata društva
u vođenju oružane borbe i drugih oblika b o r b e i općenarod­
nog otpora u svim područjima društvenog života. Oblici bor­
be i općenarodnog otpora m o g u mijenjati svoj karakter i
imati različit doprinos u ostvarivanju ciljeva rata, ali je oru­
žana borba uvijek odlučujući oblik slamanja agresije.
Osnovna obilježja općenarodnoga o b r a m b e n o g rata jesu: \
oslonac na vlastite snage, masovno sudjelovanje stanovništva
u suprotstavljanju agresiji, iskorišćenje svih materijalnih iz­
vora i dobara za potrebe rata, primjena raznovrsnih oblika
borbe i općenarodnog otpora, v o đ e n j e ratnih djelovanja na
cijelom jugoslavenskom prostoru i neprekidnost ratnih dje­
lovanja.
U vođenju općenarodnoga o b r a m b e n o g rata oslanjat će­
mo se prvenstveno na vlastite snage i mogućnosti. To podra­
zumijeva i zahtijeva maksimalno i v r l o racionalno korišćenje
svih raspoloživih snaga i sredstava. Određena materijalna
p o m o ć prijateljskih zemalja i naroda zavisit će, p r i j e svega,
od rezultata naše oružane b o r b e i drugih oblika b o r b e i opće­
narodnog otpora.
Masovno sudjelovanje stanovništva u raznovrsnim obli­
cima borbe i općenarodnog otpora, glavno je obilježje opće­
narodnoga obrambenog rata i odlučujući uvjet p o b j e d e nad
svakim agresorom. Svi radni ljudi i građani organizirano su­
djeluju u ratnim aktivnostima i daju svoj puni doprinos
ukupnom naporu društva za ostvarivanje ciljeva općenarod­
noga obrambenog rata. Razvedenost sistema općenarodne ob­
rane i društvene samozaštite, p o s e b n o raznovrsnost oblika
organizacije, borbe i općenarodnog otpora, omogućavaju svim
građanima, bez obzira na spol i d o b , da, na osnovi samoup-
62
ravnih prava, obavljaju svoje dužnosti obrane i zaštite ze­
m l j e . To stvara uvjete za vođenje oružane b o r b e m a s o v n i m
oružanim snagama, uz sudjelovanje cjelokupnoga sposobnog
stanovništva. To je naša osnovna prednost nad svakim agre­
s o r o m i ona ima odlučujuće društveno, p o l i t i č k o , v o j n o i mo­
ralno značenje za uspješnu p r i p r e m u i vođenje općenarodno­
ga o b r a m b e n o g rata.
Iskorišćenje svih materijalnih izvora i dobara društva
osigurava uspješno i dugotrajno vođenje rata osloncem na
vlastite snage. Polazeći od toga doktrinarnog opredjeljenja
u miru se stvara materijalna osnova, a u toku rata nastavlja
proizvodnja materijalnih dobara i sredstava za potrebe oru­
žanih snaga i stanovništva. I z v o r i i potencijali našeg dru­
štva osiguravaju osnovne p o t r e b e za život i borbu, i istovre­
m e n o onemogućavaju ili ograničavaju agresoru njihovo isko­
rišćenje. Funkcioniranje osnovnih privrednih djelatnosti na
cijelom prostoru SFRJ, uključujući i p r i v r e m e n o zaposjednu­
te dijelove teritorija, jedan je od v r l o važnih uvjeta uspješ­
nog vođenja općenarodnoga o b r a m b e n o g rata.
Primjena raznovrsnih oblika b o r b e i općenarodnog otpo­
ra osnovni je uvjet p o b j e d e u općenarodnomu o b r a m b e n o m
ratu. Oružana borba i drugi oblici b o r b e i općenarodnog ot­
p o r a međusobno se dopunjavaju i uvijek usklađuju na tak­
tičkoj, operativnoj i strategijskoj razini. Odlučujući o b l i k
suprotstavljanja oružanoj agresiji jest oružana borba. Od nje­
zinih rezultata zavisit će uspjeh drugih oblika b o r b e i opće­
narodnog otpora, i obratno.
Drugi oblici b o r b e i općenarodnog otpora obuhvaćaju
m j e r e , postupke i aktivnosti p r o t i v agresora u svim područ­
j i m a političkoga, e k o n o m s k o g i društvenog života. Oblici bor­
be i općenarodnog o t p o r a jesu: političko-propagandna aktiv­
nost na unutrašnjem i m e đ u n a r o d n o m planu; aktivnost u po­
dručju p r i v r e d e i društvenih djelatnosti; sabotaže, diverzije,
b o j k o t , štrajkovi, manifestacije, proslave državnih praznika
i jubileja, demonstracije, neposlušnost i drugo. Rezultati tih
oblika b o r b e i općenarodnog otpora, uz oslonac na oružanu
borbu, onemogućavaju agresoru uspješno vođenje oružane
b o r b e na našem ratištu, uspostavljanje svoje ili kvislinške
vlasti, korištenje e k o n o m s k i m i z v o r i m a i drugim dobrima
63
2D12-0763
SFRJ i provođenje svoje propagande i p r o g r a m a socijalnih
mjera, zdravstva, kulture i obrazovanja. Na taj se način osi­
gurava funkcioniranje našega društveno-političkog i društve-
no-ekonomskog sistema, omogućava neprekidnost ratnih dje­
lovanja na cijelom ratištu i u najtežim uvjetima i doprinosi
slamanju agresije.
Vođenje ratnih djelovanja — oružane b o r b e i drugih ob­
lika borbe i općenarodnog otpora na cijelomu jugoslaven­
skom prostoru — j e d n o je od bitnih obilježja i uvjet uspješ­
nog vođenja općenarodnoga obrambenog rata. C i o prostor
SFRJ je jedinstveno ratište u svim ratnim slučajevima i svim
periodima općenarodnoga obrambenog rata. Stoga se cijeli
teritorij SFRJ u miru p r i p r e m a i pokriva snagama za oruža­
nu borbu i za druge oblike b o r b e i općenarodnog otpora. Ra­
tna djelovanja i borbena kontrola i upotreba cijeloga jugo­
slavenskog prostora, u duhu koncepcije i doktrine općena­
rodne obrane, osiguravaju n a m moralno-političke i vojnostra-
tegijske prednosti nad svakim agresorom.
Neprekidnost ratnih djelovanja u razmjerima i oblicima
koji su u skladu sa situacijom na jugoslavenskom ratištu i
širim okvirima, bitna je karakteristika i garancija uspješnog
vođenja općenarodnoga obrambenog rata. T i m strategijskim
opredjeljenjem se stvaraju uvjeti za funkcioniranje politič­
kog i društveno-ekonomskog sistema, osigurava se kontinu­
itet oružane borbe i drugih oblika b o r b e i općenarodnog ot­
pora, razvlače i uništavaju oružane snage agresora, mijenja
odnos snaga u vlastitu korist, p r e o t i m a i održava inicijativa,
omogućava korišćenje materijalnim izvorima i potencijalima
zemlje.
Općenarodni obrambeni rat v o d i t će se sve d o k se sna­
ge agresora ne razbiju, unište i izbace s teritorija S F R J . Kon­
tinuitet oružane b o r b e i drugih o b l i k a b o r b e i općenarod­
nog otpora ostvarivat će se u svim uvjetima, b i l o o k o j e m
agresoru da je riječ, ma kakve b i l e njegove snage i način
njihove upotrebe, b i l o da upotrebljava samo konvencionalno
oružje, ili da ga kombinira s nuklearnim, k e m i j s k i m i bio­
loškim oružjem. Stoga planske i svestrane p r i p r e m e društva i
uređenje teritorija za općenarodnu obranu i društvenu sa­
mozaštitu v e ć u miru imaju izuzetno značenje i uvjet su za
uspješno vođenje općenarodnoga o b r a m b e n o g rata.
64
GLAVA III
OSNOVNI STAVOVI O ORUŽANOJ BORBI
Oružana borba je sukob u k o j e m se organizirano primje­
njuje oružano nasilje radi ostvarivanja političkih, ekonom­
skih i v o j n i h ciljeva. N j e z i n a glavna osobina je masovna i
planska upotreba oružane sile; ona je glavni sadržaj i b i t n o
obilježje rata, na čiji tok i i s h o d ima odlučujući utjecaj.
U o p ć e n a r o d n o m u o b r a m b e n o m ratu oružana borba je
osnovni o b l i k ispoljavanja društvene m o ć i radnih ljudi i
građana i odlučujući način njihova suprotstavljanja svakoj
oružanoj agresiji. Osnovni nosilac oružane b o r b e jesu oru­
žane snage, ali se u njezinu pripremanju i izvođenju maksi­
malno angažiraju i svi drugi subjekti društva. Po sveobu-
hvatnosti, b r o j u sudionika, prostoru i sredstvima, oružana
borba na našem ratištu i m a t će najšire razmjere, a po svo­
j i m ciljevima, o b l i c i m a vođenja i karakteristikama predsta­
vljat će koncentrirani izraz društvene sile naoružanog naro­
da. Oružana borba u o p ć e n a r o d n o m u o b r a m b e n o m ratu i m a
svoje izvorište u n a r o d n o o s l o b o d i l a č k o m ratu, s t i m što se
neprekidno razvija u skladu sa suvremenim uvjetima.
Oružana b o r b a se usporedno vodi, dopunjuje i kombinira
s p o l i t i č k o m , e k o n o m s k o m , diplomatskom, psihološko-pro-
p a g a n d n o m b o r b o m i d r u g i m oblicima borbe i općenarodnog
otpora. Uspjesi postignuti u oružanoj b o r b i omogućavaju op­
ćenarodni o t p o r u drugim područjima društvenog života, i
obratno.
Cilj oružane b o r b e u općenarodnomu obrambenom ratu
jest uništenje, razbijanje i protjerivanje agresora iz jugosla­
venskog prostora, uz što m a n j e vlastite gubitke. Ona se v o d i
5
65
neprekidno — od početka agresije do konačne p o b j e d e . U
svim uvjetima mora biti dobro organizirana i umješno vođe­
na, bez šablona k o j i bi sputavali inicijativu i stvaralačku ak­
tivnost njezinih sudionika.
U općenarodnomu o b r a m b e n o m ratu primjenjuje se
frontalni, partizanski i kombinirani oblik oružane borbe. Ona
se jednovremeno v o d i na fronti, na p r i v r e m e n o zaposjednu­
tom teritoriju i u vlastitoj pozadini — svugdje gdje se nalaze
snage agresora. Oružana borba se ostvaruje borbenim djelo­
vanjima jedinica i dijelova oružanih snaga, uz sudjelovanje
drugih subjekata općenarodne obrane i društvene samozašti­
te. S obzirom na c i l j , snage, p r o s t o r i v r i j e m e , borbena dje­
lovanja m o g u biti strategijskih, operativnih i taktičkih raz­
mjera. Ona se i z v o d e na frontalni i partizanski način, a naj­
češće kombinirano. Osnovni v i d o v i borbenih djelovanja jesu
napad i obrana. N a p a d je glavni i odlučujući v i d borbenih
djelovanja. Oblici borbenih djelovanja jesu: operacije, b o j e v i
i borbe. B o j e v i i b o r b e su taktičkih, a operacije — operativ­
nih ili strategijskih razmjera.
Osnovni sadržaji oružane b o r b e jesu: protuzračna obra­
na, protuoklopna borba, protudesantna borba, protupješadij-
ska borba, pomorska obrana, protuartiljerijsko-raketna bor­
ba, protuelektronska borba, diverzantska i protudiverzantska
djelovanja i zaprečavanje. N j i h o v osnovni zadatak jest uni­
štavanje žive sile i i z v o r a vatrene m o ć i oružanih snaga
agresora.
Uspjeh oružane b o r b e b i t n o zavisi od kvalitete organiza­
cije i sveobuhvatnosti priprema i provođenja svih vrsta osi­
guranja borbenih djelovanja. Osnovne vrste osiguranja bor­
benih djelovanja jesu moralno-političko, obavještajno, sigur­
nosno, inžinjerijsko, protunukiearno-kemijsko-biološko, poza-
dinsko, meteorološko, maskiranje i b o r b e n o osiguranje.
FAKTORI ORUŽANE BORBE
Oružana borba se v o d i u složenim uvjetima u k o j i m a dje­
luju različiti faktori.
Faktori oružane b o r b e jesu ljudi, materijalna sredstva,
prostor i vrijeme. Oni su međusobno zavisni, povezani i uvje­
tovani.
66
Faktori oružane borbe imaju različitu vrijednost u rat­
nim doktrinama zaraćenih strana i različito se međusobno
kombiniraju. V o j n e doktrine agresora zasnivaju se, prije
svega, na snazi m o d e r n o g naoružanja i vrhunskoj tehničkoj
opremljenosti njihovih oružanih snaga. Naša doktrina oru­
žane borbe, u duhu koncepcije i doktrine općenarodne ob­
rane, zasniva se na odlučujućoj ulozi ljudskog faktora, mak­
simalnom korišćenju sveukupnim ljudskim i materijalnim
potencijalima zemlje i uspješnom korišćenju p r o s t o r o m i
vremenom.
Ljudi — glavni faktor oružane borbe
U oružanoj borbi ljudi imaju glavnu i odlučujuću ulo­
gu. U njoj se maksimalno ispoljavaju sve njihove kvalitativne
i kvantitativne vrijednosti.
Kvalitativne vrijednosti ljudskog faktora ispoljavaju se
u p o l i t i č k o j svijesti, b o r b e n o m moralu, doktrini oružane bor­
be, organizaciji oružanih snaga, obučenosti, psihičkoj stabil­
nosti i fizičkoj spremnosti pripadnika oružanih snaga i sta­
novništva.
Politička svijest i duboka spoznaja i uvjerenost da brane
socijalistički samoupravni društveni sistem, glavna su pokre­
tačka snaga radnih ljudi i građana SFRJ i osnovna garancija
uspjeha p r i suprotstavljanju svakom agresoru. Politička svi­
jest se ispoljava u nepokolebljivoj v o l j i i odlučnosti naših
naroda i narodnosti da b e s k o m p r o m i s n o m oružanom b o r b o m
i drugim oblicima b o r b e i općenarodnog otpora brane i obra­
ne slobodu, nezavisnost, teritorijalni integritet z e m l j e i teko­
vine narodnoslobodilačkog rata i socijalističkoga samouprav­
n o g uređenja.
Borbeni m o r a l se manifestira u svijesti pojedinaca, ko­
lektiva i društva u cijelosti o potrebi i mogućnostima uspje­
šnog vođenja oružane borbe, i u odlučnosti i pripremljeno­
sti naroda i oružanih snaga da se maksimalno angažiraju u
realizaciji ciljeva općenarodnoga o b r a m b e n o g rata. B o r b e n i
m o r a l se temelji, prvenstveno, na socijalističkoj samouprav­
n o j svijesti, slobodarskim i revolucionarnim tradicijama, uv­
jerenju naših radnih ljudi i građana u opravdanost ciljeva za
5*
67
k o j e se b o r e i spoznaji društvenih vrijednosti k o j e brane.
Ishodište u izgradnji borbenog morala i njegov snažan os­
lonac ujedno jest nepokolebljivo uvjerenje u mogućnost po­
bjede nad svakim agresorom i svijest o opravdanosti oružane
borbe, j e r se brane vlastita sloboda i nezavisnost, socijalis­
tički samoupravni sistem, fizički opstanak, materijalna a* kul­
turna dobra. B o r b e n i m o r a l naroda i narodnosti socijalistič­
ke Jugoslavije ima svoje duboke korijene u višestoljetnoj
borbi protiv osvajača, a posebno u narodnooslobodilačkom
ratu i revoluciji. N j e g o v u održavanju i stalnom jačanju umno­
gome će doprinositi i svakodnevni uspjesi u oružanoj borbi
i osiguranje nužnih materijalnih sredstava za oružane snage
i stanovništvo. Teškoće, žrtve i eventualni neuspjesi u poje­
dinim borbenim djelovanjima ne m o g u pokolebati politički
svjesne ljude, uvjerene u konačnu pobjedu i ostvarenje ci­
ljeva za koje se b o r e .
Naša doktrina oružane b o r b e zasniva se na koncepciji i
doktrini općenarodne obrane i društvene samozaštite, isku­
stvima narodnooslobodilačkog rata, iskustvima ratova novije
epohe i dostignućima v o j n e teorije i prakse. Ona polazi od
načela da narod koji, oružjem i svim drugim sredstvima, na
svom tlu, odlučno brani slobodu, nezavisnost i vrijednosti
svoga društvenog uređenja — nikada ne m o ž e b i t i p o k o r e n .
Otuda je uspješna izgradnja i primjena originalne doktrine
oružane borbe važan elemenat ukupne snage i kvalitete ljud­
skog faktora.
Način organiziranja oružanih snaga SFRJ osigurava us­
pješno ispoljavanje ukupnih vrijednosti ljudskog faktora.
Oružane snage SFRJ jesu masovna i elastična svenarodna
vojna organizacija u koju se uključuju radni ljudi i građani
da bi ostvarili svoja ustavna prava i dužnosti u obrani ze­
mlje. One su j e d a n od oblika organiziranja naoružanog na­
roda i originalan o b l i k podruštvljavanja o b r a n e jugoslaven­
skoga socijalističkog samoupravnog društva.
Obučenost ljudi za oružanu borbu, njihova vojnostručna
znanja i vještine, skupa s o d g o j e m spadaju m e đ u o n e ele­
mente od kojih bitno zavisi neposredan učinak izvođenja bor­
benih djelovanja. Obuka za oružanu borbu sastavni je dio
cjelokupnog sistema obrazovanja i pripremanja oružanih
snaga i stanovništva za općenarodni o b r a m b e n i rat i jedan
68
od najvažnijih društvenih zadataka. Obuka pripadnika oru­
žanih snaga istovremeno je i najvažnija m i r n o d o p s k a aktiv­
nost svih komandi i štabova. Jedinice, štabovi i komande obu­
čavaju se za vođenje borbenih djelovanja u najtežim borbe­
n i m , p r o s t o r n i m i atmosferskim uvjetima. Posebno se m o r a
razvijati samoinicijativa u poduzimanju i izvođenju borbenih
djelovanja i osiguranja kontinuiteta oružane b o r b e na s v i m
dijelovima jugoslavenskog ratišta, b e z obzira na b o r b e n e i
druge uvjete.
Psihička stabilnost neposredno omogućava i potiče na
veća naprezanja, požrtvovanje, upornost i istrajnost u oru­
žanoj b o r b i . Uz visoke ideale i m o t i v e , od naročitog je zna­
čenja p r a v o v r e m e n o i svestrano informiranje i objašnjavanje
događaja na našem ratištu i u svijetu i b r z o privikavanje na
teške uvjete i p r o m j e n e u oružanoj borbi.
Fizička spremnost o m o g u ć a v a uspješno savlađivanje na­
pora i teškoća k o j e nameću i zahtijevaju intenzivna i nepre­
kidna i borbena djelovanja. Stoga je organizirana, planska i
masovna fizička obuka u miru od v e l i k o g značenja za oruža­
nu borbu i trajan je društveni zadatak.
Naša doktrina oružane b o r b e polazi od toga da u bitnim
kvalitativnim svojstvima ljudstva i m a m o prednost nad sva­
k i m agresorom.
Kvantitativne vrijednosti ljudskog faktora izražavaju se
v e l i č i n o m oružanih snaga i brojnošću stanovništva angažira­
nog u oružanoj borbi i za njezine potrebe. Budući da bi i u
oružanoj b o r b i sudjelovao v e l i k i dio stanovništva a ne s a m o
oružane snage, ljudski potencijal za oružanu b o r b u i oru­
žane snage praktično se poistovjećuju s ukupnim za b o r b u
osposobljenim stanovništvom.
U oružane snage SFRJ uključivalo bi se o n o l i k o ljudi
k o l i k o zahtijevaju p o t r e b e oružane b o r b e u danom razdoblju
rata. N e p r e k i d n o se m o r a održavati takva veličina oružanih
snaga k o j a osigurava uspješno v o đ e n j e oružane b o r b e na ci­
j e l o m u jugoslavenskom ratištu.
M a s o v n o sudjelovanje ljudi u oružanoj borbi osnovni je
uvjet za njezino uspješno vođenje. Brojčana nadmoćnost u
ljudstvu nad a g r e s o r o m zasniva se na uključivanju svih gra­
đana S F R J u oružanu borbu i druge o b l i k e b o r b e i općena-
69
rodnog otpora. Agresor će biti prisiljen svoje v o j n e efektive
na našem ratištu angažirati za izvođenje borbenih djelovanja
i osiguranje objekata, održavanje reda i suprotstavljanje dru­
gim oblicima b o r b e i općenarodnog otpora, posebno na pri­
vremeno zaposjednutom teritoriju. N j e g o v e mogućnosti za
angažiranje oružanih snaga na našem ratištu m o g u biti ogra­
ničene i p o t r e b o m držanja snaga na drugim aktivnim ili po­
tencijalnim vojištima i ratištima. Stoga se m o ž e realno oče­
kivati da će agresor doći u krizu na našem ratištu, prije
svega zbog pomanjkanja žive sile. Z a t o je cilj svakog bor­
benog djelovanja oružane b o r b e u cijelosti — nanošenje što
većih gubitaka agresoru, prvenstveno u ljudstvu. Ostvariva­
njem tog cilja umanjuju se i eventualne prednosti agresora
u određenim vrstama ratne tehnike, a ujedno se postižu i
najbolji rezultati u obrani prostora i kordšćenju v r e m e n o m .
Materijalni faktor
Materijalni faktor sačinjavaju materijalna sredstva oru­
žanih snaga, ekonomski potencijal i materijalni izvori zemlje
koji se upotrebljavaju u oružanoj b o r b i i za njezine potrebe.
N j e g o v utjecaj na tok i rezultate oružane borbe postaje sve
veći, posebno u pogledu naoružanja i drugih sredstava ratne
tehnike.
Pri razmatranju materijalnog faktora od posebnog je
značenja realno i svestrano spoznati uzajamni odnos agreso­
rovih i naših materijalnih mogućnosti. U o d r e đ e n i m uvjetima
agresor m o ž e biti nadmoćniji u n e k i m vrstama suvremene
ratne tehnike, posebno u zrakoplovnom, raketnim, oklopnim,
mehaniziranim i flotnim snagama i sredstvima. To bi mu
omogućilo da ostvari početnu nadmoćnost u vatri i udaru,
pogotovu ako upotrijebi nuklearno oružje i druga sredstva
za masovno uništavanje i razaranje. Stoga se moraju izna­
laziti takva materijalno-tehnička i organizacijska rješenja i
takvi načini vođenja borbenih djelovanja p o m o ć u kojih će
se uspješno i efikasno neutralizirati eventualne tehničke pred­
nosti agresora i osigurati da naše druge prednosti dođu do
punog izražaja.
70
Oružana se borba m o ž e uspješno v o d i t i i usprkos mate-
rijalno-tehničkoj nadmoćnosti agresora ako se primijeni od­
govarajući o b l i k oružane borbe. Izbjegavanjem odlučujućih
frontalnih djelovanja širih razmjera, kada ona nisu nužna i
racionalna, te izvođenjem borbenih djelovanja i p r i m j e n o m
mjera zaštite u skladu s k o n k r e t n o m situacijom, m o g u se
višestruko umanjiti efekti djelovanja teškog naoružanja, su­
vremenih tehničkih, p o s e b n o elektronskih sredstava i vatre
agresora. M a s o v n i m i raznovrsnim klasičnim naoružanjem,
upotrijebljenim u skladu s n j e g o v i m mogućnostima i u duhu
naše doktrine, znatno se nadoknađuje eventualna tehnička
inferiornost u n e k i m vrstama vrhunskog naoružanja. Za ne­
utraliziranje eventualne materijalno-tehničke nadmoćnosti ag­
resora posebno značenje imaju umješno korišćenje prosto­
r o m i v r e m e n o m i vođenje borbenih djelovanja na c i j e l o m
jugoslavenskom prostoru. Udarna i vatrena m o ć agresora bit­
no se umanjuju fortifikacijskim uređenjem zemljišta, masov­
nim zaprečavanjem, maskiranjem i p r i m j e n o m raznovrsnih
mjera osobne i kolektivne zaštite ljudstva i materijalnih
sredstava.
U obrani zemlje oslanjamo se, prvenstveno, na vlastite
materijalno-tehničke mogućnosti. Osnovni i z v o r opskrbe oru­
žanih snaga S F R J u m i r u i ratu jest proizvodnja naoružanja
i v o j n e o p r e m e u z e m l j i . Stoga je razvijanje vlastite znan­
stvene, materijalno-tehničke i tehnološke baze za p r o i z v o d n j u
i usavršavanje postojećih i razvoj novih sredstava, naoruža­
nja i v o j n e o p r e m e j e d a n od prioritetnih strategijskih zada­
taka. Posebno značenje ima stvaranje uvjeta za proizvodnju
i popravke tih sredstava u toku rata.
Za uspješno vođenje oružane b o r b e nužno je plansko
stvaranje što većih materijalnih rezervi i njihov razmještaj
u skladu s planovima upotrebe oružanih snaga. Prioritet ima­
ju ona borbena sredstva čija bi proizvodnja ili zanavljanje
na drugi način u ratu bili neizvjesni ili znatno otežani. D o ­
voljne i d o b r o locirane materijalne rezerve na cjelokupnom
teritoriju, te organizirana proizvodnja u ratu, moraju u s v i m
uvjetima osigurati osnovnu opskrbu oružanih snaga. Stoga
se planskom i organiziranom stvaranju materijalnih rezervi
u oružanim snagama, društveno-političkim zajednicama i or­
ganizacijama udruženog rada m o r a posvećivati stalna pažnja.
71
2D12-0767
 I ratni plijen je važan i z v o r opskrbe oružjem i drugim
materijalnim sredstvima. Materijalna p o m o ć prijateljskih ze­
malja i nabavke iz inozemstva m o g u također biti od znače­
nja, pogotovo u o n i m vrstama naoružanja, o p r e m e i sredsta­
va kojima se ne raspolaže u dovoljnoj mjeri. Međutim, ni u
jednoj situaciji sposobnost za vođenje i uspješan završetak
oružane borbe ne smije i ne m o ž e zavisiti od materijalne po­
moći drugih zemalja.
U pripremama za vođenje oružane b o r b e nužno je osi­
gurati potrebne količine kvalitetnog i raznovrsnog naoruža­
nja, opreme i sredstava za optimalno angažiranje ljudskog
potencijala i osiguranje njegove zaštite. Da bi se to postiglo,
potrebne su velike količine suvremenog naoružanja i o p r e m e
za masovno vođenje oružane borbe, naročito za protuzračnu
obranu, protuoklopnu i protudesantnu borbu i .pomorsku ob­
ranu. Izuzetno značenje ima umješno korišćenje cjelokup­
nom raspoloživom ratnom tehnikom — od suvremenih i v r l o
složenih sistema oružja do priručnih sredstava. To zahtijeva
visoku osposobljenost i pripremljenost oružanih snaga i sta­
novništva.
U toku rata m o r a se osigurati proizvodnja osnovnih bor­
benih sredstava i drugih materijalnih dobara potrebnih za
oružane snage i cjelokupno stanovništvo, bez obzira na voj-
nostrategijske uvjete na ratištu. To razumijeva proizvodnju
u vlastitoj pozadini i na p r i v r e m e n o zaposjednutom terito­
riju.
Polazeći od značenja i uloge materijalnog faktora, poseb­
no naoružanja i ratne opreme, SFRJ posvećuje veliku pažnju
tehničkoj modernizaciji oružanih snaga u skladu sa suvreme­
nim znanstveno-tehničkim dostignućima i vlastitim mogućno­
stima. Stalna tehnička modernizacija oružanih snaga društve­
ni je zadatak prioritetnoga strategijskog značenja.
Prostor
Prostor ispoljava svoj utjecaj na oružanu borbu kao ve­
ličina i kao kvaliteta. Svaka zaraćena strana teži da sačuva,
odnosno zauzme što veći p r o s t o r da bi ga iskoristila za ostva­
renje svojih političkih, v o j n i h i ekonomskih ciljeva. Istovre-
72
meno, svaka j & r a ć e n a strana_nas^oji_prvenstveng. .ovladati-.
o n i m dijelovima p r o s t o r a k o j i imaju veće _poUtička,-vajno i
p r i v r e d n o značenje, odnosno zadržati ih. a to su g r a d P v V - w -
ća naselja, razvijeni privredni rajoni, konmnikacijski rjrayci t
a e r o d r o m i j luke.
Jugoslavenski bi p r o s t o r u cijelosti, od početka agresije
do njezina potpunog slamanja, b i o konstantni operacijski
prostor naših oružanih snaga. P o j e d i n e dijelove tog prostora
agresor m o ž e samo p r i v r e m e n o zaposjesti ali ne i zauzeti,
okupirati i anektirati. Na svakom t a k v o m dijelu teritorija
v o d i t će se borbena djelovanja i drugi oblici b o r b e i opće­
narodnog o t p o r a u razmjerima i na načine k o j i su u skladu
sa danim b o r b e n i m i drugim uvjetima. Na p r i v r e m e n o za­
posjednutom teritoriju nastavit će se djelatnost naših organa
vlasti, privrede, društvenih djelatnosti i svih društveno-po­
litičkih i društvenih organizacija, č i m e se osigurava funkci­
oniranje socijalističkoga samoupravnog uređenja na cjelokup­
n o m d r ž a v n o m teritoriju u svim vojnostrategijskim situaci­
jama.
Svaki dio jugoslavenskog prostora uporno će se braniti
od same državne granice. Uvijek će se težiti slamanju ofen­
zivne m o ć i agresora na što manjoj dubini ratišta i p r e l a s k o m
naših oružanih snaga u protuofanzivu, razbiti oružane snage
agresora i protjerati ih s našeg teritorija.
N a č i n i odsudnost obrane pojedinih dijelova prostora
bit će uvjetovani b o r b e n o m situacijom čija je osnovna kom­
ponenta odnos snaga, i n j e g o v i m značenjem k a o e l e m e n t o m
odnosa snaga u ostvarivanju ciljeva k o j i se žele postići u da­
n o m v r e m e n s k o m periodu. Budući da p r i v r e m e n o napuštanje
glavninom snaga b i l o kojeg dijela teritorija nema odlučujući
utjecaj na daljnji tok oružane borbe, a posebno na njezin
krajnji ishod, p r o s t o r se ne brani po cijenu gubitaka koji pre­
laze značenje ostvarenih ciljeva. Stoga će odsudnost o b r a n e
prostora, načelno, zavisiti od odnosa racionalnosti i svrsishod-
nosti vlastitih gubitaka, s jedne, i značenja ostvarenog cilja,
s druge strane. K a d a to nalažu politički, vojni i ekonomski
razlozi, pojedini dijelovi teritorija će se za o d r e đ e n o v r i j e m e
braniti krajnje odsudno, bez obzira na gubitke.
P r i v r e m e n o gubljenje teritorija eventualnim pomica­
njem fronte u dubinu našeg ratišta, istovremeno se nadokna-
73
đuje oslobođenjem teritorija na dijelu ratišta koji privreme­
no zaposjednu oružane snage agresora. T i t o v doktrinarni
stav iz narodnooslobodilačkog rata da »svaki gubitak neke te­
ritorije mora u isto v r i j e m e značiti dobitak nove, j o š veće
i važnije t e r i t o r i j e « — u cijelosti će se primjenjivati u oru­
žanoj borbi u općenarodnom o b r a m b e n o m ratu. T a k o se uvi­
jek osigurava dovoljno prostrana operacijska osnovica za
manevar, djelovanje i materijalno osiguranje naših oružanih
snaga, a oružane snage agresora se primoravaju da p o n o v n o
vode borbe za ranije zaposjednute ili izgubljene dijelove te­
ritorija.
Na dijelu ratišta koji agresor uspije privremeno zapo­
sjesti, intenzivnim napadnim b o r b e n i m djelovanjima i dru­
gim oblicima borbe i općenarodnog otpora, neprekidno će se
oslobađati novi teritoriji, a postojeći proširivati i međusobno
povezivati. To će stalno slabiti ofenzivnu m o ć agresora na
fronti, j e r će biti prisiljen odvajati znatne snage za borbena
djelovanja na privremeno zaposjednutom teritoriju i za osi­
guranje pozadine snaga angažiranih na fronti. K a d g o d to
bude moguće, p r e k o slabije zaposjednutih dijelova fronte,
povezivati će se slobodni teritoriji s vlastitom pozadinom. To
omogućava manevar snagama i sredstvima iz vlastite pozadine
na slobodne teritorije i, obratno, oružane snage agresora do­
vodi u nepovoljan borbeni položaj, a naše oružane snage
znatno proširuju svoju operacijsku i materijalnu osnovicu i
stvaraju uvjete za sinhronizirana i koncentrična borbena dje­
lovanja u taktičkim, operativnim i strategijskim razmjerima.
Odsudnost obrane svakoga pojedinog slobodnog teritori­
ja zavisi od njegova vojnoga, političkog i ekonomskog zna­
čenja u danom v r e m e n s k o m periodu. U toku većih napadnih
operacija oružanih snaga agresora na slobodne teritorije, neki
će biti branjeni krajnje odsudno ukoliko realizacija manevra
glavnine naših snaga koje djeluju na danom prostoru bude
zavisila od toga jesu li ti prostori u našim rukama.
Takvim odnosima prema prostoru ostvaruje se j e d n o od
naših osnovnih doktrinarnih opredjeljenja — da se cijeli ju­
goslavenski prostor m o r a maksimalno iskoristiti za vojnu,
političku, privrednu aktivnost i druge društvene aktivnosti,
kako bi se što prije p r o m i j e n i o opći odnos snaga u vlastitu
korist, slomila ofenzivna m o ć oružanih snaga agresora, prešlo
74
u protuofenzivu i ostvarili ciljevi općenarodnoga obrambenog
rata. T a k o se prostor u našoj ratnoj vještini javlja i kao bi­
tan faktor mijenjanja odnosa snaga u vlastitu korist.
P r o s t o r se u miru uređuje za p o t r e b e rata. P r i t o m e se
imaju u vidu m o g u ć e vrste agresije i moguće vojnostrategij-
ske situacije na našem ratištu, odnosno operativne situacije
na vojištima. V o j n a infrastruktura se zasniva na t i m procje­
nama i izgrađuje se tako da maksimalno zadovolji p o t r e b e
oružane b o r b e u svim m o g u ć i m vojnostrategijskim situaci­
jama. Ostala infrastruktura se prilagođava potrebama oruža­
ne borbe, p o g o t o v o veliki privredni i drugi sistemi koji imaju
posebno značenje i ulogu u oružanoj borbi.
U toku rata p r o s t o r se uređuje u skladu s potrebama
situacije. Postojeća infrastruktura se iskorištava, dograđuje
ili ruši, zavisno od toga da li olakšava ili otežava v o đ e n j e
oružane b o r b e vlastitim ili agresorovim oružanim snagama.
Posebno značenje ima izgradnja objekata vojnopozadinske
infrastrukture na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju, i ob­
jekata u vlastitoj pozadini i na slobodnim teritorijama, k o j i
služe za obavljanje poslova iz domene odnosa s prijateljskim
zemljama.
N a j v e ć i dio našeg teritorija ( k o p n o i akvatorij) nudi v r l o
p o v o l j n e uvjete za p r i k r i v e n manevar, upornu i stabilnu ob­
ranu i iznenadne napade naših oružanih snaga, čija je orga-
nizacijsko-formacijska struktura prilagođena takvim uvjeti­
ma. Na najvećem dijelu našeg kopna, zbog njegovih orograf-
skih i hidrografskih osobina, bit će znatno ograničene vatre­
ne, udarne, manevarske i druge mogućnosti teškog naoruža­
nja i pojedinih sredstava ratne tehnike k o j e su u operativnoj
upotrebi oružanih snaga agresora. Oklopne i mehanizirane
jedinice agresora, k o j e su glavni nosilac njegove oružane bor­
be, na najvećem bi dijelu našeg teritorija m o g l e djelovati sa­
mo duž komunikacijskih pravaca, gdje su ograničene mogu­
ćnosti njihova razvoja i efikasne upotrebe, a ljudstvo bi b i l o
često prisiljeno izlaziti iz oklopa i izvoditi borbena djelovanja
pješke, uz ograničenu efikasnost djelovanja sredstava vatrene
podrške.
Maksimalno i umješno iskorištavanje takvih prirodnih
osobina našeg prostora, uz n j e g o v o fortifikacijsko uređenje i
zaprečavanje, omogućuje uspješno vođenje borbenih djelo-
75
2D12-0769
vanja naših oružanih snaga i usprkos izrazitoj tehničkoj nad-
moćnosti oružanih snaga agresora. N a š p r o s t o r je, dakle, va­
žan faktor smanjivanja ili eliminiranja prednosti agresora u
teškom naoružanju i drugim vrstama ratne tehnike.
U cijelosti uzevši, jugoslavenski je prostor elemenat pred­
nosti za naše oružane snage u ukupnom odnosu snaga. Ta se
prednost — stvaralačkom p r i m j e n o m naše ratne vještine i
njezinim stalnim obogaćivanjem u praksi oružane b o r b e —
može iskoristiti za ublažavanje ili eliminiranje prednosti k o j e
bi, eventualno, i m a o agresor u drugim komponentama odno­
sa snaga. Prednost koju nam nudi naš prostor izravno stva­
ra mogućnost uspješnog iskorišćavanja drugih prednosti k o j e
i m a m o u usporedbi s agresorom, i istovremeno otežava ili
onemogućava agresora da iskorištava prednosti koje imaju
njegove oružane snage. Jugoslavenski je prostor, dakle, bitan
faktor mijenjanja odnosa snaga u našu korist i u najtežim
vojnostrategijskim i materijalnim uvjetima.
Vrijeme
V r i j e m e kao faktor oružane b o r b e ispoljava se kao his­
torijski period u k o j e m se v o d i oružana borba, Jkaojvrijeme
jrajanjar-kao doba dana i godine i kao meteorološka pojava.
Utjecaj vremena k a o historijskog perioda objektivno pro­
izlazi iz sveukupne svjetske povezanosti interesa država i
naroda, a posebno iz zajedničkih interesa progresivnih drža­
va, pokreta i snaga u borbi za mir, nezavisnost i društveni
progres.
S o b z i r o m na višestruku povezanost država, naroda i
progresivnih društvenih procesa, eventualna agresija na našu
zemlju ugrožavala bi interese svih miroljubivih zemalja, na­
nosila štetu društvenom progresu u cijelosti i prijetila svjet­
skom miru. Stoga bi naša zemlja u eventualnom ratu imala
političku, moralnu i materijalnu podršku i p o m o ć miroljubi­
vog i progresivnog dijela čovječanstva.
To bi izravno utjecalo na brojčani odnos oružanih sna­
ga na našem ratištu, j e r bi agresor b i o prisiljen držati jake
oružane snage i na drugim prostorima — stvarnim ili poten­
cijalnim ratištima i vojištima. I s t o v r e m e n o , agresor bi i m a o
76
i
ograničene mogućnosti za iskorišćavanje svojeg naoružanja i
drugih sredstava ratne tehnike i ekonomskih potencijala, j e r
bi b i o p r i m o r a n odvajati ih za stvarna i potencijalna ratna
djelovanja na drugim bližim i daljim prostorima.
Agresor će nastojati što prije postići krajnje strategij­
ske ciljeve i što prije osloboditi svoje snage i sredstva za
upotrebu na drugim postojećim i potencijalnim frontovima.
N j e m u bi, stoga, kronično nedostajalo vremena u taktičkim,
operativnim i strategijskim razmjerima.
Taj historijski p e r i o d je, dakle, nepovoljan za agresora,
bez obzira na njegovu vojnu i privrednu m o ć , i to ne samo
u m o r a l n o m i p o l i t i č k o m pogledu, n e g o i u svim elementima
odnosa snaga, odnosno u svim faktorima rata i oružane bor­
be. Ograničenja koja je agresoru nametnuo proces svjetske
povezanosti i angažiranja u b o r b i za m i r i pravednije odnose
u svijetu javljaju se samo kao vanjski faktori p o m o ć n o g zna­
čenja. Te slabosti agresora olakšavale bi nam vođenje rata
i oružane b o r b e i m o g u se uspješno iskoristiti angažiranjem
svih vlastitih ljudskih i materijalnih potencijala na c i j e l o m
prostoru u krajnje odlučnoj i nemilosrdnoj oružanoj b o r b i
i drugim oblicima b o r b e i općenarodnog otpora.
Doktrina općenarodnoga obrambenog rata i oružane bor­
be ne određuje unaprijed v r i j e m e njihova trajanja. Budući da
su m o g u ć e različite vrste agresije na našu zemlju, i trajanje
oružane borbe b i l o bi različito. T o , uz ostalo razumijeva op-
redjeljenost i za v o đ e n j e dugotrajnoga općenarodnog obram­
benog rata, u k o j e m bi se oružana borba vodila do potpunog
slamanja agresije.
Agresor će g o t o v o uvijek težiti u kratkotrajnom ratu re­
alizirati postavljene ciljeve, j e r mu ne odgovara upuštanje
u dugotrajan i iscrpljujući rat, k o j i d o v o d i i do međunarod­
ne osude i otpora. Nasuprot tome, mi ć e m o iskorišćavati vri­
j e m e , prije svega, da b i s m o promijenili eventualno nepovo­
ljan početni odnos snaga i stvorili uvjete za prelazak u stra­
tegijsku ofenzivu. A k o odnos snaga za nas bude relativno
povoljan, prihvaća se odlučujuća oružana borba v e ć na po­
četku agresije da bi se u što kraćem vremenu slomila ofen­
zivna m o ć agresora i prešlo u ofenzivu radi njegova razbija­
nja, uništenja i izbacivanja sa teritorija SFRJ. U k o l i k o bi,
m e đ u t i m , odnos snaga b i o izrazito nepovoljan, v o d i t će se du-
77
gotrajna i za agresora iscrpljujuća oružana borba u kojoj će
se intenzivnim i neprekidnim, prvenstveno napadnim, borbe­
nim djelovanjima na cijelom ratištu uništavati njegove
snage, postupno mijenjati odnos snaga i tako stvarati uvjeti
za preotimanje strategijske inicijative i prelazak u opću ofen­
zivu radi slamanja agresije.
Orijentacija na vremensku postupnost u postizanju kraj­
njih vojnostrategijskih ciljeva, razumijeva neprekidna i kraj­
nje intenzivna borbena djelovanja, posebno taktičkih i opera­
tivnih razmjera, radi nanošenja što većih gubitaka agresoru
u jedinici vremena, uz što manje vlastite gubitke.
Vrijeme kao doba dana i godine i kao meteorološka po­
java njegove su važne komponente kao faktora i uvjeta u
kojem se izvodi oružana borba. Borbena djelovanja će se iz­
voditi neprekidno, u svako doba dana i godine i u svim me­
teorološkim uvjetima, što će utjecati na način vođenja oru­
žane borbe, posebno na način djelovanja jedinica i na moguć­
nost efikasne upotrebe naoružanja i ratne tehnike.
Ukoliko bi naše oružane snage bile inferiorne u teškoj
i drugoj ratnoj tehnici, načelno bi trebalo maksimalno kori­
stiti se o n i m godišnjim dobima, noćima i m e t e o r o l o š k i m pri­
likama u kojima naoružanje i druga ratna tehnika agresora
ne mogu u punoj mjeri ispoljiti svoje borbene mogućnosti.
Da bi se agresor prisilio na oružanu borbu kada mu to
ne odgovara, poduzimaju se intenzivna napadna borbena dje­
lovanja protiv njegovih brojčano i tehnički superiornijih sna­
ga, upravo u o n o v r i j e m e u o n i m m e t e o r o l o š k i m uvjetima
kada njegova borbena i druga ratna tehnika ne m o g u ispo­
ljiti vatrene, udarne i manevarske mogućnosti. Ta su borbe­
na djelovanja, po pravilu, ograničenih ciljeva, visoka intenzi­
teta, precizno planirana, kratkotrajna i po v r e m e n u izvođe­
nja usklađena s borbenim djelovanjima i drugim oblicima
borbe i općenarodnog otpora i na širem prostoru. Borbeni
se zadaci izvršavaju na način i u v r i j e m e kada agresor nije
u stanju pravovremeno upotrijebiti i efikasno iskoristiti pred­
nosti svog naoružanja i druge ratne tehnike.
Vrijeme treba maksimalno iskoristiti kao važan faktor
mijenjanja odnosa snaga u b o r b e n i m djelovanjima svih raz­
mjera. V r i j e m e se maksimalno i racionalno iskorišćava u
skladu s drugim faktorima oružane borbe, radi neprekidnog
78
nanošenja što većih gubitaka agresoru u jedinici vremena uz
što manje vlastite gubitke, i radi mijenjanja odnosa snaga u
vlastitu korist. To omogućava preotimanje i zadržavanje stra­
tegijske inicijative i osigurava stvaranje uvjeta za poduzi­
manje strategijske ofenzive na ratištu, odnosno napadnih
borbenih djelovanja na vojištima i njihovim dijelovima.
OSNOVNA OBILJEŽJA ORUŽANE BORBE
Osnovna obilježja oružane borbe na našem ratištu odre­
đena su: društvenom biti općenarodnoga obrambenog rata,
mjestom i u l o g o m oružane b o b r e u sklopu ratnih djelovanja,
međusobnom povezanošću i uvjetovanošću oružane b o r b e i
drugih oblika borbe i općenarodnog otpora, potencijalnim
vrstama agresije i njihovim karakteristikama i načinom upo­
trebe oružanih snaga agresora.
Masovno sudjelovanje stanovništva u pripremanju i vo­
đenju oružane borbe njezino je najvažnije obilježje i izraz
podruštvljenosti obrane i zaštite. U oružanoj b o r b i m a s o v n o
će sudjelovati radni ljudi i građani u s v o j i m mjesnim zajed­
nicama, organizacijama udruženog rada, društveno-političkim
zajednicama i svim samoupravnim i društvenim organizacija­
ma — u skladu sa svojim mogućnostima, potrebama rata i
k o n k r e t n o m situacijom. Usporedno s obavljanjem poslova
kojima se posredno p o m a ž e vođenje oružane borbe, oni će
neposrednim sudjelovanjem u b o r b e n i m djelovanjima izvr­
šavati i mnoštvo zadataka: obavještajno-izviđačku djelatnost,
sigurnost i samozaštitu, materijalno-tehničko osiguranje, sa-
nitetsko zbrinjavanje, inžinjerijsko uređenje teritorija, održa­
vanje i p o p r a v k e komunikacija, zaprečavanje i dr.
Oružane snage, posebno Teritorijalna obrana, otvorena
su organizacija za široko uključivanje građana i radnih ljudi
u njihove j e d i n i c e i sastave. Jugoslavenska narodna armija
i Teritorijalna obrana nisu ni b r o j č a n o ni organizacijsko-for-
macijski krute, nepromjenljive organizacije. One se, u skladu
s potrebama, povećavaju do najvećih mogućih razmjera i mi­
jenjaju međusobni brojčani odnos i svoju organizacijsko-
-formacijsku strukturu. Na nekim dijelovima ratišta, posebno
na p o j e d i n i m dijelovima p r i v r e m e n o zaposjednutog teritorija,
2D12-0771
u oružane snage će se p o v r e m e n o uključivati g o t o v o cjelo­
kupno sposobno stanovništvo.
Veličina oružanih snaga i njihovo narastanje u pojedi­
nim periodima rata i stupanj angažiranja stanovništva u oru­
žanoj borbi treba da osiguraju uspješno i neprekidno vođenje
oružane borbe na cijelomu našem ratištu.
Masovnim sudjelovanjem stanovništva u oružanoj borbi
postiže se brojčana nadmoćnost nad oružanim snagama sva­
kog agresora u svim ratnim prilikama i u svim periodima
borbe. To je važan elemenat i činilac neutraliziran ja eventu­
alne nadmoćnosti agresora u najsuvremenijem naoružanju i
drugoj ratnoj tehnici.
Oružana borba će se voditi na cijelomu jugoslavenskom
ratištu — na kopnu, m o r u i u zraku, svugdje gdje se budu
nalazile i gdje budu djelovale snage agresora. Cjelokupni ju­
goslavenski prostor jedinstvena je strategijska cjelina i stal­
na operacijska osnovica naših oružanih snaga, sve do potpu­
nog slamanja agresije. Nijedan d i o našeg prostora ne napušta
se bez upornih borbenih djelovanja i drugih oblika borbe i
općenarodnog otpora. U k o l i k o agresor uspije da neke dije­
love privremeno zaposjedne, borbena djelovanja se nastav­
ljaju i na t o m prostoru se stvaraju, proširuju i spajaju slo­
bodni teritoriji.
V o đ e n j e m oružane borbe na c i j e l o m jugoslavenskom ra­
tištu agresoru se onemogućava uspostavljanje okupacionog
sistema vlasti i vlasti kvislinga, i korišćenje materijalnim i
drugim dobrima zemlje, a istovremeno se vlastitim snagama
omogućava uspješna borbena kontrola svakog dijela teritorija
i korišćenje njezinim ljudskim i materijalnim potencijalima.
Stoga se m o r a j e d n o v r e m e n o djelovati po cijeloj dubini stra­
tegijskog rasporeda oružanih snaga agresora, č i m e se one
dovode u nepovoljan taktički, operativni i strategijski polo­
žaj i prisiljavaju na obrambena borbena djelovanja. T i m e se
agresor razvlači na š i r o k o m prostoru, slabi se njegova na­
padna moć, na težištu oružane b o r b e i borbenih djelovanja
nameću se oblici oružane b o r b e i v i d o v i i načini borbenih
djelovanja k o j i mu ne odgovaraju. Na taj se način stvaraju
uvjeti za preotimanje i održavanje strategijske inicijative, a
cjelokupni jugoslavenski prostor se stavlja izravno u funk­
ciju mijenjanja odnosa snaga u našu korist.
80
Oružana borba na jugoslavenskom ratištu vodit će se
neprekidno do potpunog slamanja agresije. Strategija oruža­
ne b o r b e polazi od toga da općenarodni obrambeni rat m o ž e
biti i dugotrajan, i da će se oružana borba v o d i t i neprekidno
do konačne pobjede. N e p r e k i d n o s t je oružane borbe, dakle,
njezina bitna osobina u svim ratnim slučajevima i u svim
vojnostrategijskim situacijama, bez obzira na snage i sred­
stva koje bi agresor angažirao na našem ratištu.
Ukoliko odnos snaga na ratištu bude povoljan za nas,
ili kada to budu omogućavale druge okolnosti, oružane sna­
ge agresora treba što prije razbiti i izbaciti iz našeg prostora.
To i zahtijeva visok intenzitet oružane b o r b e i maksimalno
angažiranje vlastitih snaga.
Dugotrajnost oružane borbe bit će uvjetovana izrazito
n e p o v o l j n i m o d n o s o m snaga. Oružana borba i borbena djelo­
vanja vodit će se i u dugotrajnom ratu neprekidno i inten­
zivno, a njihovi ciljevi ostvarivat će se p r i m j e n o m onih obli­
ka, v i d o v a i načina k o j i su u danim uvjetima m o g u ć i i racio­
nalni. Agresoru će se svakodnevno nametati isorpljujuća bor­
bena djelovanja u vrijeme, na prostoru i na način k o j i
nama odgovaraju. To je najefikasniji način postupnog mije­
njanja odnosa snaga u vlastitu korist.
Oružanu borbu na jugoslavenskom ratištu karakterizirat
će izuzetno visok intenzitet i dinamičnost borbenih djelova­
nja. To obilježje proizlazi iz ciljeva, angažiranih snaga i sred­
stava, ratne vještine Zaraćenih strana i mogućnosti ratne
tehnike.
Agresor će nastojati nametnuti odlučujuće frontalne su­
dare velikih razmjera, kako bi maksimalno iskoristio svoju
tehničku nadmoćnost, udarnu snagu oklopnih i mehanizira­
nih grupacija, djelovanje avijacije i raketno-artiljerijsku vat­
ru. T o m e se treba suprotstaviti neprekidnim i intenzivnim
borbenim djelovanjima i drugim oblicima borbe i općena­
rodnog otpora na c i j e l o m jugoslavenskom ratištu, maksimal­
no iskorišćavajući prednost broja i kvaliteta ljudstva, vla­
stita teritorija i ratne vještine. Agresor se m o r a stalno na­
padati na š i r o k o m prostoru, kako bi se onemogućilo da slo­
bodno manevrira snagama i nameće svoju inicijativu. Jedno-
v r e m e n i m djelovanjem na fronti, p r i v r e m e n o zaposjednutom
teritoriju i u vlastitoj pozadini, napadima na b o k o v e i poza-
6
81
dinu oklopnih grupacija, razbijanjem zračnih i pomorskih
desanata — l o m i se ofenzivna m o ć agresora, ograničavaju se
njegove manevarske mogućnosti, nanose mu se gubici, ubla­
žavaju efekti njegova prvog udara, postupno mijenja odnos
snaga u našu korist i stvaraju uvjeti za uspješno vođenje oru­
žane borbe i slamanje svake agresije.
Oružana borba u općenarodnom obrambenom ratu imat
će manevarski karakter. To obilježje je u izravnoj vezi s
njezinim intenzitetom, ofenzivnošću i dinamikom.
Agresor će svoja djelovanja, prije svega, zasnivati na
brzim i snažnim p r o d o r i m a oklopnih i mehaniziranih snaga,
masovnom angažiranju avijacije i pomorskih snaga, širokoj
upotrebi desanata svih vrsta i velikoj vatrenoj m o ć i raketno-
-artiljerijskih oružja. Osnovu njegove manevarske m o ć i čini­
la bi visoka pokretljivost trupa, ujedinjena sa snagom vatre
i njezinim v e l i k i m manevarskim mogućnostima.
T a k v o m načinu djelovanja agresora treba se suprotsta­
viti kombiniranjem svih vrsta i oblika borbe, b r z i m grupira­
njem i pregrupiranjem i nametanjem b o r b e u vrijeme, na
mjestu i na način koji nama odgovaraju. Za primjenu takve
ratne vještine raspolažemo svim nužnim elementima: cjelo­
kupni teritorij SFRJ pokriven je i posjednut jedinicama Ju­
goslavenske narodne armije i Teritorijalne obrane, k o j e su
organizirane i osposobljene za manevarski način vođenja bor­
benih djelovanja; raspolažemo materijalno-tehničkom osno­
v o m koja osigurava relativno visoku pokretljivost; postojeća
mreža komunikacija omogućava manevar snagama i brza i
dinamična djelovanja. Sve to omogućava b r z o djelovanje i
bez većih pregrupiranja, umješno i racionalno iskorišćavanje
prednosti k o j e pruža naš prostor za iznenadna djelovanja u
bokove i pozadinu snaga agresora. Manevarski karakter oru­
žane borbe izražava se u postojanju mnogobrojnih, više ili ma­
nje kontinuiranih fronta, djelovanjima po pravcima, udari­
ma u bokove i pozadinu snaga agresora, j e d n o v r e m e n i m dje­
lovanjima na fronti i na p r i v r e m e n o zaposjednutom terito­
riju, kombiniranjem frontalnog i partizanskog načina vođe­
nja borbenih djelovanja, p o m i c a n j e m težišta u skladu s ra­
z v o j e m situacije i p r o m j e n o m odnosa snaga.
Borbena djelovanja na cijelomu jugoslavenskom ratištu
bit će međusobno zavisna i usklađena. Međuzavisnost borbe-
82
nih djelovanja na fronti, p r i v r e m e n o zaposjednutom terito­
riju i u vlastitoj pozadini, izražava se u t o m e što razmjere,
način vođenja i rezultati jednih izravno zavise od razmjera,
načina vođenja i rezultata drugih i utječu na njih. Borbena
su djelovanja na fronti, na p r i v r e m e n o zaposjednutom terito­
riju i u vlastitoj pozadini, dakle, stalno u uzročno-posljedič-
n o m odnosu — i to u strategijskim i operativnim, a često i u
taktičkim razmjerima.
U svim p e r i o d i m a oružane b o r b e i u svim vojnostrategij-
skim situacijama na našem ratištu, međuzavisnost je stalna,
bez obzira na to gdje je u danom periodu težište oružane
borbe, odnosno bez obzira na to koja su od tih djelovanja
odlučujuća za postizanje ciljeva oružane borbe na ratištu
ili ciljeva borbenih djelovanja na vojištima i u b o r b e n i m zo­
nama. Pri t o m e će se, zavisno od situacije, mijenjati s a m o
njihove razmjere, stupanj integriranosti, značenje i u d i o u
ostvarivanju strategijskoga, operativnog i taktičkog cilja bor­
benih djelovanja na o d r e đ e n i m prostorima.
Uvijek će se težiti t o m e da se b o r b e n i m djelovanjima na
fronti što prije i na što manjoj dubini našeg ratišta slomi
agresija i da se, p r e l a s k o m naših oružanih snaga u ofenzivu,
na fronti razbiju i iz z e m l j e protjeraju oružane snage agreso­
ra. Takav vojnostrategijski cilj m o ć i će se postići p o d uvje­
t o m da se i s t o v r e m e n o v o d i uspješna borba p r o t i v desanata
i uspješna protuzračna obrana u vlastitoj pozadini, i da se
o d m a h po prelasku prvih jedinica oružanih snaga agresora
na naš državni teritorij uspješno i z v o d e masovna borbena
djelovanja u njihovoj pozadini, u razmjerima i oblicima su­
glasnim veličini p r i v r e m e n o zaposjednutog teritorija i bor­
benoj situaciji na t o m dijelu ratišta. Uspjeh borbenih djelo­
vanja na fronti izravno će zavisiti od uspjeha borbenih dje­
lovanja na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju i u vlastitoj
pozadini.
Uspješnom protuzračnom o b r a n o m u vlastitoj pozadini
o m o g u ć a v a m o manevar snagama namijenjenim za borbena
djelovanja na fronti, njihovo ojačavanje i materijalno-tehni-
č k o osiguravanje, te stabilnost našega obrambeno-zaštitnog
sistema i funkcioniranja svih struktura društva. Razbijanjem
i uništenjem krupnih zračnih desanata u vlastitoj pozadini
lišavamo agresora j e d n e važne strategijske komponente nje-
6*
83
govih snaga angažiranih na našem ratištu, a vlastitim snaga­
ma na fronti stvaramo povoljne uvjete za uspješno izvođenje
operacija.
Masovnim borbenim djelovanjima na p r i v r e m e n o zapo­
sjednutom teritoriju, u obliku diverzija, samostalnih borbi i
bojeva i operacija, prvenstveno napadnih, s težištem duž ko­
munikacija, otežava se i onemogućava pokret rezervi agre­
sora k fronti, opskrba i evakuacija, te agresor prisiljava da
odvaja jake snage za osiguranje svoje pozadine i za držanje
gradova i važnih privrednih i demografskih rajona. Dijelovi
naših oružanih snaga koji i z v o d e borbena djelovanja na pri­
vremeno zaposjednutom teritoriju istovremeno proširuju i
spajaju postojeće i oslobađaju n o v e slobodne teritorije, što
stalno sužava manevarski prostor oružanim snagama agre­
sora i prisiljava ih na neprekidne, iscrpljujuće borbe za iste
prostore, uz povlačenje i angažiranje i onih snaga k o j e izvode
operacije na fronti. Sve to izravno slabi oružane snage agre­
sora i njihove borbene mogućnosti, i na fronti i u cijelosti,
i onemogućava mu realizaciju strategijske zamisli vođenja
oružane b o r b e na našem ratištu. S druge strane, masovna
borbena djelovanja na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju
izravno doprinose stabilnosti i uspješnosti našeg sistema
obrane na fronti i slamanju ofenzive oružanih snaga agre­
sora, odnosno razbijanju njegova sistema obrane i ubrzanju
tempa nastupanja naših oružanih snaga koje i z v o d e napadne
operacije na fronti.
Obrambenim i napadnim operacijama na fronti razbijaju
se i uništavaju glavne grupacije oružanih snaga agresora. Da
bi ostvario svoje ciljeve, agresor je prisiljen stalno ojačavati
svoje snage na fronti dovlačenjem novih jedinica iz svoje
operativne dubine. Na taj je način njemu objektivno onemo­
gućeno kontroliranje većih dijelova prostora na p r i v r e m e n o
zaposjednutom teritoriju i on je prisiljen koncentrirati svoje
snage na komunikacijskim pravcima i prostorima koji su za
njega od vitalnoga vojnog, političkog i privrednog značenja.
T a k o se proširuju naše mogućnosti za poduzimanje borbenih
djelovanja velikih razmjera, stvaranje većih slobodnih teri­
torija, organizaciju proizvodnje i svih drugih društvenih
djelatnosti i kontinuirano funkcioniranje svih struktura na­
šega socijalističkog samoupravnog društvenog sistema na pri-
84
v r e m e n o zaposjednutom teritoriju. I s t o v r e m e n o se b o r b e n i m
djelovanjima na fronti slama napadna m o ć oružanih snaga
agresora, usporava t e m p o njihova nastupanja, i na taj se na­
čin osigurava prostor i stvara v r i j e m e operativnim sastavima
naših oružanih snaga za p r a v o v r e m e n manevar i uspješnu
borbu p r o t i v krupnih desanata i organizaciju i funkcionira­
nje sistema protuzračne obrane u vlastitoj pozadini.
Međuzavisnost borbenih djelovanja na fronti, privreme­
no zaposjednutom teritoriju i u našoj pozadini zahtijeva nji­
hovu potpunu usklađenost na ta tri strategijska prostora na­
šega jedinstvenog jugoslavenskog ratišta, i to u strategijskim
i operativnim, a često i u taktičkim razmjerima. P r i usklađi­
vanju borbenih djelovanja na fronti, p r i v r e m e n o zaposjed­
nutom teritoriju i u našoj pozadini uvijek će se polaziti od
toga gdje se u danom vremenu nalazi strategijsko težište
oružane borbe na ratištu, odnosno operativna težišta borbe­
nih djelovanja na vojištima i njihovim dijelovima.
K a d a je strategijsko ili operativno težište na fronti, o n d a
se djelovanja na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju uskla­
đuju s borbenim djelovanjima na fronti, i obratno. B o r b e n a
djelovanja na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju m o g u
biti težišno orijentirana u pravcu fronte ili u strategijsku du­
binu rasporeda oružanih snaga agresora, zavisno od potreba
k o j e će proizlaziti iz vojnostrategijske situacije na c i j e l o m
ratištu. Na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju izvodit će
se prvenstveno napadna borbena djelovanja taktičkih, ope­
rativnih i strategijskih razmjera. Obrambena borbena djelo­
vanja će se primjenjivati samo ako doprinose napadnim bor­
benim djelovanjima širih razmjera koja se poduzimaju na
fronti ili na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju. Radi spre­
čavanja pristizanja operativnih rezervi oružanih snaga agre­
sora na frontu i izvlačenja njegovih snaga s fronte kada su
naše oružane snage u ofenzivi, naše će jedinice na privre­
m e n o zaposjednutom teritoriju izvoditi i obrambene opera­
cije, k o j e će biti tijesno usaglašene s napadnim i obrambe­
nim operacijama naših snaga koje djeluju na fronti. I j e d n a
i druga borbena djelovanja uvijek čine organsku cijelinu —
međusobno se usklađuju, dopunjuju, isprepliću i zamjenjuju.
Borbena djelovanja u vlastitoj pozadini moraju osigurati
prostor i operativne uvjete za uspješno izvođenje operacija
85
2D12-0774
na fronti. Stoga se uvijek usklađuju s njima i dio su tih ope­
racija većih razmjera.
Međusobna zavisnost i stalna usklađenost borbenih dje­
lovanja na fronti, p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju i u
vlastitoj pozadini, osiguravaju jedan od naših osnovnih dok-
trinarnih principa strategijskog značenja, a to je neprekid­
nost djelovanja po cijeloj dubini strategijskog rasporeda oru­
žanih snaga agresora na našem ratištu, što je preduvjet za
vođenje uspješne oružane borbe, posebno u uvjetima najteže
moguće varijante agresije na našu zemlju.
OSNOVNA NAČELA RATNE VJEŠTINE
Načela ratne vještine su stavovi k o j i m a se usmjeravaju
pripreme i vođenje oružane borbe i borbenih djelovanja. Ona
se izvode iz znanstvene spoznaje zakonitosti oružane b o r b e
i usvojenih doktrinarnih stavova.
Originalnost načela naše ratne vještine ogleda se u nji­
hovom specifičnom sadržaju i načinu primjene. N j i h o v e oso­
bine proizlaze iz sadržajno drugačijih unutrašnjih veza i re­
lativno novih odnosa među pojavama u oružanoj borbi u
općenarodnomu o b r a m b e n o m ratu.
Načela ratne vještine mijenjaju se u skladu s promje­
nom objektivnih uvjeta i zakonitosti oružane b o r b e . Stoga
se moraju stvaralački primjenjivati, pronalaziti nova, teorij­
ski oblikovati i u praksi provjeravati.
Strategija oružane b o r b e utvrđuje ova načela: stalno
održavanje visokog stupnja borbene gotovosti, određivanje
cilja, određivanje težišta, jedinstvo oružane borbe, aktivnost
i inicijativu, manevar, iznenađenje, osiguranje od iznenađe­
nja, ekonomiju snaga, nametanje vlastitih oblika i načina vo­
đenja oružane b o r b e i borbenih djelovanja, jedinstveno ko­
mandiranje i neprekidnost sadejstva i suradnje.
Stalno održavanje visokog stupnja borbene
gotovosti
Stalno održavanje visokog stupnja borbene gotovosti je­
dinica, ustanova, komandi i štabova nužan je uvjet za spre-
86
čavanje iznenađenja, brz razvoj i p r a v o v r e m e n o poduzimanje
i uspješno izvođenje borbenih djelovanja i drugih aktivnosti.
Stupanj borbene gotovosti ocjenjuje se, u p r v o m redu,
po spremnosti i osposobljenosti jedinice, komande, štaba i
ustanove da organizirano i p r a v o v r e m e n o o t p o č n u i uspješ­
no izvedu borbena djelovanja i druge zadatke u skladu s pla­
n o v i m a upotrebe i k o n k r e t n o m b o r b e n o m situacijom. Da bi
se to p o s t i g l o , nužno j e : održavanje stabilnoga moralno-poli-
tičkog stanja, neprekidan politički rad i p r a v o v r e m e n o infor­
miranje, visoka stručna obučenost, disciplina, j e d i n s t v o i ho­
mogenost svakoga v o j n o g kolektiva, neprekidnost rukovođe­
nja i komandiranja, efikasno funkcioniranje sistema veza,
održavanje ratne tehnike i drugih materijalnih sredstava u
stanju k o j e o m o g u ć a v a njihovu efikasnu i p r a v o v r e m e n u
upotrebu.
U izgradnji i održavanju visoke borbene gotovosti izuzet­
no značenje i m a j u : maksimalno zalaganje starješina u radu,
njihov moralni lik, visoka stručna osposobljenost, organiza-
torske sposobnosti, odnos prema potčinjenima i samoinici­
jativa.
Održavanje visokog stupnja borbene gotovosti u toku ra­
ta zahtijeva izuzetne napore vojnika, starješina, štabova i ko­
mandi, efikasno funkcioniranje svih elemenata v o j n e organi­
zacije i sistema rukovođenja i komandiranja. Bitna pretpos­
tavka stalne borbene gotovosti jest visok borbeni m o r a l i
razina idejno-političke svijesti svih sudionika u oružanoj bor­
bi. Svaka jedinica, ustanova, komanda i štab obavezni su da
u svim situacijama — na o d m o r u , u pokretu, u b o r b i — po­
duzimaju sve m j e r e k o j e osiguravaju uspješno izvršenje za­
datka. Da bi se to postiglo, nužni' su uspjesi u izvršavanju
borbenih zadataka, d o b r o organiziran i intenzivan idejno-po-
litički i o d g o j n i rad, p r a v o v r e m e n o i istinito informiranje,
primjena stimulativnih mjera, poticanje i razvijanje inicija­
tive i dr. Od posebnog je značenja briga za ljude: r e d o v n a
prehrana, liječenje bolesnika i ranjenika, održavanje o p r e m e
i organiziranje o d m o r a .
V e l i k o značenje u održavanju visokog stupnja b o r b e n e
gotovosti jedinica imat će i njihovi uspjesi u oružanoj bor­
bi, te uspjesi drugih subjekata općenarodne obrane i dru­
štvene samozaštite.
87
 U održavanju visokog stupnja borbene gotovosti nužna
je stalna suradnja jedinica, komandi, štabova i ustanova oru­
žanih snaga sa svim drugim subjektima općenarodne obra­
ne i društvene samozaštite.
Određivanje cilja
Određivanje cilja razumijeva utvrđivanje realnosti i svr-
sishodnosti poduzimanja i vođenja borbenih djelovanja i
drugih aktivnosti u oružanoj borbi. Oilj m o r a uvijek biti od­
mjeren i usklađen s političkim, e k o n o m s k i m i v o j n i m potre­
bama i s r e a l n i m mogućnostima za n j e g o v o ostvarenje; ne­
usklađen odnos ima za posljedicu neuspjeh, nepotrebno tro­
šenje i zamaranje snaga i gubljenje vremena.
Realno određivanje cilja zahtijeva što potpunije pozna­
vanje situacije i shvatanje biti zadataka, te sposobnost pred­
viđanja mogućih obrta u toku izvođenja borbenih djelovanja.
Zavisno od procjene tih elemenata i dobivenog zadatka, od­
ređuju se jačina i sastav snaga i sredstava za postizanje po­
stavljenog cilja.
Krajnji je vojnostrategijski cilj naše oružane b o r b e raz­
bijanje, uništenje oružanih snaga agresora i njihovo protje­
rivanje s teritorija SFRJ. T a k o postavljen oilj m o ž e se pos­
tići postupno, ispunjavanjem posebnih i pojedinačnih cilje­
va na dijelovima ratišta i u o d r e đ e n i m periodima rata — u
strategijskim, operativnim i taktičkim razmjerima. U j e d n o j
situaciji cilj m o ž e biti uništenje i razbijanje većih ili manjih
grupacija agresora, a u drugoj — obrana i l i oslobađanje od­
ređenog prostora ili važnijih objekata, onemogućavanje ma­
nevra snagama neprijatelja ili dobivanje vremena. U svim
situacijama agresoru treba nanositi što veće gubitke, prven­
stveno u ljudstvu, j e r je to glavni način za postizanje povolj­
nog odnosa snaga i ostvarivanje općega vojnostrategijskog
cilja.
Načelo određivanja cilja ne smije sputavati inicijativu,
smanjivati ili isključivati odgovornost i aktivnost starješina,
komandi i štabova. Smisao njegove primjene je u t o m e da
uvijek osigura svrsishodnu djelatnost svih sudionika oružane
borbe — da znaju što žele i da, u skladu s tim, osiguraju
najpovoljniji odnos snaga za ostvarenje postavljenog cilja.
88
Određivanje težišta
Težište se izražava grupiranjem glavnih snaga i sredsta­
va na o n o m prostoru č i j i m se držanjem, o d n o s n o zauzima­
njem omogućava ostvarenje postavljenog cilja na najefikas­
niji i najracionalniji način. U napadu se to izražava određiva­
njem pravca glavnog udara, a u obrani — određivanjem te­
žišta obrane. P r i određivanju težišta, obavezno se m o r a ima­
ti u vidu ideja pretpostavljenog, cilj i zadatak j e d i n i c e i za­
daci jedinica na širem prostoru, posebno kada se planiraju
i i z v o d e borbena djelovanja operativnih i strategijskih raz­
mjera. Pri određivanju težišta polazi se od konkretnog odno­
sa snaga, karakteristika prostora i vremena, oblika oružane
borbe i načina vođenja borbenih djelovanja, te rasporeda i
mogućnosti drugih snaga općenarodne obrane i društvene
samozaštite na danom prostoru.
S o b z i r o m na c i l j , angažirane snage, sredstva i prostor,
težište m o ž e biti strategijsko, operativno i taktičko. Strate­
gijsko težište m o ž e biti na fronti ili na p r i v r e m e n o zaposjed­
nutom teritoriju.
Strategijsko težište je od općeg značenja za rat i oruža­
nu borbu u cijelosti. Određuje se planovima upotrebe oruža­
nih snaga, a u toku rata se p o m i č e u skladu s r a z v o j e m
vojnostrategijske situacije na ratištu. Doktrina općenarodne
obrane ne opredjeljuje nijedan d i o prostora k a o konstantno
strategijsko težište, č i j i m bi zaposjedanjem i ovladavanjem
agresor realizirao svoje krajnje političke i v o j n e ciljeve. Bu­
dući da je cjelokupni teritorij S F R J jedinstvena i nedjeljiva
strategijska cjelina i stalna operacijska osnovica naših oru­
žanih snaga, strategijsko težište bit će t a m o gdje se rješava
ishod strategijskih ciljeva u o d r e đ e n o m p e r i o d u rata.
>U napadu treba težiti glavni udar nanositi na pravcima
i po rajonima za agresora najosjetljivijim, odnosno o n i m či­
j i m se ovladavanjem njegove glavne snage d o v o d e u nepovo­
ljan borbeni položaj i tako stvaraju uvjeti za njihovo raz­
bijanje i uništenje. Da bi se to postiglo, često će biti svrsis­
h o d n o za pravac glavnog udara birati teže prohodno zemlji­
šte na k o j e m ratna tehnika agresora ne m o ž e doći do punog
izražaja.
89
 U obrani se težište izražava grupiranjem glavnih snaga
na pravcima, u rajonima i zonama od čijeg držanja u ru­
kama zavisi izvršenje zadatka i postizanje cilja obrane. Sna­
ge i sredstva d o v o d e se na težište obrane prije napada agre­
sora ili u toku njega, što zavisi od borbene situacije, ideje
manevra, inžinjerijskog uređenja položaja, naoružanja koje
neprijatelj upotrebljava, posebno nuklearnog, prostornih i
vremenskih uvjeta.
Pravac glavnog udara u napadu i težište obrane pomiču
se u skladu s promjenama borbene situacije, mogućnostima
i potrebama.
Jedinstvo oružane borbe
Jedinstvo oružane b o r b e razumijeva idejnu d funkcional­
nu povezanost i usklađenost borbenih djelovanja svih raz­
mjera i njihovu povezanost i usklađenost s drugim oblicima
borbe i općenarodnog otpora na cijelomu jugoslavenskom
ratištu. N j i m e se omogućava pravovremena, efikasna i racio­
nalna upotreba oružanih snaga kao cjeline i svakoga njihova
dijela za one zadatke čijim se izvršenjem najviše doprinosi
razbijanju i uništenju snaga agresora i realizaciji ciljeva op­
ćenarodnoga obrambenog rata. Ostvaruje se u strategijskim,
operativnim i taktičkim razmjerama na ratištu i vojištima,
odnosno u borbenim zonama i rajonima.
Jedinstvo oružane b o r b e u strategijskim razmjerama pro­
izlazi iz jedinstvenoga političkog i vojnostrategijskog cilja,
jedinstvenog ratišta, jedinstva oružanih snaga — Jugoslaven­
ske narodne armije i Teritorijalne obrane — i jedinstvenog
rukovođenja i komandiranja oružanim snagama. Jedinstvo
oružane borbe na strategijskoj se razini ostvaruje: angažira­
njem strategijskih grupacija, strategijsko^aperativnih i opera­
tivnih jedinica i operativnih sastava na jedinstvenomu jugo­
slavenskom ratištu u ostvarivanju jedinstvenoga strategij­
skog cilja; strategijskim m a n e v r o m snaga s j e d n o g vojišta
na drugo i n j i h o v o m u p o t r e b o m na o n o m dijelu ratišta gdje
to zahtijevaju interesi oružane borbe, bez obzira na njihovu
organizacijsku pripadnost; usklađenom u p o t r e b o m snaga na
kopnu, moru i u zraku, odnosno na fronti, p r i v r e m e n o za­
posjednutom teritoriju i u vlastitoj pozadini radi ostvariva­
nja jedinstvenoga vojnostrategijskog cilja.
90
Jedinstvo borbenih djelovanja u operativnim i taktičkim
razmjerama proizlazi iz potrebe objedinjavanja i usklađiva­
nja aktivnosti svih jedinica Jugoslavenske narodne a r m i j e i
T e r i t o r i j a l n e obrane u određenoj zoni — rajonu — radi po­
stizanja jedinstvenog cilja. Stoga svim snagama k o j e tu dje­
luju komandira, po pravilu, jedan komandant. U k o l i k o poje­
dine j e d i n i c e imaju specifične namjenske zadatke i nisu pot-
činjene t o m komandantu, jedinstvo borbenih djelovanja se
ostvaruje tijesnim sadejstvom koje organiziraju pretpostav­
ljeni komandanti.
Jedinstvo borbenih djelovanja zahtijeva od svih koman­
di, štabova i starješina da usklade i sinkroniziraju djelova­
nje jedinica i u o n i m situacijama kada bude onemogućen ne­
posredan utjecaj pretpostavljenih komandanata i kada se
prekine veza i z m e đ u komandanata jedinica k o j e djeluju na
o d r e đ e n o m prostoru. U takvim situacijama bitni činioci je­
dinstva b o r b e n i h djelovanja jesu idejna veza i maksimalna
samoinicijativa starješina, komandi i štabova. U k o l i k o v e z e
s pretpostavljenim komandama i štabovima budu prekinute,
sve j e d i n i c e su dužne da izvršavaju naređenja komandanta
čija je jedinica u toj borbenoj zoni i u o d r e đ e n o m vremen­
skom p e r i o d u glavni nosilac borbenih djelovanja.
Aktivnost i inicijativa
Aktivnost izražava neprekidnu težnju i praksu da se vla­
stite snage dovedu u aktivan položaj u odnosu prema agre­
soru. Aktivnost je neposredno povezana s inicijativom, koja
razumijeva stalnu poduzimljivost u otpočinjanju i izvođenju
borbenih djelovanja.
Aktivnost i inicijativa imaju svoju subjektivnu i objektiv­
nu dimenziju i odlučujuće doprinose da se u oružanoj b o r b i
svestrano p o k r e n u i maksimalno razvijaju stvaralačke spo­
sobnosti u izboru oblika i načina djelovanja, da se vlada si­
tuacijom i osigura sloboda akcije.
Aktivnost i inicijativa ispoljavaju se u svim oblicima
oružane b o r b e i svim v i d o v i m a i o b l i c i m a borbenih djelo­
vanja. N j i h o v glavni sadržaj je ofenzivnost izražena u težnji
da se, p r i m j e n o m složenijih oblika borbenih djelovanja na-
91
padnog karaktera ili postepenim prelaskom na takve oblike,
postignu što radikalniji ciljevi u razbijanju i uništenju agre­
sora. Aktivnost i ofenzivnost se, međutim, ne m o g u j e d n a k o
ispoljavati uvijek i na svakom mjestu. Aktivnost se m o ž e
zasnivati na smjelim ali realnim odlukama, i u najvećem
stupnju se m o ž e ostvariti u taktičkim razmjerima, naročito
u borbi na privremeno zaposjednutom teritoriju i u borbi
protiv zračnih desanata.
Manevar kao elemenat aktivnosti ostvaruje se na svim
razinama oružane borbe s ciljem da se snage dovedu u naj­
povoljniji položaj i grupiraju za djelovanje da se postigne
nadmoćnost i izvrši udar, odnosno da se izbjegne udar, do­
bije u vremenu, prenese težište, postigne iznenađenje ili osi­
gura sloboda djelovanja. Jedan od preduvjeta za ispoljava-
nje aktivnosti je velika taktička i operativna pokretljivost je­
dinica i sastava, od kojih se zahtijeva da se b r z o prilagođa-
vaju naglim promjenama situacije, da l a k o i b r z o mijenjaju
težište borbe, načine borbenih djelovanja i borbeni raspored.
I jedinice koje su manje motorizirane mogu, u o d r e đ e n i m
uvjetima, da budu pokretljivije i u borbi efikasnije od onih
koje su zasićene raznim borbenim sredstvima. Pokretljiviji
je onaj tko je sposobniji da u konkretnim uvjetima zemljišta
i vremena izvođenja operacija i bojeva djeluje brže i elas­
tičnije.
U strategijskim razmjerima, načelo aktivnosti i inicijati­
ve ostvaruje se postepeno u procesu oružane borbe. Zavisno
od vrste agresije i oblika oružane borbe, njegova primjena
prostorno i vremenski nije istovjetna. U obrani od agresije
s ograničenim ciljem, preuzimanje strategijske inicijative naj­
češće se poklapa s prelaskom u strategijski napad (ofenzivu)
na fronti. Međutim, u slamanju agresije s radikalnim ciljem,
zavisno od njezina toka i početnih rezultata, strategijska ini­
cijativa se poduzima postepeno, p r i m j e n o m svih oblika oru­
žane borbe i borbenih djelovanja, p r i čemu borbena djelo­
vanja na privremeno zaposjednutim dijelovima ratišta imaju
od samog početka izrazito ofenzivan karakter. Preuzimanje
strategijske inicijative u tim uvjetima poklapa se s prelaskom
pretežnog dijela oružanih snaga u strategijski napad.
Aktivnost i inicijative ostvaruju se na svim razinama
oružane borbe — strategijskoj, operativnoj i taktičkoj. Stra-
92
tegija p o t i č e slobodu djelovanja i osigurava uvjete za ispolja-
vanje najšire inicijative u operativnim i taktičkim razmje­
rima.
Manevar
M a n e v a r je skup radnji i postupaka kojima se vlastite
jedinice b o r b o m i p o k r e t o m dovode u povoljniji položaj pre­
ma neprijatelju na o d r e đ e n o m prostoru i u određeno vrije­
me, gdje i kada se treba izboriti za rješenje u borbi, b o j u i
operaciji. Svrha manevra je p r a v o v r e m e n o formiranje bor­
benog rasporeda, prenošenje težišta, vatre i udara, o d n o s n o
vješto i b l a g o v r e m e n o izbjegavanje vatre i udara neprijatelja.
Oblici manevra jesu frontalni p r o b o j , obuhvat, obilazak,
infiltracija, udar iz pozadine i vertikalni manevar. Frontalni
p r o b o j se uvijek izvodi u kombinaciji s drugim o b l i c i m a ma­
nevra. N a j v e ć i efekat se postiže istovremenom k o m b i n a c i j o m
više oblika manevra, p r i čemu udar iz pozadine i m a p o s e b n o
značenje. Svaki od primijenjenih oblika manevra treba da
sadrži i elemente iznenađenja, posebno u djelovanjima na
p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju. Jednostavnost je glav­
no obilježje svakog oblika manevra.
P r i m j e n o m različitih oblika manevra stvaraju se p o v o l j ­
ni uvjeti za istovremeni udar po snagama agresora na fronti,
na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju i u vlastitoj poza­
dini. P r i t o m je osnovni zadatak — nanijeti agresoru što v e ć e
gubitke, stegnuti ga i vezivati za određeni p r o s t o r i o b j e k t e ,
odnosno iskorišćavati svaku mogućnost za njegovo blokira­
nje, okruženje i uništenje. K o m b i n a c i j o m različitih o b l i k a
manevra m o ž e se bitno utjecati na mijenjanje odnosa snaga
u vlastitu korist i tako stvarati uvjete za uspješan ishod bor­
benih djelovanja. Inventivnost, umješnost i inicijativa u iz­
boru i izvođenju manevara bitne su kreativne osobine starje­
šina, komandi i štabova svih stupnjeva, koje treba stalno
njegovati i razvijati.
Iznenađenje
Iznenađenje je efekat koji se ostvaruje neočekivanim
v o j n i m , političkim, e k o n o m s k i m i psihološko-propagandnim
93
aktivnostima, primjenom neočekivanih borbenih djelovanja
po cilju, mjestu, vremenu i načinu izvršenja i p r i m j e n o m
novih i nepoznatih oružja i drugih sredstava ratne tehnike.
Iznenađenje m o ž e biti potpuno ili djelomično, a prema po­
sljedicama m o ž e imati strategijsko, operativno i taktičko
značenje.
Postizanjem iznenađenja mogu se ostvariti značajni re­
zultati i osjetno poboljšati i promijeniti eventualno nepovo­
ljan odnos snaga. Iznenadnom u p o t r e b o m snaga i sredstava
na način, u v r i j e m e i na prostoru k o j e agresor ne očekuje,
mogu se eliminirati ili znatno ublažiti vlastite slabosti koje
proizlaze iz eventualne tehničke inferiornosti i tako ostvariti
važni ciljevi za kraće vrijeme, s manje snaga i uz što manje
vlastitih gubitaka. Stoga u odlukama svih starješina uvijek
moraju biti sadržane i težnja i mogućnost za postizanje iz­
nenađenja. Inventivnost i vještina u postizanju iznenađenja
spadaju u one sposobnosti i vrline starješina i jedinica k o j e
treba stalno njegovati i usavršavati.
Strategijsko iznenađenje u suvremenim uvjetima teško
je ostvariti, ali ne i nemoguće. Upotreba nepoznatih borbe­
nih sredstava čiji bi efekat i m a o strategijske, pa i operativne
posljedice, također, neće biti česta pojava, mada se i s t o m
vrstom iznenađenja mora računati. N a š e mogućnosti za po­
stizanje strategijskog iznenađenja nalaze se, p r i j e svega, u
vitalnosti i sveobuhvatnosti sistema općenarodne obrane i
društvene samozaštite, u originalnosti naše ratne vještine i
u sposobnosti starješina, štabova i komandi da je stvaralački
primjenjuju u najtežim situacijama i u toku čitavog rata.
Za postizanje iznenađenja presudno značenje imaju ori­
ginalno zamišljene, znalački organizirane i dosljedno ostva­
rene mjere i aktivnosti kojima se agresor navodi na pogreš-
ne~žaključke i postupke. T o m e p o s e b n o m o g u doprinijeti bri­
žljivo provedene m j e r e maskiranja i obmanjivanja, budnost
i čuvanje tajnosti vlastitih namjera i odluka i efikasna upo­
treba vlastitih elektronskih sredstava. Raspolaganje potreb­
nim podacima, naročito o budućim namjerama i planovima
neprijatelja, jedan je od bitnih uvjeta za postizanje iznena­
đenja. U svemu t o m e je od velikog značenja uloga obavje­
štajne službe.
94
Osiguranje od iznenađenja
Realna opasnost od iznenađenja nameće potrebu da se
u oružanoj borbi i b o r b e n i m djelovanjima neprekidno podu­
zimaju mjere i postupci čiji je cilj eliminiranje mogućnosti
da nas agresor iznenadi ili svođenje na što manju m j e r u
efekata njegova iznenađenja. U našoj ratnoj vještini osigu­
ranje od iznenađenja obuhvaća: borbeno osiguranje, izviđač­
ke, obavještajne, kontraobavještajne i druge aktivnosti, sa­
mozaštitu organiziranu na najširoj osnovi, stalnu borbenu
gotovost svih subjekata društva, a posebno oružanih snaga.
Sposobnost da se osiguramo od iznenađenja, naročito
strategijskog, u snazi je i sveobuhvatnosti našeg sistema op­
ćenarodne obrane i društvene samozaštite d u originalnosti
doktrine oružane borbe. Sveobuhvatnim p r i p r e m a m a društva
i oružanih snaga za obranu i poduzimanjem mjera stalne mo-
bilizacijske i borbene gotovosti, opasnost od iznenadne agre­
sije svodi se na najmanju moguću mjeru. M i r n o d o p s k e pri­
p r e m e treba da budu sračunate, u p r v o m redu, na b r z o ot­
krivanje namjera potencijalnih agresora i efikasno reagira­
nje na svaki akt pritiska i agresije na SFRJ. To se postiže
sistematskim razvijanjem obrambene i samozaštitne sposob­
nosti, budnosti i sigurnosti društva i v i s o k o m b o r b e n o m go-
tovošću oružanih snaga u miru. Mogućnost iznenadne agresi­
je m o ž e se umanjiti ili otkloniti aktivnim djelovanjem oba­
vještajne službe, b o r b e n o m gotovošću i p r a v o v r e m e n o m mo­
bilizacijom i r a z v o j e m oružanih snaga i drugim aktivnostima
i mjerama. Praćenje, otkrivanje i procjenjivanje mogućnosti
i namjera agresora, poduzimanje konkretnih mjera i b r z o
reagiranje radi sprečavanja iznenađenja — stalan je proces
i obaveza svih subjekata općenarodne obrane i društvene
samozaštite u m i r u i ratu.
Uvažavanje načela osiguranja od iznenađenja u našoj
doktrini općenarodne obrane i njegova primjena prerastaju
o k v i r e ratne vještine, odnosno zadatke oružanih snaga. Osi­
guranje od iznenađenja m o ž e se postići samo zajedničkim
aktivnostima oružanih snaga i svih drugih subjekata sistema
općenarodne o b r a n e i društvene samozaštite. S a m o tako se
mogućnosti agresora da nas, na bilo koji način iznenadi, svo­
de na najmanju moguću mjeru.
95
 Temeljito poznavanje politike i ratnih doktrina poten­
cijalnih agresora, njihovih oružanih snaga i mogućnosti, a
prije svega pravovremeno otkrivanje namjera agresora pre­
ma SFRJ, omogućuju organima rukovođenja općenarodnom
obranom i društvenom samozaštitom i rukovođenja i koman­
diranja oružanim snagama da p r a v o v r e m e n o poduzimaju efi­
kasne mjere radi spriječavanja iznenađenja. Političke, eko­
nomske i vojne pripreme, i p r a v o v r e m e n o poduzimanje onih
mjera kojima se spriječava iznenadna agresija, moraju se
zasnivati na realnim procjenama o potencijalnim opasnosti­
ma iznenadnog napada na našu zemlju.
Ekonomija snaga
Ekonomija snaga jest upotreba jedinica i sastava na na­
čin koji omogućava da se postavljeni cilj ostvaruje u plani­
ranom vremenu i na o d r e đ e n o m prostoru, uz što manje vla­
stite gubitke. T a k o se napori u oružanoj b o r b i dovode u
sklad s rezultatima koji se žele postići i osigurava se racio­
nalan odnos između postavljenog cilja i opsega, stupnja na­
prezanja i efikasnosti angažiranja snaga.
Prilikom planiranja borbenih djelovanja sve komande,
štabovi i starješine moraju v o d i t i računa o t o m e da veli­
činu i sastav snaga o d r e d e u skladu s ciljem. A k o je za po­
stizanje određenog cilja izuzetno v a ž n o da se on ostvari u
što kraćem roku, opseg angažiranih snaga m o ž e biti i veći
od nužnog, ali ni tada angažirane snage ne smiju biti glo­
mazne i nagomilane i grupirane tako da otežavaju vlastiti
manevar, b r z o pregrupiranje i prenošenje težišta, odnosno
ne smiju biti unosan cilj agresoru za upotrebu borbenih
sredstava velike vatrene i udarne m o ć i .
Glavno je m j e r i l o ekonomične i racionalne upotrebe sna­
ga odnos i z m e đ u stupnja izvršenja zadatka i veličine vlastitih
gubitaka. K a d a b r o j n o manja i b o r b e n i m sredstvima slabije
opremljena jedinica pobijedi b r o j n o veću i u ratnoj tehnici
nadmoćniju jedinicu agresora, uz minimalne vlastite gubitke,
to je uspjeh koji zaslužuje najviše priznanje.
Ekonomija snaga se postiže i racionalnom raspodjelom
zadataka u oružanoj borbi i b o r b e n i m djelovanjima između
96
jedinica oružanih snaga i drugih subjekata općenarodne ob­
rane i društvene samozaštite, tako da se jedinice oružanih
snaga prvenstveno angažiraju u izvršavanju onih zadataka
koje ne m o g u izvršavati drugi subjekti.
Ekonomija snaga razumijeva i stalno poduzimanje mjera
zaštite, čuvanje jedinica od nepotrebnih gubitaka i napora i
od nesvrsishodnih marševa u teškim zemljišnim i atmosfer­
skim uvjetima, racionalno iskorišćavanje vremena i osigura­
nje povoljnih uvjeta za o d m o r , što redovniju prehranu ljud­
stva i redovit pregled tehnike.
Nametanje vlastitih oblika i načina vođenja
oružane borbe i borbenih djelovanja
U ratu se ne sukobljavaju samo oružane snage zaraćenih
strana, već i njihove doktrine. Strana koja uspijeva drugoj
neprekidno nametati svoje uvjete i načine vođenja oružane
borbe i borbenih djelovanja, iznenađivati neprijatelja s v o j i m
postupcima i d o v o d i t i ga u nepovoljne borbene i prostorne
uvjete, stječe važne prednosti, j e r stvara najpovoljnije mo­
gućnosti za iskorišćenje onih faktora na k o j i m a zasniva svo­
ju snagu i nadmoćnost.
N a m e t a n j e svojih oblika i načina vođenja oružane bor­
be i borbenih djelovanja agresoru jedan je od uvjeta da se
on što prije dovede u p o d r e đ e n položaj. N a š o m d o k t r i n o m
oružane b o r b e predviđene su objektivne i subjektivne mo­
gućnosti da se to postigne. A g r e s o r je prisiljen prihvaćati
borbena djelovanja ondje gdje mu se ona nameću, u uvjeti­
ma koji mu po prostoru, vremenu i načinu vođenja ne od­
govaraju. Na taj je način on prisiljen mijenjati svoje pla­
nove i odstupati od načina b o r b e koji najviše odgovaraju
njegovoj doktrini, strukturi oružanih snaga i naoružanju.
N a m e t a n j e agresoru uvjeta, v i d o v a i načina borbenih
djelovanja i načina njihova izvođenja k o j i mu onemogućava­
ju primjenu njegove doktrine spada, prvenstveno, u domenu
stvaralačke sposobnosti i inicijative u planiranju i izvođenju
borbenih djelovanja u strategijskim, operativnim i taktičkim
razmjerima. To se postiže vještim iskorišćenjem prostora i
vremena i stalnim b o r b e n i m djelovanjima i drugim aktivno-
7 97
stima kojima se agresoru onemogućava kontrola i iskorišće-
nje prostora, sprečava realizacija njegove doktrine »munjevi-
tog rata«, č i m e se on dovodi u sve podređeniji položaj.
Jedinstveno komandiranje i neprekidno
sadejstvo i suradnja
Jedinstvenim rukovođenjem i komandiranjem u oruža­
noj borbi u općenarodnomu o b r a m b e n o m ratu ujedinjavaju
se i usklađuju napori svih subjekata društva pri suprotstav­
ljanju agresoru i realiziranju ciljeva oružane b o r b e i opće­
narodnoga obrambenog rata. Da bi se to .postiglo, nužno je
idejno jedinstvo svih nosilaca oružane borbe, odnosno jedin­
stveno shvaćanje doktrine općenarodne obrane i oružane bor­
be u društvu i oružanim snagama.
Osnovu sistema rukovođenja i komandiranja oružanim
snagama čini razgranata mreža komandi i štabova s određe­
nim funkcijama i međusobnim odnosima. Oni su međusob­
no povezani sistemom veza. Osnovni odnos u sistemu ko­
mandiranja jest odnos subordinacije, tj. komandni odnos.
Pretpostavljeni imaju dužnost, p r a v o i odgovornost da do­
nose odluke i određuju zadatke, a potčinjeni — da te odlu­
ke i zadatke bezuvjetno, dosljedno i na vrijeme izvršavaju.
Prema tome, odluke komandanata (starješina) čine osnovu
angažiranja snaga i sredstava i načina njihove upotrebe. Od­
lukama se određuje cilj, utvrđuju zadaci i raspodjeljuju od­
govornosti za njihovo ostvarenje. Komandanti i komandiri
neposredno su odgovorni za svoju jedinicu i izvršenje dobi­
venih zadataka, a u svakoj jedinici i komandi odgovornost
potčinjenih se osigurava subordinacijom u p r v o m stupnju.
iU pripremi i vođenju oružane b o r b e i borbenih djelo­
vanja načelo jedinstvenog komandiranja zasniva se na je­
dinstvenom shvaćanju ciljeva i zadataka i uvažavanju načela
da se sve snage određene za izvršenje borbenog zadatka u
jednoj borbenoj zoni — rajonu potčinjavaju j e d n o m koman­
dantu. K o m a n d e , štabovi i jedinice istog ranga u principu
se ne prepotčinjavaju jedni drugima. U zoni borbenih djelo­
vanja mogu se potČinjavati i prepotčinjavati jedinice i ko­
mande, ali samo po odobrenju pretpostavljenih komanda-
98
na ta. U b o j e v i m a i operacijama koje zajednički izvode jedi­
nice Jugoslavenske narodne armije i Teritorijalne obrane,
pretpostavljeni komandanti tih jedinica prethodno regulira­
ju nadležnosti u komandiranju.
Sadejstvo se organizira između elemenata borbenog ra­
sporeda jedinice i sa susjednim jedinicama, a suradnja —
između jedinica oružanih snaga i drugih snaga općenarodne
obrane i društvene samozaštite k o j e sudjeluju u izvršenju
određenog zadatka.
Organizacija neprekidnog i čvrstog sadejstva svih sudio­
nika u borbenim djelovanjima obaveza je komandi svih stup­
njeva, o d g o v o r n i h za izvršenje zadatka. Pravovremeno, do­
b r o organizirano i p r o v e d e n o sadejstvo nužan je uvjet za
uspjeh svakoga borbenog djelovanja. U p r i p r e m i zadatka i
u toku njegova izvršenja m o r a se osigurati puna suradnja
komandi i štabova oružanih snaga i odgovarajućih društve­
nih subjekata sistema općenarodne obrane i društvene sa­
mozaštite d sadejstvo i z m e đ u snaga na fronti, na p r i v r e m e n o
zaposjednutom teritoriju i u vlastitoj pozadini. Suradnja za­
htijeva jedinstveno shvaćanje ciljeva oružane borbe i ostalih
oblika b o r b e i općenarodnog otpora, a ostvaruje se zajed­
ničkim r a d o m komande i štaba koji su o d g o v o r n i za izvrše­
nje b o r b e n o g zadatka i rukovodećih organa društvenih struk­
tura na t o m prostoru ili prisutnošću delegiranih predstavnika
odgovarajućih subjekata društva u komandama i štabovima
oružanih snaga, i obratno.
Jedinstveno rukovođenje i komandiranje ne umanjuje
potrebu samoinicijative svih stupnjeva komandi i štabova,
posebno u Teritorijalnoj obrani i visok stupanj samostalno­
sti u odlučivanju u skladu s uvjetima i konkretnim potre­
bama.
7*
2D12-0781
 GLAVA IV

O R U Ž A N E S N A G E SFRJ

Oružane snage SFRJ jedinstvena su oružana sila naših

radnih ljudi i građana, naroda i narodnosti. One su integral­
ni dio sistema općenarodne obrane i društvene samozaštite
i osnovni nosilac oružane borbe u općenarodnomu obram­
b e n o m ratu. Organizirane su, namijenjene, opremljene i os­
posobljene za v o đ e n j e oružane borbe u svim uvjetima opće­
narodnoga obrambenog rata, te za određene zadatke društve­
ne samozaštite u miru, izvanrednim prilikama i ratu.
Oružane snage S F R J , zajedno s drugim snagama općena­
rodne obrane i društvene samozaštite, štite interese svih na­
roda i narodnosti i svih radnih ljudi i građana socijalističke
samoupravne i nesvrstane Jugoslavije i izraz su n j i h o v e
spremnosti i odlučnosti da se uspješno obrane od svake agre­
sije. Oružane snage S F R J imaju narodni, socijalistički, revo­
lucionaran i obrambeni karakter i isključivo su n a m i j e n j e n e
za obranu z e m l j e i osiguranje mirne izgradnje socijalističko­
ga samoupravnog društva i nesvrstane vanjske politike.
Oružane snage S F R J sastoje se od Jugoslavenske narod­
ne armije i Teritorijalne obrane. Jugoslavenska narodna ar­
mija zajednička je oružana sila svih naroda i n a r o d n o s t i i
svih radnih ljudi i građana Jugoslavije. Teritorijalna o b r a n a
je najširi o b l i k organiziranja radnih ljudi i građana za oru­
žanu borbu, i o d r e đ e n e zadatke društvene samozaštite i naj­
širi oblik organiziranoga oružanog općenarodnog o t p o r a .
Jugoslavenska narodna armija i Teritorijalna obrana di­
j e l o v i su jedinstvenih oružanih snaga SFRJ. Osnove t o g j e ­
dinstva jesu: federativno uređenje i društveno-politički si-

101
stem socijalističkog samoupravljanja; karakter oružanih sna­
ga; jedinstven cilj i objekat zaštite; jedinstvena doktrina
oružane borbe; jedinstven p r o s t o r za vođenje oružane bor­
be; jedinstven sistem rukovođenja i komandiranja, jedin­
stveno vrhovno rukovođenje i komandiranje i jedinstvene os­
nove sistema materijalnog i zdravstvenog osiguranja.
NAMJENA I OSNOVNI ZADACI ORUŽANIH SNAGA
Oružane snage SFRJ namijenjene su zaštiti slobode, ne­
zavisnosti, suvereniteta, teritorijalne cjelokupnosti i Usta­
v o m Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije utvr­
đenoga društvenog uređenja. One štite i brane Jugoslaviju
kao društvemvpolitičku državnu zajednicu ravnopravnih na­
roda i narodnosti, njezin socijalistički samoupravni društve-
no-politički sistem i nezavisnu i nesvrstanu vanjsku politiku.
Zaštita i obrana tih vrijednosti zadatak su i obaveza svih sub­
jekata društva, a oružane snage, kao osnovni nosilac oružane
borbe, imaju u t o m e odlučujuću ulogu.
Oružane su snage S F R J u miru nezamjenljiv faktor od­
vraćanja od agresije. Borbena gotovost i spremnost oružanih
snaga, njihovo moralno-političko jedinstvo, vojnostručna os­
posobljenost, organiziranost i tehnička opremljenost osnov­
ni su uvjeti za uspješno ostvarivanje takve uloge.
Oružane snage namijenjene su za vođenje oružane bor­
be: na kopnu, m o r u i u zraku; na fronti, p r i v r e m e n o zapo­
sjednutom teritoriju i u vlastitoj pozadini; p r i m j e n o m fron-
talnoga, partizanskog i kombiniranog oblika oružane borbe;
u konvencionalnom i nuklearnom ratu, i za sve to se i ospo­
sobljavaju. Takva spremnost i sposobnost osigurava uspješ­
no suprotstavljanje svakoj mogućoj agresiji na SFRJ, pri
svakom odnosu snaga i u ratu različitog trajanja.
Polazeći od mogućih oblika ugrožavanja slobode, neza­
visnosti, teritorijalnog integriteta i društvenog uređenja SFRJ,
oružane snage mogu, p o d uvjetima predviđenim saveznim
zakonom, izvršavati i određene zadatke društvene samozaš­
tite i voditi borbu protiv snaga specijalnog rata u miru i u
ratu.
102
Oružane snage SFRJ se organiziraju, opremaju i obu­
čavaju za uspješno vođenje oružane borbe u skladu sa svo­
j o m n a m j e n o m i zadacima u miru i ratu. P r i t o m e su od
posebnog značenja: praćenje vojnonpolitičke situacije u svi­
jetu i procjena opasnosti k o j e prijete sigurnosti zemlje; pra­
ćenje razvoja oružanih snaga potencijalnih agresora i njiho­
vih doktrina; usavršavanje organizacije i tehničke opremlje­
nosti jedinica, u skladu sa suvremenim potrebama i vlasti­
t i m mogućnostima; obuka i o d g o j , a naročito moralno-poli-
tička, vojnostručna i psihofizička priprema ljudstva; mobi-
lizacijska priprema za uspješan i b r z razvoj i prelazak s
mirnodopske na ratnu organizaciju; izgradnja efikasnog si­
stema rukovođenja i komandiranja i sistema pozadinskog
osiguranja; održavanje visoke borbene gotovosti za uspješno
izvršavanje zadataka u ratu, posebno u njegovu p o č e t n o m
periodu.
Namjena i osnovni zadaci Jugoslavenske
narodne armije
Jugoslavenska narodna armija, kao udarni dio jedinstve­
nih oružanih snaga, okosnica je obrambenog sistema S F R J i,
zajedno s T e r i t o r i j a l n o m obranom, oslonac drugim snaga­
ma općenarodne obrane i društvene samozaštite u obavlja­
nju njihovih obrambenih zadataka. Namijenjena je za vođe­
nje oružane borbe na cijelomu jugoslavenskom ratištu u
uvjetima b i l o k o j e agresije na SFRJ. Ona svoje zadatke iz­
vršava u tijesnom sadejstvu sa snagama Teritorijalne obra­
ne i u suradnji sa s v i m snagama općenarodne obrane i dru­
štvene samozaštite.
Da bi se onemogućila iznenadna agresija, Jugoslaven­
ska narodna armija u m i r u održava visok stupanj borbene
gotovosti, k o j u povećava zavisno od stupnja opasnosti po si­
gurnost SFRJ. Stoga su osnovne snage kopnene vojske, rat­
nog zrakoplovstva i protuzračne obrane i ratne m o r n a r i c e
neprekidno u gotovosti za upotrebu.
Jugoslavenska narodna armija je osposobljena za vo­
đenje oružane b o r b e p r o t i v glavnih grupacija oružanih sna-
103
2D12-0783
ga agresora na kopnu, moru i u zraku, prvenstveno oklopno-
mehaniziranih, zrakoplovnih, pomorskih i desantnih snaga.
Osposobljena je za vođenje frontalnoga, kombiniranog i par­
tizanskog oblika oružane borbe u konvencionalnom i nukle­
arnom ratu.
Jugoslavenska narodna armija, u sadejstvu sa snagama
Teritorijalne obrane, a u suradnji s drugim snagama opće­
narodne obrane i društvene samozaštite i osloncem na cje­
lokupno stanovništvo, suprotstavlja se p o č e t n o m udaru agre­
sora i osigurava uspješno dovršenje mobilizacije, razvoj rat­
nih oružanih snaga i prelazak cjelokupnog sistema općena­
rodne obrane i društvene samozaštite i zemlje u cijelosti na
ratno stanje.
U početnom periodu rata Jugoslavenska narodna armi­
ja, zajedno s Teritorijalnom obranom i svim drugim snaga­
ma općenarodne obrane i društvene samozaštite, l o m i na­
padnu moć oružanih snaga agresora, posebno njegovah oklop-
nomehaniziranih snaga, sprečava brze p r o d o r e duž strate­
gijskih i operativnih pravaca, onemogućava zauzimanje važ­
nih objekata, posebno aerodroma, luka i prometnih čvorova
i postizanje većih početnih uspjeha oružanih snaga agreso­
ra koji bi hitnije utjecali na daljnji tok rata. Ona je nosilac
težišnih zadataka u protuoklopnoj borbi, protuzračnoj obra­
ni, pomorskoj obrani i protudesantnoj borbi. Početni period
rata je za oružane snage i zemlju u cijelosti najkritičniji, iz
čega proizlazi i značenje priprema u miru, posebno mirno­
dopskog ešelona JNA, za uspješno izvršavanje zadataka u
prvim danima rata.
Jugoslavenska narodna armija izvodi borbena djelovanja
pretežno u zahvatu strategijskih i operativnih pravaca i pro­
tiv glavnih snaga agresora. U sadejstvu sa snagama Teritori­
jalne obrane i p r i m j e n o m odgovarajućih oblika oružane bor­
be, vidova i oblika borbenih djelovanja i načina njihova vo­
đenja, neprekidno l o m i ofenzivnu m o ć agresora, osigurava
kompaktnost što većeg dijela teritorija SFRJ, stvarajući uv­
jete za poduzimanje ofenzivnih djelovanja i širokih razmje­
ra. U ofenzivnim djelovanjima operativnih i strategijskih raz­
mjera Jugoslavenska narodna armija je glavni nosilac udara,
vatre i manevra oružanih snaga.
104
Kopnena vojska
Oružana borba na jugoslavenskom ratištu — na kopnu,
m o r u i zraku — čini nedjeljivu cjelinu. Međutim, kopneni
prostor i m a odlučujuće značenje za obranu zemlje, j e r je
na njemu težište oružane borbe za sve v r i j e m e rata i u svim
uvjetima. T a k v o značenje kopnenog prostora utječe na veli­
činu, ulogu i zadatke kopnene vojske.
K o p n e n a vojska je vid Jugoslavenske narodne a r m i j e
namijenjen vođenju borbenih djelovanja na kopnenom dije­
lu jugoslavenskog ratišta. Ona je glavni i najbrojniji v i d Ju­
goslavenske narodne armije, osnovna snaga i nosilac oruža­
ne borbe i oslonac ostalim v i d o v i m a Jugoslavenske narodne
armije i snagama Teritorijalne obrane. Kopnena vojska se
suprotstavlja glavnini kopnenih i zrakoplovnih snaga agreso­
ra i njezina djelovanja odlučujuće utječu na uspjeh oružane
borbe u cijelosti. Snaga, mogućnosti, efikasnost i otpornost
kopnene vojske pojačavaju se djelovanjima ratnog zrakoplov­
stva i protuzračne obrane, ratne mornarice, Teritorijalne ob­
rane i aktivnostima svih drugih snaga općenarodne obrane
i društvene samozaštite.
K o p n e n a vojska je najotporniji v i d Jugoslavenske narod­
ne armije. Osposobljena je za vođenje oružane b o r b e u s v i m
uvjetima i p r i svakom odnosu snaga. Sposobna je v o d i t i du­
gotrajnu oružanu borbu p r i m j e n o m svih oblika oružane bor­
be, različitih vidova i oblika borbenih djelovanja i načina
njihova izvođenja •— na fronti, p r i v r e m e n o zaposjednutom
teritoriju i u vlastitoj pozadini.
K o p n e n a vojska, zajedno sa snagama ratnog zrakoplov­
stva i protuzračne obrane, ratne mornarice, Teritorijalne ob­
rane i d r u g i m snagama općenarodne obrane i društvene sa­
mozaštite, osigurava mobilizaciju i razvoj ratnih oružanih
snaga i svih drugih subjekata društva; v o d i borbu p r o t i v
glavnih grupacija agresora u zahvatu strategijskih i operativ­
nih pravaca i važnijih objekata na teritoriju, posebno p r o t i v
oklopnomehaniziranih snaga agresora; v o d i borbu protiv zrač­
nih i p o m o r s k i h desanata, posebno desanata operativnog i
strategijskog značenja.
K o p n e n a vojska treba da o d r ž i što veći dio kompaktno­
ga slobodnog teritorija i više kompaktnih slobodnih terito-
105
2D12-0784
rija na privremeno zaposjednutom teritoriju. U slučaju ve­
ćeg narušavanja kompaktnosti teritorija SFRJ, kopnena voj­
ska postepeno priiagođava svoju organizaciju, o b l i k e oruža­
ne borbe i načine izvođenja borbenih djelovanja u promije­
njenim uvjetima. U svim uvjetima ona m o r a očuvati borbenu
i manevarsku sposobnost za nanošenje snažnih udara snaga­
ma agresora na cijelom jugoslavenskom teritoriju.
Ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana
Ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana v i d su Jugo­
slavenske narodne armije namijenjen vođenju borbenih dje­
lovanja u zračnom prostoru i iz njega.
Zračni prostor jugoslavenskog ratišta ima strategijsko
značenje. Namjena, uloga i zadaci ratnog zrakoplovstva i
protuzračne obrane proizlaze iz značenja kopnenoga, zračnog
i pomorskog prostora.
Namjena ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane i nji­
hovi osnovni zadaci uvjetovani su, prije svega, karakteristi­
kama našeg ratišta, fizionomijom oružane borbe, posebno u
zračnom prostoru, i njihovim borbenim mogućnostima.
Ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana namijenjeno
je protuzračnoj obrani teritorija i jedinica oružanih snaga
i zrakoplovnoj podršci snaga kopnene vojske, ratne mornari­
ce i Teritorijalne obrane. Protuzračna obrana obuhvaća dje­
lovanje u okviru jedinstvene organizacije protuzračne obrane,
s težištem na zaštiti oružanih snaga i objekata od posebnog
značenja za općenarodnu obranu. Zrakoplovna podrška je sa­
stavni dio djelovanja grupacija i jedinica oružanih snaga
koje su nosilac zadatka. Protuzračna obrana teritorija i oru­
žanih snaga ima strategijsko značenje.
Osnovni zadaci ratnog zrakoplovstva i protuzračne obra­
ne jesu: borba za prevlast u z r a č n o m prostoru, izviđanje, va­
trena podrška i prevoženje. Te zadatke r a t n o zrakoplovstvo
i protuzračna obrana izvršava maksimalnim naprezanjem,
uporno, krajnje racionalno i uz najveću moguću ekonomiju
snaga.
Borba za prevlast u zračnom prostoru ostvaruje se: kon­
trolom zračnog prostora i obavještavanjem o naletima avđja-
106
cije agresora; o b r a m b e n i m djelovanjima borbene avijacije,
artiljerijsko-raketnih jedinica protuzračne obrane i ostalih
snaga koje sudjeluju u protuzračnoj obrani, napadnim dje­
lovanjima borbene avijacije i drugih snaga po z r a k o p l o v n i m
snagama agresora na zemlji. U borbi za prevlast u zračnom
prostoru sudjeluju i ostali vidovi Jugoslavenske narodne ar­
mije. Snage Teritorijalne obrane sudjeluju u toj b o r b i dje­
lovanjima po a e r o d r o m i m a i zrakoplovnim snagama i sred­
stvima agresora na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju. Bor­
ba za prevlast u zračnom prostoru m o ž e imati taktičko, ope­
rativno i strategijsko značenje, a m o ž e se ostvarivati na od­
r e đ e n o m prostoru i za o d r e đ e n o vrijeme.
Izviđanje iz zraka obuhvaća otkrivanje i praćenje snaga
i sredstava agresora na kopnu, moru i u z r a č n o m prostoru.
Težište izviđanja iz zraka je na prikupljanju podataka o nu­
klearnim, k e m i j s k i m i biološkim, oklopnomehaniziranim, zra­
koplovnim, p o m o r s k i m , zračnodesantnim i pomorskodesant-
n i m snagama agresora. Nosilac izviđanja je izviđačka avijaci­
ja, a dopunjava se angažiranjem ostalih zrakoplova u t o k u
izvršavanja njihovih namjenskih zadataka. Zavisno od karak­
tera i važnosti podataka i dubine na k o j o j se obavlja, izvi­
đanje iz zraka ima taktičko, operativno i strategijsko zna­
čenje.
Zrakoplovna vatrena podrška obuhvaća djelovanje avi­
jacije po snagama i objektima agresora na kopnu i m o r u . Iz­
vodi se za p o t r e b e jedinica kopnene vojske, ratne m o r n a r i c e
i Teritorijalne obrane radi jačanja njihove udarne i vatrene
moći. Ostvaruje se djelovanjem avijacije i naoružanih heli­
koptera po najvažnijim dijelovima borbenog rasporeda agre­
sora, p r i j e svega po n j e g o v i m zračnodesantnim i pomorsko-
desantnim snagama, oklopnomehaniziranim, raketnim i arti­
ljerijskim jedinicama, k o m a n d n i m mjestima i komunikaci­
jama. K a d a agresor upotrebljava nuklearna, kemijska i bio­
loška oružja, djelovanje po t i m snagama i sredstvima prio­
ritetan su zadatak avijacije.
P r e v o ž e n j e z r a č n i m putem obuhvaća operativna, materi­
jalna i sanitetska prevoženja i održavanje veza. Zračnim pu­
tem se p r e v o z e manje jedinice i zračni desanti, najnužnija
materijalna sredstva, dijelovi komandi i štabova, ranjenici
i sanitetske ekipe.
107
2D12-0785
 Ratna mornarica
Ratna mornarica je v i d Jugoslavenske narodne armije
namijenjen vođenju borbenih djelovanja na jadranskomu po­
morskom vojištu i na unutrašnjim plovnim putovima.
Namjena ratne mornarice i njezini zadaci opredijeljeni
su: značenjem jadranskoga p o m o r s k o g vojišta i unutrašnjih
plovnih putova za obranu i zaštitu SFRJ, utjecajem djelova­
nja i situacije na jadranskomu p o m o r s k o m vojištu na obra­
nu kopnenog dijela jugoslavenskog ratišta, značenjem odr­
žavanja pomorskih veza s prijateljskim zemljama i potreba­
ma za njima, mogućnostima potencijalnih agresora p r i dje­
lovanjima na Jadranskom moru i s mora, osobinama jadran­
skoga pomorskog vojišta i borbenim mogućnostima ratne
mornarice.
Ratna mornarica je namijenjena da u jedinstvu djelo­
vanja sa snagama kopnene vojske, ratnog vazduhoplovstva
i protuzračne obrane i Teritorijalne obrane, oslanjajući se na
druge snage općenarodne obrane i društvene samozaštite i
tijesno surađujući s njima, osigurava i brani suverenitet i te­
ritorijalni integritet SFRJ na jadranskomu p o m o r s k o m vo­
jištu; štiti interese i prava SFRJ na Jadranskom m o r u i od­
lučno brani pomorske granice i akvatorij Jugoslavije, uklju­
čujući obalu, o t o k e i unutrašnje p l o v n e putove; v o d i borbu
za prevlast na Jadranu, posebno u našemu teritorijalnom
moru.
Ratna mornarica mora biti stalno spremna da, u jedin­
stvu djelovanja s drugim snagama općenarodne obrane i dru­
štvene samozaštite, spriječi iznenadnu agresiju na jadran­
skomu p o m o r s k o m vojištu i osigura izvršenje mobilizacije.
Svojim udarnim pomorskim snagama i d i j e l o m obalskih sna­
ga vodi što istureniju aktivnu obranu na o t v o r e n o m moru,
koju pojačava s približavanjem snaga agresora našim teri­
torijalnim vodama. Cjelokupnim p o m o r s k i m i obalskim sna­
gama i drugim snagama obalske obrane odlučno brani naše
teritorijalne vode, o t o k e i obalu.
Osnovni zadaci ratne mornarice jesu: borba p r o t i v po­
morskih snaga agresora radi slabljenja njihove udarne m o ć i
i spriječavanja uspostave njihove prevlasti na Jadranu; obra­
na obale, otoka i obalnog mora i unutrašnjih plovnih puto-
108
va; borba p r o t i v pomorskih i zračnih desanata na moru, oba­
li i otocima; održavanje prevlasti u našemu obalnom moru;
osiguranje p o m o r s k o g p r o m e t a i podrška snagama kopne­
ne vojske i Teritorijalne obrane u djelovanjima na jadran­
skomu p o m o r s k o m vojištu i u zahvatu unutrašnjih plovnih
putova. Svoja djelovanja ratna mornarica neprekidno uskla­
đuje s djelovanjima na kopnenom dijelu ratišta.
Ratna mornarica se priprema i osposobljava za vođe­
nje borbenih djelovanja u svim uvjetima, primjenjujući, pri­
je svega, napadna djelovanja na o t v o r e n o m moru, ali i upor­
nu obranu u obalnom moru, na otocima i obali. Osposoblja­
va se i za vođenje borbenih djelovanja na privremeno zapo­
sjednutom teritoriju i akvatoriju jadranskoga p o m o r s k o g vo­
jišta i unutrašnjih plovnih putova, prilagođavajući svoju or­
ganizaciju i djelovanja partizanskom obliku oružane borbe.
U t i m uvjetima ratna mornarica i Teritorijalna obrana pri­
mjenjuju intenzivna ofenzivna djelovanja na cjelokupnomu
jadranskom p o m o r s k o m vojištu, prije svega p r o t i v pomor­
skih snaga agresora.
Riječna ratna flotila namijenjena je djelovanju na unut­
rašnjim p l o v n i m putovima. N j e z i n i osnovni zadaci jesu: za-
prečavanje i protuminska obrana unutrašnjih plovnih puto­
va, podrška jedinica kopnene vojske i Teritorijalne obrane
koje djeluju na zahvatu unutrašnjih plovnih putova i prevo-
ženja jedinica, borbenih i drugih materijalnih sredstava.
Namjena i osnovni zadaci Teritorijalne obrane
Teritorijalna obrana, kao najširi oblik organiziranoga
oružanog otpora i dio jedinstvenih oružanih snaga, organizi­
rana je na cijelom teritoriju i akvatoriju Jugoslavije na je­
dinstvenim osnovama, u skladu s potrebama d planovima ob­
rane i zaštite.
Teritorijalna obrana, zajedno s Jugoslavenskom narod­
n o m a r m i j o m i drugim snagama općenarodne obrane i dru­
štvene samozaštite, omogućava masovno sudjelovanje stanov­
ništva u oružanoj borbi, j e d n o v r e m e n o vođenje oružane bor­
be na s v i m dijelovima našeg ratišta na kojima bi se našle
snage agresora, borbenu kontrolu i osiguranje cjelokupnog
teritorija SFRJ, maksimalno angažiranje i korišćenje svih
109
2D12-0786
raspoloživih snaga i sredstava, i vođenje i dugotrajnoga op­
ćenarodnog obrambenog rata. Teritorijalna obrana omoguća­
va najdosljedniju primjenu ustavnih načela o neprikosnove­
n o m i neotuđivom pravu i dužnosti radnih ljudi i građana
na obranu i zaštitu i o nepriznavanju kapitulacije i okupacije.
Organiziranošću na cjelokupnom teritoriju, brojnošću,
visokom mobilizacijskom i borbenom gotovošću, s v o j o m na­
mjenom i zadacima u ratu i drugim izvanrednim prilikama,
Teritorijalna obrana djeluje u miru k a o važan faktor odvra­
ćanja od oružane agresije i drugih oblika ugrožavanja.
U slučaju neposredne ratne opasnosti i u drugim izvan­
rednim prilikama, jedinice Teritorijalne obrane m o g u obav­
ljati i poslove održavanja javnog reda i mira i druge zadat­
ke društvene samozaštite na osnovi odluke Predsjedništva
SFRJ.
Teritorijalna obrana i m a važnu ulogu i zadatke u b o r b i
protiv diverzantskih, terorističkih i drugih snaga specijal­
nog rata. Za te zadatke se, prije svega, angažiraju j e d i n i c e i
organi Teritorijalne obrane u mjesnim zajednicama, organi­
zacijama udruženog rada i općinama. U slučaju neposredne
ratne opasnosti i u d r u g i m izvanrednim prilikama, kada si­
tuacija nalaže, snage Teritorijalne obrane osiguravaju pri­
vredne, javne i druge objekte od diverzantskih, terorističkih
i drugih vrsta ugrožavanja. Snage Teritorijalne obrane se ne­
prekidno organizacijski, materijalno i stručno osposobljavaju
da skupa s m i l i c i j o m i drugim snagama sigurnosti izvršavaju
određene zadatke društvene samozaštite i v o d e borbu p r o t i v
snaga specijalnog rata u m i r u i ratu.
Teritorijalna obrana je osposobljena da, skupa sa snaga­
ma Jugoslavenske narodne armije i d r u g i m snagama opće­
narodne obrane i društvene samozaštite, izvodi borbena dje­
lovanja na cjelokupnom teritoriju i akvatoriju Jugoslavije
— na fronti, privremeno zaposjednutom teritoriju i u vla­
stitoj pozadini, u skladu sa s v o j o m n a m j e n o m i mogućno­
stima. Ona se posebno priprema i osposobljava za izvođenje
borbenih djelovanja na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritori­
ju i za borbenu kontrolu i osiguranje teritorija.
Teritorijalna obrana i z v o d i borbena djelovanja u sadej-
stvu sa snagama Jugoslavenske narodne armije. U određe­
nim uvjetima, naročito na p r i v r e m e n o zaposjednutom teri-
110
tori ju i u vlastitoj pozadini, jedinice Teritorijalne obrane iz­
vršavaju svoje zadatke i izvode borbena djelovanja i samo­
stalno. Ona izvršava svoje zadatke oslanjajući se na društve­
no-političke zajednice, mjesne zajednice, organizacije udru­
ženog rada i druge strukture društva i na cjelokupno sta­
novništvo.
Na privremeno zaposjednutom teritoriju snage Teritori­
jalne obrane, skupa sa snagama Jugoslavenske narodne ar­
m i j e ili samostalno, i u suradnji sa svim snagama općenarod­
ne obrane i društvene samozaštite, i z v o d e masovna borbena
djelovanja svih razmjera. N e p r e k i d n i m , prvenstveno ofenziv­
nim, borbenim djelovanjima: nanose agresoru gubitke u ljud­
stvu i materijalnim sredstvima; razvlače njegove snage i ote­
žavaju im kretanje i manevar; narušavaju njegov sistem ru­
kovođenja i komandiranja i opskrbe; sprečavaju stvaranje
organa kvislinške vlasti, vojnih formacija, političkih orga­
nizacija d b i l o kakvu suradnju s agresorom; osiguravaju i
štite stanovništvo od represalija, a materijalna, kulturna i
druga dobra od pljačke i uništavanja; sprečavaju agresora
da iskorišćava p r i v r e d n e kapacitete i prirodna bogatstva; stva­
raju povoljne uvjete za kontinuiran rad naše vlasti i društve­
no-političkih organizacija, i za funkcioniranje društveno-po-
litičkog sistema.
Osnovni o b j e k t i djelovanja jedinica Teritorijalne obrane
na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju jesu: komunikacije
cestovnog i željezničkog prometa i snage i sredstava agreso­
ra na njima; a e r o d r o m i i ostali zrakoplovni objekti i insta­
lacije; rajoni baziranja p o m o r s k i h snaga i njihova infrastruk­
tura; raketne i artiljerijske jedinice; opskrbne kolone; jedi­
nice na o d m o r u ; sistem telekomunikacija; komandna mjesta
i centri veze; snage i sredstva za elektronska djelovanja; skla­
dišta municije, goriva i drugog materijala, i snage i o b j e k t i
kojima agresor pokušava uspostaviti sistem vlasti i okupa­
ciju. Posebno značenje imaju borbena djelovanja jedinica
Teritorijalne obrane po agresorovim nuklearnim b o r b e n i m
sredstvima i d r u g i m sredstvima za masovno razaranje i uni­
štavanje.
N a č i n angažiranja snaga Teritorijalne obrane zavisi od
situacije na fronti, veličine p r i v r e m e n o zaposjednutog teri­
torija, jačine i rasporeda snaga agresora, vlastitih mogućno-
111
sti i konkretne borbene situacije. Borbena djelovanja na
privremeno zaposjednutom teritoriju moraju u svim uvjeti­
ma biti neprekidna, masovna i d o b r o organizirana, a snage
agresora na cijeloj dubini izložene stalnim udarima, što će ih
prisiljavati da se uvijek iznova b o r e za jedan isti teritorij,
razvlače i angažiraju velike snage i sredstva za vlastito osigu­
ranje. Sve to slabi agresorovu udarnu m o ć i onemogućava mu
uspostavljanje kontrole teritorija i dskorišćavanje materijal­
nih dobara i drugih izvora.
U vlastitoj pozadini snage Teritorijalne obrane obavlja­
ju borbenu kontrolu teritorije i zaštitu objekata na njemu;
osiguravaju organe vlasti i rukovodstva društveno-političkih
organizacija; osiguravaju privredne i javne objekte, objekte
cestovnoga, željezničkog, pomorskog, riječnog i zračnog pro­
meta i sistema veza d kulturna dobra; sudjeluju u borbi
protiv zračnih i pomorskih desanata; organiziraju protuzrač-
nu obranu važnih privrednih i javnih objekata; v o d e borbu
protiv ubačenih diverzantskih, terorističkih i drugih snaga
neprijatelja; u suradnji s m i l i c i j o m sudjeluju u održavanju
javnog reda i mira i sprečavanju svih pokušaja narušavanja
sistema općenarodne obrane i društvene samozaštite, i su­
djeluju u pripremanju i uređenju teritorija za vođenje oru­
žane borbe.
Na fronti se snage Teritorijalne obrane, prvenstveno, an­
gažiraju za izvođenje borbenih djelovanja na teže prohod­
nim i p o m o ć n i m pravcima; u obrani gradova i drugih nase­
ljenih mjesta i u borbama u njima; za djelovanja u među­
prostorima borbenog rasporeda jedinica Jugoslavenske na­
rodne armije; za aktivna djelovanja na b o k o v e i pozadinu
rasporeda agresora, prvenstveno po artiljerijskim d raketnim
položajima, drugim ešelonima, rezervama, komandnim mje­
stima, centrima veze, jedinicama za elektronska djelovanja,
pozadinskim ustanovama i drugim snagama i objektima u
dubini rasporeda snaga agresora angažiranih na fronti; u
obrani važnih privrednih, javnih i drugih objekata, i za osi­
guranje evakuacije i sklanjanja određenih institucija i mate­
rijalnih dobara.
U svim situacijama, Teritorijalna obrana onemogućava
uspostavljanje i djelovanje bilo kakvog oblika kvislinške vla­
sti i osigurava uvjete za neprekidno funkcioniranje našega
društveno-političkog sistema i ratne privrede.
112
ORGANIZACIJA ORUŽANIH SNAGA
Polazne osnove u organiziranju i izgradnji oružanih sna­
ga jesu: socijalistički samoupravni društveno-politički sistem,
federativno društveno uređenje, koncepcija i doktrina opće­
narodne obrane i društvene samozaštite, doktrina oružane
borbe u općenarodnomu o b r a m b e n o m ratu, vojno-politički
i geostrategijski položaj zemlje, ljudski potencijal i demo­
grafske karakteristike, ekonomske mogućnosti, karakteristi­
ke jugoslavenskog ratišta, iskustva iz našega narodnooslobo-
dilačkog rata, moguće agresije na SFRJ i doktrina i organi­
zacija oružanih snaga potencijalnih agresora.
Organizacijom oružanih snaga utvrđuju se: njihova ukup­
na jačina u m i r u i ratu; veličina i međusobni odnos Jugosla­
venske narodne armije i Teritorijalne obrane; podjela na vi­
dove, r o d o v e i službe i njihova veličina i međusobni odnos;
vrste i broj jedinica, stupanj i razmjeri njihova združivanja
i njihova organizacijska i formacijska struktura; sistem ru­
kovođenja i komandiranja, i sistem pozadinskog osiguranja.
Osnovni kriteriji od kojih se polazi u organiziranju i iz­
gradnji oružanih snaga jesu: jedinstvo, jednostavnost, eko­
nomičnost, elastičnost i univerzalnost njihove organizacije
i skladan razvoj oružanih snaga.
Jedinstvo organizacije proizlazi iz jedinstvenosti oruža­
nih snaga, njihove jedinstvene uloge i zadataka i jedinstve­
nog sistema rukovođenja i komandiranja. Osnove jedinstve­
ne organizacije oružanih snaga utvrđuje Predsjedništvo SFRJ.
Jedinstvo organizacije razumijeva i uvažavanje specifičnosti
svakog dijela oružanih snaga i svake jedinice, k o j e proizlaze
iz njihove namjene i uloge te njihovih zadataka u oružanoj
borbi.
Jednostavnost organizacije razumijeva takva organiza­
cijska rješenja koja omogućavaju uspješno rukovođenje i
komandiranje, materijalno i zdravstveno osiguranje, mobili­
zaciju i vođenje oružane borbe u svim ratnim uvjetima.
Ekonomičnost organizacije rješava proturječnosti izme­
đu potreba i mogućnosti u izgradnji i razvoju oružanih sna­
ga i njihovih dijelova, jedinica i sastava. Uvjetovana je mo­
gućnostima zemlje i p o t r e b o m stalne modernizacije oruža­
nih snaga. Ekonomičnost se postiže: uspostavljanjem što re-
8
113
2D12-0788
alnijih razmjera između Jugoslavenske narodne armije a Te­
ritorijalne obrane, između mirnodopskih d ratnih oružanih
snaga i između vidova, rodova i službi, a naročito između
borbenog i neborbenog dijela oružanih snaga; usklađivanjem
potreba za naoružanjem i v o j n o m o p r e m o m s ekonomskim
mogućnostima i mogućnostima proizvodnje u zemlji, uz naj­
nužniji uvoz; određivanjem prioriteta u opremanju vidova,
rodova i jedinica, zavisno od njihove uloge i zadataka u oru­
žanoj borbi.
Elastičnost organizacije uvjetovana je m o g u ć i m različi­
tim borbenim situacijama na našem ratištu i njegovim dije­
lovima i njihovim brzim promjenama. Ona se postiže: orga­
nizacijskim rješenjima koja osiguravaju brz prelazak oruža­
nih snaga iz mirnodopskog u ratno stanje; postojanjem je­
dinica relativno stalnog i promjenljivoga organizacijskog sa­
stava; različitim združivanjem jedinica rodova i službi; or-
ganizacijsko-formaoijskom strukturom jedinica koja omogu­
ćava uvođenje n o v o g naoružanja i vojne o p r e m e bez većih
promjena; jednostavnom organizacijom sistema rukovođenja
i komandiranja i sistema materijalnog i zdravstvenog osigu­
ranja.
Univerzalnost organizacije omogućava oružanim snaga­
ma uspješna borbena djelovanja u najrazličitijim uvjetima:
u svako doba dana i godine; u nepovoljnim vremenskim pri­
likama; na manevarskom i brdsko-planinskom zemljištu; u
konvencionalnom i nuklearnom ratu; na cjelokupnom rati­
štu — na fronti, p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju i u
vlastitoj pozadini; u svim oblicima oružane borbe — fron­
talnom, partizanskom i kombiniranom.
Skladan razvoj oružanih snaga osigurava najracionalniji
odnos i borbenu efikasnost Jugoslavenske narodne armije i
Teritorijalne obrane, vidova, rodova, službi i jedinica u skla­
du s uvjetima u kojima će se izvoditi borbena djelovanja i
oružana borba u cijelosti. Skladan razvoj je preduvjet za
maksimalno iskorišćenje borbenih i drugih mogućnosti oru­
žanih snaga u cijelosti, njihovih dijelova i svake jedinice
posebno.
114
Organizacija Jugoslavenske narodne armije
Jugoslavenska narodna armija je organizirana u v i d o v e ,
r o d o v e i službe, odnosno u odgovarajuće jedinice i ustano­
ve. Za izvršavanje određenih zadataka mogu se formirati i
privremeni sastavi.
Vidovi Jugoslavenske narodne armije jesu: kopnena voj­
ska, ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana i ratna mor­
narica.
Rodovi Jugoslavenske narodne armije jesu: pješadija,
oklopne i mehanizirane jedinice, artiljerija, artiljerijsko-ra-
ketne jedinice protuzračne obrane, inžinjerija, atomsko-biolo-
ško-kemijska obrana, veza, avijacija i p o m o r s t v o . R o d o v i se
dijele na vrste i specijalnosti, č i m e se bliže određuju namje­
na i specifičnosti pojedinih dijelova svakog roda.
Pješadija je najmasovniji, najuniverzalniji i najotporniji
r o d Jugoslavenske narodne armije i Teritorijalne obrane.
Opremljena je i osposobljena za vođenje borbenih djelovanja
na svakom zemljištu, u svako doba dana i godine i u svim
vremenskim uvjetima. Posebno je osposobljena za masovnu
i efikasnu protuoklopnu, protudesantnu i protupješadijsku
borbu. P r e m a namjeni, dijeli se na poljsku, brdsku, planin­
sku, mehaniziranu, zračnodesantnu i mornaričku.
Oklopne i mehanizirane jedinice su rod opremljen oklop­
nim b o r b e n i m vozilima — tenkovima, borbenim vozilima pje­
šadije i drugim. B o r b u v o d e , najčešće, iz svojih borbenih vo­
zila. Odlikuju se v e l i k o m pokretijivošću, snažnom v a t r o m ,
silinom udara i d o b r o m zaštitom. Oklopne jedinice su nami­
jenjene, prije svega, izvođenju napadnih djelovanja za pro­
tuoklopnu i protudesantnu borbu.
Artiljerija je r o d opremljen artiljerijskim (klasičnim i
raketnim) oružjima. Odlikuje se v e l i k o m vatrenom moći, ve­
l i k i m d o m e t o m i mogućnošću manevra vatrom. Osnovna na­
mjena artiljerije je vatrena podrška jedinica kopnene vojske
i Teritorijalne obrane, a na obali i ratne mornarice, i sudje­
lovanje u p r o t u o k l o p n o j , protudesantnoj, protuartiljerijsko-
-raketnoj i protupješadijskoj borbi, a na jadranskom pomor­
skom vojištu i u p o m o r s k o j obrani. P r e m a namjeni, dijeli
se na artiljeriju za podršku i protuoklopnu artiljeriju.
8' 115
 Artiljerijsko-raketne jedinice protuzračne obrane su rod
opremljen artiljerijskim i raketnim sredstvima protuzračne
obrane. Namijenjene su protuzračnoj obrani trupa i objeka­
ta na teritoriju. N a j v e ć i dio jedinica za protuzračnu obranu
teritorija nalazi se u sastavu ratnog zrakoplovstva i protu­
zračne obrane. Vrste artiljerijsko-raketnih jedinica protuzra­
čne obrane su raketne jedinice protuzračne obrane i artilje­
rijske jedinice protuzračne obrane.
Inžinjerija je r o d opremljen inžinjerijskim borbenim
sredstvima i o p r e m o m . Namijenjena je izvršavanju težišnih
zadataka u zaprečavanju, utvrđivanju i osiguranju komuni­
kacija, prevladavanju prirodnih i umjetnih prepreka i maski­
ranju. U sastavu inžinjerije nalaze se pionirske, putne, mo
stovne, jedinice za utvrđivanje, pontonirske, amfibijske, aero-
dromske, maskirne i inžinjerijsko-građevinske jedinice.
Atomsko-biololko-kemijska obrana je rod opremljen
namijenjen izvršavanju težišnih zadataka nuklearno-kemijsko-
-biološke kontrole i radiološko-kemijsko-biološke dekontami­
nacije. Obuhvaća izviđačke jedinice i jedinice za dekonta­
minaciju.
Veza je r o d opremljen sredstvima veze i kriptozaštite,
namijenjen realizaciji sistema veza za potrebe rukovođenja i
komandiranja u oružanim snagama. Vrste veza su bežična
(radio, radio-relejna, radio-troposferska, podvodna, signalna),
žična i kurirska.
Avijacija je osnovni r o d ratnog zrakoplovstva i protu­
zračne obrane i čini njegovu glavnu udarnu, manevarsku i
borbenu snagu. Odlikuje se velikim radijusom djelovanja,
brzinom leta, v e l i k o m nosivošću ubojnih sredstava i sposob­
nošću brzog manevra v a t r o m i p o k r e t o m . Dijeli se na lovač­
ku, lovačkoJbomihardersku, izviđačku, laku borbenu, transpor­
tnu, avijacijske jedinice za vezu i helikopterske jedinice.
Pomorstvo je osnovni r o d ratne mornarice i čini' njezi­
nu udarnu i manevarsku snagu. V r s t e tog roda su površinski
brodovi, podmornice, obalsko-artiljerijske i raketne jedinice,
jedinice veze i obalske službe osmatranja i javljanja, jedi­
nice za inžinjerijsko-podvodna i diverzantska djelovanja i
mornarička avijacija.
Službe u Jugoslavenskoj narodnoj armiji jesu: tehnička,
zrakoplovnotehnička, mornaričkotehnička, intendantska, sani-
116
tetska, veterinarska, prometna, građevinska, pravna, geodet­
ska, financijska, administrativna, hidrometeorološka i muzič­
ka. Službe se dijele na grane i specijalnosti. Namijenjene su
materijalno-tehničkom, zdravstvenom i drugom osiguranju,
odnosno potrebama oružanih snaga u miru i ratu, tako su
organizirane i opremljene.
R o d o v i i službe su jedinstveni za sve v i d o v e Jugoslaven­
ske narodne armije. Oni postoje i u Teritorijalnoj obrani, u
skladu s njezinom ulogom, potrebama i zadacima.
Kopnena vojska
Kopnena vojska je organizirana u jedinice i ustanove.
Za izvršenje određenih zadataka m o g u se formirati i privre­
i meni sastavi. Prema veličini i zadacima koje izvršavaju, je­
dinice kopnene vojske m o g u biti taktičke, operativne i stra-
tegijsko-operativne. Taktičke jedinice su četa (baterija), ba-
taljon ( d i v i z i o n ) , puk, brigada i divizija; operativna jedinica
je korpus, a strategijsko-operativna — armija. M o g u biti je-
dnorodne ili združene, stalna ili promjenljiva sastava.
Četa (baterija) i bataljon (divizion) osnovne su taktičke
jedinice stalne formacije i različite namjene. Najčešće su
rodovskog sastava ili sastavljeni od pojedinih vrsta određe­
na roda. č e t a i bataljon se obrazuju i u okviru pojedinih
službi. Bataljon može biti sastavljen i od više rodova. U
tom slučaju, bataljon je osnovna združena taktička jedinica.
Te jedinice čine osnovu za osnivanje združenih taktičkih je­
dinica.
Puk je osnovna, a brigada viša združena taktička jedi­
nica promjenljiva sastava. U kopnenoj vojsci m o g u se formi­
rati različite vrste pukova i brigada: pješadijske, brdske, pla­
ninske, lake, partizanske, oklopne, motorizirane, mehanizira­
ne, protuoklopne, artiljerijske, protuzračne obrane, inžinje-
rijske, veze i druge.
Divizija kopnene vojske je najviša združena taktička je­
dinica promjenljiva sastava. Zavisno od namjene, m o g u se
osnovati pješadijske, brdske, lake, partizanske, motorizira­
ne i mehanizirane i oklopne divizije. Divizija čini osnovnu
manevarsku i udarnu snagu kopnene vojske za djelovanje
117
u zahvatu operativnih pravaca i na desantnim prostorijama
operativna značenja. U svom sastavu m o ž e imati više razli­
čitih brigada, pukova i samostalnih bataljona, što zavisi od
njihove namjene i konkretnih uvjeta. U diviziji se, zavisno
od namjene i zadatka, združuju: pješadijske, brdske, planin­
ske, lake, partizanske, motorizirane, mehanizirane, oklopne,
protuoklopne, artiljerijske i druge vrste brigada, pukova, ba­
taljona, diviziona i drugih jedinica rodova i službi. U odre­
đenim uvjetima divizija kopnene vojske m o ž e biti osnova za
formiranje privremenoga operativnog sastava.
Korpus je operativna jedinica kopnene vojske promjen­
ljiva sastava namijenjena izvođenju operacija. U svom sa­
stavu može imati više divizija, brigada, pukova i drugih od­
govarajućih jedinica rodova i službi. Zadatke izvršava u sa­
stavu armije, strategijske grupacije ili samostalno.
Armija je strategijsko-operativna jedinica kopnene voj­
ske promjenljiva sastava, namijenjena izvođenju operacija
na vojištu i l i dijelu vojišta. U s v o m sastavu m o ž e imati više
divizija, samostalnih brigada, pukova, bataljona i drugih je­
dinica rodova i službi, a u određenim uvjetima m o ž e imati
i korpuse. Zadatke izvršava samostalno, u sastavu strategij­
ske grupacije ili u jedinstvu s drugim strategijsko-operativ-
nim jedinicama i privremenim sastavima kopnene vojske,
snagama ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, ratne
mornarice i Teritorijalne obrane. Armija izvršava zadatke
kojima se postižu operativni ili strategijski ciljevi.
Za izvršavanje određenih zadataka na samostalnim prav­
cima ili prostorijama, posebno za protudesantnu borbu i ob­
ranu većeg grada, za djelovanje na i z d v o j e n o m taktičkom i l i
operativnom pravcu, te za izvršavanje drugih zadataka, u ok­
viru kopnene vojske mogu se osnivati privremeni združeni
sastavi različite jačine i namjene: borbene i taktičke grupe
i združeni taktički odredi — za izvršavanje taktičkih zadata­
ka, i operativne grupe — za izvršavanje operativnih zadata­
ka. Veće privremene sastave čine jedinice kopnene vojske i
Teritorijalne obrane.
U određenim uvjetima, za izvođenje operacija strategij­
skog značenja, m o g u se formirati i strategijske grupacije
k o j e objedinjuju sve snage Jugoslavenske narodne armije i
Teritorijalne obrane na vojištu ili dijelu ratišta. U svom sa-
118
stavu m o g u i m a t i : dvije do tri armije kopnene vojske, snage
Teritorijalne obrane j e d n e ili više socijalističkih republika
ili pokrajina, jedan ili više samostalnih korpusa kopnene
vojske, cjelokupne snage ratne mornarice i obalske obrane,
ili njihov d i o , korpus ratnog zrakoplovstva i protuzračne ob­
rane i druge samostalne operativne jedinice ili sastave.
Ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana
Ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana imaju u s v o m
sastavu snage i sredstva za protuzračnu obranu i snage i sred­
stva za zrakoplovnu podršku. Snage i sredstva za protuzrač­
nu obranu d i j e l o m m o g u biti angažirani za zrakoplovnu po­
dršku i obratno.
U sastavu ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane os­
novni r o d o v i su avijacija i artiljerijsko-raketne jedinice pro­
tuzračne obrane, a osnovna služba je zrakoplovnotehnička.
Uz to, u sastavu ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane
nalaze se i jedinice drugih rodova: veze, inžinjerije, atomsko-
-biološko-kemijske obrane, pješadije, te različite službe.
U ratnom zrakoplovstvu i protuzračnoj obrani osnivaju
se taktičke i operativne jedinice. Taktičke jedinice su eska-
drila, četa (baterija), bataljon ( d i v i z i o n ) , puk, brigada i d i v >
zija protuzračne obrane, a operativna jedinica je zrakoplov­
ni korpus.
Eskadrila je osnovna taktička jedinica avijacije stalne
formacije. M o ž e biti avijacijska i helikopterska, a p r e m a
vrsti zrakoplova i namjeni — izviđačka, lovačka, lovačko-bom-
barderska, lake borbene avijacije, transportna, za vezu, za
protupodmornička djelovanja i helikopterska.
Osnovne taktičke jedinice artiljerijsko-raketnih jedinica
protuzračne obrane stalne formacije jesu raketna i artilje­
rijska baterija i raketni i artiljerijski divizion jednorodna
ili mješovita sastava.
Avijacijski puk je jednorodna taktička jedinica promjen­
ljiva sastava. Sastoji se od više istovrsnih ili raznovrsnih es­
kadrila. Zavisno od vrste letjelica i namjene, avijacijski puk
m o ž e biti lovački, lovačko-bombarderski, helikopterski, tran­
sportni, mješoviti i drugi. U sastavu ratnog zrakoplovstva i
119
2D12-0791
protuzračne obrane osniva se i puk za zračno osmatranje,
javljanje i navođenje ( Z O J I N ) , raketni puk protuzračne obra­
ne, laki artiljerijsko-raketni puk protuzračne obrane i drugi.
Avijacijska brigada je viša združena taktička jedinica
promjenljiva sastava. Sastoji se od većeg broja različitih es-
kadrila. Zavisno od namjene i vrste letjelica, osnivaju se:
brigada za podršku jedinica kopnene vojske, brigada za po­
dršku ratne mornarice i obalske obrane, transportna avija­
cijska brigada i druge. U sastavu ratnog zrakoplovstva i pro­
tuzračne obrane m o g u se osnovati raketne ili artiljerijsko-
-raketne brigade protuzračne obrane, padobranske brigade i
druge.
Divizija protuzračne obrane najviša je združena taktič­
ka jedinica ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane. Pro­
mjenljiva je sastava, namijenjena protuzračnoj obrani važ­
nih objekata, određenih zona teritorija i jedinica, sastava i
grupacija oružanih snaga. U svom sastavu m o ž e imati veći
broj različitih jedinica, a njezinu osnovnu snagu čine jedi­
nice lovačke avijacije, raketne jedinice protuzračne obrane,
jedinice zračnog osmatranja, javljanja i navođenja, jedini­
ce protuavionske artiljerije i jedinice veze.
Zrakoplovni korpus je operativna jedinica ratnog zrako­
plovstva i protuzračne obrane, promjenljiva sastava. N a m i ­
jenjen je zrakoplovnoj podršci j e d n e ili više strategijsko-ope-
rativnih jedinica kopnene vojske, snaga ratne mornarice i
obalske obrane, ili jedne strategijske grupacije, i za protu-
zračnu obranu najvažnijih objekata teritorija i jedinica, sa­
stava i grupacija oružanih snaga. Sačinjavaju ga jedinice avi­
jacije, artiljerijsko-raketne jedinice protuzračne obrane, je­
dinice zračnog osmatranja, javljanja i navođenja, padobran­
ske jedinice, jedinice veze, zrakoplovne baze i druge jedini­
ce i ustanove.
Ratna mornarica i obalska obrana
Sastav ratne mornarice čine pomorske, obalske i riječne
snage, te mornaričke ustanove na kopnu.
Pomorske snage čine osnovu ratne mornarice. Namijenje­
ne su za djelovanje na akvatoriju jadranskoga p o m o r s k o g
120
vojišta. Obuhvaćaju površinske b r o d o v e borbene i p o m o ć n e
namjene, p o d m o r n i c e , ronilačke jedinice, jedinice pomorskih
diverzanata i mornaričku avijaciju. Sastoje se od udarnih po­
morskih snaga i obalskih pomorskih snaga.
Udarne su p o m o r s k e snage namijenjene za ofenzivna
djelovanja, prvenstveno na o t v o r e n o m moru, i za borbu za
prevlast u o b a l n o m m o r u i na njegovim prilazima. Osnovu
tih snaga čine raketne topovnjače, raketni čamci, torpedni
čamci, veliki patrolni brodovi, podmornice, jedinice pomor­
skih diverzanata i protubrodski helikopteri.
Obalske p o m o r s k e snage su namijenjene za djelovanje
i kontrolu u o b a l n o m m o r u i za osiguranje p o m o r s k o g pro­
meta. Osnovu tih snaga čine patrolni brodovi, patrolni čamci,
minopolagači, minolovci, desantni b r o d o v i i čamci, ronilačke
jedinice i protupodmornički helikopteri.
P o m o r s k e snage se formiraju u odrede, divizione, flotile,
brigade i flotu. O d r e d i divizion jesu osnovne istovrsne tak­
tičke jedinice udarnih i obalskih pomorskih snaga. Brigada
je viša istovrsna taktička jedinica udarnih pomorskih snaga,
a flotila je združena taktička jedinica obalskih p o m o r s k i h
snaga. Flota je združena operativna jedinica ratne mornari­
ce, formirana od udarnih i obalskih pomorskih snaga.
Za određene borbene zadatke p o m o r s k e snage se organi­
ziraju u p r i v r e m e n e združene plovne sastave: borbene grupe,
taktičke grupe i združene taktičke sastave i združene mor­
naričke odrede.
Obalske snage ratne mornarice obuhvaćaju obalsko-arti­
ljerijske i raketne jedinice, jedinice za inžinjerijsko-podvod-
na djelovanja i jedinice v e z e i obalske službe osmatranja i
javljanja. Uz te snage, u obalskoj obrani na jadranskomu po­
m o r s k o m vojištu sudjeluju i združene i rodovske jedinice
kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane
i Teritorijalne obrane.
Snage obalske obrane namijenjene su za djelovanja na
k o p n e n o m dijelu jadranskoga p o m o r s k o g vojišta, na obali
i otocima. Oslonac su p o m o r s k i m snagama u njihovim dje­
lovanjima. Osnovu tih snaga čine obalske snage ratne mor­
narice, mornarička pješadija, artiljerijsko-raketne jedinice
protuzračne obrane, inžinjerijske jedinice te druge združe­
ne i rodovske jedinice kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva
121
2D12-0792
i protuzračne obrane i Teritorijalne o b r a n e namijenjene za
izvođenje pomorske obrane i za borbu p r o t i v pomorsko-zrač-
nih desanata na jadranskomu p o m o r s k o m vojištu. Organizi­
rane su u taktičke i združene jedinice. M o g u biti samostalne
i u sastavu vojnopomorskog sektora ili v o j n o p o m o r s k o g upo­
rišta.
Vojnopomor&M sektor je operativna jedinica obalske ob­
rane. Različitog je sastava. Objedinjava sve snage obalske
obrane u određenoj zoni i dio obalskih pomorskih snaga.
Namijenjen je za obranu obalnog mora, otoka, obale i rajo­
na baziranja pomorskih snaga i za osiguranje uvjeta za dje­
lovanje udarnih pomorskih snaga. Zadatke izvršava u sadej-
stvu s jedinicama flote, ratnog zrakoplovstva i protuzračne
obrane, kopnene vojske i Teritorijalne obrane, te drugim
snagama općenarodne obrane i društvene samozaštite koje
se nalaze i djeluju u zoni njegove odgovornosti.
V o j n o p o m o r s k o uporište je združena taktička jedinica
obalske obrane promjenljiva sastava. N a m i j e n j e n o je za ob­
ranu većeg otoka ili grupe otoka. Služi i kao istaknuta baza
i oslonac za djelovanje pomorskih snaga. N a l a z i se u sasta­
vu vojnopomorskog sektora.
Sve snage namijenjene za obranu jadranskoga pomor­
skog vojišta objedinjene su u intervidovsku strategljsko-ope-
rativnu grupaciju promjenljiva sastava u koju ulaze snage
ratne mornarice na jadranskomu p o m o r s k o m vojištu i odgo­
varajuće snage kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva i protu­
zračne obrane i Teritorijalne obrane. Osnovu te grupacije či­
ne snage ratne mornarice k o j e su nosilac udarne m o ć i na
moru i prilazima obali. K o m a n d i r a n j e svim t i m snagama
ostvaruje K o m a n d a Ratne mornarice i obalske obrane.
Za pozadinsku podršku snagama ratne mornarice i obal­
ske obrane na jadranskomu p o m o r s k o m vojištu razvijen je
sistem pozadinskog osiguranja, čiju osnovu čine mornaričko-
-pozađinske baze u kojima su integrirani elementi svih služ­
bi Jugoslavenske narodne armije.
Riječna ratna flotila je združena taktička jedinica ratne
mornarice namijenjena za izvođenje borbenih djelovanja na
unutrašnjim p l o v n i m putovima. U s v o m sastavu i m a ratne
brodove raznih vrsta, jedinice za inžinjerijsko-podvodna i di-
122
verzantska djelovanja i pozadinske jedinice. Snage riječne
ratne flotile i njezini dijelovi načelno se potčinjavaju odgo­
varajućoj a r m i j i kopnene vojske u čijoj zoni djeluju.
Organizacija Teritorijalne obrane
Teritorijalna obrana je organizirana na c i j e l o m terito­
riju i akvatortiju Jugoslavije u osnovnim i d r u g i m organiza­
cijama udruženog rada, mjesnim zajednicama, općinama, so­
cijalističkim autonomnim pokrajinama i socijalističkim re­
publikama i drugim društveno-političkim zajednicama. Sa­
stoji se od štabova, jedinica i ustanova i drugih oblika or­
ganiziranja radnih ljudi i građana za općenarodni oružani
otpor.
Organiizacijsko-formacijska struktura štabova, jedinica i
ustanova T e r i t o r i j a l n e obrane u osnovi je jedinstvena za ci­
j e l i teritorij SFRJ, ali i d o v o l j n o elastična i prilagođena po­
trebama i uvjetima vođenja oružane b o r b e u p o j e d i n i m kra­
j e v i m a z e m l j e . Štabovi i jedinice su, po pravilu, različitog
sastava, zavisno od namjene, zadataka i konkretnih uvjeta.
Štabovi Teritorijalne obrane organizirani su u socijalis­
t i č k i m republikama i socijalističkim autonomnim pokrajina­
ma, regionalnim zajednicama (zonski štabovi, štabovi zajed­
nica općina i gradski štabovi Teritorijalne o b r a n e ) i općina­
ma, v e ć i m m j e s n i m zajednicama i v e ć i m organizacijama ud­
ruženog rada. U općinama s v e ć i m b r o j e m mjesnih zajed­
nica i organizacija udruženog rada m o g u se formirati i ra-
jonski štabovi Teritorijalne obrane. Zonski štabovi, štabovi
zajednica općina i gradski štabovi ujedinjavaju rukovođenje
i komandiranje snagama Teritorijalne obrane u više općina.
Gradski štabovi se osnivaju u g r a d o v i m a s više općina. U
v e l i k i m g r a d o v i m a m o g u se osnovati zajedničke k o m a n d e
obrane grada k o j e operativno ujedinjavaju snage Jugoslaven­
ske n a r o d n e a r m i j e i Teritorijalne obrane na o d r e đ e n o m pro­
storu, a m o g u biti u nadležnosti Teritorijalne obrane ili Ju­
goslavenske narodne armije.
Jedinice Teritorijalne obrane različita su formacijska sa­
stava, p o č e v š i od grupe boraca i odjela do brigade. Organi­
zacija i formacija jedinica Teritorijalne obrane prilagođene
123
 su potrebama djelovanja u različitim uvjetima: na ravniča-
stom, brdskom i planinskom zemljištu, za djelovanja na oba­
li i otocima, za djelovanja na moru, za djelovanja u gradovi­
ma i drugim naseljenim mjestima, za diverzantska djelova­
nja, za borbu p r o t i v specijalnih snaga, za obranu industrij­
skih i drugih privrednih objekata, za osiguranje javnih obje­
kata i ustanova. Za djelovanje na moru, p l o v n i m rijekama,
kanalima i jezerima, formiraju se mornaričke, riječne i je­
zerske jedinice, a od privredne i sportske avijacije — avija-
cijske jedinice Teritorijalne obrane. Zavisno od namjene,
jedinice Teritorijalne obrane m o g u biti prostorne i mane­
varske.
Prostorne jedinice Teritorijalne obrane organizirane su
na teritorijalnom principu i neposredno su vezane za svoj
matični teritorij. Formiraju se u mjesnim zajednicama, or­
ganizacijama udruženog rada i općinama. Različita su forma­
cijska sastava, p o č e v od grupe ili odjela do teritorijalnog ba­
taljona i odreda. N j i h o v a osnovna namjena je borbena kon­
trola teritorija, zaštita i osiguranje funkcioniranja društve­
nih struktura i privrednih, javnih i drugih objekata, izvođe­
nje borbenih djelovanja na svojem teritoriju i izvršavanje
određenih zadataka društvene samozaštite. M o g u biti pješa­
dijske, diverzantske, protudiverzantske, inžinjerijske, protu­
avionske, jedinice veze, atomsko-biološko-kemijske obrane,
izviđačke, kurirske, pozadinske, jedinice naoružanih brodo­
va, nastavne, dopunske i druge.
U mjesnim su zajednicama prostorne snage Teritorijal­
ne obrane organizirane u odjele, v o d o v e i čete, a po potre­
bi i u veće jedinice. Prema zadacima k o j e obavljaju, m o g u
se formirati i grupe za borbu i o t p o r u gradovima, za pro­
tuoklopnu borbu, zaprečavanje, obavještajno-izvdđačku dje­
latnost, osiguranje tajnih mjesta prijelaza na rijekama, ku­
rirske zadatke i slično. Borbene grupe m o g u djelovati samo­
stalno iako su organizacijski u sastavu v o d o v a i četa mjes­
nih zajednica. Svaka mjesna zajednica organizira j e d i n i c e
Teritorijalne obrane, s t i m što njihovu jačinu i organizaciju
prilagođava vlastitim mogućnostima i konkretnim uvjetima.
Veće mjesne zajednice m o g u imati i jedinice Teritorijalne
obrane po ulicama, zaseocima i selima.
124
U o s n o v n i m i drugim organizacijama udruženog rada,
zavisno od njihove veličine i potreba, formiraju se različite
jedinice Teritorijalne obrane — od odjela do bataljona i
odreda. U složenim organizacijama udruženog rada, čije se
osnovne organizacije udruženog rada nalaze na teritoriju
iste općine, m o g u se formirati i jače jedinice — brigade. U
v e ć i m i značajnijim organizacijama udruženog rada formi­
raju se i artiljerijsko-raketne jedinice protuzračne obrane
i jedinice za protudesantnu i protuoklopnu borbu. U speci­
jaliziranim organizacijama udruženog rada, čija je djelatnost
od posebnog značenja za oružanu borbu, m o g u se f o r m i r a t i
putne, građevinske, inžinjerijske, transportne, tehničke, sani­
tetske i druge jedinice.
U općinama se formiraju prostorne jedinice Teritorijal­
ne obrane jačine do bataljona, odnosno odreda četnog sasta­
va. Osim toga, formiraju se diverzantske i protudiverzantske
jedinice, a po potrebi i odredi za protudesantnu i protuok­
lopnu b o r b u i za zaprečavanje. U p r i m o r s k i m općinama, na
obalama mora, rijeka i jezera i na otocima, formiraju se
j e d i n i c e T e r i t o r i j a l n e obrane prilagođene za borbena djelo­
vanja u t i m uvjetima.
Manevarske jedinice Teritorijalne obrane formiraju se
u b r i g a d e namijenjene za borbena djelovanja na širem pro­
storu vojišta i ratišta, u skladu sa situacijom i p o t r e b a m a .
Zadatke izvršavaju na fronti, p r i v r e m e n o zaposjednutom te­
ritoriju i u vlastitoj pozadini. Borbena djelovanja i z v o d e u
sadejstvu s p r o s t o r n i m jedinicama Teritorijalne obrane i je­
dinicama Jugoslavenske narodne armije i l i samostalno i s
osloncem na druge snage općenarodne obrane i društvene
samozaštite.
Za izvršenje određenih taktičkih i operativnih zadataka
m o g u se f o r m i r a t i grupe odreda, grupe brigada i d i v i z i j e
T e r i t o r i j a l n e obrane.
RUKOVOĐENJE I KOMANDIRANJE O R U Ž A N I M SNAGAMA
Rukovođenje i komandiranje oružanim snagama S F R J
dijelovi su jedinstvenog sistema rukovođenja o p ć e n a r o d n o m
o b r a n o m i društvenom samozaštitom. Opredijeljeni su soci-
125
jalističkim samoupravnim društveno-političkim sistemom,
koncepcijom općenarodne obrane i društvene samozaštite,
doktrinom oružane borbe i organizacijom oružanih snaga. Na
rukovođenje i komandiranje bitno utječu geostrategijski po­
ložaj zemlje, karakteristike ratišta, fizionomija eventualnog
rata, ratna tehnika, posebno elektronika i tehnička sredstva
veze.
Osnovna načela rukovođenja i komandiranja
Rukovođenje i komandiranje oružanim snagama treba
da budu jedinstveni, neprekidni, elastični, efikasni, operativ­
ni i sigurni.
Jedinstvo rukovođenja i komandiranja osigurava efikas­
no i racionalno usmjeravanje svih napora društva i oružanih
snaga u p r i p r e m a m a i vođenju oružane borbe. Jedinstvo ru­
kovođenja i komandiranja temelji se na doktrinarnom stavu
0 jedinstvu oružanih snaga i jedinstvu oružane b o r b e na ci­
j e l o m u jugoslavenskom ratištu. Osnovu jedinstva rukovođe­
nja i komandiranja čine jedinstvo vojno-političkog cilja, idej-
no-političko jedinstvo komandi, štabova, jedinica i starješi­
na, jedinstvena doktrina općenarodne obrane i oružane bor­
be, i jedinstvene osnove organizacije oružanih snaga. Jedin­
stvo rukovođenja i komandiranja postiže se jasno definira­
nim nadležnostima, pravima i o d g o v o r n o s t i m a svih komandi
1 štabova oružanih snaga i drugih subjekata općenarodne ob­
rane i društvene samozaštite u p r i p r e m a m a i upotrebi oruža­
nih snaga.
(Unutrašnji odnosi u rukovođenju i komandiranju zasni­
vaju se na: jednostarješinstvu, k o j i m se izražavaju nedjelji­
vo pravo u odlučivanju i o d g o v o r n o s t starješina za donesene
odluke i njihovu realizaciju; subordinaciji, k o j o m se osigu­
rava bezuvjetno izvršavanje odluka i naređenja pretpostav­
ljenih, uz puno stvaralaštvo i inicijativu potčinjenih; sadej-
stvu Jugoslavenske narodne a r m i j e i Teritorijalne obrane,
vidova, rodova i jedinica oružanih snaga i njihovoj suradnji
s drugim subjektima općenarodne obrane i društvene samo­
zaštite, i prepotčinjavanju jedinica Teritorijalne obrane od­
govarajućim komandama Jugoslavenske narodne a r m i j e i je­
dinica Jugoslavenske narodne a r m i j e komandama i štabovi­
ma Teritorijalne obrane.
126
Jedinstvo rukovođenja i komandiranja osigurava Pred­
sjedništvo SFRJ — V r h o v n a komanda, kao najviši organ ru­
kovođenja i komandiranja oružanim snagama u m i r u i ratu.
Samostalnost komandanata u donošenju odluka m o r a uvijek
biti u skladu s o p ć o m direktivom i ciljevima k o j e određuje
Predsjedništvo S F R J — V r h o v n a komanda, odnosno pretpo­
stavljeni starješina. Centralizirano rukovođenje i komandira­
nje dolazi više do izražaja u p o č e t n o m i završnom p e r i o d u
rata, kada je težište djelovanja na fronti i u frontalnom ob­
liku oružane borbe. Samostalnost i inicijativa se ispoljavaju
naročito u k o m b i n i r a n o m i partizanskom obliku oružane
borbe.
Jedinstvo rukovođenja i komandiranja oslanja se na je­
dinstven sistem veza i kriptozaštite u oružanim snagama i
njegovu povezanost s drugim sistemima veza u zemlji radi
korišćenja i međusobnog dopunjavanja i zamjene.
Neprekidnost razumijeva stalno ostvarivanje rukovođe­
nja i komandiranja oružanim snagama u m i r u i ratu. Od po­
sebnog je značenja osigurati neprekidnost rukovođenja i ko­
mandiranja u toku mobilizacije i u p o č e t n o m p e r i o d u rata.
To zahtijeva organiziranu kadrovsku i tehničku pripremlje­
nost komandiranja u miru, naročito na strategijskom i stra-
tegijsko-operativnom stupnju. N e p r e k i d n o s t se osigurava je­
dinstvom doktrinarnih pogleda, organizacijsko-formacijskim
i tehničkim rješenjima, uvježbavanjem komandi, štabova i
jedinica i neposrednim k o n t a k t o m pretpostavljenih s potči-
njenima, pokretljivošću k o m a n d i i štabova, održavanjem ve­
za u više kanala, osnivanjem više komandnih mjesta, ospo-
sobljenošću nižih k o m a n d i i štabova da p r i m e ulogu više
komande, i osiguranjem rezervnih sredstava.
Za n e p r e k i d n o rukovođenje i komandiranje nužne su efi­
kasne i sigurne veze komandiranja, sadejstva i suradnje i
kriptozaštita. Povezivanje različitih sistema veza u jedinstven
sistem veza S F R J , njegovo pretvaranje u tehničko-tehnološku
i eksploatacijsku cjelinu i stalno moderniziranje sa stajališta
potreba o b r a n e — zajednička je briga oružanih snaga i dru­
štveno-političkih zajednica, posebno federacije.
Da bi sistem rukovođenja i komandiranja uspješno funk­
cionirao u ratu, nužno je da se u m i r u stalno usavršava i
da se k o m a n d e i štabovi uvježbavaju za rad u ratu i najne-
p o v o l j n i j i m uvjetima.
127
 Od izuzetnog je značenja osiguranje neprekidnosti ru­
kovođenja i komandiranja jedinicama u složenim b o r b e n i m
situacijama, posebno u uvjetima intenzivnoga elektronskog
ometanja, prekida veza, uništenja dijelova ili cijelih komandi
i centara veza. U slučaju uništenja određene komande ili šta­
ba, njihovu ulogu preuzima najviša, odnosno prva potčinjena
komanda ili štab istog ranga, ako p r e t h o d n o nije drugačije
regulirano. Stoga treba stalno razvijati sposobnost starješi­
na, komandi, štabova i jedinica da odlučuju i djeluju inici­
jativno, u skladu s o p ć o m zamisli pretpostavljenog, doktri­
nom općenarodnoga obrambenog rata i oružane borbe. Pre­
kid veza u bilo kojoj situaciji ne smije biti razlog za prekid
djelovanja i aktivnosti starješina i jedinica.
Elastičnost rukovođenja i komandiranja razumijeva spo­
sobnost svake komande i štaba oružanih snaga da svoj rad,
grupiranje i borbena djelovanja jedinica prilagođavaju pro­
mjenama situacije. Brze promjene situacije i različiti uvjeti
izvođenja borbenih djelovanja često će zahtijevati formira­
nje privremenih sastava oružanih snaga i prepotčinjavanje
komandi i jedinica.
Elastičnost rukovođenja i komandiranja postiže se stva­
ranjem odgovarajućih privremenih sastava i komandi za iz­
vršenje konkretnog zadatka, prepotčinjavanjem jedinica Te­
ritorijalne obrane komandantima jedinica Jugoslavenske na­
rodne armije i jedinica Jugoslavenske narodne armije ko­
mandantima štabova i jedinica Teritorijalne obrane, pravo­
vremenim mijenjanjem nadležnosti komandi i štabova u ob­
jedinjavanju borbenih djelovanja svih snaga k o j e djeluju na
određenom pravcu, u zoni ili na vojištu.
Efikasno i operativno rukovođenje i komandiranje posti­
že se neprekidnim praćenjem i t e m e l j i t o m p r o c j e n o m situa­
cije, pravovremenim donošenjem odluka i naređenja i pre­
nošenjem na potčinjene, utjecanjem na njihovo p r o v o đ e n j e
i pravovremenim reagiranjem na nastale promjene, č e s t e i
nagle promjene situacije i kratki r o k o v i izvršavanja zadata­
ka zahtijevaju maksimalnu operativnost u radu komandi i
štabova. Rezultat borbenih djelovanja glavno je m j e r i l o ope­
rativnosti i efikasnosti rada komandi i Štabova. Inicijativa i
smjelo preduzimanje odgovornosti spadaju m e đ u nužne uv­
jete za efikasno rukovođenje i komandiranje. Brzina i ope-
128
rativnost rada komandi i štabova moraju, istovremeno, osi­
gurati donošenje valjanih odluka i kvalitetno rukovođenje i
komandiranje jedinicama u toku izvođenja borbenih djelo­
vanja.
Efikasnosti rukovođenja i komandiranja neposredno do­
prinose izgradnja i stalno usavršavanje funkcionalne i eko­
nomične organizacije, obučenost i uvježbanost komandi i
štabova da u skraćenom postupku kvalitetno obavljaju svo­
je zadatke, pojednostavljenje i svođenje na najmanju mjeru
borbene dokumentacije i popuna komandi i štabova kvalifi­
ciranim k a d r o m . Materijalno-tehnička opremljenost k o m a n d i
i štabova sredstvima za p o k r e t i štapski rad u pokretu po­
većava njihovu efikasnost. Efikasno rukovođenje i komandi­
ranje m o r a se osigurati i u uvjetima nedovoljne materijalno-
-tehničke opremljenosti.
Sigurnost rukovođenja i komandiranja zahtijeva protu-
elektronsko osiguranje, kriptozaštitu saopćenja, zaštitu svih
informacija i fizičko osiguranje komandi, štabova i sistema
veza. Sigurnost se postiže pokretljivošću komandi i štabova
i n j i h o v i m r a s p o r e d o m po k o m a n d n i m mjestima, korišće-
njem p r i r o d n i m i umjetnim o b j e k t i m a i maskiranjem, uvo­
đenjem tehničke o p r e m e koja štiti elektronska sredstva, pri­
m j e n o m operativno-taktičkih mjera i postupaka, i z r a d o m i
aktiviranjem lažnih komandnih mjesta, kriptozaštitom saop­
ćenja u telefonskom i telegrafskom saobraćaju i kriptozašti­
t o m drugih tajnih podataka koji se prenose sredstvima veza.
Zaštita i sigurnost spadaju među bitne preduvjete za sigur­
nost rukovođenja i komandiranja u m i r u i ratu. Jednovre-
mena primjena tih organizacijskih, tehničkih, taktičkih, od­
nosno operativnih m j e r a zaštite, u skladu sa situacijom, osi­
gurava najveću sigurnost rukovođenja i komandiranja.
Organizacija sistema rukovođenja i komandiranja
S i s t e m rukovođenja i komandiranja u oružanim snaga­
ma u organizacijskom i funkcionalnom pogledu obuhvaća:
funkcije Predsjedništva S F R J — V r h o v n e komande, kao naj­
višeg organa rukovođenja i komandiranja oružanim snagama
u m i r u i ratu; Savezni sekretarijat za narodnu obranu, u
9 129
funkciji organa koji obavlja štapske poslove za potrebe
Predsjedništva SFRJ — V r h o v n e komande; komiteta za op­
ćenarodnu obranu i društvenu samozaštitu; komande i šta­
bove oružanih snaga svih razina rukovođenja i komandira­
nja, njihovu organizacijsko-formacijsku strukturu, međusob­
ne veze i odnose, funkcije i organizaciju rada; odnose i veze
komandi i štabova oružanih snaga s rukovodstvima društve­
no-političkih zajednica, društveno-političkih organizacija, or­
ganizacija udruženog rada i drugih struktura društva, i siste­
me veza i druga materijalno-tehnička sredstva kojima se osi­
gurava rukovođenje i komandiranje. Sastavni dio sistema ru­
kovođenja i komandiranja jest informacijski sistem — pri­
kupljanje, obrada, raspodjela, korišćenje i čuvanje informa­
cija nužnih za rukovođenje i komandiranje.
U sistemu rukovođenja i komandiranja posebnu ulogu
i zadatke imaju savjeti, komisije i drugi savjetodavni organi,
te vojni kolektivi koji svojim r a d o m i prijedlozima pomažu
nadležnim starješinama u obavljanju njihovih poslova.
Sistem rukovođenja i komandiranja organiziran je po ra­
zinama — strategijskoj, strategijsko-operativnoj, operativnoj
i taktičkoj. Strategijska razina obuhvaća rukovođenje i ko­
mandiranje oružanim snagama kao cjelinom na č i t a v o m te­
ritoriju Jugoslavije u miru i ratu i rukovođenje i komandi­
ranje strategijskim grupacijama kada se one formiraju. Stra­
tegijska razina rukovodi d komandira p r e k o komandi i šta­
bova strategijsko-operativne i operativne razine koji su mu
neposredno potčinjeni. Strategijsko-operativna razina obu­
hvaća rukovođenje i komandiranje strategijsko-operativnim
i operativnim jedinicama i grupacijama Jugoslavenske narod­
ne armije i snagama Teritorijalne obrane u socijalističkim
republikama i socijalističkim autonomnim pokrajinama. Stra­
tegijsko-operativna razina rukovodi i komandira p r e k o ko­
mandi i štabova operativne i taktičke razine, koji su mu ne­
posredno potčinjeni. Operativna razina obuhvaća rukovođe­
nje i komandiranje operativnim jedinicama a sastavima. Ope­
rativna razina rukovodi i komandira p r e k o komandi i šta­
bova taktičke razine koji su mu neposredno potčinjeni. Tak­
tička razina obuhvaća rukovođenje i komandiranje taktič­
kim jedinicama Jugoslavenske narodne armije i Teritorijalne
130
obrane. Taktička razina rukovodi i komandira p r e k o koman­
di taktičkih jedinica i odgovarajućih štabova ili neposredno.
Predsjedništvo SFRJ je najviši o r g a n rukovođenja i ko­
mandiranja oružanim snagama SFRJ u miru i ratu. Pred­
sjedništvo S F R J : utvrđuje sistem rukovođenja i komandira­
nja oružanim snagama u skladu s Ustavom i Z a k o n o m o
općenarodnoj obrani S F R J ; utvrđuje osnove planova razvoja
oružanih snaga i plan razvoja Jugoslavenske narodne armi­
j e ; utvrđuje osnove organizacije oružanih snaga i organi­
zaciju i formaciju Jugoslavenske narodne armije; prati pro­
vođenje utvrđene politike rukovođenja i komandiranja oru­
žanim snagama; utvrđuje plan upotrebe oružanih snaga u
slučaju rata i naređuje upotrebu oružanih snaga u m i r u ;
daje smjernice za poduzimanje mjera priprema i mobilizi­
ranja oružanih snaga i smjernice za usklađivanje p r i p r e m a i
planova Jugoslavenske narodne a r m i j e i Teritorijalne obra
ne; propisuje m j e r e pripravnosti oružanih snaga u slučaju
neposredne ratne opasnosti i u drugim izvanrednim prili­
kama i naređuje njihovo p r o v o đ e n j e i stavljanje oružanih
snaga ili dijela oružanih snaga u stanje pripravnosti; utvrđu­
je osnove naoružavanja i opremanja oružanih snaga; utvrđu­
je vojnoteritorijalnu podjelu zemlje; donosi osnovna pravila
i druge akte k o j i se odnose na strategiju oružane b o r b e ,
mobilizaciju, razvoj i upotrebu oružanih snaga; donosi pro­
pise o obuci oružanih snaga i vojnoj disciplini i druge p r o ­
pise p r e d v i đ e n e saveznim z a k o n o m ; na prijedlog nadležnoga
republičkog, o d n o s n o pokrajinskog organa imenuje i razrje­
šava dužnosti komandanta Teritorijalne obrane republike,
odnosno komandanta Teritorijalne obrane autonomne po­
krajine; obavlja i druge poslove rukovođenja i komandira­
nja oružanim snagama, na osnovi Ustava SFRJ i saveznih
zakona i u okviru njih.
U obavljanju navedenih poslova Predsjedništvo S F R J
donosi smjernice, direktive, pravila, odluke, naredbe i dru­
ge akte.
Predsjednik Predsjedništva SFRJ, u ime Predsjedništva,
ostvaruje komandiranje oružanim snagama u skladu s Usta­
v o m SFRJ, saveznim z a k o n o m i odlukama i stavovima Pred­
sjedništva SFRJ.
9*
131
 Funkciju najvišeg organa rukovođenja i komandiranja
oružanim snagama SFRJ u ratu Predsjedništvo SFRJ obav­
lja u svojstvu V r h o v n e komande oružanih snaga SFRJ. Štap-
ske poslove Vrhovne komande u ratu obavlja Savezni sekre­
tarijat za narodnu obranu.
Predsjedništvu SFRJ, kao najvišem organu rukovođenja
i komandiranja, neposredno su potčinjeni savezni sekretar
za narodnu obranu, komandanti armija, ratnog zrakoplov­
stva i protuzračne obrane, ratne mornarice i obalske obrane,
samostalnih korpusa i Teritorijalne obrane socijalističkih
republika i socijalističkih autonomnih pokrajina, te koman­
danti privremenih strategijskih grupacija kada se one for­
miraju.
Predsjedništvo SFRJ m o ž e , o d l u k o m o upotrebi oru­
žanih snaga, predvidjeti određena prava i obaveze komiteta
za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu u pogle­
du upotrebe dijelova Teritorijalne obrane. K a d je k o m i t e t
za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu na osnovi
odluke Predsjedništva SFRJ poduzeo m j e r e u vezi s upotre­
b o m pojedinih dijelova Teritorijalne obrane, komandant Te­
ritorijalne obrane, odnosno starješina jedinice Teritorijalne
obrane postupa po odluci komiteta.
Određene poslove rukovođenja i komandiranja oružanim
snagama Predsjedništvo SFRJ m o ž e prenijeti na saveznog se­
kretara za narodnu obranu. Savezni sekretar za narodnu
obranu odgovara Predsjedništvu SFRJ za poslove koje na
njega prenese Predsjedništvo SFRJ.
Za izvršavanje akata Predsjedništva S F R J iz područja
rukovođenja i komandiranja i za izvršavanje poslova ru­
kovođenja i komandiranja oružanim snagama k o j e na njega
prenese Predsjedništvo SFRJ, savezni sekretar za narodnu
obranu može donositi pravila, naređenja, upute i druge akte.
Savezni sekretar za narodnu obranu ostvaruje rukovo­
đenje i komandiranje oružanim snagama u skladu s ovlašće-
njima koja na njega, na osnovi Ustava SFRJ, prenese Pred­
sjedništvo SFRJ i u skladu sa saveznim zakonom. Saveznog
sekretara za narodnu obranu, u slučaju njegove odsutnosti
ili spriječenosti, u navedenim poslovima zamjenjuje načel­
nik Generalštaba Jugoslavenske narodne armije.
132
R u k o v o đ e n j e i komandiranje u Jugoslavenskoj narod­
noj armiji ostvaruju starješine jedinica i ustanova Jugo­
slavenske narodne armije, u skladu sa saveznim z a k o n o m .
R u k o v o đ e n j e i komandiranje u Teritorijalnoj obrani
ostvaruju komandanti Teritorijalne obrane i starješine je­
dinica i ustanova T e r i t o r i j a l n e obrane, u skladu sa z a k o n o m .
K o m a n d a n t i Teritorijalne obrane i starješine jedinica i
ustanova Jugoslavenske narodne armije i Teritorijalne obra­
ne odgovaraju pretpostavljenim vojnim starješinama za svoj
irad, borbenu gotovost, upotrebu jedinica i ustanova i
rukovođenje i komandiranje, u skladu sa sistemom ruko­
vođenja i komandiranja u oružanim snagama i u okviru svo­
j i h ovlašćenja. Za te p o s l o v e komandanti Teritorijalne obra­
ne socijalističkih republika i socijalističkih autonomnih po­
krajina odgovaraju Predsjedništvu S F R J .
Za svoj rad, borbenu gotovost i rukovođenje Teritori­
j a l n o m obranom, komandant Teritorijalne obrane odgovo­
ran je i nadležnom organu društveno-političke zajednice.
Na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju, komandant T e -
rilorijalne o b r a n e o d g o v o r a n je za svoj rad, borbenu goto­
vost, upotrebu te rukovođenje i komandiranje Teritorijal­
n o m o b r a n o m i organu koji na t o m teritoriju rukovodi opće­
narodnim o t p o r o m .
Za svoj rad, borbenu gotovost i rukovođenje jedinicama
i ustanovama T e r i t o r i j a l n e obrane u organizaciji udruženog
rada i mjesnoj zajednici, starješina jedinice, odnosno usta­
n o v e o d g o v o r a n je i organu upravljanja te organizacije, od­
nosno odgovarajućem organu mjesne zajednice.
Saveznom sekretaru za narodnu obranu o d g o v o r n i su ko­
mandanti armija, ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane,
ratne m o r n a r i c e i obalske obrane i samostalnih korpusa,
te p r i v r e m e n i h strategijskih grupacija i operativnih sastava
u obavljanju onih poslova iz oblasti rukovođenja i komandi­
ranja k o j i su mu z a k o n o m i drugim propisima stavljeni u
nadležnost, te poslova koje na njega prenese Predsjedništvo
SFRJ. Savezni sekretar za narodnu obranu neposredno na­
ređuje k o m a n d a n t i m a Teritorijalne obrane socijalističkih re­
publika i socijalističkih autonomnih pokrajina samo u okvi­
ru poslova k o j e je na njega prenijelo Predsjedništvo SFRJ.
133
2D12-0798
 Rukovođenje i komandiranje na strategijsko-operativnoj
razini u Jugoslavenskoj narodnoj armiji ostvaruju koman­
danti armija, ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane i
ratne mornarice i obalske obrane, a u Teritorijalnoj obrani
komandanti Teritorijalne obrane socijalističkih republika i
socijalističkih autonomnih pokrajina.
Rukovođenje i komandiranje na operativnoj i taktič­
koj razini ostvaruju komandanti operativnih i taktičkih je­
dinica i privremenih operativnih i taktičkih sastava Jugo­
slavenske narodne armije i Teritorijalne obrane i koman­
danti Teritorijalne obrane od mjesne zajednice do zajedni­
ce općina.
K o m a n d e u Jugoslavenskoj narodnoj armiji i štabovi i
komande u Teritorijalnoj obrani organiziraju se u skladu s
organizacijom, ulogom i zadacima oružanih snaga u miru
i ratu.
K o m a n d e u Jugoslavenskoj narodnoj armiji organiziraju
se na intervidovskoj, vidovskoj, interrodovskoj i rodovskoj
osnovi u skladu sa s v o j o m organizacijom, ulogom i zadacima.
One moraju biti osposobljene i za organizaciju materijalnog
i zdravstvenog osiguranja. U t o m e imaju plansko-izvršnu ili
samo plansku funkciju.
K o m a n d e u kopnenoj vojsci organiziraju se na interro­
dovskoj i rodovskoj osnovi. Strategijsko-operativne i opera­
tivne komande i komande združenih taktičkih jedinica inter-
rodovskog su sastava.
Komanda ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane
organizirana je na vidovskoj, komande operativnih jedinica
i sastava i združenih taktičkih jedinica na interrodovskoj,
a komande taktičkih jedinica na r o d o v s k o j osnovi.
Komanda ratne mornarice i obalske obrane organizira
se na intervidovskoj osnovi. K o m a n d e združenih taktičkih je­
dinica interrodovskog su sastava, a komande jedinica flot-
nog sastava m o g u imati rodovsku ili interrodovsku strukturu.
Štabovi i k o m a n d e u Teritorijalnoj obrani organiziraju
se u skladu s u l o g o m i zadacima Teritorijalne obrane.
Organizacijska i kadrovska struktura štabova Teritori­
jalne obrane i komandi Jugoslavenske narodne armije i Te­
ritorijalne obrane odgovara njihovoj namjeni i zadacima, te
zahtjevima oružane borbe u različitim situacijama. Unu-
134
trašnji funkcionalni odnosi, sistem rada i organizacijska
struktura zasnivaju se na jedinstvenim osnovama rukovođe­
nja i komandiranja u oružanim snagama, uz specifičnosti
k o j e zavise od stupnja komande i štaba i sastava snaga ko­
j i m a komandiraju. U svim uvjetima komande i štabovi mo­
raju biti osposobljeni da komandiraju i objedinjavaju dje­
lovanja jedinica Jugoslavenske narodne armije i Teritorijal­
ne obrane na o d r e đ e n o m prostoru.
Za rukovođenje mobilizacijskim, regrutnim i drugim up­
ravnim poslovima osnivaju se vojnoteritorijalne komande,
organi koji te poslove obavljaju u suradnji s organima dru­
štveno-političkih zajednica, mjesnih zajednica i organizacija
udruženog rada.
Sadržaj i funkcioniranje sistema rukovođenja
i komandiranja
Sistem rukovođenja i komandiranja organizira se i pri­
prema za uspješno funkcioniranje u miru, izvanrednim pri­
likama i u ratu.
Rukovođenje i komandiranje u miru usmjereno je prven­
stveno na izgradnju i pripremanje oružanih snaga za rat i
što uspješnije vođenje oružane borbe.
Težišni zadaci rukovođenja i komandiranja u miru jesu:
razvoj koncepcije i doktrine općenarodne obrane i doktrine
oružane borbe, planiranje i programiranje razvoja oružanih
snaga, moralno-političke i psihološke p r i p r e m e , vojnostruč­
na obuka jedinica i k o m a n d i i obrazovanje i o d g o j kadrova,
izgradnja sistema mobilizacije i mobilizacijske p r i p r e m e , ja­
čanje borbene gotovosti i sigurnosti, izgradnja v o j n e infra­
strukture, razvoj o p r e m e i naoružanja, organizacija i osigu­
ranje funkcioniranja sistema pozadinskog osiguranja.
Rukovođenje i komandiranje u ratu na svim razinama
m o r a biti efikasno i racionalno da bi oružane snage u cije­
losti i svaka jedinica i sastav ponaosob izvršavali borbene
zadatke u planiranom vremenu i uz što manje gubitke.
Predsjedništvo S F R J — Vrhovna komanda oružanih sna­
ga komandira i rukovodi oružanim snagama i rukovodi oru­
žanom b o r b o m na cijelom jugoslavenskom ratištu.
135
2D12-0799
 Za objedinjavanje djelovanja na vojištu ili dijelu ratišta
koji čini geografsku i operativnu cjelinu, ili kada to drugi
uvjeti i situacija nalažu, m o ž e se formirati strategijska gru­
pacija. Sastav grupacije i način rukovođenja i komandira­
nja regulira Predsjedništvo SFRJ — Vrhovna komanda oru­
žanih snaga SFRJ. Ona će najčešće ostvarivati rukovođenje
i komandiranje strategijskom grupacijom p r e k o isturenog
dijela Vrhovne komande i dijela njezina štaba.
Rukovođenje i komandiranje na strategijsko-operativnoj
i operativnoj razini u zonama operacija ujedinjava komanda
Jugoslavenske narodne armije ili štab Teritorijalne obrane
čije su jedinice osnovni nosilac izvršenja zadatka. N a č e l n o ,
na fronti komandira komandant jedinice Jugoslavenske na­
rodne armije, a na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju ko­
mandant Teritorijalne obrane ili komandant jedinice Teri­
torijalne obrane, ako planom ili posebnom naredbom nije
drugačije o d r e đ e n o . Predsjedništvo SFRJ, — Vrhovna ko­
manda oružanih snaga — s v o j o m direktivom regulira koje
se jedinice Teritorijalne obrane potčinjavaju komandantu
strategijsko-operativne ili druge neposredno potčinjene jedi­
nice Jugoslavenske narodne armije i k o j e se jedinice Jugo­
slavenske narodne armije potčinjavaju komandantu Terito­
rijalne obrane socijalističke republike, odnosno socijalistič­
ke autonomne pokrajine, regulira jedinstveno djelovanje tih
komandi i štabova, te važnija pitanja suradnje s drugim sub­
jektima općenarodne obrane i društvene samozaštite na ra­
zini federacije, republika i pokrajina. K o m a n d e strategijsko-
-operativne i operativne razine Jugoslavenske narodne armi­
je i štabovi Teritorijalne obrane republika i pokrajina i spo­
razumno reguliraju pitanja prepotčinjavanja snaga, u skla­
du s potrebama i situacijom.
U zonama borbenih djelovanja, jedinice i ustanove Jugo­
slavenske narodne armije i jedinice i ustanove Teritorijalne
obrane koje sudjeluju u izvršavanju zajedničkoga borbenog
zadatka, potčinjavaju se starješini koji rukovodi izvršenjem
tog zadatka. Stoga se jedinice Teritorijalne obrane prepot-
činjavaju komandama Jugoslavenske narodne armije, odnos­
no jedinice Jugoslavenske narodne armije štabovima i ko­
mandama Teritorijalne obrane. Jedinice Teritorijalne obra­
ne bit će, najčešće, prepotčinjavane komandama jedinica
Jugoslavenske narodne armije u obrani gradova, u protu-
136
desantnoj borbi većih razmjera, u djelovanjima na fronti i u
drugim situacijama kada jc to nužno. Jedinice Jugoslaven­
ske narodne armije bit će prepotčinjene štabovima Terito­
rijalne obrane, najčešće, na p r i v r e m e n o zaposjednutom teri­
toriju, na p o m o ć n i m pravcima i u drugim situacijama, kada
jc Teritorijalna obrana nosilac borbenih djelovanja. K o j e će
jedinice Teritorijalne obrane biti potčinjene komandama je­
dinica Jugoslavenske narodne armije i obratno, d o g o v o r n o
reguliraju pretpostavljene starješine svojim zapovijedima,
odnosno naređenjima. U k o l i k o se na o d r e đ e n o m prostoru
nađu jedinice istog ranga, a njihove k o m a n d e i štabovi ne­
maju v e z e s pretpostavljenim niti s organom koji rukovodi
općenarodnim o t p o r o m na t o m prostoru, svim snagama koje
sudjeluju u izvršenju zajedničkog zadatka komandira star­
ješina najvišeg čina.
U obrani većih desantnih prostorija, gradova i većih na­
seljenih mjesta, većih otoka i drugih značajnijih objekata,
rukovođenje i komandiranje ujedinjava ona komanda Jugo­
slavenske narodne armije ili štab odnosno komanda Teri­
torijalne obrane čije su jedinice osnovni nosilac izvršenja
borbenog zadatka.
Za obranu velikih gradova, protudesantnu borbu ope­
rativnih razmjera i druge zadatke operativnog značenja,
Predsjedništvo SFRJ — Vrhovna komanda — m o ž e s v o j o m
o d l u k o m formirati jedinstvene komande za jedinice i usta­
n o v e Jugoslavenske narodne armije i Teritorijalne obrane.
Te k o m a n d e m o g u biti potčinjene komandantu strategijsko-
-operativne j e d i n i c e ili grupacije Jugoslavenske narodne armi­
je ili republičkom, odnosno pokrajinskom štabu Teritorijal­
ne obrane.
Za uspješno rukovođenje i komandiranje u ratu nužni
su: što potpunije poznavanje i neprekidno praćenje nepri­
jatelja i potpuno poznavanje stanja i mogućnosti vlastitih
snaga i njihovih mogućnosti; p r a v o v r e m e n o donošenje svrsi-
shodnih odluka, izdavanje naređenja i uporno nastojanje da
se ona izvrše; samostalnost i inicijativa starješina i nepre­
kidno funkcioniranje sistema veze; poznavanje vlastite i agre­
sorove doktrine oružane b o r b e i sposobnost primjene naše
doktrine u skladu s uvjetima; organizacija čvrstog sadej-
stva i suradnje i neprekidno usklađivanje djelovanja jedi-
137
nica na o d r e đ e n o m pravcu odnosno prostoru, te suradnja i
koordinacija oružanih snaga i ostalih subjekata društva.
U rukovođenju i komandiranju, u svim uvjetima i na
svim razinama, veliko značenje imaju p r i p r e m e za pred­
stojeća borbena djelovanja, koje obuhvaćaju: rad komandi i
štabova, uz angažiranje drugih subjekata općenarodne obra­
ne i društvene samozaštite za praćenje i procjenu situacije
i pripremanje odluke; planiranje borbenih djelovanja, pri­
premu jedinica, materijalno osiguranje i pripremanje i ure­
đenje teritorija. Opseg tih p r i p r e m a zavisi, prvenstveno, od
raspoloživa vremena, situacije u zoni odnosno rajonu djelo­
vanja i šire, veličine snaga koje se angažiraju, cilja i raz­
mjera borbenih djelovanja i od karakteristika prostora na
kojem će se izvoditi borbena djelovanja.
Rad na pripremanju i donošenju odluke, načelno, obu­
hvaća proučavanje i shvaćanje zadatka, procjenu situacije,
donošenje i saopćavanje osnovne zamisli, pripremanje i
podnošenje prijedloga za odluku i donošenje i saopćavanje
odluke komandanta.
U fazi pripremanja i donošenja odluke, jedinicama i
ustanovama oružanih snaga i drugim subjektima općenarod­
ne obrane i društvene samozaštite, k o j i neposredno sudje­
luju u izvršavanju borbenog zadatka, izdaju se prethodna na­
ređenja, upute, direktive i zahtjevi u vezi s predstojećim
djelovanjima; prati se situacija, prikupljaju se i obrađuju
podaci o neprijatelju i rajonu odnosno zoni predstojećih
djelovanja; izvještavaju se pretpostavljena komanda, štab i
drugi zainteresirani organi o situaciji i toku priprema; po­
punjavaju se jedinice borbenim i drugim materijalnim sred­
stvima i obavljaju d r u g e p r i p r e m e u vezi sa zadatkom.
Svakoj odluci prethodi procjena situacije. Opseg i me­
toda procjene zavise od stupnja komandiranja, raspoloživa
vremena, poznavanja situacije i drugih okolnosti. Za uspješ­
nu procjenu situacije od posebnog značenja je d o b r o orga­
niziran timski rad, te sposobnost komandi i štabova da
uspješno obave procjene u skraćenom postupku. Situacija
se procjenjuje neprekidno, u toku p r i p r e m e i izvođenja
borbenih djelovanja, a obuhvaća procjenu neprijatelja, pro­
cjenu vlastitih snaga, rukovođenje i komandiranje, sadejstvo
i suradnju i procjenu prostora i vremena.
138
Borbena se djelovanja planiranju radi što organiziranije,
racionalnije i efikasnije upotrebe raspoloživih snaga i sred­
stava u izvršenju borbenog zadatka, uz što manje vlastite
gubitke. Planiraju se u skladu sa situacijom i na osnovi
odluke komandanta za predstojeća djelovanja. Sadržaj pla­
niranja, vrste planova, njihov opseg i način obrade zavise
od stupnja komandiranja, situacije, vida borbenih djelova­
nja i raspoloživa vremena. Planiranje uvijek mora biti što
jednostavnije i racionalnije.
Odluke se prenose na potčinjene direktivama, zapovije­
dima, naređenjima i instrukcijama. Direktive izdaju samo
Predsjedništvo S F R J — Vrhovna komanda — i k o m a n d e
strategijskih grupacija, a u pojedinim situacijama stralegij-
sko-operativne k o m a n d e i štabovi.
R u k o v o đ e n j e i komandiranje se u toku borbenih djelo­
vanja vrši s k o m a n d n i h mjesta i osmatračnica, u mjestu i
pokretu. K o m a n d n a mjesta, zavisno od stupnja komandira­
nja i situacije, m o g u biti osnovna, rezervna, isturena, poza­
dinska, naredna i lažna.
Uspjeh u oružanoj borbi zavisi kako od veličine i broja
angažiranih snaga i sredstava, tako i od njihove svrsishod­
ne u p o t r e b e i usklađenosti djelovanja svih sudionika u bor­
bi, b o j u i operaciji. Stoga su organizacija i održavanje sa-
dejstva neka od ključnih pitanja rukovođenja i komandi­
ranja. Oni se organiziraju i p r o v o d e u pripremanju i u toku
izvođenja borbenih djelovanja. Osnovu za sadejstvo činu odlu­
ka komandanta.
Od posebnog je značenja u pripremama i izvođenju bor­
benih djelovanja ostvarenje visokog stupnja suradnje izme­
đu komandi, štabova i jedinica oružanih snaga i organa
društveno-političkih zajednica, komiteta za općenarodnu obra­
nu i društvenu samozaštitu i drugih društvenih subjekata.
Suradnja se ostvaruje upućivanjem predstavnika društve­
no-političkih zajednica, društveno-političkih organizacija i
drugih subjekata općenarodne obrane i društvene samoza­
štite u k o m a n d e i štabove jedinica oružanih snaga i o b r a t n o
— radi zajedničke procjene i praćenja situacije i usklađi­
vanja aktivnosti u izvršavanju zajedničkih zadataka. Surad­
nja se organizira i ostvaruje na osnovi odluke pretpostavlje­
nih komandanata i odluke komandanta koji komandira sna­
gama u zoni odnosno rajonu borbenih djelovanja.
139
 MJESTO, ULOGA I ZADACI DRUŠTVENO-POLITIČKIH
ORGANIZACIJA U ORUŽANIM SNAGAMA
Organizacija Saveza komunista
Organizacije Saveza komunista u oružanim snagama,
kao sastavni dio Saveza komunista Jugoslavije, djeluju na
osnovi Programa i Statuta Saveza komunista Jugoslavije.
Njihova vodeća idejno-politička uloga u oružanim snagama
zasniva se na ulozi Saveza komunista u našem društvu i na
njegovoj Ustavom SFRJ utvrđenoj posebnoj odgovornosti
za obranu i zaštitu socijalističke samoupravne Jugoslavije.
Organizacijski oblici i način djelovanja organizacija Sa­
veza komunista u oružanim snagama utvrđuju se Statutom
SKJ i Općim uputama o djelovanju i oblicima organiziranja
Saveza komunista Jugoslavije u općenarodnomu obrambe­
nom ratu.
Organizacija Saveza komunista Jugoslavije u Jugosla­
venskoj narodnoj armiji razrađuje, konkretizira i p r o v o d i u
život idejno-političke stavove S K J o oružanoj borbi u skladu
s uvjetima njezina vođenja i mobilizira komuniste i sve
druge subjekte u J N A da sprovode te stavove.
Komunisti, organizacije i organi Saveza komunista u J N A
razvijaju idejno-političku i odgojnu aktivnost radi jačanja
borbene spremnosti, morala i odlučnosti jedinica, komandi i
svih pripadnika A r m i j e u oružanoj borbi. Oni i u najtežim
uvjetima osiguravaju organiziranost i borbenu sposobnost
svake jedinice, komande i ustanove.
Komunisti u Jugoslavenskoj narodnoj armiji u ratu se
organiziraju na istim osnovnim principima kao i u miru,
što omogućava brz prelazak na rad u ratnim uvjetima.
Osnovni zadaci, oblici organiziranja i djelovanja organizacija
i organa Organizacije Saveza komunista Jugoslavije u Jugo­
slavenskoj narodnoj armiji u p r i p r e m i za rat i u oružanoj
borbi utvrđeni su Uputom o oblicima djelovanja i organizi­
ranja Organizacije S K J u Jugoslavenskoj narodnoj armiji u
uvjetima mobilizacije i općenarodnoga obrambenog rata.
Idejno-političko djelovanje organizacija Saveza komuni­
sta u Teritorijalnoj obrani proistječe iz osnovnih idejno-po-
litičkih opredjeljenja SKJ o organiziranju i pripremanju opće-
140
narodne obrane i društvene samozaštite i vođenju općena­
rodnoga o b r a m b e n o g rata.
Organizacije Saveza komunista u Teritorijalnoj obrani
organiziraju se i djeluju u miru i u ratu u skladu sa sta­
tutima Saveza komunista socijalističkih republika i socija­
lističkih autonomnih pokrajina i statutarnim odlukama orga­
nizacija Saveza komunista u općinama i drugim društveno-
-polatičkim zajednicama g d j e su organizacijski povezane.
Odgovarajućim oblicima suradnje i međusobnim akcio-
n i m p o v e z i v a n j e m organizacija i organa Organizacije Saveza
komunista Jugoslavije u Jugoslavenskoj narodnoj armiji i
organizacija Saveza komunista u Teritorijalnoj obrani osigu­
rava se n e p r e k i d n o djelovanje komunista u svim uvjetima
izvođenja borbenih djelovanja radi neprekidnosti oružane
b o r b e i o p ć e n a r o d n o g otpora u skladu s politikom i stavo­
vima SKJ.
Organizacije i organi Saveza komunista u jedinicama
Teritorijalne obrane k o j e se nadu u sastavu jedinica J N A
povezuju se s organima organizacija Saveza komunista je­
dinica J N A u čijem se sastavu nalaze, a organizacije Saveza
komunista J N A k o j e se nađu u sastavu jedinica Teritorijal­
ne obrane povezuju se s organima Saveza komunista u dru­
štveno-političkim zajednicama za k o j e su vezane organizacije
Saveza komunista u Teritorijalnoj obrani.
Organizacija Saveza socijalističke omladine
Polazeći od uloge i zadataka Saveza socijalističke omla­
dine Jugoslavije u općenarodnomu o b r a m b e n o m ratu, omla­
dinske organizacije u oružanim snagama svojom društveno-
-političkom i o d g o j n o m aktivnošću razvijaju i stalno jačaju
jugoslavenski socijalistički patriotizam i borbeni moral; po­
dižu socijalističku idejno-političku svijest svojih članova i
učvršćuju njihovu uvjerenost u opravdanost i mogućnost vo­
đenja oružane b o r b e i općenarodnoga obrambenog rata; do­
prinose stalnoj b o r b e n o j izgradnji i jačanju moralno-politič-
kog jedinstva i čvrstine vojnih kolektiva u uspješnom izvrša­
vanju borbenih zadataka; njeguju drugarstvo, hrabrost, stva­
ralaštvo, samoprijegor, samoinicijativnost i odgovornost u iz­
vršavanju borbenih i drugih zadataka.
141
 Organizacije Saveza socijalističke omladine u Jugosla­
venskoj narodnoj armiji i Teritorijalnoj obrani akciono se
povezuju i međusobno surađuju radi što uspješnijeg ostva­
rivanja svoje uloge u izvršavanju zajedničkih zadataka. One
tijesno surađuju s omladinskim organizacijama u zonama
borbenih djelovanja jedinica.
Organizacija Saveza sindikata
Na osnovi Statuta Saveza sindikata Jugoslavije i Odluke
o organiziranju građanskih lica na službi u Jugoslavenskoj
narodnoj armiji u Savez sindikata u jedinicama i ustanova­
ma, organizacija Saveza sindikata građanskih osoba na službi
u Jugoslavenskoj narodnoj armiji djeluje kao najšira klasna
društveno-politička organizacija radnika i radničke klase.
Organizacija Saveza sindikata Jugoslavije u Jugoslaven­
skoj narodnoj armiji zalaže se za ostvarivanje ustavnog na­
čela o ulozi radnih ljudi kao aktivnih činilaca općenarodne
obrane i društvene samozaštite, orijentirajući svoje član­
stvo na bitna pitanja borbene izgradnje jedinica — ustanova,
društvene samozaštite, jačanja moralno-političkog stanja,
razvijanja jugoslavenskoga socijalističkog patriotizma i obra­
ne tekovina revolucije i socijalističke izgradnje.
)
I
GLAVA V
i
PRIPREME ZA ORUŽANU BORBU
, P r i p r e m e za oružanu borbu dio su ukupnih p r i p r e m a
zemlje za vođenje općenarodnoga obrambenog rata. One
imaju strategijsko značenje i bitan su uvjet za odvraćanje
agresora, sprečavanje strategijskog iznenađenja, organiziran
i brz prelazak svih subjekata društva iz mirnodopskog u rat­
no stanje i uspješno vođenje oružane borbe.
P r i p r e m e za oružanu borbu p r o v o d e se u miru i na­
stavljaju u ratu u oružanim snagama i svim drugim snaga­
ma općenarodne obrane i društvene samozaštite. Sastavni
l dio priprema je i uređenje teritorija SFRJ za potrebe oruža­
ne borbe. Cilj pripremanja oružanih snaga jest da se sve
jedinice, komande i štabovi osposobe za organizirano i uspješ­
no suprotstavljanje agresiji i za vođenje oružane b o r b e u
svim ratnim uvjetima. Cilj priprema drugih subjekata dru­
štva je da se osposobe za uspješno obavljanje svojih redovi­
tih djelatnosti u izvanrednim prilikama i u o p ć e n a r o d n o m u
/ obrambenom ratu i za sudjelovanje u oružanoj borbi, u
skladu s njihovom ulogom i zadacima.
;
Osnovu p r i p r e m a za oružanu borbu čine doktrina opće­
narodnoga obrambenog rata i oružane borbe, planovi raz­
voja i planovi upotrebe oružanih snaga, te drugi normativni
dokumenti kojima se reguliraju p r i p r e m e društva za obranu.
P r i p r e m e za oružanu borbu obuhvaćaju: planiranje raz­
voja i upotrebe oružanih snaga, moralno-političke i psihološ­
ke pripreme, mobilizaciju, strategijski razvoj, obuku i o d g o j ,
143
2D12-0803
materijalno-zdravstvene p r i p r e m e i uređenje teritorija. Sve
te pripreme imaju za cilj postizanje i održavanje visokog
stupnja borbene gotovosti oružanih snaga.
BORBENA GOTOVOST
Borbena gotovost je stanje spremnosti i sposobnosti
oružanih snaga u cijelosti, odnosno svake jedinice, komande
i štaba da organizirano i p r a v o v r e m e n o otpočnu i uspješno
izvode borbena djelovanja, prema planovima upotrebe i u
skladu sa situacijom.
Borbena gotovost zavisi od organizacije, kvalitete i uvjež-
banosti sistema rukovođenja i komandiranja; sigurnosti i kva­
litete sistema veza; popunjenosti jedinica ljudstvom i rat­
nom tehnikom; osposobljenosti jedinica, komandi, štabova i
starješina za vođenje oružane b o r b e ; moralno-političkog sta­
nja i jedinstva vojničkog i starješinskog sastava; popunje­
nosti i ispravnosti ratne tehnike i drugih materijalnih sred­
stava; mobilizacijske pripremljenosti i ažurnosti planova raz­
voja i upotrebe; organizacije materijalnog i zdravstvenog
osiguranja.
Visoka borbena gotovost oružanih snaga, posebno onih
jedinica koje su osnovni nosioci protuzračne obrane, protu-
oklopne i protudesantne b o r b e i pomorske obrane, omogu­
ćava uspješno provođenje mobilizacije, umanjuje mogućnost
iznenadne agresije, stvara uvjete jedinicama Jugoslavenske
narodne armije i Teritorijalne obrane da se razviju i djeluju
u skladu s planovima upotrebe i konkretnom situacijom.
Stupanj borbene gotovosti oružanih snaga određuje se
prema konkretnim potrebama, mogućnostima i uvjetima, a
utvrđuje posebnim direktivama i naređenjima. Zavisno od
stanja vojno-političke situacije i drugih činilaca, oružane
snage SFRJ i njihovi dijelovi m o g u biti u stalnoj, povišenoj
i potpunoj borbenoj gotovosti.
Stalna borbena gotovost je svakodnevno stanje oruža­
nih snaga ili njihovih dijelova koje omogućava brz prelazak
u viši stupanj borbene gotovosti i uspješno izvršenje borbe­
nog zadatka. Stalna borbena gotovost je različita i specifič­
na za svaku jedinicu, komandu i štab, što zavisi od njihove
144
mirnodopske razvijenosti, lokacije, stupnja tehničke oprem­
ljenosti, namjene i zadataka. Za pojedine jedinice oružanih
snaga stalna borbena gotovost se poklapa s potpunom bor­
benom gotovošću.
Povišena borbena gotovost ostvaruje se operativnim,
moralno-političkim, tehničkim, organizacijskim i drugim mje­
rama k o j i m a se oružane snage ili pojedini v i d o v i , r o d o v i i
jedinice d o v o d e u stanje k o j e omogućava brz prelazak na
potpunu borbenu gotovost i izvršenje borbenog zadatka.
Oružane snage ili njihovi dijelovi stavljaju se u povišenu
borbenu gotovost u uvjetima zaoštrene vojno-političke situa­
cije, kada postoji opasnost od agresije i u izvanrednim si­
tuacijama, a takvo se stanje postiže zavođenjem o d r e đ e n i h
stupanja pripravnosti. Stupnjevi pripravnosti različiti su za
pojedine v i d o v e , r o d o v e i jedinice.
Potpuna borbena gotovost označava stanje iz kojeg oru­
žane snage, u cijelosti ili njihovi dijelovi, m o g u o d m a h pri­
stupiti izvršenju borbenog zadatka prema p r e d v i đ e n o m pla­
nu ili u skladu s k o n k r e t n o m situacijom. Ostvaruje se mo­
bilizacijom i r a z v o j e m oružanih snaga ili njihovih dijelova.
Oružane se snage m o g u dovesti u potpunu borbenu gotovost
postupno ili o d j e d n o m .
Stupnjevi borbene gotovosti jedinica zavise od zada­
taka k o j e izvršavaju u početnom periodu rata. Jedinice raz­
mještene u prigraničnim rajonima i na važnijim desantnim
prostorima, sistemi osmatranja i javljanja, komande i je­
dinice veze, jedinice ratnog zrakoplovstva i protuzračne obra­
ne, jedinice ratne mornarice i obalske obrane, o k l o p n e i pro-
tuoklopne jedinice moraju biti osposobljene za što b r ž i pre­
lazak u viši stupanj borbene gotovosti. N e k e od njih mo­
raju u svakom trenutku biti u najvišem stupnju borbene
gotovosti. Stalne m j e r e borbene gotovosti reguliraju se di­
rektivom, a povišena i potpuna borbena gotovost — pla­
n o m pripravnosti oružanih snaga i posebnim naređenjima.
PLANIRANJE RAZVOJA I UPOTREBE O R U Ž A N I H SNAGA
Planiranje je jedna od osnovnih funkcija rukovođenja
i komandiranja u m i r u i ratu. Pravovremeno, realno i sve­
obuhvatno razrađeni planovi i njihovo ažuriranje u skladu
10 145
s promjenama situacije, omogućavaju organizirano angaži­
ranje i racionalnu pripremu, razvoj i upotrebu snaga i sred­
stava u oružanoj borbi. Planovi oružanih snaga i planovi
drugih subjekata općenarodne obrane i društvene samoza­
štite međusobno se usklađuju prema cilju, načinu i vremenu
realizacije.
Osnovni planovi jesu plan razvoja oružanih snaga, plan
upotrebe oružanih snaga, plan mobilizacijskog razvoja oruža­
nih snaga i plan pripravnosti oružanih snaga.
Plan razvoja oružanih snaga sastavni je d i o društvenog
plana SFRJ, a planovi razvoja Teritorijalne obrane — sa­
stavni dijelovi odgovarajućih planova društveno-političkih za­
jednica. Planovi razvoja Jugoslavenske narodne armije i Te­
ritorijalne obrane jedinstveni su prema cilju i međusobno
usklađeni p r e m a operativnim potrebama, materijalnim i kad­
rovskim mogućnostima i dinamici realizacije.
Planiranjem razvoja oružanih snaga utvrđuju se ciljevi,
zadaci i mjere kojima se osigurava njihova modernizacija i
borbeno osposobljavanje. N o s i o c i planiranja razvoja oruža­
nih snaga jesu Savezni sekretarijat za narodnu obranu, ko­
mande jedinica Jugoslavenske narodne armije i štabovi Te­
ritorijalne obrane.
Prema vremenskom periodu koji obuhvaćaju, planovi
razvoja mogu biti dugoročni, srednjoročni i godišnji.
Dugoročnim planom se utvrđuju: politika, osnovni ci­
ljevi i zadaci razvoja oružanih snaga; veličina oružanih sna­
ga po vidovima, rodovima i službama; osnovne p o t r e b e i
politika opremanja oružanih snaga; investicijska izgradnja;
uređenje teritorija; razvoj znanstvenoistraživačke djelatnosti;
osnovna načela i okviri kadrovske politike i drugo. Dugoroč­
ni plan razvoja oružanih snaga jedinstven je i priprema ga
Savezni sekretarijat za narodnu obranu. U njegovoj razradi
sudjeluju komande armija i republički i pokrajinski štabovi
Teritorijalne obrane, a surađuju nadležni organi federacije,
socijalističkih republika i socijalističkih autonomnih pokra­
jina radi usaglašavanja s utvrđenim koncepcijama društve­
nog razvoja.
Srednjoročni plan konkretizira i dalje razrađuje poli­
tiku, ciljeve i zadatke dugoročnog razvoja oružanih snaga.
Obuhvaća sve oblasti i aktivnosti prema posebnim progra-
146
m i m a : organizacijsko-formacijske promjene, proizvodnju i
nabavku naoružanja i vojne o p r e m e , razvoj i osiguranje kad­
rova, znanstvenoistraživački rad, izgradnju infrastrukture,
obuku i o d g o j , pozadinsko osiguranje i druge potrebe. Po­
sebno se p r i p r e m a i donosi srednjoročni plan razvoja Ju­
goslavenske narodne armije, a posebno planovi razvoja Te­
ritorijalne o b r a n e koji se međusobno usklađuju.
Godišnji planovi se izrađuju na osnovi predviđene dina­
m i k e realizacije srednjoročnog plana i raspoloživih materi­
jalnih i drugih mogućnosti. U njima se detaljno razrađuju
zadaci koje treba ostvariti u toku godine i utvrđuju potreb­
na sredstva za njihovo izvršavanje.
Planiranjem i ostvarivanjem planova razvoja i materi­
jalnog osiguranja oružanih snaga u ratu osigurava se pri­
prema ljudskog i materijalnog faktora za vođenje oružane
borbe i održavanje borbene gotovosti, u skladu s konkret­
n o m ratnom situacijom i mogućnostima.
Plan upotrebe oružanih snaga dokumenat je k o j i m se
utvrđuje strategijska upotreba oružanih snaga u obrani zem­
lje. Radi se u više varijanata, polazeći od mogućih agresija
na Jugoslaviju. Plan upotrebe, načelno, sadržava i procjenu
opasnosti od agresije; mogućnosti potencijalnih agresora i
vjerojatne vrste agresije; jačinu i vjerojatan način djelova­
nja agresora; strategijski cilj i ideju obrane; opći cilj oru­
žane b o r b e i ciljeve u p o j e d i n i m periodima; grupiranje i
upotrebu vlastitih snaga i sredstava; zadatke i način djelo­
vanja strategijskih grupacija, strategijsko-operativnih i ope­
rativnih jedinica i sastava; materijalno i zdravstveno osi­
guranje i rukovođenje i komandiranje.
Plan upotrebe oružanih snaga osnova je za izradu svih
drugih planova k o j i m a se utvrđuju i reguliraju osnovni za­
daci u vezi s p r i p r e m a n j e m i vođenjem oružane borbe. S
p l a n o m upotrebe oružanih snaga usaglašavaju se svi planovi
obrane društveno-političkih zajednica i organizacija udruže­
nog rada i drugih snaga općenarodne obrane i društvene
samozaštite.
Plan upotrebe se usavršava i ažurira u skladu s promje­
nama v o j n o j p o l i t i č k e situacije, r a z v o j e m naših oružanih sna­
ga i naše ratne vještine i oružanih snaga mogućih agresora
i njihove ratne vještine.
10* 147
 Plan mobilizacijskog razvoja oružanih snaga regulira
izvršenje mobilizacije i formiranje ratnih oružanih snaga.
Sastoji se od plana mobilizacijskog razvoja Jugoslavenske
narodne armije i plana mobilizacijskog razvoja Teritorijalne
obrane. Na osnovi plana mobilizacijskog razvoja izrađuju
se svi mobilizacijski planovi k o j i definiraju zadatke i angaži­
ranje snaga i sredstava za izvršenje mobilizacije ratnih
jedinica.
Plan pripravnosti oružanih snaga regulira način stavlja­
nja jedinica, dijelova oružanih snaga i oružanih snaga u ci­
jelosti u potreban stupanj borbene gotovosti. Pri izradi
plana pripravnosti polazi se od plana upotrebe oružanih sna­
ga, plana mobilizacijskog razvoja i direktive o mjerama stal­
ne borbene gotovosti. Na osnovi općeg plana pripravnosti
razrađuju se detaljni planovi pripravnosti na svim razinama
komandiranja.
MORALNO-POLITIČKE PRIPREME
Moralno-političke p r i p r e m e društva za općenarodni
obrambeni rat ostvaruju se svestranim, stalnim i usmjere­
nim angažiranjem svih organiziranih političkih subjekata,
sa Savezom komunista Jugoslavije na čelu.
T i m se p r i p r e m a m a razvija i stalno jača svijest radnih
ljudi i građana, naroda i narodnosti Jugoslavije o jugosla­
venskoj socijalističkoj samoupravnoj zajednici kao temelju
istinske slobode, nezavisnosti, suvereniteta i ravnopravnosti
svih njih na osnovama jedinstvenih revolucionarnih intere­
sa radničke klase Jugoslavije.
Na tim idejnim osnovama razvija se i jača svijest na­
šeg društva o obrani Socijalističke Federativne Republike
Jugoslavije kao najvećega zajedničkog dobra naroda i narod­
nosti, radnih ljudi i građana, garanta njihove sreće, pro­
speriteta i budućnosti.
Takva politička svijest najširih slojeva našeg društva te­
meljna je pretpostavka njihova svestranog i odlučnog anga­
žiranja u zaštiti i obrani SFRJ i u ostvarivanju svih zada­
taka društvenog značenja.
Savez komunista Jugoslavije, Socijalistički savez radnog
naroda Jugoslavije, Savez sindikata Jugoslavije, Savez soci-
148
jalističke omladine Jugoslavije i druge organizirane socijali­
stičke snage v o d e istrajnu borbu za stalno podruštvljavanje
općenarodne obrane i društvene samozaštite kao uvjeta
maksimalnog oslobađanja nepresušne energije najširih slo­
jeva naroda za ostvarivanje zadataka obrane i zaštite zem­
lje. Polazeći od toga da moralno-političke p r i p r e m e društva
i njegovih oružanih snaga imaju isti cilj i istu idejno-poli­
tičku osnovu. Savez komunista Jugoslavije osigurava da se
to stajalište ostvaruje jedinstvenom aktivnosti organizacije
Saveza komunista u Jugoslavenskoj narodnoj armiji i orga­
nizacija Saveza komunista u socijalističkim republikama i
socijalističkim autonomnim pokrajinama.
Polazeći od iskustava narodnooslobodilačkog rata, u
k o j e m je omladina iznijela najveći teret i bila glavna snaga
i nosilac oružane borbe, nužno je ulagati maksimalne na­
p o r e u moralno-političko i drugo pripremanje mlade genera­
cije za općenarodni obrambeni rat. Taj je zadatak trajna
obaveza svih subjekata društva, a posebno Saveza socija­
lističke omladine Jugoslavije.
Pripreme stanovništva
P r i p r e m e stanovništva za općenarodni obrambeni rat
zasnivaju se na našem doktrinarnom opredjeljenju da su
narodi i narodnosti Jugoslavije i njihova radnička klasa
odlučujući subjekti općenarodnoga o b r a m b e n o g rata; da je
njihovo j e d i n s t v o temeljna garancija očuvanja slobode, ne­
zavisnosti, suvereniteta, teritorijalne cjelokupnosti i ustav­
nog poretka Jugoslavije; da su svijest o zajedničkim intere­
sima i odnos prema zajedničkim ciljevima garancija da naša
zemlja m o ž e s uspjehom odoljeti svim pritiscima i iskuše­
njima i nepokolebljivo izdržati sve ratne teškoće, ne pri­
znajući bezfelaznost situacije, bez obzira na uvjete u k o j i m a
se m o ž e naći. T a k v o uvjerenje narodi i narodnosti Jugo­
slavije temelje na iskustvima svoga narodnooslobodilačkog
rata i iskustvima drugih oslobodilačkih i obrambenih ra­
tova. U t o m e ih napaja T i t o v o učenje — da je jedinstven i
naoružan narod nepobjediv.
149
 Jedinstveni u svome cilju i u svojoj akciji, naši narodi
i narodnosti i u miru uspješno odvraćaju potencijalnog agre­
sora, a u slučaju rata to jedinstvo je garancija da će bez ko­
lebanja savladati svakog neprijatelja. Zbog toga stalna poli­
tička borba za jačanje svijesti o značenju jedinstva naroda
i narodnosti Jugoslavije na osnovama njihove pune ravno­
pravnosti, mora prožimati sve naše političke, obrazovne, kul­
turne, informativne i druge društvene aktivnosti. U ostvari­
vanju tih zadataka historijsku odgovornost snosi Savez ko­
munista Jugoslavije, koji — zajedno s drugim društveno-po-
litičkim i društvenim organizacijama u okviru Socijalistič­
kog saveza radnog naroda Jugoslavije — ostvaruje opću mo­
bilizaciju i p o k r e ć e akcije za izvršavanje zadataka općena­
rodne obrane i društvene samozaštite u m i r u i ratu. Savez
komunista Jugoslavije polazi od svojega osnovnog opredjelje­
nja da je ukupan razvoj Jugoslavije na socijalističkim samo­
upravnim osnovama osnovni garant slobode i nezavisnosti
zemlje. Stoga se djelatnost svakog subjekta i svakog po­
jedinca ocjenjuje u svjetlu toga stajališta.
Pripreme oružanih snaga
Moralno-političke p r i p r e m e pružanih snaga izuzetno su
važan dio priprema društva za općenarodni obrambeni rat.
Visoka svijest, moral, patriotizam, drugarstvo i borbena
osposobljenost presudno utječu na zalaganje i uspješno izvr­
šavanje zadataka i savlađivanje teškoća u oružanoj borbi.
Organiziran, svestran i neprekidan ideološko-politički
rad neposredno doprinosi maksimalnom angažiranju svakog
pojedinca, jedinice i oružanih snaga u cijelosti. Smisao tih
priprema je u t o m e da se kod pojedinaca, u jedinicama, ko­
mandama, štabovima i oružanim snagama u cijelosti izgra­
de i razviju takve moralno-političke ,i psihološke osobine
koje će biti najvažniji izvor snage, hrabrosti, nepokoleblji­
vosti, odgovornosti i discipline u vođenju oružane b o r b e —
bez obzira na njezinu težinu, dugotrajnost i eventualnu teh­
ničku nadmoć agresora.
P o l i t i č k o o d g o j n i rad u oružanim snagama zasniva se na
idejnim opredjeljenjima Saveza komunista Jugoslavije. Osnov-
150
na izvorišta moralno-političkog odgoja jesu: socijalistički sa­
moupravni društveni sistem; ravnopravnost, bratstvo i je­
dinstvo naših naroda i narodnosti; politika aktivne mirolju­
bive koegzistencije i nesvrstanosti; jugoslavenski socijali­
stički patriotizam; slobodarske i revolucionarne tradicije na­
ših naroda i narodnosti, prvenstveno narodnooslobodilačkog
rata i socijalističke revolucije. Odgoj ljudi u duhu tih vri­
jednosti jedan je od osnovnih zadataka organizacija Saveza
komunista i organa rukovođenja i komandiranja. Važnu
ulogu u t o m e imaju vojni kolektivi i Savez socijalističke
omladine.
Od starješina se zahtijeva da budu uzorne ličnosti u
moralno^političkom pogledu, da radom, ponašanjem, osob­
nim angažiranjem na svakodnevnim zadacima, odnosom pre­
ma potčinjenima i pretpostavljenima budu p r i m j e r u s v o j i m
kolektivima. Ti zahtjevi se povećavaju u višim k o m a n d a m a
i štabovima. Svaki je starješina obavezan da osobnim pri­
m j e r o m i djelovanjem u svojoj sredini razvija povjerenje u
snagu našega socijalističkog samoupravnog sistema, da nje­
guje revolucionarne i slobodarske tradicije naših naroda i
narodnosti, da učvršćuje moralno-političko i idejno jedin­
stvo oružanih snaga i naroda, da odgaja slobodne stvaralač­
ke ličnosti i da jača disciplinu i odgovornost za obranu i
zaštitu zemlje.
U jačanju moralno-političkog stanja v r l o važnu ulogu
ima i vojnostručna obuka. Uspješno realizirani p r o g r a m i v o j -
nostručne obuke višestruko doprinose podizanju borbenih i
moralno-političkih osobina pripadnika oružanih snaga, jača­
ju njihovo uvjerenje u mogućnost uspješnog vođenja oruža­
ne b o r b e i u najtežim uvjetima i učvršćuju unutrašnje jedin­
stvo jedinica. T i m e se stvara osjećaj sigurnosti i povjerenja
u starješine i odluke viših komandi i štabova, jača pouzda­
nje u borbenu sposobnost svoje jedinice, u borbena sred­
stva kojima ona raspolaže, u primijenjene taktičke i opera­
tivne postupke.
Moralno-političke p r i p r e m e pozitivno utječu na cjelo­
kupan ž i v o t i aktivnost komandi, štabova, jedinica i usta­
nova. Stoga je potreban planski, smišljen, organiziran i
usmjeren idejno-politički i odgojni rad u k o j e m se maksi­
m a l n o angažiraju komande, štabovi, starješine, organizacije
Saveza komunista i drugi subjekti oružanih snaga i društva
151
u cijelosti. Kvalitetne i svestrane moralno-političke p r i p r e m e
u miru omogućuju lakši prelazak na ratne uvjete i uspješ­
nije vođenje oružane borbe.
MOBILIZACIJA
Mobilizacija je planski i organiziran prelazak radnih
ljudi i građana, samoupravnih organizacija i zajednica, dru­
štveno-političkih i društvenih organizacija, društveno-politič­
kih zajednica i njihovih organa (u daljnjem tekstu: organi­
zacije, zajednice i organi) i oružanih snaga iz mirnodopske
organizacije i stanja na ratnu organizaciju i stanje sprem­
nosti za vođenje općenarodnoga obrambenog rata. Cilj mo­
bilizacije je da se cjelokupan ljudski i materijalni potenci­
jal društva, prema pripremljenim planovima, p r a v o v r e m e n o
i organizirano dovede u stanje spremnosti za vođenje opće­
narodnoga obrambenog rata i za rad u ratnim uvjetima.
Mobilizacija organizacija, zajednica i organa i oružanih
snaga čini jedinstvenu cjelinu, a p r i p r e m a se i izvršava po
jedinstvenom sistemu mobilizacije koji se zasniva na koncep­
ciji i doktrini općenarodne obrane i društvene samozaštite
i u skladu s planovima obrane i upotrebe.
Mobilizacija se m o ž e izvoditi p r a v o v r e m e n o u slučaju
ratne opasnosti i u drugim izvanrednim prilikama ili u
uvjetima izvršenog napada na zemlju. N j e z i n o uspješno iz­
vršenje i m a odlučujuće značenje za vođenje općenarodnoga
obrambenog rata i jedan je od glavnih uvjeta za uspjeh u
početnom periodu rata.
Sistem mobilizacije obuhvaća: ratnu organizaciju i si­
stematizaciju samoupravnih organizacija i zajednica, društve­
no-političkih i drugih društvenih orgnizacija, društveno-poli­
tičkih zajednica i njihovih organa; mobilizacijski razvoj oru­
žanih snaga; vrijeme trajanja mobilizacije, raspored radnih
ljudi i građana i materijalnih sredstava za potrebe općena­
rodne obrane; način saopćavanja i prenošenja naređenja za
izvršenje mobilizacije; mjere pripravnosti; pozivanje, pri­
hvat i raspored ljudstva i materijalnih sredstava; mjere bor­
benog osiguranja, sigurnosti i zaštite mobilizacije; informa­
tivnu, političku i propagandnu djelatnost od značenja za pri­
premu i izvršenje 'mobilizacije; materijalno i zdravstveno osi-
152
guranje mobilizacije; pozivanje i prihvat vojnih obveznika iz
inozemstva i drugo.
Mobilizacija će se, pc pravilu, izvoditi u teškim uvjeti­
ma, što treba uzeti kao polaznu osnovu planiranja, pripre­
manja i izvršenja mobilizacije. Sistem mobilizacije m o r a
biti prilagođen društveno-političkom i ekonomskom sistemu
u miru i kontinuitetu njegova funkcioniranja za v r i j e m e mo­
bilizacije, u izvanrednim prilikama i u ratu; usklađen s
koncepcijom i doktrinom općenarodne obrane i sistemom
upravljanja u društvu i rukovođenja i komandiranja oruža­
nim snagama; sveobuhvatan i univerzalan u pogledu pripre­
ma i izvršenja mobilizacije ukupnih potencijala zemlje; rea­
lan po angažiranju snaga i materijalnih sredstava, v r e m e n u
trajanja i mogućnostima izvršenja mobilizacije; maksimalno
organiziran i usklađen između svih subjekata mobilizacije na
svim razinama društvenog organiziranja i aktivnosti u svim
djelatnostima društva; elastičan i otporan na sve vrste djelo­
vanja agresora prije početka mobilizacije i u toku njezina
izvršenja i osiguran snagama obrane i zaštite; osiguran je­
dinstvenim sistemom veza i informiranja; pristupačan svim
subjektima općenarodne obrane u skladu s njihovim obave­
zama, zadacima i odgovornostima u pripremi i izvršenju m o ­
bilizacije; dijelom aktiviran u miru radi održavanja stalne
borbene gotovosti određenih dijelova sistema općenarodne
obrane, kao osnova za osiguranje i narastanje mobilizacijske
gotovosti u slučaju neposredne ratne opasnosti i u drugim
izvanrednim prilikama.
Mobilizacija se planira i i z v o d i u skladu sa zakonima,
pravilima, uputama i utvrđenim planovima. P r e m a opsegu
angažiranih snaga i sredstava, m o ž e biti opća i djelomična,
a u pogledu načina saopćavanja i izvršenja — javna i tajna.
Obuhvaća planiranje; pripremu i izvršenje.
Mobilizacija oružanih snaga ima prioritet s o b z i r o m na
ostale subjekte općenarodne obrane, što opredjeljuje angaži­
ranje i odgovornost svih društvenih faktora u pogledu nje­
zina pripremanja i organiziranoga, planskog i b r z o g izvršenja.
Mobilizacija oružanih snaga priprema se i izvršava u
skladu s planom upotrebe oružanih snaga. Mobilizacijski
plan, po pravilu, sadržava: mobilizacijski razvoj, trajanje
mobilizacije ratne j e d i n i c e i ustanove; mobilizacijska mje­
sta i zborišta; popunu ljudstvom i materijalnim sredstvima;
153
2D12-0808
pozadinsko osiguranje; mjere pripravnosti i način saopćava-
nja naređenja za izvršenje mobilizacije; pozivanje i prima­
nje ljudstva i materijalnih sredstava i formiranje ratnih je­
dinica ,i ustanova.
Radi primanja ljudstva, materijalnih sredstava i stoke
svakoj se ratnoj jedinici mobilizacijsko mjesto i zborište,
načelno, određuje u blizini rajona i pravca upotrebe.
Istovremena mobilizacija svih subjekata općenarodne
obrane na određenom prostoru, posebno u velikim grado­
vima, međuzavisnost i uvjetovanost radnji i postupaka u pro­
cesu mobilizacije, te potreba da se mobilizacija izvrši u što
kraćem vremenu, zahtijevaju da se na svim razinama uprav­
ljanja, rukovođenja i komandiranja osigura odgovarajuća
koordinacija svih radnji, mjera i postupaka po cilju, mjestu,
vremenu i nosiocima.
Koordinacija na svim razinama društvenog organizira­
nja ostvaruje se zajedničkim razmatranjem mobilizacije oru­
žanih snaga i ostalih subjekata općenarodne obrane i odgo­
varajućom mobilizacijskom procjenom. K o o r d i n a c i j o m je
nužno, uz ostalo, uskladiti: izbor i određivanje mjesta lo­
kacije, mobilizacijskih mjesta i zborišta; primjenu priori­
teta u konkretnim uvjetima i upotrebu komunikacija i re­
guliranje prometa; organizaciju prenošenja naređenja za
izvršenje mobilizacije i pozivanje radnih ljudi i građana;
korišćenje transportnim, proizvodnim i uslužnim kapacite­
tima; zaštitu i sigurnost mobilizacije i moralno-političke,
informativne i propagandne djelatnosti.
Nosioci koordinacije jesu nadležni organi društveno-
-političkih zajednica i komande i štabovi oružanih snaga.
Pripremanje mobilizacije jedan je od najvažnijih zada­
taka mirnodopskih komandi, štabova, jedinica i ustanova, a
cilj mu je osiguranje stalne mobilizacijske gotovosti, odnos­
no brzo i potpuno izvršenje mobilizacije. P r i p r e m e obuhva­
ćaju: izradu mobilizacijskog plana, saopćavanje ratnog ras­
poreda ljudstvu i davaocima materijalnih sredstava i izda­
vanje određene o p r e m e i sredstava ratnom sastavu jedi­
nica, izvođenje mobilizacijske obuke i moralno-političkih i
sigurnosnih priprema ratnih jedinica, kontrolu i provjeru
mobilizacijskih p r i p r e m a i gotovosti.
Izvršenje mobilizacije počinje o d m a h po primanju odlu­
ke odnosno signala za mobilizaciju ili njezine javne objave.
154
Za p r a v o v r e m e n o i uredno izvršenje mobilizacije o d g o v o r n e
su sve komande, štabovi, jedinice i ustanove, izvršioci m o ­
bilizacije osnovnih jedinica i nadležni organi narodne obra­
ne. Osnovni zadatak cjelokupnog ljudstva ratne jedinice,
posebno izvršilaca mobilizacije i starješina angažiranih na
mobilizacijskim zadacima, jest da se ratna jedinica što prije
popuni ljudstvom, materijalnim sredstvima i stokom, da se
formira po ratnoj formaciji i da se dovede u punu gotovost
za borbena djelovanja prema predviđenom planu.
Besprijekorno funkcioniranje svih elemenata sistema ru­
kovođenja i komandiranja, te puna inicijativa starješina u
procesu mobilizacije, bitne su pretpostavke za njezino uspješ­
no izvršenje. K o m a n d i r a n j e treba da osigura stalan i potpun
uvid u tok izvršenja mobilizacije i da bude uvijek spremno
za intervenciju i rješavanje problema koji, eventualno, na­
stanu u procesu njezina izvršenja.
STRATEGIJSKI RAZVOJ ORUŽANIH SNAGA
Strategijski razvoj je radnja grupiranja oružanih snaga
na ratištu i zauzimanja borbenog rasporeda prema planovi­
ma upotrebe i u skladu s nastalom vojno-strategijskom si­
tuacijom. P r a v o v r e m e n strategijski razvoj oružanih snaga,
posebno jedinica predviđenih za djelovanje na strategijskim
i osnovnim operativnim pravcima, te p r o t i v krupnih desana­
ta, jedan je od najvažnijih preduvjeta za uspješno suprot­
stavljanje agresiji i realiziranje planiranih ciljeva oružane
b o r b e u p o č e t n o m p e r i o d u rata. Stoga uvijek treba nasto­
jati strategijski razvoj za početni period rata završiti u cije­
losti prije otpočinjanja agresije. Strategijski razvoj m o r a se
uspješno izvršiti i u uvjetima iznenadnog otpočinjanja agre­
sije, masovne upotrebe zrakoplovnih snaga, intenzivnoga
elektronskog ometanja, te kada agresor upotrijebi nuklear­
no, kemijsko i b i o l o š k o oružje. To zahtijeva visok stupanj
borbene gotovosti mirnodopskog ešelona, sveobuhvatne i kva­
litetne mobilizacijske p r i p r e m e i visoku osposobljenost za
izvršenje mobilizacije i strategijski razvoj oružanih snaga i
u najtežim vojnostrategijskim uvjetima.
P r a v o v r e m e n strategijski razvoj oružanih snaga za po­
četni p e r i o d rata osigurava se, u p r v o m redu, lokacijom mir-
155
nodopskih i ratnih jedinica na pravcima i prostorima nji­
hove moguće upotrebe u ratu ili u blizini tih pravaca i pro­
stora. Na taj se način strategijski razvoj oružanih snaga za
početni p e r i o d rata, u osnovi, postiže već u miru, a dovrša­
va se operativnim i taktičkim razvojem jedinica. Varijante
plana upotrebe oružanih snaga čine polaznu osnovu za loci­
ranje mirnodopskih jedinica i izradu planova mobilizacij­
skog razvoja.
Mobilizacija i dovršenje strategijskog razvoja čine jedin­
stvenu strategijsku radnju. Operativni i taktički razvoj mir­
nodopskih jedinica obavlja se, zavisno od potreba, prije otpo­
činjanja mobilizacije ili usporedno s mobilizacijom ratnih
jedinica. Borbeni raspored jedinica mora biti dovoljno ras­
tresit kako bi se izbjegli veći gubici od djelovanja iz zraka
i eventualnog napada nuklearnim, kemijskim i biološkim
borbenim sredstvima.
Mirnodopski dio oružanih snaga m o r a svojom jačinom,
sastavom, stupnjem borbene gotovosti i lokacijom biti u sta­
nju uspješno zadržavati i sprečavati p r o d o r e oklopnih i me­
haniziranih grupacija, onemogućavati i otežavati desantnim
snagama agresora zauzimanje prostora od operativnog i
strategijskog značenja i štititi oružane snage i vitalne objek­
te od djelovanja iz zraka. T a k o se osiguravaju uvjeti i vri­
j e m e za dovršenje mobilizacije i razvoj ratnih jedinica. Od
posebnog je značenja pravovremeni razvoj ratnog zrakoplov­
stva i protuzračne obrane, ratne mornarice i onih jedinica
kopnene vojske i Teritorijalne obrane koje su namijenjene
za djelovanje na najosjetljivijim pravcima, u prigraničnim
zon
a m a i na zračnodesantnim prostorima, te razvoj koman­
di i štabova, jedinica veze i jedinica za zaprečavanje.
Druge snage općenarodne obrane razvijaju se uspored­
no s razvojem oružanih snaga. N j i h o v i organi se, prema po­
trebi, razmještaju u blizini komandi i štabova oružanih sna­
ga, kako bi se osigurala uspješna suradnja i uskladile nji­
hove aktivnosti i borbena djelovanja jedinica.
OBUKA I ODGOJ
Obuka i odgoj spadaju medu najvažnije aktivnosti ukup­
nih priprema za oružanu borbu. N j i h o v osnovni cilj je ideo-
156
loško-političko, stručno i psihofizičko osposobljavanje sta­
novništva i pripadnika oružanih snaga za uspješno vođenje
oružane b o r b e u svim vojnostrategijskim i drugim uvjetima.
Obuka i o d g o j u oružanim snagama obuhvaćaju obuku v o j ­
nika, jedinica, starješina, komandi i štabova m i r n o d o p s k o g
i ratnog sastava. Radni ljudi i građani obučavaju se za oru­
žanu borbu u mjesnim zajednicama, organizacijama udru­
ženog rada i društveno-političkim zajednicama, a omladina
u školama i centrima za obuku izvanškolske omladine i dru­
gim ustanovama. Civilna zaštita i služba osmatranja i jav­
ljanja obučavaju svoje ljudstvo za svoje namjenske zadatke
i za određene zadatke oružane borbe.
Obuka i o d g o j u oružanim snagama i obuka i o d g o j
stanovništva i drugih snaga općenarodne obrane i društvene
samozaštite imaju jedinstven cilj koji se sastoji u organizi­
ranom, planskom i sistematskom izgrađivanju moralno-po-
litdčki čvrstih i odlučnih, psihički i fizički pripremljenih i
stručno visokoosposobljenih radnih ljudi i građana za nji­
hovu aktivnu ulogu i izvršavanje zadataka u oružanoj b o r b i
i drugim oblicima borbe i općenarodnog otpora.
Obuka i o d g o j u oružanim snagama i obuka i odgoj sta­
novništva i drugih snaga općenarodne obrane i društvene
samozaštite organiziraju se i realiziraju na osnovi planova i
p r o g r a m a čiji su opseg, sadržaj i naćin realizacije prilago­
đeni i u skladu su s u l o g o m i zadacima svakog subjekta.
Najviša forma obučavanja je zajednička obuka jedinica, ko­
mandi i štabova oružanih snaga i drugih snaga općena­
rodne obrane i društvene samozaštite, što se ostvaruje za­
j e d n i č k i m planiranjem i koordinacijom određenih sadržaja
obuke i odgoja, uzajamnom razmjenom informacija, pruža­
njem stručne p o m o ć i , zajedničkom u p o t r e b o m nastavnih
objekata — strelišta, vježbališta, poligona i nastavnih sred­
stava i izvođenjem zajedničkih vježbi.
Obuka i odgoj u oružanim snagama
Značenje i složenost obuke u oružanim snagama pove­
ćavaju se usporedno s razvojem naoružanja i druge ratne
tehnike usložavanjem borbenih djelovanja i sve većim psiho-
157
fizičkim naprezanjima ljudi u suvremenom ratu. Stoga sistem
obuke i odgoja mora biti sveobuhvatan, usmjeren izgrađiva­
nju starješina i vojnika visokih moralno-političkih i stručnih
kvaliteta, psihički i emocionalno stabilnih, fizički čvrstih i
otpornih. N u ž n o je cjelokupan vojnički i starješinski sastav
osposobiti za najveća naprezanja, poticati inicijativu, razvi­
jati smjelost, odlučnost i odgovornost. O b u k o m i o d g o j e m
postiže se jedinstvo i homogenost svakoga vojnog kolektiva
i oružanih snaga u cijelosti.
Kvaliteta vojnostručne obučenosti starješina, komandi
i jedinica neposredno utječe na njihovu borbenu gotovost.
Osnovni kriterij koji se pri tome mora uvažavati jest maksi­
malno približavanje mirnodopske obuke najtežim ratnim
uvjetima i osposobljavanje vojničkog i starješinskog sastava
za uspješna djelovanja u svim borbenim, prostornim i vre­
menskim uvjetima.
U obuci komandi, štabova, starješina i jedinica od po­
sebnog je značenja izučavanje iskustava narodnooslobodilač-
kog rata, karakteristika suvremenih ratova i ratnih doktri­
na potencijalnih agresora. U programiranju obuke težište
treba da bude na: izučavanju socijalističkih samoupravnih
odnosa i nesvrstane vanjske politike; izučavanju, praktičnoj
primjeni i stvaralačkoj razradi koncepcije i doktrine općena­
rodne obrane i doktrine oružane borbe; stjecanju novih i
proširivanju postojećih vojnostručnih znanja i vještina; fi­
zičkoj obuci i osposobljavanju vojnika i starješina za naj­
veća fizička i psihička naprezanja; stalnom praćenju razvoja
ratne vještine, tehničkih dostignuća i vojne organizacije u svi­
jetu. Od posebnog je značenja temeljito izučavanje karakte­
ristika našeg ratišta i osposobljavanje za vođenje protu-
oklopne, protudesantne i protuzračne borbe.
U realiziranju programa i zadataka obuke i odgoja istak­
nutu ulogu imaju vojne škole. N j i h o v osnovni zadatak je
osposobljavanje starješina za odgovarajuće dužnosti u oru­
žanim snagama u miru i ratu. U središtu pažnje mora biti
usvajanje koncepcije i doktrine općenarodne obrane i dru­
štvene samozašite i doktrine oružane borbe i njihova pri­
mjena u praksi. Visokoškolske vojne ustanove obavezne su
organizirati, poticati i obavljati znanstveno istraživački rad
i neprekidno pratiti razvoj vojne misli i prakse u svijetu.
158
Zajedničko obučavanje jedinica Jugoslavenske narodne
armije i Teritorijalne obrane i drugih snaga općenarodne ob­
rane i društvene samozaštite najviša je i najsloženija f o r m a
obuke. Realizira se na zajedničkim i drugim vježbama i ma­
nevrima. U njihovu pripremanju i izvođenju sudjeluju ko­
mande jedinica Jugoslavenske narodne armije, štabovi i ko­
mande Teritorijalne obrane, odgovarajući organi društveno-
-političkih zajednica i drugih snaga općenarodne obrane i
društvene samozaštite. Obuka se maksimalno prilagođava
ratnoj situaciji, naročito u primjeni borbenih postupaka,
uvježbavanju sadejstva i suradnje, popuni materijalno-teh-
ničkim sredstvima, opskrbi i evakuaciji.
Obuka rezervnog sastava sastavni je dio jedinstvenog si­
stema obuke i odgoja. Obučenost rezervnog sastava osnovni
je kriterij u vrednovanju i ocjenjivanju kvalitete obučenosti
oružanih snaga u cijelosti. I z v o d i se, načelno, s komplet­
nim ratnim jedinicama, komandama i štabovima. Primjenju­
ju se sve f o r m e obučavanja — od grupnih zanimanja do
zajedničkih vježbi najviših taktičkih jedinica i manevara. U
obučavanju rezervnog sastava od posebnog je značenja pro­
vjera mobilizacijske gotovosti i funkcioniranja sistema ko­
mandiranja, sadejstva i suradnje.
Obuka stanovništva za oružanu borbu
Radni ljudi i građani SFRJ pripremaju se za oružanu
borbu na teritoriju gdje stanuju, na svojim radnim mjesti­
ma, u društveno-političkim i društvenim organizacijama,
udruženjima i školama. Obučavanje za oružanu borbu njiho­
vo je p r a v o i obaveza, koji proizlaze iz odredbe Ustava S F R J
da svaki građanin socijalističke samoupravne Jugoslavije ima
p r a v o na obranu i oružani otpor agresoru.
Obuka stanovništva za oružanu borbu p r o v o d i se nepre­
kidno, prilagođava konkretnim uvjetima i potrebama, a re­
gulira odgovarajućim planovima, programima i n o r m a t i v n i m
aktima u skladu s jedinstvenim osnovama planova i progra­
ma. N j e z i n o organiziranje i materijalno osiguranje u nad­
ležnosti je mjesnih zajednica, organizacija udruženog rada,
društveno-političkih zajednica, društvenih i drugih organi-
159
2D12-0811
 zacija i institucija. Važnu ulogu u t o m e imaju i oružane
snage, pogotovu u pružanju stručne i materijalno-tehničke
pomoći i orgniziranju zajedničkih f o r m i obučavanja. U obuci
stanovništva za oružanu borbu istaknutu ulogu imaju Savez
rezervnih vojnih starješina i Savez boraca narodnooslobodi­
lačkog rata i sve društveno-političke organizacije.
U obuci stanovništva, prije svega omladine, za oružanu
borbu i druge zadatke općenarodne obrane i društvene sa­
mozaštite, posebna pažnja mora biti posvećena fizičkoj obuci
i psihofizičkoj rekreaciji i osposobljavanju za povećane fi­
zičke i psihičke napore u ratu. U tome veliko značenje imaju
dobro organiziran fizički odgoj u školama i na fakultetima,
masovna fizičko-rekreativna aktivnost u organizacijama udru­
ženog rada i mjesnim zajednicama i organiziran rad orga­
nizacija koje djeluju u oblasti tehničke kulture, fizičke kul­
ture, sporta i drugih društvenih organizacija važnih za psi­
hofizičke pripreme i osposobljavanje stanovništva za obranu.
Mjesne zajednice organiziraju obuku stanovništva na os­
novi plana i programa koje dobivaju iz općine i samostalno.
Obukom obuhvaćaju, u p r v o m redu, neraspoređene vojne ob­
veznike, žene i omladinu, a forme obučavanja prilagođavaju
dobnoj i stručnoj strukturi stanovništva i konkretnim pro­
cjenama. Građani mjesnih zajednica obučavaju se za razno­
vrsne oblike borbe i pružanja općenarodnog otpora agresoru,
posebno na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju.
U organizacijama udruženog rada obučavanje za oružanu
borbu sastavni je dio njihovih ukupnih obrambenih priprema
za rad u ratnim uvjetima. Uz jedinicu Teritorijalne obrane
koju formira od svog ljudstva i za potrebe vlastite obrane i
koja se obučava i osposobljava za oružanu borbu prema po­
sebnom programu, organizacija udruženog rada organizira
stručnu obuku što većeg broja radnih ljudi, naročito u ru­
kovanju oružjem, izvođenju pojedinačnih i grupnih diverzija,
sabotaža, obavještajnih i izviđačkih akcija. Na temelju vla­
stitih procjena i planova društveno-političkih zajednica, or­
ganizacije udruženog rada m o g u uključiti u obuku sve radne
ljude kako bi ih pripremile za sudjelovanje u oružanoj borbi
i istovremeno izvršavanje njihovih proizvodnih i drugih za­
dataka za potrebe oružanih snaga i stanovništva. Posebno
značenje ima obučavanje ljudstva radnih organizacija P T T ,
160
željezničkoga, cestovnog i zražnog prometa, tvornica u kojima
se p r o i z v o d i naoružanje i vojna o p r e m a i energetskih sistema.
Društveno-političke zajednice organiziraju obuku stanov­
ništva za oružanu borbu u sklopu ukupnih obrambenih pri­
prema. N e p o s r e d n o su o d g o v o r n e za obučavanje, opskrbu i
opremanje jedinica Teritorijalne obrane koje formiraju. Uz
to, sve društveno-političke zajednice izvršavaju i o v e zadatke:
usmjeravaju, pomažu i kontroliraju obuku stanovništva za
oružanu borbu na svojem teritoriju — u mjesnim zajednica­
ma i organizacijama udruženog rada; staraju se o materijal­
n o m osiguranju obuke; organiziraju suradnju s oružanim
snagama radi uključivanja vojnih osoba u realiziranje pro­
grama i planova obuke; usmjeravaju i kontroliraju sistem
obuke omladine u školama i izvan škola; potiču rad društve­
nih i stručnih organizacija, udruženja i ustanova čiji su pro­
grami djelatnosti od značenja za obranu i oružanu borbu.
To su, p r i j e svega, Savez rezervnih vojnih starješina Jugosla­
vije i Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata
Jugoslavije, čije milijunsko članstvo ima obavezu da nepo­
sredno sudjeluje u organiziranju i izvođenju obuke stanov­
ništva za oružanu borbu. Važnu ulogu u t o m e imaju i druge
društvene i sportske organizacije: Streljački savez, Auto-mo-
to savez, Savez izviđača i Zrakoplovni savez.
Obuka omladine za obranu zemlje zasniva se na jedin­
stvenom programu, koji se ostvaruje u školama i izvan ško­
la. U izradu i realiziranje programa aktivno su uključene
društveno-političke zajednice, organi za obrazovanje i narod­
nu obranu socijalističkih republika i socijalističkih autonom­
nih pokrajina, sveučilišta, Savez socijalističke o m l a d i n e Ju­
goslavije i Savezni sekretarijat za narodnu obranu. Opći cilj
obučavanja za obranu jest da se omladina oba spola ospo­
sobi u idejno-političkom, vojnostručnom i psihofizičkom po­
gledu za angažiranje u oružanoj borbi i općenarodnom otpo­
ru agresoru. Težište je na rukovanju osnovnim vrstama na­
oružanja, načinu upotrebe borbenih sredstava i osposoblja­
vanju za izviđanje, marširanje, previjanje ranjenika i pru­
žanje p r v e p o m o ć i . Primjenjuju se oblici i m e t o d e praktič­
nog obučavanja — logoravanja, pokazna zanimanja i drugo,
zavisno od potreba i konkretnih uvjeta. U obuci omladine
veliku p o m o ć pružaju pripadnici oružanih snaga. Savez re-
161
zervnih vojnih starješina, Savez boraca narodnooslobodilač­
kog rata i druge društveno-političke organizacije.
Obuka jedinica i organa civilne zaštite i službe osmatra­
nja i obavještavanja, te jedinica veze društveno-političkih za­
jednica, organizira se i provodi suglasno jedinstvenim osno­
vama planova i programa, koji se utvrđuju d o g o v o r o m Sa­
veznog sekretarijata za narodnu obranu i nadležnih organa
socijalističkih republika i socijalističkih autonomnih pokra­
jina. Jedinice civilne zaštite obučavaju se za zaštitu i spaša­
vanje ljudi, materijalnih i drugih dobara od ratnih razaranja,
elementarnih i drugih nepogoda ' opasnosti u miru i ratu,
a pripadnici službe osmatranja i obavještavanja — za otkri­
vanje i praćenje svih vrsta opasnosti od ratnih djelovanja,
drugih opasnosti za zemlju i elementarnih nepogoda koje
mogu ugroziti stanovništvo i oružane snage i za pravovre­
meno obavještavanje i uzbunjivanje o tim opasnostima.
Savez rezervnih vojnih starješina Jugoslavije, kao jedin­
stvena društvena organizacija rezervnih vojnih starješina,
preko svojih organizacija razvija aktivnost općenarodnog i
stručnog osposobljavanja i idejno-političkog uzdizanja svojih
članova i pruža stručnu p o m o ć u obučavanju drugih radnih
ljudi i građana za općenarodnu obranu i društvenu samoza­
štitu. Organizacije rezervnih vojnih starješina organiziraju
obuku i razvijaju druge aktivnosti radi sistematskoga vojno-
stručnog i psihofizičkog osposobljavanja svojih članova, or­
ganiziraju način idejno-političkog osposobljavanja, marksi­
stičkog obrazovanja i razvijanja socijalističke svijesti i je­
dinstva svojih članova; organiziraju i razvijaju aktivnosti ra­
di njegovanja revolucionarnih iskustava i tradicija narodno­
oslobodilačkog rata i prenošenja na mlađe generacije i drugo.
MATERIJALNE I ZDRAVSTVENE P R I P R E M E
ZA ORUŽANU BORBU
Pripreme za materijalno i zdravstveno osiguranje oružane
borbe zasnivaju se na samoupravnom društveno-ekonOmskom
sistemu. N j i h o v i nosioci su sve društveno-političke zajednice,
organizacije udruženog rada, oružane snage i drugi društveni
subjekti čije je pravo i dužnost da stvaraju što p o v o l j n i j e
162
uvjete za pripremanje i vođenje oružane borbe. Osnove or­
ganiziranja i funkcioniranja materijalnog i zdravstvenog osi­
guranja utvrđuje Federacija, a njihovo provođenje je u nad­
ležnosti društveno-političkih zajednica, organizacija udruže­
nog rada i oružanih snaga, s tim što se planovi i aktivnosti
društveno-političkih zajednica i oružanih snaga usklađuju na
svim razinama.
Materijalne i druge p o t r e b e za uspješno vođenje oružane
b o r b e osiguravaju se, prvenstveno, iz vlastitih materijalnih
izvora, dijelom iz uvoza, a u ratu i iz ratnog plijena. Da bi
se osigurali povećana proizvodnja i remont naoružanja i ma-
terijalno-tehničkih sredstava, proizvodnja hrane, lijekova i
drugih dobara, od izuzetnog je značenja osposobljavanje p r o ­
izvodnih i uslužnih kapaciteta i stvaranje p o t r e b n i h r e z e r v i
u miru. Opseg, struktura i lokacija materijalnih rezervi, pro­
izvodnih, uslužnih i zdravstvenih kapaciteta usklađuju se s
planovima vođenja oružane borbe. Materijalne rezerve se
stvaraju u miru radi zadovoljenja potreba općenarodne obra­
ne za određeni p e r i o d rata. U skladu s t i m ešeloniraju se i
smještaju rezerve i p r a v o v r e m e n o osiguravaju transportni i
drugi kapaciteti i sredstvo za njihov manevar.
Izvori materijalnog i zdravstvenog osiguranja
Materijalni i z v o r i za osiguranje oružane borbe jesu: p r o ­
izvodnja, materijalne rezerve, remont, opravke i regeneracija,
uvoz i ratni plijen. Osnovni su izvori proizvodnja i materi­
jalne rezerve.
Proizvodnja je osnovni izvor osiguranja borbenih i dru­
gih materijalnih sredstava za vođenje oružane borbe. Plan­
skim usmjeravanjem industrijske i poljoprivredne proizvod­
nje u m i r u osiguravaju se borbena i neborbena materijalna
sredstva potrebna za obranu zemlje. To je zadatak svih dru­
štveno-političkih zajednica i oružanih snaga.
Savezni sekretarijat za narodnu obranu planira i orga­
nizira proizvodnju i r e m o n t naoružanja i vojne o p r e m e u
namjenskim kapacitetima, a preko nadležnih republičkih i
pokrajinskih organa — u dopunskim i rezervnim kapaciteti­
ma. Socijalističke republike i socijalističke autonomne pokra­
li' 163
jine osiguravaju uvjete za proizvodnju i remont naoružanja i
vojne o p r e m e na poluindustrijski i zanatski način, prema
stručnim uputama Saveznog sekretarijata za narodnu obranu.
Jedan od najvažnijih zadataka organizacija udruženog
rada je priprema i organiziranje planske proizvodnje i op­
skrbe u ratu, u uvjetima smanjenog broja radnika ili njihove
promijenjene kvalifikacijske strukture zbog odlaska mlađih
stručnih ljudi u oružane snage. Održavanje industrijske pro­
izvodnje u ratu, osobito u teškim ratnim uvjetima, m o ž e se
uspješno osigurati osposobljavanjem j o š u miru dovoljnog
broja poduzeća za namjensku proizvodnju, osiguranjem siro­
vina, repromaterijala i opreme, p r a v o v r e m e n i m osiguranjem
izvora energije, transporta i radne snage i poduzimanjem za­
štitnih i sigurnosnih mjera.
Naoružanje, municija, minskoeksplozivna sredstva, bor­
bena vozila, rezervni dijelovi, elektroenergetska i drugi sred­
stva proizvode se u radnim organizacijama namjenske proiz­
vodnje i u ostalim kapacitetima osposobljenim za takvu pro- ,
izvodnju. U tu se proizvodnju uključuju poluindustrijski i
zanatski pogoni, što se regulira planovima društveno-politič­
kih zajednica i organizacija udruženog rada. Na taj način se
proširuje postojeća specijalizirana industrijska baza u pod­
ručju proizvodnje sredstava ratne tehnike, osobito na pri­
vremeno zaposjednutom teritoriju.
Proizvodnju ostalih materijalnih sredstava, prema stan­
dardima narodne obrane i za široku potrošnju, organiziraju
sve društveno-političke zajednice. U skladu sa zahtjevima oru­
žanih snaga i planovima obrane zemlje, one su odgovorne za
osposobljavanje onih organizacija udruženog rada koje će
biti nosioci te proizvodnje za potrebe oružanih snaga. Poljo­
privrednom proizvodnjom treba osigurati prehranu stanov­
ništva i oružanih snaga u svim ratnim uvjetima, radi čega se u
miru stvaraju uvjeti i potiče razvoj poljoprivredne proizvod­
nje i prerađivačkih kapaciteta na cijelom teritoriju SFRJ,
posebno u brdskoplaninskim i drugim manje razvijenim
područjima.
Materijalne rezerve su od posebnog značenja za osigu­
ranje oružane borbe. Sastoje se od stalnih robnih rezervi dru­
štveno-političkih zajednica, materijalnih rezervi oružanih sna­
ga, robnih rezervi i zaliha organizacija udruženog rada i in-
164
dividualnih proizvođača i prirodnih materijalnih izvora. Te
se rezerve stvaraju planski i održavaju na propisanoj razini
u skladu s ekonomskim mogućnostima i potrebama obrane
zemlje, a povećavaju se intenzivnom industrijskom proizvod­
njom i u v o z o m u periodu neposredne ratne opasnosti i u
toku rata. Materijalne rezerve se osiguravaju za potrebe oru­
žane borbe prema utvrđenim k riterijumima i normama, a
razmještaju se po dubini ratišta i grupiraju u zahvatu ope­
rativnih pravaca.
Formiranje materijalnih rezervi za potrebe oružanih
snaga i stanovništva u gradovima koji će se braniti u okru­
ženju, usklađuje se s planovima njihove obrane. Osnovni za­
daci se realiziraju u miru izgradnjom i namjenskom preras­
podjelom prostora za smještaj, čuvanje i zaštitu rezervi.
Materijalne rezerve oružanih snaga sastoje se od naoru­
žanja, vojne o p r e m e i drugih borbenih i neborbenih sredsta­
va potrebnih za život, rad i oružanu borbu. R e d o v n o se popu­
njavaju i održavaju na propisanoj razini. Rezerve municije i
rezervnih dijelova za važnija borbena sredstva, čija je proiz­
vodnja u ratu otežana ili nemoguća, moraju biti uvećane,
pravovremeno osigurane i razmještene.
R o b n e rezerve i zalihe društveno-političkih zajednica, or­
ganizacija udruženog rada i individualnih proizvođača čine
najveći dio ukupnih robnih rezervi. K a k o je najveći dio tih
rezervi grupiran u ekonomski razvijenim i prigraničnim di­
j e l o v i m a zemlje, nužne su pravovremene p r i p r e m e radi raz­
vijanja proizvodnje i stvaranja što većih robnih rezervi u
dubini teritorija. V r l o je važno da se u brdsko-planinskim
područjima osiguraju maksimalne rezerve prehrambenih pro­
izvoda za prehranu i lijekova za liječenje pripadnika oruža­
nih snaga i stanovništva, i sirovinskih baza, posebno za tek­
stilnu, kožarsku i farmaceutsku Industriju.
Remont, opravke i regeneracija su značajni izvori ops­
krbe u ratu. Preduvjet za njihovo efikasno iskorištavanje je
razvijanje odgovarajućih kapaciteta za remont i opravku slo­
ženije tehnike, naoružanja i o p r e m e u oružanim snagama i
organizacijama udruženog rada na cijelom ratištu. Organiza­
cije udruženog rada k o j e se bave p o p r a v k o m i r e m o n t o m
tehničkih materijalnih sredstava pripremaju se za rad u ratu
u skladu sa svojom namjenom i zadacima. Za izvršavanje
165
2D12-0814
zadataka popravke, regeneracije i remonta osposobljavaju se
i privatni zanatski kapaciteti u skladu s planovima i zahtje­
vima društveno-političkih zajednica. Dio kapaciteta treba
osposobljavati za brze intervencije i popravke na licu mjesta.
Uvoz je dopunski i z v o r opskrbe. K o r i s t i se, prvenstve­
no, u miru za nabavku složenijih sistema naoružanja i druge
tehnike, kritičnih sirovina i repromaterijala, te dijelova čija
proizvodnja nije moguća ili nije rentabilna u zemlji. Uvoz je
važan izvor opskrbe i u ratu, a koristit će se k a d g o d za to
budu postojale potrebe i mogućnosti. Uspjeh vođenja oružane
borbe ne smije ni u k o j e m slučaju zavisiti od mogućnosti
opskrbe materijalnim sredstvima iz uvoza ili p o m o ć i iz ino­
zemstva.
Ratni plijen je izvor s k o j i m treba računati t o k o m ci­
jelog rata. Zaplijenjeno naoružanje, municija, ratna o p r e m a
i druga materijalna sredstva koriste se u svim uvjetima bor­
be, osobito u djelovanjima na p r i v r e m e n o zaposjednutom
teritoriju. U slučaju nepovoljnog razvoja situacije i prelaska
na partizanski oblik oružane borbe ratni plijen m o ž e , u od­
ređenom periodu, postati izuzetno važan u opskrbi oružanih
snaga.
Djelatnosti materijalnog i zdravstvenog osiguranja
Sa stajališta priprema i izvođenja oružane borbe, os­
novne djelatnosti materijalnog i zdravstvenog osiguranja je­
su: opskrba, prehrana, održavanje i popravke, p r o m e t i tran­
sport, građevinarstvo, zdravstvena zaštita, veterinarska zaštita
i financiranje.
Opskrbu organiziraju i p r o v o d e oružane snage i društve­
no-političke zajednice iskorišćavanjem svih raspoloživih ma­
terijalnih izvora. R o b n e rezerve se, prema utvrđenim plano­
vima, preuzimaju od nadležnih organa društveno-političkih
zajednica, razmještaju u skladu s planiranim potrebama oru­
žane borbe i izdaju na upotrebu oružanim snagama. Oružane
snage se opskrbljuju borbenim potrebama iz vlastitih izvora.
Strategijsko-operativne i operativne jedinice planiraju i
organiziraju opskrbu neborbenim sredstvima na osnovi ras­
položivih vlastitih materijalnih rezervi, u skladu sa zadacima,
potrebama i mogućnostima. Združene taktičke jedinice upo-
166
trebljavaju vlastite materijalne rezerve, rezerve pretpostav­
ljenih komandi i materijalna sredstva društveno-političkih
zajednica na teritoriju kojih djeluju. Opskrbu oružanih sna­
ga na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju organiziraju i
p r o v o d e štabovi Teritorijalne obrane i komande obrane gra­
dova p r e k o nadležnih organa društveno-političkih zajednica,
upotrebom vlastitih kapaciteta, kapaciteta organizacija udru­
ženog rada, zatečenih kapaciteta Jugoslavenske narodne armi­
je i angažiranjem svih drugih izvora male privrede, stanov­
ništva i ratnog plijena.
U sistemu pozadinskog osiguranja funkciju nosioca op­
skrbe svih jedinica na o d r e đ e n o m teritoriju obavljaju baze.
One rukuju materijalnim rezervama oružanih snaga, popu­
njavaju se iz rezervi društveno-političkih zajednica i organi­
zacija udruženog rada, grupiraju rezerve u skladu s potre­
bama borbenih djelovanja i odgovaraju za njihovu zaštitu i
sigurnost. Za do tur materijalnih sredstava angažiraju se, po
potrebi, i transportne organizacije sa dotičnog teritorija. Za
opskrbu jedinica na privremeno zaposjednutom teritoriju
organiziraju se, odlukom štabova Teritorijalne obrane soci­
jalističkih republika i socijalističkih autonomnih pokrajina,
posebne baze i skladišta.
Prehrana oružanih snaga i stanovništva organizira se iz
jedinstvenih robnih rezervi društveno-političkih zajednica i
poljoprivredne proizvodnje. Osnovu planiranja čini bilanca
prehrane svake društveno-političke zajednice, koja se zasniva
na procjeni ratnih potreba, a u njezinoj izradi sudjeluju svi
o d g o v o r n i faktori kako bi procjene bile usaglašene s planovi­
ma obrane.
Održavanje i popravak materijalnih sredstava organizi­
raju se na najširoj osnovi, iskorišćavanjem svih kapaciteta
oružanih snaga i društveno-političkih zajednica. Društveno-
-političke zajednice nosioci su cjelokupnog procesa pripre­
manja kapaciteta za održavanje materijalnih sredstava za po­
trebe općenarodne obrane na svojem teritoriju.
Oružane snage planiraju i organiziraju održavanje mate­
rijalnih sredstava vlastitim kapacitetima, a preko nadležnih
društveno-političkih zajednica angažiraju remontne kapacitete
udruženog rada, zanatstva i stručnih organizacija. Na privre­
m e n o zaposjednutom teritoriju održavanje materijalnih sred-
167
2D12-0815
stava organiziraju i provode štabovi Teritorijalne obrane so­
cijalističkih republika i socijalističkih autonomnih pokrajina
angažiranjem vlastitih kapaciteta, organizacija udruženog ra­
da, zanatskih radionica i zatečenih kapaciteta Jugoslavenske
narodne armije.
Promet i transport u nadležnosti su svih društveno-poli­
tičkih zajednica, a u oružanim snagama — štabova i upra­
va. Promet i transport obavljat će se u teškim ratnim uvjeti­
ma zbog mogućnosti istovremenih borbenih djelovanja agre­
sora s kopna, mora i iz zraka, osjetnog smanjenja propusne
moći prometnica, pomanjkanja transportnih kapaciteta i dru­
gog. Ukoliko agresor upotrijebi nuklearno oružje, p r o b l e m i
će biti još složeniji. S obzirom na funkciju koja je namjenje-
na prometu, njegova organizacija mora biti stalna briga svih
društveno-političkih zajednica, a u oružanim snagama — svih
komandi, štabova i ustanova.
U utvrđivanju osnova p r o m e t n o g osiguranja polazi se od
postojećega p r o m e t n o g sistema SFRJ. M r e ž e komunikacija
svih vrsta, fond transportnih sredstava, uređaji i oprema svih
prometnih grana, te postojeća prometno-transporlna organi­
zacija, uključujući i prometno-transportnu organizaciju Ju­
goslavenske narodne armije, pripremaju se j o š u miru za
potrebe oružane borbe. To je materijalna baza za izvršava­
nje prometnih i transportnih zadataka u ratu, a u taj si­
stem se maksimalno uključuju sve društveno-političke zajed­
nice, specijalizirane organizacije udruženog rada, komande,
štabovi i ustanove oružanih snaga. Međusobnom suradnjom
one su dužne osigurati organizirano funkcioniranje prometa,
s tim što u svim uvjetima prioritet imaju potrebe oružane
borbe i evakuacija ranjenih i oboljelih.
Osnovna grana kopnenog prometa je putni promet, zbog
čega se njegovu razvoju, organiziranju i održavanju posve­
ćuje najveća pažnja. Automobilski, traktorski, zaprežni, to-
varni i nosački transport mogu se neprekidno iskorišćavati
i u najtežim ratnim uvjetima. Željeznički promet, kao jedin­
stveni sistem, ima široku primjenu, naročito u periodu koji
neposredno prethodi ratnim djelovanjima, ah će od velikog
značenja biti i u ratu, naročito na određenim pravcima i dio­
nicama. Prevoženja za potrebe oružanih snaga usaglašavaju
komande i štabovi s odgovarajućim organizacijama udruže­
nog rada i zajednicama u području prometa.
168
Plovidbeni promet, s obzirom na geostrategijski položaj
naše zemlje i značenje jadranskoga pomorskog vojišta i plov­
nih rijeka, ima izuzetno važnu ulogu. Društveno-političke za­
jednice, posebno organizacije udruženog rada plovidbenog
prometa, o d g o v o r n e su za održavanje plovnih putova i trans­
portnih kapaciteta, a u ratu im je jedan od osnovnih zada­
taka organiziranje prevoženja za potrebe oružanih snaga. S
obzirom na te i druge zadatke, nužno je da ratni režim plo­
vidbe na moru, j e z e r i m a i rijekama bude pravovremeno teh­
nički, kadrovski i organizacijski osposobljen i pripremljen
još u miru.
Mogućnosti zračnog prometa su ograničene na najnužnije
transportne zadatke za potrebe opskrbe i veze, evakuaciju
teških ranjenika i bolesnika i prebacivanje manjih jedinica.
V e ć e značenje će imati upotreba helikoptera.
Građevinarstvo u ratu ima opsežne i složene zadatke u
izgradnji i održavanju infrastrukture, posebno infrastrukture
oružanih snaga. Građevinske organizacije će često izvršavati
zadatke i u zoni borbenih djelovanja, što će utjecati na nji­
hovu ratnu organizaciju. Da bi to obavljale što kvalitetnije i
pouzdanije, moraju se već u miru osposobiti za sve one za­
datke koje nameće oružana borba: zaprečavanje, izvođenje
fortifikacijskih radova, raščišćavanje ruševina, uređenje izvo­
ra za opskrbu v o d o m , adaptaciju prirodnih i umjetnih ob­
jekata za potrebe oružane borbe, popravak i održavanje ko­
munikacija. Društveno-političke zajednice utvrđuju prioritete
i raspored građevinskih kapaciteta prema zahtjevima oruža­
nih snaga i u suradnji s njima; težište građevinske djelat­
nosti je u zahvatu operativnih pravaca i prostora na kojima
je težište oružane borbe.
Zdravstvena zaštita stanovništva i oružanih snaga obuh­
vaća sve mjere i djelatnosti usmjerene unapređenju zdravlja
i psihofizičke sposobnosti ljudstva, sprečavanju povreda, po­
j a v e i širenja bolesti, zbrinjavanju povrijeđenih i oboljelih,
te osiguranju sanitetskim, materijalnim i drugim sredstvima.
Organizira se i provodi u uvjetima velikog broja povrijeđenih
i oboljelih, pogoršanih higijensko-epidemioloških prilika i
opće oskudice kadrova, opreme, lijekova i drugih sanitetskih
sredstava.
169
 Zdravstvenu zaštitu u ratu zajednički p r o v o d e zdravstve­
na služba društveno-političkih zajednica i sanitetska služba
oružanih snaga uz odgovarajuće sudjelovanje civilne zaštite,
Crvenog križa, humanitarnih i drugih organizacija. Od svili
sudionika zdravstvene zaštite zahtijeva se intenzivno obuča­
vanje, osposobljavanje i pripremanje još u miru kako bi u
ratu mogli pružiti potpunu zdravstvenu zaštitu stanovništvu
i oružanim snagama na svim dijelovima ratišta, uključujući
i privremeno zaposjednuti teritorij.
Podruštvljena i integrirana zdravstvena zaštita osigura­
va idejno i funkcionalno jedinstvo i racionalnu upotrebu sna­
ga i sredstava. Pri utvrđivanju opsega i lokacije zdravstvenih
kapaciteta moraju se, prije svega, imati u vidu potrebe zbri­
njavanja povrijeđenih i oboljelih na težištu borbenih djelo­
vanja. Povrijeđeno i oboljelo ljudstvo se evakuira u zdrav­
stvene ustanove u dubini ratišta, odnosno u stranu — izvan
zone borbenih djelovanja ili najčešće, kombinirano, što će
zavisiti od borbene situacije, lokacije zdravstvenih ustanova
i njihova profila, transportnih mogućnosti, uvjeta za fizičku
zaštitu povrijeđenih i oboljelih i drugog. Na taj način i oslon­
cem na zdravstvene ustanove društveno-političkih zajednica
osiguravaju se relativna sigurnost i neometano bolničko li­
ječenje većeg dijela povrijeđenih i oboljelih. Sanitetska služ­
ba osigurava oružanim snagama preventivnomedicinsku za­
štitu i sanitetska materijalna sredstva, pruža prvu općemedi-
cinsku i specijalističku p o m o ć i zadržava do izlječenja samo
najlakše (pokretne) povrijeđene i oboljele.
Veterinarska zaštita se stara o zaštiti zdravlja i radnoj
sposobnosti životinja i unapređenju stočarske proizvodnje.
Sudjeluje u kontroli i procjeni stupnja radiološke i kemij­
ske kontaminacije i provođenju dekontaminacije životinja i
hrane životinjskog porijekla. Postojeća mirnodopska organi­
zacija veterinarske službe u društveno-političkim zajednica­
ma nastavlja svoj rad i u ratu i izvršava zadatke veterinar­
skog osiguranja za potrebe oružanih snaga.
Financiranje općenarodne obrane sastavni je dio sistema
financiranja društvene reprodukcije. Osnovni izvor financira­
nja je nacionalni dohodak, odnosno dohodak organizacija
udruženog rada, s tim što društveno-političke zajednice, samo-
170
upravni i drugi subjekti financiraju one potrebe i zadatke
obrane koji su im stavljeni u nadležnost.
Oružane snage se financiraju u skladu s planovima upo­
trebe i osnovama planova organizacije, izgradnje i opremanja
oružanih snaga. Društveno-političke zajednice, na osnovi pro­
pisa o financiranju društvenih djelatnosti, utvrđuju izvore i
visinu sredstava, te instrumente financiranja zadataka opće­
narodne obrane i društvene samozaštite. Osnovni izvori fi­
nanciranja su budžeti društveno-političkih zajednica. Orga­
nizacije udruženog rada i druge organizacije osiguravaju
sredstva za obranu i rad u ratnim uvjetima na osnovi pro­
pisa o utvrđivanju i raspodjeli ukupnog prihoda i dohotka
i p r e m a propisima i instrumentima o financiranju određe­
nih društvenih djelatnosti.
Društveno-političke zajednice, organizacije udruženog ra­
da, komande i štabovi oružanih snaga i druge organizacije
m o g u udruživati sredstva radi izvršenja određenih poslova
narodne obrane i stvaranja uvjeta i mogućnosti za zadovo­
ljavanje potreba obrane od zajedničkog interesa.
Osnovu financiranja općenarodne obrane u ratu čini mir­
nodopski sistem financiranja, primjena načela solidarnosti i
jedinstva ekonomskih napora svih subjekata društva. Funk­
cije i nadležnosti društveno-političkih zajednica u oblasti fi­
nanciranja općenarodne obrane u miru nastavljaju se i u
ratu.
OSNOVE P R I P R E M A I UREĐENJA TERITORIJA
P r i p r e m a i uređenje teritorija za potrebe oružane borbe
p r o v o d e se u miru, intenziviraju u periodu neposredne ratne
opasnosti i nastavljaju u ratu. Težište je na m i r n o d o p s k i m
pripremama, koje moraju biti planske, sveobuhvatne i ne­
prekidne.
Osnovu p r i p r e m e i uređenja teritorija čini oslonac na
postojeće p r i v r e d n e objekte i drugu mirnodopsku infrastruk­
turu, usklađivanje planova izgradnje privrednih objekata s
potrebama obrane i zaštite i njihovo prilagođavanje potre­
bama općenarodnoga obrambenog rata.
P r i p r e m a m a i uređenjem teritorija povećavaju se ukupne
mogućnosti, otpornost i žilavost sistema općenarodne obra-
171
2D12-0817
ne. Naročito je značajno pripremanje teritorija za protuzrač-
nu obranu, protuoklopnu i protudesantnu borbu i pomorsku
obranu. Objekti i postrojenja od vitalnog značenja pripre­
maju se i za zaštitu od djelovanja nuklearnih, kemijskih i
bioloških borbenih sredstava.
Priprema i uređenje teritorija jesu općedruštveni zada­
tak. Pri planiranju i poduzimanju konkretnih mjera polazi
se od potreba obrane zemlje kao cjeline i sudjelovanja svih
subjekata društva u izvršavanju tih zadataka obrane i zaštite.
Uređenje teritorija za potrebe obrane regulira se planovima
društveno-ekonomskog razvoja društveno-političkih zajednica
i organizacija udruženog rada i njihovim prilagođavanjem po­
trebama općenarodne obrane, planovima uređenja vojdšta i
operacijskih prostora, a u okviru njih — položaja, rajona i
zona obrane, oslonaca i uporišta, te planovima izgradnje ob­
jekata za potrebe pozadinskog osiguranja i zaštitu stanovni­
štva i materijalnih sredstava nužnih za vođenje rata.
Društveno-političke zajednice i organizacije udruženog
rada nosioci su priprema i uređenja teritorija na osnovi pla­
nova društveno-ekonomskog razvoja. One neposredno sura­
đuju s nadležnim komandama i štabovima oružanih snaga.
Težište njihove aktivnosti je p r i l a g o đ i v a n j e prostornih pla­
nova i infrastrukture potrebama općenarodne obrane, uređe­
nje objekata za zaštitu stanovništva, stvaranje p o v o l j n i h uv­
jeta za rad privrednih kapaciteta od vitalnog značenja za
proizvodnju i remont naoružanja i vojne opreme, osiguranje
uvjeta za proizvodnju životnih namirnica i zaštita ratnih
materijalnih rezervi.
Objekti infrastrukture — putne i željezničke prometnice,
aerodromi, naftovodi, luke i lučka postrojenja, telekomunika­
cije, plinovodi, energetska, vodoprivredna i industrijska po­
strojenja — zajednički su za sve subjekte općenarodne obra­
ne i društvene samozaštite. Za potrebe oružanih snaga nužni
su i posebni objekti: putovi, lučka postrojenja, aerodromi,
telekomunikacije, skladišta materijalnih rezervi i drugi. Pri­
likom projektiranja i izgradnje objekata p r o m e t n o g sistema,
hidrosistema i drugih elemenata infrastrukture, koji se pri­
premaju za onesposobljavanje i rušenje, moraju se izvoditi
tehničke pripreme i konsultirati odgovarajući vojni organi.
172
Priprema i uređenje teritorija u miru obuhvaćaju: pri-
lagođavanje investicijskih i drugih objekata potrebama opće­
narodne obrane i društvene samozaštite i oružane borbe; iz­
gradnju i osposobljavanje objekata kojima se osigurava iz­
vršenje mobilizacije, razvoj oružanih snaga i zaštita vitalnih
elemenata obrambenog sistema; stvaranje osnovice obrambe­
nih rajona i zona, prostora i uporišta za uspješno vođenje
borbenih djelovanja. T i m i drugim aktivnostima stvaraju se
organizacijske i materijalne pretpostavke za uređenje teri­
torija neposredno p r e d agresiju i u toku ratnih djelovanja.
Priprema i uređenje teritorija neposredno pred početak
ratnih djelovanja u ratu obuhvaćaju mjere za aktiviranje već
izvršenih priprema u miru i za održavanje izgrađenih obje­
kata i uređenih obrambenih rajona i zona. Taj period ka­
rakteriziraju v r l o opsežni radovi i djelatnosti koje treba izve­
sti u što kraćem vremenu. Da bi se to osiguralo, nužne su
temeljite li opsežne organazaoijske, (kadrovske i materijalne
pripreme u miru. Za te zadatke angažiraju se jedinice oruža­
nih snaga, jedinice radne obaveze i odgovarajuće organiza­
cije udruženog rada.
Oružane snage su osnovni nosilac priprema i uređenja
vojišta, zona i rajona obrane, oslonaca, uporišta i drugih ob­
jekata nužnih za oružanu borbu, objekata za potrebe poza­
dinskog osiguranja i objekata za zaštitu ratnih materijalnih
rezervi oružanih snaga. U realizaciji tih zadataka komande i
štabovi se oslanjaju na sve društvene subjekte i neposredno
surađuju s odgovarajućim organima društveno-političkih za­
jednica i organizacija udruženog rada. Težište je na objekti­
ma i radovima koji omogućavaju uspješno suprotstavljanje
agresoru, naročito u početku rata, i na stvaranju organizacij­
skih i materijalnih uvjeta za b r z o uređenje zona borbenih
djelovanja nakon otpočinjanja agresije. Prioritet imaju ob­
j e k t i za komandiranje i vezu, objekti za borbena djelovanja,
objekti za pozadinsko osiguranje i smještaj ratnih materi­
jalnih rezervi.
Objekti za komandiranje i vezu osiguravaju povoljne uv­
j e t e za sigurno i neprekidno komandiranje i u najtežim rat­
nim uvjetima. N j i h o v razmještaj se usklađuje s planovima
upotrebe jedinica. Objekti za potrebe vrhovnog komandira­
nja, komandi strategijskih grupacija, strategijsko-operativnih
173
i operativnih jedinica i štabova Teritorijalne obrane socija­
lističkih republika i socijalističkih autonomnih pokrajina i
rukovodstava tih društveno-političkih zajednica i Federacije
uređuju se za relativno dulji boravak u njima.
Za strategijske, strategijsko-operativne komande i štabo­
ve mogu se graditi objekti stalnog tipa. Ostale komande i
štabovi upotrebljavaju, prvenstveno adaptirane mjesne ob­
jekte i fortifikacijske objekte poljskog tipa. Sistem vojnih
veza usklađuje se s vezama društveno-političkih zajednica,
P T T , unutrašnjih poslova i velikih privrednih organizacija.
Za potrebe kopnene vojske i Teritorijalne obrane uređu­
ju se rajoni i zone borbenih djelovanja. U miru se izgrađuju
objekti stalnog i poljskog tipa, a pred otpočinjanje agresije
i u toku izvođenja borbenih djelovanja, načelno, poljskog
tipa. Uređenje rajona i zona borbenih djelovanja zasniva se
na principu taktičkih i operativnih cjelina, s težištem na
onim objektima koji osiguravaju uvjete za izvođenje uspješ­
ne obrane duž osnovnih komunikacijskih pravaca i na važni­
j i m desantnim prostorima odnosno rajonima kao što su: gra­
dovi i urbane cjeline, rijeke, tjesnaci, prijevoji, otoci i drugi
prirodno jaki objekti.
Za potrebe ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane
teritorij se priprema i uređuje radi stvaranja uvjeta za što
dulje i uspješno djelovanje i u najtežim ratnim uvjetima. Za
baziranje avijacije, prvenstveno borbene, uređuje se mreža
aerodroma na cijelom teritoriju, grade se objekti za zaštitu
ljudstva, letjelica, ubojnih sredstava, goriva, za komandiranje
i veze, i uređuju položaji za obranu i zaštitu šireg prostora
aerodroma. Radi veće rastresitosti i stvaranja uvjeta za efi­
kasan manevar avijacije, u mrežu aerodroma uključuju se i
civilni aerodromi, pripremljena letjelišta i proširene dionice
putova.
U miru se pripremaju i uređuju objekti za djelovanje
protuzračne obrane odnosno raketa, lovačke avijacije, protu­
avionske artiljerije i sistema zračnog osmatranja, javljanja
i navođenja. Težište je na o n i m objektima kojima se osigu­
rava uspješno djelovanje sredstava protuzračne obrane u
početnom periodu rata i kontinuitet daljnjih borbenih dje­
lovanja.
174
Jadransko pomorsko vojište se uređuje, prije svega, radi
stvaranja što povoljnijih uvjeta za djelovanje plovnih sastava
ratne mornarice i vođenja protudesantne borbe. Pravovreme­
no se uređuju p o d z e m n i i drugi objekti za zaštitu b r o d o v a ,
podzemna i druga skloništa za ubojna sredstva i g o r i v o , ob­
j e k t i za rad obalske službe osmatranja i javljanja, objekti za
djelovanje obalske artiljerije i raketa i za uspješno pružanje
otpora p o m o r s k i m desantima agresora prilikom iskrcavanja.
Od posebnog su značenja p r i p r e m e za zaprečavanje mora,
j e r će radovi nakon otpočinjanja ratnih djelovanja biti v r l o
otežani zbog kratkih rokova.
Izgradnjom objekata za potrebe materijalnog i zdravstve­
nog osiguranja stvaraju se povoljni uvjeti za smještaj i za­
štitu ratnih rezervi borbenih sredstava i goriva i za zdrav­
stveno osiguranje. Osim objekata koji se uređuju u zonama
borbenih djelovanja moraju se izgraditi i objekti za smještaj
i zaštitu ratnih materijalnih rezervi i rad zdravstvenih službi
od strategijskog i operativnog značenja i zaštitni objekti za
rad proizvodnih i remontnih kapaciteta naoružanja i vojne
o p r e m e . Zavisno od značenja, potreba i materijalnih moguć­
nosti, za p o t r e b e materijalnog i zdravstvenog osiguranja gra­
de se objekti stalnog ili poljskog tipa.
Funkcioniranje zdravstvene službe u m n o g o m e će zavisiti
od uređenja i zaštite sanitetskih objekata, skladišta lijekova
i o p r e m e . U tom pogledu je nužno izvršiti što potpunije pri­
p r e m e j o š u miru. To je zadatak zdravstvenih organizacija i
svih drugih organa, organizacija i društveno-političkih za­
jednica.
Utvrđivanjem se postiže upornost obrane i stvaraju uvje­
ti za aktivna djelovanja. Utvrđivanje se uvijek m o r a kombi­
nirati sa zaprečavanjem i efikasno je samo ako je usklađeno
s planovima upotrebe jedinica i načinom izvođenja borbenih
djelovanja.
Utvrđivanje se obavlja po sistemu taktičko-topografskih
cjelina. Težište je na uređenju objekata za dugotrajan i sna­
žan otpor. Posebno značenje ima uređenje gradova i nase­
ljenih mjesta. Opseg i stupanj utvrđivanja zavise od potreba,
konkretnih uvjeta i toka borbenih djelovanja.
Izgradnja objekata poljskog tipa je prevlađujući način
utvrđivanja u toku borbenih djelovanja. Objekti poljskog ti-
175
2D12-0819
pa grade se i upotrebom mjesnih sredstava i angažiranjem sredstva za njihovo uređenje. Prioritet imaju mjesta prije­
stanovništva. Svaka jedinica, posluga i posada izgrađuje za laza u zahvatu važnijih pravaca i na komunikacijama pred­
sebe objekte poljskog tipa, a radove u dubini izvode mjesno viđenim za manevar po unutrašnjim pravcima. Za uređenje
stanovništvo, građevinske i druge radne organizacije. mjesta prijelaza maksimalno se koriste i mjesna sredstva i
Objekti stalnog tipa grade se na pravcima i prostorima sredstva riječne ratne flotile. Zavisno od broja mogućih mje­
koje neprijatelj ne m o ž e zaobići. Zajedno s objektima polj­ sta prijelaza, za njihovo uređenje angažiraju se j e d i n i c e Te­
skog tipa i masovnim zaprečavanjem, oni su važan činilac za ritorijalne obrane, jedinice radne obaveze i mjesno stanov­
zaštitu ljudstva i tehnike, efikasnosti sistema vatre, slamanja ništvo.
napada oklopnih i mehaniziranih jedinica agresora, posebno Objekti za opskrbu vodom uređuju se na c i j e l o m terito­
u prigrandčnim prostorima, i oslonac za poduzimanje napad­ riju. Posebno značenje imaju priprema i uređenje objekata
nih borbenih djelovanja. za opskrbu v o d o m u v e ć i m gradovima i na v o d o m oskudnim
Zaprečavanje ima veliko značenje za uspješno izvođenje dijelovima teritorija. Da bi se osigurale nužne količine v o d e ,
borbenih, posebno obrambenih djelovanja. P r i p r e m e za za­ p o t r e b n o je planski i organizirano pronalaziti p o d z e m n e vo­
prečavanje sastavni su dio priprema i uređenja rajona i zona de, osposobljavati za korišćenje površinske izvore i izgrađi­
borbenih djelovanja, prostora za baziranje ratnog zrakoplov­ vati v o d o o b j e k t e naročito duž komunikacija, na raskrsnica­
stva i protuzračne obrane i operacijske osnovice za djelova­ ma i u rajonima odnosno zonama gdje se predviđaju dulji
nje snaga na jadranskom p o m o r s k o m vojištu. One obuhva­ boravak i djelovanje jedinica i rad pozadinskih ustanova.
ćaju pripreme za rušenje i onesposobljavanje komunikacija
i onesposobljavanje privrednih objekata, te p r i p r e m e za za­
prečavanje drugim vrstama prepreka, prvenstveno minsko-
ek&plozivnim. Radi veće efikasnosti, u miru treba izgraditi
skladišta i prilazne putove do njih i izvršiti disperziju sred­
stava u rajone planiranog zaprečavanja. U toku izgradnje
komunikacija i drugih važnih objekata obavljaju se i pripre­
me za njihovo rušenje.
Izgradnja komunikacija — putova, željezničkih pruga,
aerodroma, luka i pristaništa — u miru se neprekidno usa-
glašava s potrebama mobilizacije i razvoja i planovima upo­
trebe oružanih snaga. Gdje je to p o t r e b n o — grade se komu­
nikacije i komunikacijski objekti s posebnom namjenom:
putovi, aerodromi, heliodromi, pristaništa, vezovi za b r o d o v e
i drugo. Posebno značenje ima izgradnja m r e ž e komunikacija
za manevar po unutrašnjim pravcima, osobito u centralnom
dijelu ratišta, i za povezivanje vojišta. Uz oružane snage za
te se zadatke angažiraju i druge strukture društva, prven­
stveno specijalizirane organizacije udruženog rada.
Rijeke, kanali i umjetni objekti na njima otežavaju kre­
tanje i manevar snaga. Zbog toga se u rajonima stalnih mje­
sta prijelaza i drugim p o g o d n i m rajonima p r a v o v r e m e n o ure­
đuju rezervna mjesta prijelaza i pripremaju materijalna

176 12

2D12-0820
 GLAVA VI

VOĐENJE ORUŽANE BORBE

OBLICI ORUŽANE BORBE U OPĆENARODNOMU

ODBRAMB E N O M R A T U

U općenarodnomu o b r a m b e n o m ratu .primjenjivat će

se frontalni, kombinirani i partizanski oblik oružane b o r b e .
K o j i će od tih oblika oružane borbe biti primijenjen i ikada,
zavisit će od cilja agresije; odnosa snaga, vojnostrategijske
situacije i strategijskog položaja naših i agresorovih oruža­
nih snaga; političkih i ekonomskih uvjeta, zahtjeva i potre­
ba; ciljeva općenarodnoga o b r a m b e n o g rata koji se žele po­
stići u o d r e đ e n o m periodu, i vojno-političke i vojnostrategij­
ske situacije širih razmjera k o j e utječu i l i m o g u utjecati na
tok oružane b o r b e na našem ratištu. Primjenjivat će se onaj
oblik oružane borbe koji je u danim uvjetima moguć, efi­
kasan i racionalan.
P r i m j e n o m frontalnoga, kombiniranog i partizanskog
oblika oružane b o r b e uspješno se, u svim ratnim uvjetima,
ostvaruju ova osnovna opredjeljenja doktrine općenarodnoga
o b r a m b e n o g rata; oružana borba je odlučujući o b l i k suprot­
stavljanja svakoj oružanoj agresiji; oružana borba i d r u g i
oblici borbe i općenarodnog o t p o r a čine nerazdvojivo jedin­
stvo i v o d e se usklađeno po cilju, prostoru i vremenu; oru­
žana borba i drugi oblici borbe i općenarodnog otpora v o d e
se neprekidno, u skladu s vojnostrategijskom situacijom i
uvjetima do k o j i h m o ž e doći u toku općenarodnoga obram­
b e n o g rata; oružana borba i drugi oblici b o r b e i općenarod­
nog o t p o r a v o d e se na svakom dijelu jugoslavenskog ratišta

12- 179
gdje se nalaze, odnosno gdje djeluju snage agresora — na
fronti, (privremeno zaposjednutom teritoriju i u vlastitoj
pozadini.
Frontalni, kombinirani i partizanski oblik oružane bor­
be međusobno se razlikuju u načinu vođenja oružane borbe;
organizaciji, mjestu, ulozi, zadacima i načinu upotrebe Jugo­
slavenske narodne armije i Teritorijalne obrane i njihovih
dijelova; strategijskim ciljevima koji se ostvaruju u odre­
đenom periodu rata; mjestu i načinu izražavanja težišta
oružane borbe na ratištu; međusobnom odnosu faktora oru­
žane borbe; odnosu prema prostoru i vremenu i međusobnom
odnosu, značenju i stupnju kombiniranja frontalnih i parti­
zanskih borbenih djelovanja na fronti i p r i v r e m e n o zaposjed­
nutom teritoriju.
Osnovni kriteriji za razlikovanje frontalnoga, kombini­
ranog i partizanskog oblika oružane b o r b e jesu rasprostra­
njenost, međusobni odnos, stupanj kombiniranja i značenje
frontalnih i partizanskih borbenih djelovanja u ostvarivanju
cilja oružane borbe u toku cijeloga općenarodnog obrambe­
nog rata ili njegova određenog perioda, te mjesto i način
izražavanja težišta oružane borbe na jugoslavenskom ratiš­
tu.
U frontalnom obliku oružane borbe odlučujuću ulogu
u ostvarivanju cilja općenarodnoga obrambenog rata imaju
operacije na fronti i protudesantne operacije u vlastitoj po­
zadini. Na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju v o d e se sa­
mostalni b o j e v i i borbe i masovna diverzantska djelovanja,
a u određenim borbenim i prostornim uvjetima i operacije.
Težište oružane borbe je na fronti.
U kombiniranom obliku oružane borbe operacije na fro­
nti, operacije i druga borbena djelovanja na p r i v r e m e n o za­
posjednutom teritoriju i protudesantne operacije u vlastitoj
pozadini imaju jednaku ulogu i značenje u ostvarivanju cilja
općenarodnoga obrambenog rata. Težište oružane borbe, za­
visno od vojnostrategijske situacije na ratištu, m o ž e biti
na fronti i l i p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju.
U partizanskom obliku oružane borbe cilj općenarodno­
ga obrambenog rata ostvaruje se v o đ e n j e m partizanskih bor­
benih djelovanja na c i j e l o m ili najvećem dijelu jugoslaven­
skog ratišta. Frontalna borbena djelovanja v o d e se na po-
180
j e d i n i m vojištima Mi njihovim dijelovima. Težište oružane
borbe, zavisno od vojno-političke i vojnostrategijske situaci­
je, prenosi se s j e d n o g dijela na druge dijelove jugoslaven­
skog ratišta.
U svakom obliku oružane borbe stalno će se izvoditi i
borbena djelovanja manjeg ili većeg opsega i značenja, k o j a
su bitno obilježje drugih oblika. Ta borbena djelovanja stal­
no se kombiniraju s b o r b e n i m djelovanjima k o j a su domini-
rajuća i odlučujuća u ostvarivanju cilja u danom p e r i o d u
općenarodnoga obrambenog rata i s njima uvijek čine organ­
sku cjelinu u taktičkim, operativnim i strategijskim raz­
mjerima.
U toku općenarodnoga o b r a m b e n o g rata, vojno-politički
i vojnostrategijski uvjeti oružane borbe m o g u se mijenjati
od težih ka lakšim, i obrnuto, pa, prema tome, i ponavljati
s p r i b l i ž n o istim o p ć i m karakteristikama i intenzitetima is-
poljavanja. To znači da će u dugotrajnom ratu dolaziti do
transformiranja j e d n o g oblika oružane b o r b e u drugi.
Primjena frontalnoga, kombiniranog i partizanskog ob­
lika oružane borbe, u skladu s vojno-političkom i vojnostra-
tegijskom situacijom na ratištu i šire, te n j i h o v o transfor­
miranje usporedno s promjenama te situacije, omogućavaju
uspješno vođenje općenarodnoga obrambenog rata u s v i m
ratnim uvjetima do potpunog slamanja svake oružane ag­
resije i ostvarivanja krajnjeg cilja općenarodnoga obram­
benog rata; uspješnu primjenu svih oblika borbe i općena­
rodnog otpora i njihovo kombiniranje s oružanom b o r b o m ;
kontinuirano funkcioniranje našega socijalističkog samoup­
ravnog društvenog uređenja i postojanje SFRJ kao suverene,
socijalističke, samoupravne i nesvrstane države; uspješno
kombiniranje svih vidova i oblika borbenih djelovanja na
fronti, p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju i u našoj po­
zadini u taktičkim, operativnim i strategijskim razmjerima;
maksimalno i racionalno angažiranje ljudskih i materijalnih
potencijala z e m l j e ; proizvodnju za potrebe oružanih snaga,
drugih snaga općenarodne obrane i društvene samozaštite i
stanovništva, i zaštitu stanovništva i materijalnih i drugih
dobara.
Frontalni, kombinirani i partizanski oblik oružane bor­
be daju široke mogućnosti za p r a v o v r e m e n o i uspješno prila-
181
gođavanje svim mogućim vojno-politiokim i vojnostrategij-
skim situacijama na jugoslavenskom ratištu i šire. Oni su,
istovremeno, najefikasnija sredstva mijenjanja tih uvjeta
u vlastitu korist. Prilagođavanjem vojno-političkim i vojno-
strategijskim uvjetima i njihovim mijenjanjem u vlastitu ko­
rist, primjenom odgovarajućeg oblika oružane borbe, osigu­
rava se neprekidnost oružane b o r b e i općenarodnoga obram­
benog rata sve do slamanja agresije ili prisiljavanja agresora
da odustane od postavljenih ciljeva.
Frontalni oblik oružane borbe
U frontalnom obliku oružane b o r b e oružane snage i dru­
ge snage općenarodne obrane i društvene samozaštite ostva­
ruju ciljeve općenarodnoga obrambenog rata v o đ e n j e m bor­
benih djelovanja i ostalih oblika borbe i općenarodnog ot­
pora na cijelomu jugoslavenskom prostoru, zahvaćenom rat­
nim djelovanjima, s težištem na fronti.
Frontalni oblik oružane b o r b e primjenjuje se na počet­
ku svake agresije na našu zemlju, bez obzira na njezin cilj
i odnos snaga. A k o je riječ o agresiji s ograničenim ciljem,
ako odnos snaga nije za nas izrazito nepovoljan u agresiji
s radikalnim ciljem i ako se oružane snage agresora nalaze
u nepovoljnom strategijskom položaju u regionalnom i l i svje­
tskom ratu, onda se odsudnom i vrlo aktivnom obranom,
počevši od same državne granice, oružanim snagama agre­
sora nanose što veći gubici, onemogućava dublji p r o d o r i
slama njihova ofenzivna m o ć na što manjoj dubini našeg
ratišta. Naše oružane snage prelaze u ofenzivu radi razbi­
janja, uništavanja i protjerivanja oružanih snaga agresora iz
jugoslavenskog prostora. A k o je riječ o agresiji s radikalnim
ciljem, a odnos snaga je za nas izrazito nepovoljan, onda
se upornom, aktivnom i p o k r e t n o m obranom oružanim sna­
gama agresora nanose što veći gubici, usporava t e m p o nji­
hova nastupanja, lomi efenzivna m o ć i stvaraju uvjeti za
uspješnu primjenu kombiniranog oblika oružane b o r b e i
uspješno vođenje općenarodnoga obrambenog rata. Frontalni
oblik oružane borbe se primjenjuje i u završnom periodu
rata, ukoliko se krajnji cilj općenarodnoga obrambenog rata
ne može ostvariti ostalim oblicima oružane borbe.
182
Na fronti se neprekidno kombiniraju i i z v o d e napadne
i obrambene operacije, s težištem na jednima ili drugima, za­
visno od odnosa snaga na p o j e d i n i m vojištima i o p e r a c i j s k i m
pravcima. Ofenziva oružanih snaga agresora slama se vođe­
njem pretežno aktivnih obrambenih operacija na fronti. Na
p o j e d i n i m vojištima i pravcima, kada to odnos snaga i l i
operativni položaj omogućavaju ili kada to zahtijeva situacija
na glavnim pravcima, na samom početku agresije v e ć se
poduzimaju i napadne operacije. Poduzimanje napadnih ope­
racija većih razmjera moguće je i kada je za nas n e p o v o l j a n
odnos snaga, ako se stvori kvalitetno nova vojno^politička i
vojnostrategijska situacija regionalnih i širih razmjera.
N a š e oružane snage v o d e , počevši od državne granice,
upornu obranu prostora. Fronta se p o m i č e u dubinu terito­
rija samo na o n i m pravcima gdje je odnos snaga za nas
toliko nepovoljan da bi odsudna obrana prostora bila ne-
svrsishodna. A k o se o p ć a vojno-politička i vojnostrategijska
situacija razvija na štetu agresora, v o d i se odsudna obrana
prostora i na p o j e d i n i m pravcima i vojištima na k o j i m a je
odnos snaga za nas izrazito nepovoljan. Odsudnost obrane na
p o j e d i n i m vojištima i operacijskim pravcima uvjetovana je
i širim v o j n i m , p o l i t i č k i m i ekonomskim potrebama.
Razbijanje, uništavanje i protjerivanje oružanih snaga
agresora s jugoslavenskog ratišta postiže se v o đ e n j e m us­
klađenih napadnih operacija na fronti. Aktivne o b r a m b e n e
operacije v o d e se na p o j e d i n i m vojištima i operacijskim prav­
cima radi vezivanja dijela oružanih snaga agresora i onemo­
gućavanja njihove upotrebe na pravcima gdje naše glavne
snage v o d e napadne operacije.
Borbe protiv krupnih zračnih i pomorskih desanata
agresora imaju strategijsko značenje. U borbama p r o t i v tih
desanata angažiraju se operativne jedinice i sastavi k o p n e n e
vojske Jugoslavenske narodne armije i Teritorijalne obrane,
čiju udarnu snagu čine oklopne i mehanizirane jedinice, i
glavne snage ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane i
ratne mornarice.
Borbena djelovanja za gradove i druga veća naseljena
mjesta sastavni su dio obrambenih i napadnih operacija na
fronti i sistema protudesantne borbe u vlastitoj pozadini.
Borbena djelovanja u okruženim gradovima tijesno se uskla-
183
2D12-0823
đuju s drugim oblicima borbe i općenarodnog otpora u nji­
ma i u njihovoj široj okolini. V e ć a naseljena mjesta i gra­
dovi u našoj pozadini, uključujući i aerodrome i luke, od­
sudno se brane i u slučaju okruženja od strane agresorovih
desanata. U t i m borbama sudjeluju i svi drugi subjekti op­
ćenarodne obrane i društvene samozaštite.
Borbena djelovanja na privremeno zaposjednutom
ritoriju otpočinju čim prve jedinice agresora pređu našu
državnu granicu. U početku agresije, glavni objekti djelova­
nja na privremeno zaposjednutom teritoriju jesu agresoro­
ve jedinice i objekti na komunikacijama, radi ometanja po­
kreta i opskrbe njegovih snaga na fronti. I s t o v r e m e n o se v o d e
borbe u okruženju u v e ć i m naseljenim mjestima i gradovi­
ma, stvaraju se slobodni teritoriji kao vojni i materijalni
oslonci za borbena djelovanja širih razmjera.
U daljnjem toku rata, na p r i v r e m e n o zaposjednutom te­
ritoriju v o d e se samostalni napadni bojevi i borbe, a, zavi­
sno od veličine teritorija, i napadne operacije, uvijek uskla­
đeni s operacijama na fronti, radi slamanja ofenzivne m o ć i
oružanih snaga agresora, odnosno njihova razbijanja, uni­
štenja i protjerivanja s jugoslavenskog ratišta. Slobodni te­
ritoriji se brojno i prostorno povećavaju usporedno s even­
tualnim pomicanjem fronte u dubinu jugoslavenskog rati­
šta.
;U toku ofenzive naših oružanih snaga glavni zadatak
naših jedinica na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju jest
oslobađanje novih prostora, sužavanje manevarskih moguć­
nosti oružanim snagama agresora i ovladavanje komunikacij­
skim pravcima radi onemogućavanja izvlačenja njegovih je­
dinica i materijalnih dobara s jugoslavenskog ratišta. Radi
toga naše jedinice vode i obrambene bojeve, a po potrebi
obrambene operacije na privremeno zaposjednutom terito­
riju. Istovremeno, jedinice na p r i v r e m e n o zaposjednutom te­
ritoriju izvode masovne napade na gradove, aerodrome, lu­
ke i veća raskršća. U gradovima se v o d e intenzivna borbena
djelovanja i svi drugi oblici borbe i općenarodnog otpora.
Nužno je pravovremeno zauzeti vitalne objekte radi spreča­
vanja agresora da ih upotrebljava, uništi ili evakuira, i za­
posjesti neoštećene radio-televizijske studije, električne i vo­
dovodne objekte, pošte, željeznička, lučka, aerodromska i
važna proizvodna postrojenja, m o s t o v e i raskrsnice.
184
Borbena djelovanja na privremeno zaposjednutom teri­
toriju u toku cijelog rata se neprekidno usklađuju s operaci­
j a m a na fronti. Prioritetni objekti napada su uvijek oni di­
j e l o v i oružanih snaga agresora, objekti i prostori č i j i m se
razbijanjem ili nanošenjem gubitaka, odnosno rušenjem ili
posjedanjem najviše doprinosi uspješnom vođenju operacija
te­ na fronti.
U k o l i k o se z b o g izrazito nepovoljnog odnosa snaga ne
m o ž e ostvariti krajnji cilj općenarodnoga obrambenog rata
frontalnim o b l i k o m , on se postepeno transformira u kombi­
nirani oblik oružane borbe.
Kombinirani oblik oružane borbe
U k o m b i n i r a n o m obliku oružane borbe naše oružane
snage i druge snage općenarodne obrane i društvene samo­
zaštite ostvaruju ciljeve općenarodnoga obrambenog rata vo­
đenjem j e d n o v r e m e n i h , međusobno usklađenih borbenih dje­
lovanja i drugih oblika b o r b e i općenarodnog otpora na fron­
ti, p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju i u vlastitoj poza­
dini.
Težište oružane borbe, zavisno od odnosa snaga i vojno­
strategijske situacije na ratištu, bit će na fronti ili na pri­
v r e m e n o zaposjednutom teritoriju i, zavisno od p o t r e b a i
mogućnosti, prenosit će se sa fronte na p r i v r e m e n o zaposjed­
nut teritorij i obratno. U oba slučaja, borbena djelovanja
na fronti i borbena djelovanja na p r i v r e m e n o zaposjednutom
teritoriju čine jedinstvenu cjelinu i imaju strategijske raz­
m j e r e i strategijsko značenje u ostvarivanju cilja općenarod­
noga obrambenog rata.
K o m b i n i r a n i oblik oružane borbe primjenjuje se kada
se frontalnim o b l i k o m nije mogla slomiti ofenziva agresora
zbog izrazito nepovoljnog odnosa snaga i kada je primjena
partizanskog oblika poprimila strategijske razmjere i zna­
čenje.
A k o su oružane snage agresora u ofenzivi, a odnos snaga
izrazito u njegovu korist, kombinirani oblik je najefikasniji
oblik oružane borbe. N j i m e se omogućava najuspješnije su­
protstavljanje agresiji, bez obzira na njezine početne raz­
mjere, eventualno širenje i moguće trajanje općenarodnoga
185
2D12-0824
obrambenog rata. K o m b i n i r a n i m se o b l i k o m osiguravaju ne­
prekidno i sveobuhvatno suprotstavljanje agresiji na cijelo­
mu jugoslavenskom ratištu i najveća aktivnost i inicijativa
u izboru v i d o v a i oblika borbenih djelovanja od taktičkih do
strategijskih razmjera.
K o m b i n i r a n i m o b l i k o m oružane borbe paraliziraju se
tehnička superiornost i brojčana nadmoćnost operativnih gru­
pacija oružanih snaga agresora. I s t o v r e m e n o , naše prednosti
u nekim vrstama naoružanja, o p ć o j brojčanoj nadmoćnosti
i kvaliteti ljudstva dolaze do punog izražaja. U t i m uvjeti­
ma agresor objektivno ne m o ž e ostvariti doktrinu »munje-
vitog rata«, j e r je prisiljen angažirati velike snage i na fronti
i u borbama s našim b r o j n i m snagama na p r i v r e m e n o za­
posjednutom teritoriju. Na taj način se najuspješnije slabe
njegove snage na fronti i slama njihova ofenzivna m o ć .
Borbena djelovanja na fronti težišno se izvode u zahva­
tu komunikacijskih pravaca u obliku napadnih i obrambenih
operacija. U njima istovremeno sudjeluju jedinice Jugosla­
venske narodne armije i Teritorijalne obrane s fronte i je­
dinice Teritorijalne obrane i Jugoslavenske narodne armije
s privremeno zauzetog teritorija. Zavisno od odnosa snaga
na ratištu i svakom vojištu, prevladaju napadne ili obram­
bene operacije naših oružanih snaga. U okviru tih operacija
ili usklađeno s njima v o d e se i operacije p r o t i v operativnih
desanata agresora u našoj pozadini.
Usporedno s operacijama na fronti u zahvatu komuni­
kacijskih pravaca, na v e ć i m dubinama p r i v r e m e n o zaposjed­
nutog teritorija izvode se i samostalne, prvenstveno napad­
ne operacije, k o j e u strategijskim razmjerima, s o b z i r o m na
njihovu usmjerenost ka postizanju jedinstvenoga vojnostra­
tegijskog cilja na ratištu, čine jedinstvo s operacijama na
fronti. Cilj tih operacija je proširivanje i obrana postojećih
slobodnih teritorija i stvaranje novih; nanošenje što većih
gubitaka operativnim i strategijskim rezervama agresora i
onemogućavanje njihova manevra, pokreta i angažiranja u
borbama na fronti; držanje pojedinih rajona, gradova i ko­
munikacija radi sprečavanja izvlačenja oružanih snaga agre­
sora s fronte i organiziranja obrane po dubini. I s t o v r e m e n o ,
na privremeno zaposjednutom teritoriju, u rajonima i gra­
dovima zaposjednutim snagama agresora, v o d e se samostalni
bojevi i borbe i drugi oblici b o r b e i općenarodnog otpora
186
i i z v o d e napadi, p r e p a d i i diverzije na aerodrome, luke, skla­
dišta i druge o b j e k t e infrastrukture koje agresor iskorišća-
va p r o t i v naših oružanih snaga i ostalih subjekata općena­
rodne obrane i društvene samozaštite.
K o m b i n i r a n i m o b l i k o m oružane borbe najuspješnije se
slabe ofenzivne mogućnosti oružanih snaga agresora i o m o ­
gućava našim oružanim snagama da održe k o n t r o l u nad
v e ć i m d i j e l o m državnog teritorija. Prisiljavanjem oružanih
snaga agresora da se neprekidno angažiraju u b o r b e n i m dje­
lovanjima velikih razmjera, te u borbama p r o t i v naših sna­
ga k o j e primjenjuju druge oblike borbe i općenarodnog ot­
pora na c i j e l o m u jugoslavenskom ratištu, stvaraju se p o v o l j ­
ni operativni i strategijski uvjeti za povećanje broja i raz­
mjera napadnih operacija, bojeva i borbi i preotimanje i
održavanje strategijske inicijative.
Obučavanje i kontrola što većeg prostora bitni su uvjeti
uspješne p r i m j e n e k o m b i n i r a n o g oblika oružane b o r b e . Sto­
ga je aktivna i uporna borba za prostor stalan cilj borbenih
djelovanja na fronti i p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju.
P r o s t o r se p r i v r e m e n o napušta samo kada njegova obrana
više nije moguća ili kada bi zahtijevala nesrazmjerne vlastite
gubitke. To znači da se i u kombiniranom obliku oružane
b o r b e ne prihvaćaju odlučujuća frontalna borbena djelova­
nja u obrani prostora, čiji bi ishod imao n e p o v o l j n e stra­
tegijske posljedice na određenim vojištima ili ratištu u cije­
losti. I s t o v r e m e n o , to znači da se privremeno napušteni pro­
stor, p o m i c a n j e m fronte u dubinu ratišta, odmah m o r a na­
doknaditi oslobađanjem novih teritorija i proširivanjem po­
stojećih na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju. T a k o se
našim oružanim snagama stalno osiguravaju prostrana osno­
vica i drugi uvjeti za manevar i borbena djelovanja svih
razmjera. U k o m b i n i r a n o m obliku oružane b o r b e često će
biti poduzimane usklađene napadne operacije s fronte i sa
slobodnih teritorija, p r e k o teže p r o h o d n o g zemljišta između
komunikacijskih pravaca, radi povezivanja vlastite pozadine
i slobodnih teritorija na privremeno zaposjednutom teri­
toriju.
U o d r e đ e n i m vojnostrategijskim situacijama očuvanje što
većega k o m p a k t n o g slobodnog teritorija, koji je naslonjen
na prijateljske zemlje, m o ž e znatno utjecati na daljnji tok
187
2D12-0825
oružane borbe na našem ratištu. U takvim uvjetima, kraj­
nje odsudna obrana pojedinih dijelova teritorija b i t će stra­
tegijski zadatak naših snaga i na fronti i na p r i v r e m e n o za­
posjednutom teritoriju.
Borbe p r o t i v većih desanata u vlastitoj pozadini imaju
strategijsko značenje kada su oružane snage agresora u ofen­
zivi i kada je težište oružane borbe na fronti. U t o m slučaju,
ishod borbenih djelovanja na fronti u m n o g o m e zavisi od
rezultata borbenih djelovanja protiv operativnih i strategij­
skih desanata u vlastitoj pozadini. Stoga se borbena djelo­
vanja protiv većih desanata u vlastitoj pozadini tijesno us­
klađuju, po cilju, vremenu i prostoru, s operacijama na fron­
ti. Veliko značenje ima i borba p r o t i v većih zračnih desa­
nata na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju, posebno ako
je na njemu težište oružane borbe. Stoga, u kombiniranom
obliku oružane borbe, borba p r o t i v većih desanata ima stra­
tegijsko značenje bez obzira na to da li je strategijsko te­
žište na fronti i l i p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju.
Napadne i obrambene operacije naših oružanih snaga,
međusobno usklađene na cijelom ratištu, i masovni samosta'
Ini bojevi, b o r b e i diverzije, zajedno s ostalim oblicima bor­
be i općenarodnog otpora, dovode oružane snage agresora
u nepovoljan strategijski položaj. To omogućava ostvarenje
krajnjeg cilja općenarodnoga obrambenog rata kombiniranim
oblikom oružane borbe.
Kombinirani oblik se može transformirati u frontalni,
posebno u završnom periodu rata. Ukoliko, zbog izrazito ne­
povoljnog odnosa snaga, agresor uspije ispresijecati naše
ratište i borbena djelovanja na fronti izgube strategijsko zna­
čenje, kombinirani oblik se transformira u partizanski oblik
oružane borbe.
Partizanski oblik oružane borbe
U partizanskom obliku oružane borbe, oružane snage,
uz sudjelovanje i podršku drugih snaga općenarodne obra­
ne i društvene samozaštite, ostvaruju ciljeve općenarodnoga
obrambenog rata vođenjem pretežno partizanskih borbenih
djelovanja. Masovne borbe i bojevi oružanih snaga, nepre-
188
kidna i aktivna borbena djelovanja, borbena i druga aktiv­
nost naroda sadržaj su i bit partizanskog oblika oružane
borbe. Frontalna se borbena djelovanja v o d e na dijelu na­
šeg ratišta gdje j o š postoji manje-više kontinuirana fronta
operativnog značenja i u napadnim i o b r a m b e n i m operacija­
ma na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju.
Partizanski oblik oružane borbe primjenjuje se samo
onda kada daljnja primjena kombiniranog oblika oružane
borbe nije više moguća. Do toga m o ž e doći u slučaju izrazito
nepovoljnog odnosa snaga za nas, posebno ako agresor ma­
sovno upotrijebi nuklearno oružje, ili zbog vojno-političke i
vojnostrategijske situacije u široj regiji, koja krajnje nepo­
v o l j n o utječe i na tok i ishod naših borbenih djelovanja na
fronti.
Bitna obilježja vojnostrategijske situacije na našem ra­
tištu u periodu primjene partizanskog oblika oružane b o r b e
bila bi: oružane snage agresora i s u uspjele da ispresijecaju
naše ratište i zaposjednu najvažnije komunikacije, p o l i t i č k e
i privredne centre i rajone strategijskog značenja; frontalna
borbena djelovanja nemaju više strategijsko značenje u os­
tvarivanju ciljeva općenarodnoga obrambenog rata u danom
vremenskom periodu; oružane su snage agresora izrazito
nadmoćne u vatri, udaru i manevru.
U takvoj situaciji partizanski oblik oružane b o r b e osi­
gurava njezino neprekidno vođenje na cijelomu jugoslaven­
skom ratištu; njime se agresoru nameće dugotrajan iscrp­
ljujući rat; postepenim eliminiranjem njegovih, a povećava­
njem vlastitih prednosti mijenja se odnos snaga u našu
korist i stvaraju uvjeti za prelazak na kombinirani ili fron­
talni oblik oružane b o r b e .
S o b z i r o m na vojnostrategijske i druge uvjete na našem
ratištu, oružane snage i druge snage općenarodne o b r a n e
oslanjat će se g o t o v o u cijelosti na vlastite materijalne iz­
vore, proizvodnju i ratni plijen. Ali i u takvim okolnostima
moraju se osigurati uvjeti za nabavku ratne tehnike i pri­
manje materijalnih sredstava iz inozemstva.
Oružana borba i drugi oblici borbe i općenarodnog ot­
pora v o d e se u v r l o složenim uvjetima. To zahtijeva njihovu
stalnu što tješnju uzajamnost, usklađenost i zamjenljivost.
Jedino se na taj način m o g u ostvarivati zajednički ciljevi
189
2D12-0826
koji će najčešće biti istovremeno uvjetovani vojnim, politič­
k i m i ekonomskim (potrebama i mogućnostima na taktičkoj,
operativnoj i strategijskoj razini.
Osim što se suprotstavlja agresoru drugim oblicima bor­
be i općenarodnog otpora, sposobno i obučeno stanovništvo
masovno sudjeluje u borbenim djelovanjima obavljajući dio
zadataka koje inače izvršavaju jedinice oružanih snaga. Je­
dinice oružanih snaga, isto tako, pomažu ostalim subjektima
općenarodne obrane i društvene samozaštite u obavljanju
njihovih namjenskih zadataka.
U partizanskom obliku oružane borbe cilj je neprekidno
uništavanje i iscrpljivanje oružanih snaga agresora, zapljenji-
vanje i uništavanje njihove ratne tehnike i d r u g i h materijal­
nih dobara, mijenjanje odnosa snaga u našu korist, stalno po­
većanje, širenje i spajanje slobodnih teritorija i stvaranje
vojnostrategijskih i drugih uvjeta za prerastanje partizan­
skog oblika u kombinirani ili frontalni oblik oružane b o r b e .
U krajnje teškim uvjetima agresije, kada nije m o g u ć e
promijeniti odnos snaga u mjeri koja bi omogućavala pre­
rastanje partizanskog oblika u kombinirani o b l i k oružane
borbe, neprekidnim uništavanjem i iscrpljivanjem oruža­
nih snaga agresora moraju se ostvariti i neprekidno održa­
vati takvi vojni, politički i psihološki uvjeti u k o j i m a agresor
objektivno ne m o ž e postići postavljene ciljeve, što će ga pri­
siliti da odustane od ciljeva agresije i povuče svoje snage s
jugoslavenskog ratišta.
Neprekidnim napadnim djelovanjima agresoru se nano­
se gubici u ljudstvu i ratnoj tehnici; razvlače se njegove sna­
ge u prostoru, otežava im se p o k r e t i manevar, prisiljavaju
se na obrambena djelovanja i neprekidno uznemiravaju i
iscrpljuju; narušava se njegov sistem komandiranja i opskr­
be; onemogućava se stvaranje okupacijskog sistema, kvislin-
ške vlasti, kvislinških vojnih formacija i svaka suradnja s
okupatorom; osiguravaju uvjeti za funkcioniranje socijalisti­
čkoga samoupravnog društveno-političkog sistema na c i j e l o m
teritoriju; osiguravaju se kontrola teritorija, proizvodnja i
zaštita stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara.
U o v o m obliku oružane borbe prevladavaju partizanska
borbena djelovanja na najvećem dijelu našeg ratišta. Isto­
vremeno se v o d e i frontalna borbena djelovanja na prostor-
190
no o d v o j e n i m frontovima operativnog značenja, koji su izraz
postojanja većeg broja velikih slobodnih teritorija i v o đ e n j a
napadnih i obrambenih operacija na p r i v r e m e n o zaposjed­
nutom teritoriju.
Težište je borbenih djelovanja, po pravilu, na teritoriju
koje je gušće naseljeno, gdje su bitnija privredna bogatstva
zemlje i gdje je intenzivniji društveno-politički, ekonomski
i kulturni život. U s p o r e d o s tim, čvrsto se drže i kontroliraju
manje naseljeni prostori na kojima se obavlja stalna dru-
štveno-politioka i proizvodna aktivnost i koji služe kao os­
novica za poduzimanje borbenih djelovanja širih razmjera.
Na ratištu postoji više operativnih težišta. Operativna
težišta na o d r e đ e n o m dijelu ratišta u svojoj ukupnosti čine
strategijsko težište. Strategijsko težište na ratištu izražava
se i djelovanjima strategijske grupacije. Strategijsko težište
se p o m i č e s j e d n o g na drugi dio ratišta u skladu s vojno-
strategijskim, političkim i ekonomskim uvjetima i potre­
bama.
Borbena djelovanja taktičkih i operativnih razmjera na­
meću se agresoru u prostoru i vremenu u k o j i m a on ne mo­
že maksimalno iskoristiti vatru, udar i manevar svojih sna­
ga. Ne prihvaćaju se frontalna obrambena borbena djelo­
vanja strategijskih razmjera kad je nepovoljan odnos snaga
za nas, k a d agresor želi postići odlučujuće strategijsko rje­
šenje.
Uspješno pariranje manevarskim sposobnostima i vatre­
n i m i udarnim mogućnostima oružanih snaga agresora um­
n o g o m e će zavisiti od inicijative, iznenađenja i brzine u iz­
vođenju borbenih djelovanja naših jedinica; njihove stalne
aktivnosti; primjene različitih oblika manevara i borbenih
postupaka i umješnog iskorišćavanja prostora i vremenskih
prilika.
Osnovno obilježje, oružane borbe jesu stalna ofenzivnost
i aktivnost. N e p r e k i d n i m i intenzivnim napadnim b o r b e n i m
djelovanjima održava se inicijativa, koja je preduvjet za
uspješno vođenje oružane borbe u cijelosti. Z a t o je napad
izrazito primaran i odlučujući v i d borbenih djelovanja. N j e ­
gova bitna obilježja su iznenadnost, smjelost, silina udara,
kraće trajanje i raznolikost načina izvođenja. U svim fazama,
posebno u fazi šire p r i m j e n e frontalnih borbenih djelovanja,
191
izvode se i krupne napadne operacije, manje ili više među­
sobno povezane i usklađene, čiji ukupni rezultat ima stra­
tegijsko značenje. U određenim situacijama, strategijsko zna­
čenje imaju i samostalne napadne operacije.
Cilj obrambenih borbenih djelovanja uvijek je stvara­
nje uvjeta za poduzimanje i osiguranje napadnih borbenih
djelovanja. N j i h o v a su bitna obilježja maksimalna aktivnost,
elastičnost i. načelno, kratko trajanje. Obrambena borbena
djelovanja operativnih razmjera su odsudna i dulje traju
kada se brani važni slobodni teritorij i kada se njima osi­
guravaju izvlačenje i evakuacija ranjenika, stanovništva i
materijalnih dobara.
Masovni samostalni bojevi i borbe mogu, u o d r e đ e n o j
vojnostrategijskoj situaciji, biti prevlađujući oblici partizan­
skih borbenih djelovanja na našem ratištu. N j i h o v i ukupni
rezultati imaju strategijsko značenje. Diverzantska djelova­
nja, zasjede, prepadi, upadi u agresorove objekte, vatreni
udari i napadi radi obmanjivanja agresora masovno se pri­
mjenjuju — samostalno ili u okviru bojeva i operacija.
Napadne operacije agresora na slobodne teritorije sla­
maju se poduzimanjem vlastitih napadnih operacija na prav­
cima gdje je odnos snaga za nas povoljan, v o đ e n j e m elastič­
ne i vrlo aktivne obrane na glavnim pravcima nastupanja
agresorovih jedinica i poduzimanjem napadnih operacija i
masovnih samostalnih napadnih bojeva i borbi u njihovoj
pozadini.
Rezultati napadnih i obrambenih bojeva i operacija če­
sto će zavisiti od rezultata borbe protiv desanata. Stoga, i
u partizanskom obliku oružane borbe, svaka jedinica m o r a
biti spremna u svim situacijama — na odmoru, u kretanju
i u toku borbe — uspješno voditi borbu prvenstveno p r o t i v
taktičkih helikopterskih desanata agresora.
U privremeno zaposjednutim gradovima i drugim na­
seljenim mjestima neprekidno se izvode borbena djelovanja
i drugi oblici borbe i općenarodnog otpora. Razmjeri i ob­
lici tih borbenih djelovanja, zavisno od situacije u gradu, u
naseljenom mjestu i njihovoj okolici, kreću se od manjih
diverzija do masovnih borbi i bojeva.
U partizanskom obliku oružane borbe borbena djelova­
nja i druge oblike borbe i općenarodnog otpora treba stalno
192
izvoditi, proširivati i usmjeravati na svim dijelovima ratišta
radi postizanja što većih rezultata uništavanjem agresorovih
snaga i stvaranjem što većeg broja i što većih slobodnih te­
ritorija i na taj način što prije stvaranja uvjeta za prerasta­
nje u kombinirani, odnosno frontalni oblik oružane b o r b e .
Partizanski oblik oružane borbe prerasta u kombinirani
kada frontalna borbena djelovanja dobiju strategijsko znače­
nje u ostvarivanju ciljeva općenarodnog rata u danom vre­
menskom periodu. U određenim vojnostrategijskim uvjetima
na jugoslavenskom ratištu i šire, moguće je partizanskim
o b l i k o m oružane borbe ostvariti i krajnji cilj općenarodnoga
obrambenog rata.
OSNOVNI SADRŽAJI ORUŽANE BORBE
Polazeći od karakteristika mogućih agresija na S F R J ,
odnosa snaga, oblika oružane borbe, v i d o v a i oblika borbe­
nih djelovanja, karakteristika zemljišta i drugih uvjeta, sa­
držaji oružane borbe m o g u biti v r l o različiti. Strategija oru­
žane borbe najveće značenje pridaje protuzračnoj obrani,
protuaklopnoj, protudesantnoj i protupješadijskoj borbi, po­
morskoj obrani, protuartiljerijsko-raketnoj borbi, protu-
elektronskoj borbi, diverzantskim, protudiverzantskim dje­
lovanjima i zaprečavanju. N j i m a se osigurava uspješno su­
protstavljanje glavnim nosiocima udarne i vatrene m o ć i i ma­
nevarskih mogućnosti oružanih snaga agresora — zrakoplov­
nim, oklopnomehaniziranim, desantnim, p o m o r s k i m i artilje-
rijsko-raketnim snagama.
Svi sadržaji oružane borbe, usprkos t o m e što su rela­
tivno samostalni, međusobno se dopunjavaju i uvjetuju i či­
ne jedinstvenu cjelinu. Zavisno od toga koje su snage i
sredstva agresora u konkretnoj situaciji nosilac borbenih
djelovanja, svaki od navedenih sadržaja m o ž e imati veće i l i
manje značenje i utjecaj na njihov tok i ishod.
Protuzračna obrana
Jedna od bitnih karakteristika borbenih djelovanja oru­
žanih snaga agresora bit će iznenadna, snažna i raznovrsna
djelovanja iz zračnog prostora. Agresor će nastojati izviđa-
13
193
2D12-0828
njem, elektronskim djelovanjima i vatrenim udarima iz zra­
čnog prostora i upotrebom zračnih desanata stvoriti što po­
voljnije uvjete za brzo realiziranje strategijskih ciljeva. Sto­
ga protuzračna obrana ima strategijsko značenje. Ona bitno
doprinosi uspjehu borbenih djelovanja i oružane borbe u
cijelosti. Protuzračna obrana posebno značenje ima u po­
četnom periodu rata.
Cilj protuzračne obrane je da se neprekidno i efikasno
brane i štite oružane snage, stanovništvo i materijalna d o b r a
od djelovanja agresora iz zračnog prostora. To se postiže
uništavanjem zrakoplovnih snaga agresora i poduzimanjem
mjera i postupaka kojima se umanjuju efekti i osigurava
brzo otklanjanje posljedica njihovih djelovanja.
Osnovni zadaci u protuzračnoj obrani jesu osmatranje i
obavještavanje o situaciji u zračnom prostoru, borba protiv
agresorove avijacije i drugih letjelica i poduzimanje mjera
i postupaka za umanjenje i otklanjanje posljedica djelova­
nja iz zračnog prostora. Posebno značenje imaju masovna i
d o b r o organizirana djelovanja po zrakoplovnim snagama ag­
resora na zemlji i njihovoj infrastrukturi.
Protuzračna obrana organizira se i izvodi na cijelom
ratištu — u vlastitoj pozadini, na fronti i privremeno zapo­
sjednutom teritoriju. Organizira se i funkcionira kao jedin­
stven i cjelovit sistem. Dijeli se na protuzračnu obranu
trupa i protuzračnu obranu teritorija, a obuhvaća zračno
osmatranje i javljanje, protuzračnu borbu i protuzračnu za­
štitu, a u širem smislu i borbu p r o t i v zrakoplovnih snaga
na zemlji. Ona m o ž e biti neposredna i posredna.
U protuzračnoj obrani trupa prvenstveno se angažiraju
artiljerijsko-raketne snage i sredstva iz sastava kopnene voj­
ske, ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, ratne mor­
narice i Teritorijalne obrane namijenjeni za neposrednu pro­
tuzračnu obranu. Te snage organiziraju protuzračnu obranu
svojih jedinica i objekata, načelno, na m a l i m i srednjim vi­
sinama. Snagama i sredstvima protuzračne obrane trupa pr­
venstveno se brane najosetljivije jedinice, elementi borbe­
nog rasporeda i marševskog poretka i objekti važni za nji­
hova djelovanja. U obrani grupacija i većih jedinica, prema
jedinstvenom planu protuzračne obrane, posredno se an­
gažiraju i snage iz sastava ratnog zrakoplovstva i protuzrač­
ne obrane.
194
U protuzračnoj obrani teritorija angažiraju se snage iz
sastava ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane i dio jedi­
nica protuzračne obrane Teritorijalne obrane. Jedinice protu­
zračne obrane iz sastava ratnog zrakoplovstva i protuzračne
obrane nosioci su organiziranja i izvođenja posredne protu­
zračne obrane važnih objekata na teritoriju i grupacija oru­
žanih snaga, načelno, na srednjim i velikim visinama. Za
neposrednu protuzračnu obranu važnijih privrednih objeka­
ta angažiraju se jedinice protuzračne obrane T e r i t o r i j a l n e
obrane organizacija udruženog rada i društveno-političkih za­
jednica. Za neposrednu obranu važnih industrijskih, ener­
getskih, p r o m e t n i h i drugih objekata m o g u se angažirati i
jedinice protuzračne obrane iz sastava Jugoslavenske narod­
ne armije.
Zračnim osmatranjem i javljanjem osigurava se pravo­
vremeno otkrivanje zrakoplova agresora, praćenje situacije
u zračnom prostoru i obavještavanje oružanih snaga i svih
struktura društva o opasnosti iz zračnog prostora. Organi­
zira se kao jedinstven sistem za oružane snage i društveno-
-političke zajednice. Osnovu tog sistema čini zračno osma­
tranje i javljanje, k o j e organizira ratno zrakoplovstvo i pro­
tuzračna obrana, a dopunjava se: trupnim sistemom zračnog
osmatranja i javljanja k o j i organiziraju j e d i n i c e i d i j e l o v i
oružanih snaga za potrebe neposredne protuzračne obrane,
službom osmatranja i obavještavanja koju organiziraju dru­
štveno-političke zajednice i obalskom službom osmatranja i
javljanja.
Protuzračnu borbu organiziraju i v o d e artiljerijsko-ra­
ketne jedinice protuzračne obrane i jedinice lovačke avijaci­
je, radi uništavanja zrakoplova agresora i sprečavanja njiho­
vih djelovanja. U protuzračnoj borbi se angažiraju i dozvuč-
na mlazna i Jaka borbena avijacija, helikopteri i pješadijsko
i artiljerijsko-raketno naoružanje, pogotovu za djelovanje po
helikopterima i transportnoj avijaciji na m a l i m visinama.
Protuzračna zaštita je stalan, široko organiziran i ne­
zamjenljiv elemenat protuzračne obrane. Organizira se i pri­
mjenjuje neprekidno u svim jedinicama oružanih snaga i
strukturama društva. Masovnom, raznovrsnom, sveobuhvat­
n o m i d o b r o organiziranom protuzračnom zaštitom znatno
se umanjuju efekti i posljedice djelovanja iz zračnog pro-
2D12-0829

stora. Kada se ne raspolaže dovoljnim sredstvima za pro-
tuzračnu borbu, protuzračna zaštita, uz razvijen sistem zrač­
nog osmatranja i javljanja, čini osnovu protuzračne obrane.
Težište protuzračne obrane je na osiguranju mobiliza­
cije, razvoja, manevra i djelovanja glavnih grupacija oruža­
nih snaga, na protudesantnoj borbi i na obrani najvažnijih
objekata na teritoriju.
Težište u protuzračnoj obrani trupa je na obrani oklop­
nih, mehaniziranih i protuoklopnih jedinica, artiljerije, .snaga
za protudesantnu borbu, komandnih mjesta i važnih eleme­
nata veze, avijacijskih jedinica i udarnih plovnih sastava u
rajonima baziranja.
Težište u protuzračnoj obrani teritorija je na obrani
glavnih grupacija oružanih snaga i onih objekata i prostori­
ja koji, u geostrategijskom, političkom, ekonomskom, pro­
metnom i drugom pogledu, imaju posebno značenje za vo­
đenje oružane borbe i rata u cijelosti.
Težište protuzračne obrane izražava se odgovarajućim
grupiranjem snaga i sredstava, tako da se osiguraju što pot­
punija kontrola zračnog prostora i zaštita najvažnijih obje­
kata na teritoriju i osnovnih elemenata grupacija i jedinica
oružanih snaga. Budući da manevar jedinica protuzračne ob­
rane traje relativno dulje, a borbena djelovanja se odvijaju
vrlo brzo, često neće biti moguće b r z o promijeniti težište.
Stoga je vrlo važno pravilno procijeniti i izvršiti najsvrsisho-
dnije početno grupiranje snaga protuzračne obrane i plano­
vima regulirati obaveze i postupke branjenih jedinica u to­
ku kretanja ili izvođenja borbenih djelovanja.
Protuoklopna borba
Oklopnomehanizirane jedinice, podržane avijacijom i ar-
tiljerijsko-raketnim jedinicama, čine osnovnu udarnu i mane­
varsku snagu oružanih snaga agresora u izvođenju borbenih
djelovanja na kopnu. U napadu su osnovno sredstvo za
ostvarivanje visokog tempa napada i dubokih prodora, a u
obrani važan faktor njezine stabilnosti i aktivnosti. Stoga
borbena djelovanja oklopnih snaga agresora i protuoklop­
na borba naših snaga daju glavno obilježje oružanoj borbi
196
na kopnu. Iz toga proizlaze značenje protuoklopne b o r b e i
potreba za visokom osposobljenošću svih jedinica oružanih
snaga i drugih snaga općenarodne obrane za njezino vođe­
nje. Prema ukupnom doprinosu i utjecaju na tok i rezul­
tate oružane borbe, protuoklopna borba na jugoslavenskom
ratištu ima strategijsko značenje.
P r o t u o k l o p n o m b o r b o m se lomi napadna moć, slabi si­
lina udara, smanjuje t e m p o napada, uništavaju i razbijaju
oklopnomehanizirane snage agresora i time sprečavaju brzi
i duboki p r o d o r i njegovih kopnenih snaga. Stoga protuoklo­
pna borba m o r a biti masovna, sveobuhvatna, neprekidna, ra­
znovrsna i odlučna.
Uspjeh protuoklopne borbe zavisi od pravovremenih pri­
prema i organizacije pravovremenog otkrivanja i stalnog pra­
ćenja oklopnih snaga agresora, od efikasnosti sistema vatre,
pokretljivosti i manevarskih sposobnosti protuoklopnih sna­
ga i sredstava i od efikasnosti protuoklopnog zaprečavanja.
Protuoklopna borba se organizira i v o d i na pravcima i
prostorima prohodnim za oklopne i mehanizirane jedinice
— na fronti počevši od same granice, na p r i v r e m e n o zapo­
sjednutom teritoriju i u vlastitoj pozadini. Težište protuok­
lopne borbe je duž komunikacija, a ostvaruje se grupiranjem
protuoklopnih jedinica i drugih elemenata borbenog raspo­
reda i masovnim zaprečavanjem.
Protuoklopnu borbu čine djelovanja snaga Jugoslaven­
ske narodne armije i Teritorijalne obrane koje su osposoblje­
ne za protuoklopnu borbu; mjere protuoklopnog osiguranja
i aktivno sudjelovanje stanovništva i drugih snaga općena­
rodne obrane u protuoklopnoj borbi, posebno u zaprečava-
nju, utvrđivanju i osiguranju kretanja i manevra našim sna­
gama.
Protuoklopna borba se vodi neposredno — b o r b o m pro­
tiv oklopnomehaniziranih snaga i sredstava agresora, i po­
sredno — djelovanjima po sistemu opskrbe i održavanja,
infrastrukturi i drugim objektima od kojih zavise njihova
upotreba, borbene mogućnosti i efikasnost djelovanja. N e ­
posredna i posredna protuoklopna borba su tijesno poveza­
ne, v o d e se istovremeno i usklađeno.
Neposredna protuoklopna borba vodi se na malim, sred­
njim i v e l i k i m odstojanjima. Na malim odstojanjima v o d e
je jedinice i sastavi Jugoslavenske narodne armije i Terito-
197
2D12-0830
rijalne obrane, te pojedinci naoružani protuoklopnim sred­
stvima za blisku borbu, uz masovnu upotrebu priručnih sred­
stava kojima se mogu uništavati oklopna vozila ili ometati
njihovo kretanje i djelovanje; na srednjim odstojanjima vo­
de je prvenstveno protuoklopne, oklopne i druge jedinice
Jugoslavenske narodne armije i Teritorijalne obrane, nao­
ružane protuoklopnim raketama i topovima; na velikim od­
stojanjima vode je avijacija, naoružani helikopteri i artilje­
rija za podršku.
Posredna protuoklopna borba vodi se neprekidnim i ma­
sovnim djelovanjima prvenstveno po komunikacijama, sna­
gama vatrene podrške, sistemu opskrbe, remontnim radio­
nicama i skladištima goriva i municije. Posrednu protuok­
lopnu borbu v o d e avijacija, naoružani helikopteri, jedinice
oružanih snaga i druge snage općenarodne obrane na pri­
vremeno zaposjednutom teritoriju.
Kopnena vojska je glavni nosilac protuoklopne borbe.
Pješadija je nosilac masovne bliske protuoklopne borbe, a
osposobljena je i za protuoklopnu borbu na srednjim od­
stojanjima. Oklopne jedinice su nosilac manevra i udara,
prije svega u b o k o v e i pozadinu oklopnomehaniziranih snaga
agresora. Artiljerija, posebno jedinice naoružane protuoklop­
nim topovima i raketama, nosilac je vatrene moći u protu­
oklopnoj borbi na srednjim i velikim odstojanjima. Inži-
njerija izvršava težišne zadatke u zaprečavanju, a za masov­
no zaprečavanje angažiraju se ostale jedinice oružanih snaga
i druge snage općenarodne obrane. Avijacija i naoružani he­
likopteri osnovna su manevarska snaga u protuoklopnoj bor­
bi na velikim rastojanjima.
Teritorijalna obrana je nosilac masovne protuoklopne
borbe na privremeno zaposjednutom teritoriju, u gradovima
i drugim naseljenim mjestima, posebno u djelovanjima po
komunikacijama, skladištima, remontnim radionicama i op­
skrbnim kolonama.
Organizacije udruženog rada namijenjene za izgradnju,
održavanje i eksploataciju komunikacija i druge građevin­
ske organizacije angažiraju se na protuoklopnom zaprečava­
nju, utvrđivanju i uništavanju komunikacija, skladišta i ra­
dionica.
198
Stanovništvo se angažira u masovnoj neposrednoj pro­
tuoklopnoj borbi i u zaprečavanju, upotrebom priručnih
sredstava.
U mjere protuoklopnog osiguranja spadaju: izviđanje i
javljanje, protuoklopne zaprečavanje, fortifikacijsko uređe­
nje zemljišta i druge mjere k o j e p r o v o d e jedinice oružanih
snaga, odgovarajuće organizacije udruženog rada i drugi su­
bjekti društva. M j e r a m a protuoklopnog osiguranja onemo­
gućava se ili otežava upotreba oklopnomehaniziranih snaga
agresora i umanjuju efekti njihova djelovanja.
Posebno značenje u protuoklopnoj borbi ima masovno,
dobro organizirano i duboko ešelonirano zaprečavanje i for­
tifikacijsko uređenje prostora, kombinirano s prirodnim pre­
prekama i pogodnostima koje pruža zemljište.
B o r b a s oklopnomehaniziranim snagama na fronti v o d i
se po pravcima na uzastopnim položajima i rajonima, kom­
binirano s udarima jakih snaga na b o k o v e i pozadinu ukli-
njenih snaga agresora. Stupanj upornosti u protuoklopnoj
borbi na fronti m o ž e biti različit. Jedinice čiji je zadatak
da u p o r n o brane određene rajone i položaje i da s l o m e
udarnu m o ć agresora na ograničenom prostoru v o d e protu­
oklopnu borbu uz ograničenu primjenu manevra. Protuoklo­
pne jedinice obrazuju protuoklopne oslonce i uporišta, isko-
rišćavajući naseljena mjesta, tjesnace i prirodne prepreke,
i vode protuoklopnu borbu na čelu klinova oklopnomehanizi­
ranih snaga agresora. Snage čiji je zadatak da uspore na­
diranje oklopnih snaga agresora na određenim pravcima vo­
de protuoklopnu borbu uz široku primjenu manevra. To
su, prvenstveno, oklopnomehanizirane i protuoklopne jedi­
nice i sastavi koji, osloncem na p o g o d n e zemljišne objekte
i masovno zaprečavanje, m a n e v r o m unazad i aktivnim dje­
lovanjima u b o k o v e nastupajućih kolona, l o m e njihovu udar­
nu m o ć . One izbjegavaju dugotrajnu i upornu protuoklopnu
borbu s izrazito nadmoćnijim oklopnomehaniziranim snaga­
ma agresora. Zavisno od zadataka i borbene situacije, oklo­
pnomehanizirane i protuoklopne jedinice pojedine ključne
objekte i položaje brane odsudno.
Na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju težište protu­
oklopne borbe je na komunikacijama i uništavanju skladišta,
opskrbnih kolona i remontnih kapaciteta. Jedinice na pri-
199
vremeno zaposjednutom teritoriju primenjuju zasjede i pre­
pade na komunikacijama, u naseljenim mjestima i u blizini
rajona razmještaja, vrše zaprečavanje i sabotaže i ometaju
rad pozadine. Ta su djelovanja iznenadna, kratkotrajna i in­
tenzivna. M n o g o b r o j n i m sistematskim, makar po opsegu i
manjim, napadima na oklopne jedinice i njihove izvore op­
skrbe, agresor se prisiljava da razvlači snage, povlači jedi­
nice s fronte i angažira oklopne rezerve. Od rezultata pro­
tuoklopne b o r b e na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju
znatno zavisi ishod protuoklopne borbe na fronti.
Uvijek treba težiti protuoklopna borbena djelovanja na
privremeno zaposjednutom teritorijti organizirati tako da se
istovremeno stave p o d udar cjelokupne o k l o p n e snage agre­
sora na određenom pravcu ili prostoru. Ta se djelovanja
usklađuju s operacijama i planovima protuoklopne borbe
na fronti.
Na ravničastom i manevarskom zemljištu protuoklopnu
borbu vode združene protuoklopne, oklopnomehanizirane i
pješadijske jedinice i sastavi kopnene vojske, zajedno s je­
dinicama Teritorijalne obrane, uz podršku ratnog zrakoplov­
stva i protuzračne obrane. Te jedinice u protuoklopnoj bor­
bi iskorišćavaju pogodne objekte, prirodne prepreke i za­
prečavanje. U djelovanjima primjenjuju razne oblike ma­
nevra, nanose što veće gubitke i usporavaju brze prodore
oklopnih snaga agresora. Manjim dijelovima, osloncem na
pogodne objekte, pruža se frontalni otpor, a glavnim snaga­
ma nanose udari u b o k o v e i pozadinu oklopnomehaniziranih
snaga agresora. Za vođenje uporne protuoklopne borbe na ra­
vničastom zemljištu koriste se gradovima i drugim naselji­
ma, kanalima, rijekama i drugim p r i r o d n i m i umjetnim
preprekama.
Brdsko-planinsko i slabije prohodno zemljište pruža v r l o
povoljne uvjete za protuoklopnu borbu. Na njemu je protu­
oklopna borba efikasnija i m o ž e se uspješno voditi i manjim
protuoklopnim snagama i sredstvima protiv znatno jačih sna­
ga agresora. To se postiže raznovrsnim i masovnim zapreča-
vanjem po cijeloj dužini pravaca i nanošenjem bočnih uda­
ra po dubini rasporeda agresora. Brdsko-planinsko zemljište
pruža povoljne uvjete za poduzimanje iznenadnih i energič­
nih napada na oklopne jedinice, osobito iz zasjede, u kojima
200
dolaze do izražaja sredstva za blisku protuoklopnu borbu.
Na tom zemljištu u protuoklopnoj borbi masovno sudjeluju
pješadija, jedinice Teritorijalne obrane i druge snage opće­
narodne obrane.
U gradovima i drugim naseljenim mjestima protuoklop­
na borba se pretežno vodi na bliskim odstojanjima i uz ma­
sovno zaprečavanje. U njoj sudjeluju pješadija, jedinice Te­
ritorijalne obrane i druge snage općenarodne obrane primje­
nom cjelokupnoga protuoklopnog naoružanja za blisku bor-
bru i svih priručnih sredstava.
U uvjetima upotrebe nuklearnih, kemijskih i drugih sred­
stava za m a s o v n o uništavanje od strane agresora, za uspješ­
no vođenje protuoklopne borbe snage se dublje ešeloniraju,
jače su rezerve i jače snage za pokretno zaprečavanje na­
mijenjene za zatvaranje nuklearnih breša. U tim uvjetima
ne smiju se podmetati jače snage i stvarati unosni ciljevi
za nuklearne i kemijske udare. Stoga se glavne snage anga­
žiraju za djelovanje u b o k i pozadinu oklopnomehanizira­
nih snaga agresora.
Protudesantna borba
R a z v o j zračnodesantnih i pomorskodesantnih snaga i
sredstava pokazuje mogućnost široke upotrebe zračnih, po­
morskih i pomorsko-zračnih desanata. Upotreba zračnih de­
sanata bit će sastavni dio i jedna od bitnih karakteristika
borbenih djelovanja oružanih snaga agresora u djelovanjima
na kopnu. Na obali i o t o c i m a najčešće bi se primjenjivali
kombinirani pomorsko-zračni desanti.
Desanti mogu imati strategijsko, operativno i taktičko
značenje. Strategijski i operativni desanti vjerojatniji su u
p o č e t n o m periodu rata, zbog b r z o g ovladavanja prostorijama
i objektima strategijskog i operativnog značenja. N j i h o v a
upotreba bit će usklađena s djelovanjima oklopnomehanizi­
ranih grupacija na fronti. Taktički desanti će se masovno
primjenjivati p r i savlađivanju vodenih i drugih prepreka radi
ovladavanja tjesnacima, raskršćima, objektima na komuni­
kacijama, j a č i m topografskim objektima i radi izvršavanja
drugih borbenih zadataka.
201
 Protudesantna borba se organizira na cijelom jugosla­
venskom ratištu — na kopnu, morskoj obali, otocima i mo­
ru s težištem na važnijim desantnim prostorijama. Ona mo­
že biti taktičkih, operativnih i strategijskih razmjera. P r e m a
ukupnom utjecaju na tok i rezultate oružane borbe, protu­
desantna borba ima strategijsko značenje i razumijeva bor­
bu protiv zračnih desanata i borbu protiv pomorsko-zračnih
desanata.
U borbi protiv desanata angažiraju se sve jedinice oru­
žanih snaga i druge .snage općenarodne obrane i društvene
samozaštite koje se nađu na desantnim rajonima — prosto­
rima, pravcima leta i plovljenja.
Borba protiv zračnih desanata izvodi se izrazito ofen­
zivno, uz maksimalno angažiranje svih raspoloživih snaga i
sredstava. Ona obuhvaća: stalna i sistematska djelovanja po
zračnodesantnim snagama u rajonima prikupljanja, očeku-
jućim rajonima, aerodromima i drugim objektima infrastruk­
ture kojima se koriste zračnodesantne snage; borbu protiv
zračnodesantnih snaga u zraku i u rajonima desantiranja, i
raznovrsne aktivnosti i mjere protudesantnog osiguranja.
Borba protiv zračnih desanata je v r l o složena zbog mo­
gućeg iznenađenja; neizvjesnosti u .pogledu snaga, ciljeva i
rajona — prostora desantiranja; prevlasti agresora u zrač­
n o m prostoru; djelovanja i aktivnosti koje agresor poduzima
radi osiguranja i podrške desanta, i raznovrsnosti snaga ko­
je sudjeluju u protudesantnoj borbi. Ti su uvjeti j o š slože­
niji ukoliko agresor upotrebljava nuklearna, kemijska i bio­
loška oružja.
Uspjeh borbe protiv zračnih desanata prvenstveno zavi­
si od pripremljenosti vlastitih snaga; poznavanja mogućno­
sti, načina upotrebe i načina djelovanja desanata; poznava­
nja faktora koji ograničavaju njihovu upotrebu i djelovanje;
realne procjene i p r a v o v r e m e n o donesenih odluka, i inicija­
tive, odlučnosti i smjelosti u izvođenju borbenih djelovanja.
Pri procjeni situacije i odlučivanju moraju se imati u
vidu moguće varijante upotrebe zračnih desanata i mogući
načini njihova djelovanja i, u vezi s tim, predvidjeti i plani­
rati snage i sredstva i način suprotstavljanja. Stalna sprem­
nost komandi, štabova i jedinica oružanih snaga i ostalih
snaga općenarodne obrane i društvene samozaštite za bor-
202
bu protiv zračnih desanata i p r a v o v r e m e n o uređenje i po-
sjedanje mogućih desantnih rajona i prostora imaju odluču­
juće značenje za izvođenje protudesantne borbe. Rajone i
prostore u k o j i m a se nalaze važni politički i ekonomski cen­
tri, a e r o d r o m e i prometne objekte posjedaju i brane snage
posebno predviđene za te zadatke. U k o l i k o se za protude­
santnu borbu ne određuju posebne snage, njihovu ulogu i
zadatke preuzimaju rezerve i ostale snage u rajonima — zo­
nama borbenih djelovanja.
Za obranu aerodroma uvijek se određuju posebne sna­
ge čiji je zadatak da uspješnom i aktivnom obranom one­
moguće desantnim snagama agresora zauzimanje aerodroma
i korišćenje njima. Najčešće od rezultata b o r b e za aerodro­
me zavisi ishod protudesantne operacije. U k o l i k o se aero­
drom, iz bilo kojih razloga, napušta, svi objekti na njemu
se, a posebno poletno-sletne staze, ruše i onesposobljavaju
za upotrebu.
Protudesantno osiguranje obuhvaća: osmatranje, izviđa­
nje i obavještavanje o pojavi, rasporedu i djelovanju zrač­
nodesantnih snaga; protudesantno zaprečavanje i fortifika­
cijsko uređenje vjerojatnih desantnih rajona — prostora;
provođenje drugih mjera i aktivnosti k o j i m a se otežavaju
djelovanja zračnodesantnih snaga i stvaraju povoljni uvje­
ti za borbu protiv zračnih desanata. U uvjetima upotrebe
nuklearnih, kemijskih i drugih sredstava za masovno uni­
štavanje, poduzimaju se opsežne mjere protunuklearno-ke-
mijsko-biološkog osiguranja protudesantnih snaga. Posebna
pažnja posvećuje se njihovu rasporedu, utvrđivanju i mas­
kiranju.
Jedinice i sastavi Jugoslavenske narodne armije glavni
su nosilac b o r b e protiv operativnih i strategijskih zračnih
desanata. Ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana i arti-
ljerijsko-raketne jedinice protuzračne obrane trupa maksi­
malno se angažiraju p r i uništavanju desanata agresora u oče-
kujućim rajonima, u rajonima baziranja i u zraku, te u za­
štiti glavnine protudesantnih snaga. Ishod borbe p r o t i v zra­
čnih desanata se, najčešće, rješava na prostorima i u rajoni­
ma desantiranja. Stoga su jedinice i sastavi kopnene vojske
Jugoslavenske narodne armije i Teritorijalne obrane osnovni
nosilac b o r b e protiv zračnih desanata u toku desantiranja i
na zemlji.
203
2D12-0833
 Oklopne i mehanizirane jedinice udarna su snaga i naj­
efikasniji dio kopnene vojske u borbi protiv zračnih desa­
nata. Raspoređuju se na desantnim prostorima ili na prila­
zima u očekujućim rajonima iz kojih mogu pravovremeno
poduzeti napad na desant. Zbog snažne zrakoplovne podrške
i jakoga protuoklopnog osiguranja zračnih desanata, oklop­
ne jedinice se štite jedinicama protuzračne obrane. U toku
izvođenja borbenih djelovanja s njima sadejstvuju pješa­
dijske i druge jedinice Jugoslavenske narodne armije i Te­
ritorijalne obrane.
Snage Teritorijalne obrane osnova su za masovnu protu­
desantnu borbu na cijelom teritoriju. One u svim situacija­
ma izviđaju, kontroliraju i osiguravaju teritorij, uspostav­
ljaju dodir, blokiraju desantne snage i v o d e upornu borbu
protiv zračnih desanata.
U protudesantnoj borbi sudjeluje i stanovništvo i druge
snage općenarodne obrane i društvene samozaštite — nepo­
srednom b o r b o m , kontrolom teritorija, zaprečavanjem, one­
sposobljavanjem materijalnih sredstava k o j a m o g u koristi­
ti desantima, dezinformacijama i drugim oblicima borbe i
općenarodnog otpora. Stoga pravovremena moralno-psiholo-
ška i stručna pripremljenost stanovništva i drugih snaga op­
ćenarodne obrane i društvene samozaštite za protudesantnu
borbu ima izuzetno značenje.
Borba protiv zračnih desanata otpočinje čim se otkri­
je desant i vodi se dok se ne razbije i uništi. I brojčano
slabije snage m o g u postići odlučujuće rezultate ukoliko se
pravovremeno otkrije desant i izvrši napad j o š u fazi nje­
gove pripreme, ukrcavanja, leta, spuštanja i sređivanja. Sna­
ge na kopnu uvode se u borbu iz pokreta, s ciljem da se
desant razbije prije nego što učvrsti desantnu osnovicu i
organizira sistem vatre.
Ukoliko odnos snaga i drugi uvjeti onemogućavaju raz­
bijanje desanta u rajonima desantiranja, i z v o d i se aktivna
obrana radi njegova blokiranja i sprečavanja da zauzme va­
žne rajone i objekte. U narednoj fazi, kada se prikupe jače
snage i otkriju jačina, sastav i raspored desanta, prelazi se
u odlučan napad jednovremeno iz više pravaca, s ciljem da
se razbije desant i stvore uvjeti za njegovo uništavanje po
dijelovima.
204
U slučaju iznenadnog spuštanja većeg desanta na pro­
storu gdje nema jačih snaga namijenjenih za protudesantnu
borbu, p r o t i v desanta prihvaćaju borbu najbliže jedinice
Jugoslavenske narodne armije i Teritorijalne obrane i sta­
novništvo. I z v o d i se uporna obrana i poduzimaju aktivna dje­
lovanja s ciljem da se održe važni objekti i rajoni i spri­
ječi uređenje letjelišta za ojačavanje desanta. B r z i m manev­
r o m najbližih jedinica Jugoslavenske narodne armije i Te­
ritorijalne obrane, d o v o d e se pojačanja i prelazi u odlučan
napad radi uništenja desanta.
Snage na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju vode bor­
bu protiv desanata koji se upotrebljavaju na slobodnim te-
ritorijama i protiv desantnih snaga namijenjenih za desant-
na djelovanja na fronti i u našoj pozadini. Upotreba taktič­
kih desanata protiv naših snaga na p r i v r e m e n o zaposjednu­
t o m teritoriju bit će redovita pojava. Protudesantno osigu­
ranje naših snaga koje djeluju na privremeno zaposjednu­
t o m teritoriju, štabova Teritorijalne obrane i rukovodstava
društvenoipolitičkih zajednica i društveno-političkih organi­
zacija, pozadinskih baza i bolnica stalan je zadatak. To se
postiže b o r b e n o m k o n t r o l o m teritorija, p r a v o v r e m e n i m ot­
krivanjem desanata i obavještavanjem, b r z i m i energičnim
napadom i maksimalnim angažiranjem svih raspoloživih
snaga.
Borba protiv pomorsko-zračnih desanata jedan je od
osnovnih zadataka snaga na jadranskomu p o m o r s k o m voji­
štu. I z v o d i se radi razbijanja i uništenja desantnih snaga u
rajonima njihova prikupljanja i ukrcavanja, u toku prevo-
ženja m o r e m i zrakom, iskrcavanja i borbe za mostobran i
desantnu osnovicu. Organizira se na čitavomu jadranskom
p o m o r s k o m vojištu, s težištem na p r o s t o r i m a i pravcima
koji s tog vojišta v o d e u dubinu ratišta i na najvažnijim di­
j e l o v i m a operacijske osnovice snaga ratne mornarice.
T o k i ishod b o r b e protiv pomorsko-zračnih desanata
presudno zavise od efikasnosti pomorske i protuzračne ob­
rane i zaprečavanja na moru, otocima i obali. Borba pro­
tiv pomorsko-zračnih desanata obuhvaća: pravovremeno ot­
krivanje i praćenje desantnih snaga i načina njihova osigu­
ranja i podrške; napade pomorskih, zrakoplovnih, pomor-
skodiverzantskih i obalskih artiljerijsko-raketnih snaga po
205
2D12-0834
desantu u svim fazama djelovanja, nanošenje gubitaka de­
santu i snagama njegova osiguranja i podrške na prepreka­
ma u moru i na obali; krajnje upornu, a u određenim uv­
jetima i odsudnu obranu pojedinih otoka i objekata na oba­
li; ojačavanje snaga na iigroženim otocima i dijelovima oba­
le i izvođenje protunapada i protuudara na iskrcane snage,
prvenstveno za vrijeme borbe za mostobran.
Uspjeh u borbi p r o t i v pomorsko-zračnih desanata bitno
zavisi i od: stupnja pripremljenosti i uređenosti akvatorija
i teritorija; osposobljenosti i borbene gotovosti snaga za
protudesantnu borbu; pravovremenog otkrivanja i praćenja
kretanja pomorsko-zračnog desanta; brzog i sigurnog pre­
grupiranja vlastitih snaga i izražavanja težišta njihovih dje­
lovanja; ostvarenja sadejstva svih snaga angažiranih u pro-
tudesantnoj borbi; otpornosti osmatračko-izviđačkog i ko-
mandno-informacijskog sistema te oružanih sistema na elek­
tronska djelovanja agresora; stupnja prevlasti na m o r u i u
zraku u zoni izvođenja protudesantne borbe, posebno na
prilazima otocima i obali, i stupnja neposrednog angažira­
nja u borbi svih snaga općenarodne obrane i društvene sa­
mozaštite na jadranskomu p o m o r s k o m vojištu.
Protupješadijska borba
Protupješadijska borba na teško p r o h o d n o m zemljištu,
u gradovima i drugim naseljenim mjestima i u djelovanji­
ma na privremeno zaposjednutom teritoriju najčešće je os­
novni sadržaj borbenih djelovanja. Po angažiranim snagama,
rasprostranjenosti i rezultatima k o j i se n j o m e postižu, pro­
tupješadijska borba ima strategijsko značenje. T o m se bor­
b o m najpotpunije osiguravaju masovnost, dugotrajnost i
kontinuitet oružane borbe. Ona obuhvaća borbu protiv pje­
šadije i druge žive sile agresora. N e p r e k i d n o uništavanje i
iscrpljivanje žive sile agresora, na cijelom ratištu i za sve
vrijeme rata, jedan je od osnovnih zadataka svih snaga
koje sudjeluju u oružanoj borbi. Protupješadijska borba
se vodi neprekidno i čini jedinstvenu cjelinu sa svim dru­
gim sadržajima.
Organiziranom, masovnom i neprekidnom protupješadij-
skom borbom ograničava se manevar snaga agresora, ote-
206
žava kontrola zaposjednutog prostora i korišćenje njime, a
njegove snage se vezuju uz tehnička sredstva i rajone gdje
njihove borbene mogućnosti ne mogu doći do punog izra­
žaja. Uvijek treba težiti da se o d v o j e snage agresora od teh­
nike i prisile da se bore pješke.
Obučenost ljudstva, svrsishodna organizacija sistema va­
tre, zaprečavanje i primjena odgovarajućih taktičkih postu­
paka — osnovni su uvjeti za uspjeh protupješadijske borbe.
Sve jedinice, bez obzira na njihovu organizaciju, sastav i
namjenu, moraju biti obučene i za vođenje protupješadij­
ske borbe u svim uvjetima — na fronti, privremeno zapo­
sjednutom teritoriju i u vlastitoj pozadini.
Jedinice i sastavi kopnene vojske i Teritorijalne obrane
osnovni su nosioci protupješadijske borbe. Zajedno s jedi­
nicama i sastavima oružanih snaga, u protupješadijskoj bor­
bi sudjeluju i druge snage općenarodne obrane i društve­
ne samozaštite.
Protupješadijska borba će posebno doći do izražaja na
brdsko-planinskom zemljištu, u šumi, na jadranskoj obali
i otocima, u gradovima i drugim naseljenim mjestima i u
nepovoljnim vremenskim uvjetima, odnosno u svim okolno­
stima kada agresor nije u stanju efikasno upotrijebiti bor­
bena vozila i prisiljen je kretati se i boriti se pješke.
U protupješadijskoj borbi, naročito na privremeno za­
posjednutom teritoriju i pri djelovanjima u gradovima i dru­
g i m naseljenim mjestima, svestrano se angažiraju snage T e ­
ritorijalne obrane. One djeluju, prvenstveno, po transportnim
kolonama i sistemu za opskrbu agresora, njegovim bazama,
jedinicama na odmoru, jedinicama za osiguranje i kontrolu
teritorija i za uspostavljanje okupacijskog sistema. Cjelo­
kupni p r i v r e m e n o zaposjednuti teritorij m o r a biti pretvo­
ren u poprište organizirane, masovne, intenzivne i bespo­
štedne borbe, usmjerene na uništavanje žive sile agresora.
Protuartiljerijsko-raketna borba
Bitna karakteristika borbenih djelovanja oružanih sna­
ga agresora na kopnu je i masovna upotreba artiljerijsko-
-raketnih sistema oružja kao nosilaca vatrene moći. N j e g o -
207
2D12-0835
ve artiljerijsko-raketne jedinice, zajedno s oklopnomehanizi­
ranim, zrakoplovnim i zračnodesantnim, čine jedinstvenu
snagu vatre, udara i manevra
Djelovanja oklopnomehaniziranih i drugih snaga agre­
sora na našem ratištu bit će podržana snažnom i masovnom
artiljerijskom i raketnom v a t r o m , posebno na težištu bor­
benih djelovanja. Agresor__će artiljerijsko-raketne jedinice
masovno upotrebljavati u svim oblicima oružane borbe, u
svim vidovima i oblicima borbenih djelovanja, s izraženim
grupiranjem duž osnovnih komunikacijskih pravaca. Stoga
je protuartiljerijsko-raketna borba bitan sadržaj naše oru­
žane borbe u svim uvjetima i periodima rata.
Naša artiljerija je glavni nosilac neposredne b o r b e pro­
tiv artiljerijsko-raketnih snaga agresora. Ona s v o j o m v a t r o m
neutralizira te snage, otežava im djelovanja ili ih uništava.
O s t a l L r o d o v i kopnene vojske, ratno zrakoplovstvo i protu­
zračna obrana, ratna mornarica, te snage Teritorijalne obra­
ne, vode neposrednu i posrednu borbu i uništavaju artilje­
rijsko-raketne jedinice i sredstva u skladu sa svojim moguć­
nostima. Ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana angaži­
raju se u protuartiljerijsko-raketnoj borbi djelovanjem po
artiljerijsko-raketnim jedinicama i sredstvima, izviđanjem
i zaštitom vlastitih snaga. U t o m e je posebno nužno djelo­
vanje lovačko-bombarderske avijacije i naoružanih helikop­
tera. Na jadranskomu p o m o r s k o m vojištu protuartiljerijsko-
-raketna borba je sastavni dio p o m o r s k e i obalske obrane.
Nosioci te borbe su artiljerijsko-raketne jedinice obalske ob­
rane i udarne p o m o r s k e snage.
U protuartiljerijsko-raketnoj borbi sudjeluju i jedinice
Teritorijalne obrane i druge snage općenarodne obrane i dru­
štvene samozaštite na fronti i p r i v r e m e n o zaposjednutom
teritoriju. One djeluju po komunikacijama, sistemu opskr­
be, skladištima goriva i municije, remontnim radionicama,
vatrenim položajima, sistemu osmatranja i upravljanja vat­
r o m i snagama na o d m o r u .
Ako agresor upotrebljava .sredstva za masovno uništa­
vanje, težište protuartiljerijsko-raketne borbe je uništavanje
i onesposobljavanje raketnih i artiljerijskih snaga koje upo­
trebljavaju ta sredstva.
208
Pomorska obrana
P o m o r s k a obrana je skup napadnih i obrambenih dje­
lovanja i drugih aktivnosti, mjera i postupaka koje i z v o d e
sve snage općenarodne obrane i društvene samozaštite na ja­
dranskomu p o m o r s k o m vojištu radi stvaranja uvjeta za ko­
rišćenje mora, Stoka i obale za ostvarenje ciljeva oružane
borbe. U izvođenju p o m o r s k e obrane nosioci su borbenih dje­
lovanja snage ratne m o r n a r i c e i obalske obrane i snage rat­
nog zrakoplovstva i protuzračne obrane, kopnene vojske i
Teritorijalne obrane angažirane na obali i otocima.
Pomorska obrana čini bitan sadržaj borbenih djelovanja
i borbenog osiguranja na jadranskomu p o m o r s k o m vojištu.
Organizira se i izvodi u s v i m uvjetima oružane borbe, na či­
tavom akvatoriju i teritoriju, uključujući i p r i v r e m e n o za­
posjednuti teritorij.
U p o m o r s k o j obrani angažiraju se snage k o j e su os­
posobljene za protubrodsku, protupodmorničku, protumin-
sku, diverzantsku i protudiverzantsku borbu, za osmatračko-
-izviđačka djelovanja i druge aktivnosti koje doprinose os­
tvarenju ciljeva p o m o r s k e obrane. To su, prvenstveno, po­
morske i obalske snage ratne mornarice, mornarička avija­
cija, snage ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, jedi­
nice kopnene vojske i Teritorijalne obrane na jadranskomu
p o m o r s k o m vojištu i razne organizacije pomorske privrede,
posebno brodarske, brodograđevne i ribarske, organizacije za
osiguranje i reguliranje plovidbe i organizacije za spašavanje
imovine i ljudskih života na m o r u .
Oblici borbenih djelovanja u okviru p o m o r s k e o b r a n e
najčešće su borbe i bojevi borbenih sastava na moru, oto­
cima i obali.
U sklopu p o m o r s k e obrane rješavaju se o v i zadaci: osi­
guranje akvatorija i teritorija od iznenadnih djelovanja ag­
resora; osiguranje ratnog režima plovidbe, operativnih i dru­
gih prevoženja u obalnom i p r e k o m o r s k o m prometu; obra­
na m o r a , otoka, značajnih pravaca, luka, sidrišta i uređenih
rajona baziran ja; svakodnevna borba protiv površinskih bro­
dova, podmornica, diverzanata, mina, specijalnih snaga ag­
resora i pomorskih i zračnih desanata k o j i imaju za cilj
zauzimanje važnih objekata i rajona na otocima i obali.
14
209
 Na tok i ishod borbenih djelovanja u p o m o r s k o j obra­
borbenih djelovanja, s ciljem da se za potrebe rukovođenja
ni bitno utječu: efikasnost sistema osmatranja i izviđanja na
i komandiranja p r i k u p e podaci o agresoru nužni za procjenu
moru i p o d m o r e m ; brzina razmjena informacija u sistemu
situacije i odlučivanje i podaci o elektronskim sredstvima i
rukovođenja i komandiranja; sadejstvo svih snaga po cilju,
sistemima agresora potrebni za protuelektronska djelovanja.
mjestu i vremenu; osposobljenost borbenih sastava za pri-
Po značenju, elektronsko izviđanje m o ž e biti taktičko, ope­
lagođavanje naglim promjenama borbene situacije; otpornost
rativno i strategijsko, a s o b z i r o m na sredstva k o j i m a se iz­
snaga i sredstava na djelovanja iz zraka i na elektronska
v o d i — radio, radio-tehničko, radarsko, optoelektronsko, te­
djelovanja; mogućnost b r z o g i p r i k r i v e n o g manevra snaga
levizijsko i akustičko. I z v o d i se s kopna, mora i iz zraka,
radi ispoljavanja težišta; stupanj uređenosti operacijske os­
neprekidno — za v r i j e m e p r i p r e m a i u toku borbenih djelo­
novice, posebno za obranu od djelovanja iz zraka, p o m o r s k i h
vanja. Obavljaju ga jedinice za elektronsko izviđanje, a za
diverzanata i protuelektronskih djelovanja; funkcioniranje
p o t r e b e protuelektronskih djelovanja i jedinice za protu­
pozadinskog osiguranja i efikasnost i otpornost sistema ru­
elektronska djelovanja.
kovođenja i komandiranja.
Protuelektronska borbena djelovanja jesu borbene aktiv­
nosti k o j i m a se, fizičkim uništavanjem i l i onesposobljava­
njem, izbacuju iz upotrebe elektronska sredstva i sistemi
Protuelektronska borba
agresora. Ostvaruju se u okviru svakodnevnih borbenih dje­
Značenje protuelektronske b o r b e proizlazi iz masovnosti lovanja, djelovanjima posebnih snaga opremljenih specijal­
i značenja elektronskih sredstava i sistema i elektronskih n i m sredstvima i diverzantskim i d r u g i m p o g o d n i m borbe­
n i m djelovanjima. U uništavanju i onesposobljavanju elek­
djelovanja agresora. Elektronika sve više postaje materijalna
tronskih sredstava i sistema posebno značenje imaju borbe­
osnova i jedan od uvjeta za uspješno komandiranje, izviđa­
na djelovanja jedinica oružanih snaga i drugih snaga opće­
nje, osmatranje, javljanje i obavještavanje o ciljevima u zra­
narodne obrane i društvene samozaštite na p r i v r e m e n o za­
ku, na kopnu, v o d i i p o d v o d o m , za navigaciju, upravljanje
posjednutom teritoriju. N a j v e ć i rezultati se postižu djelova­
— vođenje borbenih sredstava i sistema.
njem specijalnih diverzantskih grupa koje poznaju elektron­
Narušavanjem rada b i l o kojega elektronskog sistema
ska sredstva i važnost i osjetljivost njihovih dijelova. K a d
agresora, uz istovremeno osiguranje uspješnog rada vlastitih
g o d za to postoje mogućnosti, treba ta djelovanja tijesno
elektronskih sredstava i sistema i zaštite jedinica i borbene uskladiti s napadima i prepadima drugih snaga.
tehnike od otkrivanja elektronskim sredstvima, bitno se utje­
če na pripremu i izvođenje oružane borbe. Protuelektronska djelovanja obuhvaćaju m j e r e i postup­
ke k o j i m a se elektronski ometa rad elektronskih sredstava i
Protuelektronska borba je skup djelovanja, m j e r a i pos­
sistema i dezinformira agresor. I z v o d e ih j e d i n i c e specijali­
tupaka koji se planiraju, organiziraju i i z v o d e radi vlastitoga
zirane za elektronska djelovanja, specijalnim sredstvima sa
elektronskog izviđanja i protuelektronske zaštite svojih ele­
yzemlje, m o r a i iz zraka. U izvođenju elektronskih djelovanja,
ktronskih sredstava i sistema, ljudstva i b o r b e n e tehnike, i
p o s e b n o u dezinformiranju, m o g u sudjelovati i j e d i n i c e za
radi onemogućavanja ili otežavanja funkcioniranja elektron­
elektronsko izviđanje i druge jedinice k o j e raspolažu elek­
skih sredstava i sistema agresora i uništavanja njegovih elek­
tronskim sredstvima. P o d a t k e o elektronskim sredstvima
tronskih sredstava. Protuelektronska borba ima strategijsko
agresora dobivaju j e d i n i c e za elektronska djelovanja od je­
značenje, a sastoji se od elektronskog izviđanja, protuelek­
dinica za elektronsko izviđanje ili ih same prikupljaju, z b o g
tronskih borbenih djelovanja, protuelektronskih djelovanja i
čega i z m e đ u njih m o r a postojati d o b r o organizirano sadej­
protuelektronske zaštite.
stvo. U izuzetnim situacijama, j e d i n i c e za elektronska dje­
Elektronsko izviđanje se planira, organizira i i z v o d i kao lovanja osposobljene su za samostalno elektronsko o m e t a n j e
dio općevojnog izviđanja, u okviru obavještajnog osiguranja i dezinformiranje.

210

2D12-0837
 Protuelektronska zaštita obuhvaća organizacijske, ope­
rativne, taktičke i tehničke mjere i postupke k o j i m a se štite
vlastita elektronska sredstva od agresorova elektronskog iz­
viđanja, ometanja i dezinformiranja, te aktivnosti k o j i m a se
agresor navodi na pogrešne zaključke o stanju, rasporedu i
namjerama naših snaga.
Protuelektronska zaštita se organizira i izvodi da bi se
agresoru onemogućilo ili otežalo elektronsko izviđanje, a vla­
stitim snagama osigurala namjenska upotreba elektronskih
sredstava i sistema. Protuelektronsku zaštitu planiraju i iz­
v o d e sve komande i jedinice Jugoslavenske narodne armije,
štabovi i jedinice Teritorijalne obrane i drugi korisnici elek­
tronskih sistema. M j e r e protuelektronske zaštite p r o v o d e se
neprekidno, a zasnivaju se na jedinstvenim načelima za cijelu
zemlju. Za svaku vrstu elektronskih sredstava i sistema pla­
niraju se posebne m j e r e i postupci protuelektronske zaštite.
Diverzantska djelovanja
Diverzantska djelovanja su vrsta napadnih djelovanja na
kopnu i m o r u koja se i z v o d e na specifičan način i, načelno,
posebnim b o r b e n i m sredstvima.
Cilj je diverzantskih djelovanja da se agresoru nanesu što
veći gubici u ljudstvu i ratnoj tehnici i stvori što veća nesi­
gurnost, napetost i neizvjesnost k o d njegovih snaga; oslabe
njegove vatrene mogućnosti; neutraliziraju sistemi komandi­
ranja i informiranja; spriječi manevar, opskrba i evakua­
cija; onemogući uspostavljanje i funkcioniranje kvislinške
vlasti, političkih i drugih organizacija, i unište materijalna
dobra i o b j e k t i infrastrukture k o j e on upotrebljava u ratne
svrhe. T i m djelovanjima snage agresora se uništavaju, is­
crpljuju i uznemiravaju, a vlastitim snagama se stvaraju uv­
j e t i za izvođenje kontinuiranih borbenih djelovanja na pri­
vremeno zaposjednutom teritoriju, bez obzira na raspored i
jačinu snaga agresora.
P o r e d toga, diverzantskim djelovanjima se održava stal­
na borbena aktivnost vlastitih snaga i u najnepovoljnijim
uvjetima vođenja rata; znatno ublažava nedostatak određenih
borbenih sredstava; potiče vođenje oružane b o r b e i p o d i ž e
212
m o r a l vlastitih jedinica i naroda; sprečava i otežava konso­
lidiran je agresora na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju;
sistematski iznuravaju i psihički i fizički iscrpljuju n j e g o v e
snage; prisiljava agresor da pojačava osiguranje s v o j i h sna­
ga i objekata i da za te zadatke angažira znatne snage, i
narušava m o r a l agresora.
Diverzantska djelovanja se organiziraju i i z v o d e na širo­
koj osnovi, m a s o v n o i neprekidno. Zavisno od cilja, opsega,
intenziteta i angažiranih snaga, diverzantska djelovanja mo­
gu imati taktičko, o p e r a t i v n o i strategijsko značenje.
Diverzantska djelovanja i z v o d e pojedinci, grupe i jedi­
nice. Diverzantske j e d i n i c e Jugoslavenske narodne a r m i j e i
Teritorijalne obrane i z v o d e ta djelovanja samostalno i l i u
okviru napada i obrane drugih jedinica. One se angažiraju,
prvenstveno, za izvršenje o n i h zadataka k o j i zahtijevaju spe­
cijalističku obučenost i namjensko naoružanje, sredstva i
opremu.
P r i m a r n i objekti za diverzantska djelovanja jesu: naoru­
žanje i o p r e m a raketnih, artiljerijskih, oklopnih, avijacijskih
i p o m o r s k i h jedinica; organi, objekti i sredstva rukovođenja
i komandiranja i veza; o b j e k t i i sredstva za upravljanje va­
t r o m ; o b j e k t i i sredstva za osmatranje, javljanje, obavješta­
vanje i navođenje; objekti i instalacije na a e r o d r o m i m a i
lukama; transportna sredstva, stanična postrojenja i o b j e k t i
na k o p n e n i m i p o m o r s k i m komunikacijama; skladišta oružja,
municije i ratne o p r e m e ; radionice i zavodi za izradu i re­
m o n t naoružanja i v o j n e o p r e m e ; skladišta, sredstva i in­
stalacije p o g o n s k o g goriva i maziva; i z v o r i i o b j e k t i električ­
ne energije; rudnici i o b j e k t i za eksploataciju ruda; p r o i z v o d ­
ni objekti k o j e agresor iskorištava za ratne p o t r e b e ; o b j e k t i
i sredstva informiranja; organi i ustanove kvislinške vlasti i
pripadnici političkih i drugih organizacija agresora. P r i iz­
boru objekata za diverzantska djelovanja m o r a se v o d i t i ra­
čuna da se ne oštećuju i ne ruše o b j e k t i od vitalnog značenja
za stanovništvo.
Osnovna obilježja diverzantskih djelovanja jesu: tajnost
i preciznost priprema, iznenađenje, smjelost, drskost brzi­
na i efikasnost, stroga usklađenost svih aktivnosti i m j e r a
u p r o s t o r u d vremenu i b r z o i vješto izvlačenje iz rajona od­
nosno z o n e djelovanja.
213
2D12-0838
 Da bi se stvorili i održali što povoljniji borbeni uvjeti
za organiziranje i izvođenje diverzantskih djelovanja opera­
tivnog i strategijskog značenja, poduzimaju se napadna i
obrambena djelovanja i mjere operativnog maskiran ja na
širem prostoru.
Diverzantska djelovanja se organiziraju i izvode samo­
stalno i po naređenju pretpostavljene komande — štaba. K o ­
mande i štabovi planiraju, organiziraju a svojim snagama iz­
v o d e diverzantska djelovanja radi rušenja ili oštećenja samo
onih objekata koji su u njihovoj nadležnosti, ali su dužni da
o t o m e pravovremeno izvjeste pretpostavljenog i obavijeste
sve zainteresirane komande, štabove i organe. Druge o b j e k t e
ruše — oštećuju uz prethodno odobrenje nadležne komande
— štaba ili organa društveno-političke zajednice.
Protudiverzantska i protuteroristička djelovanja
Protudiverzantska i protuteroristička djelovanja obuhva­
ćaju mjere, radnje i borbena djelovanja jedinica oružanih
snaga i svih drugih snaga općenarodne obrane i društvene
samozaštite u zaštiti i osiguranju: oružanih snaga; organa
vlasti i rukovodstava društveno-političkih i drugih društvenih
organizacija; privrednih, javnih i drugih objekata; građana i
njihovih dobara, i drugih vrijednosti društva od diverzant­
skih i terorističkih djelovanja neprijatelja u miru i ratu.
Sve je češća primjena diverzantskih i terorističkih dje­
lovanja u miru, usmjerenih na društveno-političko, ekonom­
sko i vojno slabljenje drugih država, stvaranje nesigurnosti,
nanošenje materijalne štete i ljudskih gubitaka, izazivanje
nemira i nesigurnosti. T a k v i m aktivnostima i djelovanjima,
većeg ili manjeg intenziteta, izložena je i SFRJ. N o s i o c i i or­
ganizatori diverzantskih i terorističkih aktivnosti jesu reak­
cionarne snage iz inozemstva, uvijek u sprezi s neprijatelj­
skom emigracijom i neprijateljem u zemlji — p r o t i v n i c i m a
socijalističkoga samoupravnog društvenog uređenja. Objekti
terorističkih i diverzantskih djelovanja m o g u biti: rukovod­
stva i objekti društveno-političkih zajednica, društveno-poli­
tičkih organizacija i drugih organizacija i zajednica; privred­
ni i javni objekti, posebno objekti javnog prometa, teleko­
munikacija i energetike; pripadnici oružanih snaga i v o j n i
214
objekti; građani i njihova dobra; predstavništva SFRJ u ino­
zemstvu, i drugo. U o d r e đ e n i m uvjetima cilj diverzantskih i
terorističkih djelovanja m o ž e biti izazivanje većih društve­
nih nemira i stvaranje uvjeta za razvijanje terorističkih i di­
verzantskih djelovanja širih razmjera. Intenzitet diverzant­
skih i terorističkih djelovanja bit će povećan u uvjetima v e ć e
zategnutosti međunarodnih odnosa, eventualnih v e ć i h teško­
ća i izvanrednih prilika u zemlji i u periodu p r i p r e m a za
oružanu agresiju.
U toku oružane agresije na SFRJ treba očekivati inten­
zivna teroristička i diverzantska djelovanja, kombinirana s
borbenim djelovanjima oružanih snaga agresora — p o s e b n o
djelovanjima zračnih i pomorskih desanata — i sa psihološ-
ko-propagandnim i drugim oblicima subverzivnih aktivnosti.
Ta djelovanja i aktivnosti treba očekivati na c i j e l o m terito­
riju i akvatoriju, posebno u našoj pozadini i na s l o b o d n i m
teritorijama.
Sve to nameće p o t r e b u neprekidne izgradnje i usavrša­
vanja efikasnog i sveobuhvatnog sistema zaštite i osposoblja­
vanja oružanih snaga i svih drugih snaga općenarodne o b r a n e
i društvene samozaštite za uspješna protudiverzantska i p r o ­
tuteroristička djelovanja u miru, izvanrednim prilikama i u
ratu. Osnovu za to čini sistem društvene samozaštite. D o b r o
organizirana i sveobuhvatna društvena samozaštita efikasno
djeluje i u funkciji odvraćanja od diverzantskih i teroristič­
kih djelovanja. To razumijeva da se na t i m zadacima u
miru i ratu organizirano i masovno angažiraju svi radni ljudi
i građani, mjesne zajednice, organizacije udruženog rada,
društveno-političke zajednice i društveno-političke i društve­
ne organizacije. Za izvršavanje borbenih zadataka angažiraju
se j e d i n i c e milicije i jedinice Teritorijalne obrane, a kada je
to p o t r e b n o — i jedinice Jugoslavenske narodne armije.
N a j v e ć i rezultati u protudiverzantskim i protu teroristič­
k i m djelovanjima postižu se organiziranim i p r a v o v r e m e n i m
p o d u z i m a n j e m preventivnih tehničkih, fizičkih i operativnih
mjera za zaštitu objekata mogućeg napada. Preventivne mje­
re obuhvaćaju p r a v o v r e m e n o otkrivanje diverzantskih i te­
rorističkih snaga, njihovih planova i p r i p r e m a i osiguranje
vojnih, p r i v r e d n i h i javnih objekata tehničkim protudiver­
zantskim i protuterorističkim sredstvima.
215
2D12-0839
 Za borbu protiv diverzantskih i terorističkih snaga for­
miraju se i posebne, specijalizirane jedinice milicije, Terito­
rijalne obrane i Jugoslavenske narodne armije, opremljene
odgovarajućim sredstvima i obučene za te zadatke. Kada to
potrebe nalažu, u borbi protiv diverzantskih i terorističkih
snaga angažiraju ise i druge snage milicije, Teritorijalne ob­
rane i Jugoslavenske narodne armije. Za protudiverzantsko
osiguranje i protudiverzantska djelovanja o d g o v o r n e su ko­
mande, štabovi i jedinice oružanih snaga u svojim zonama
i rajonima borbenih djelovanja. U svim uvjetima ta se dje­
lovanja izvode uz p o m o ć i sudjelovanje svih subjekata opće­
narodne obrane i društvene samozaštite i stanovništva.
Protudiverzantska i protuteroristička djelovanja orga­
niziraju i njima rukovode organi unutrašnjih poslova, ko­
mande i štabovi Jugoslavenske narodne armije i Teritorijal­
ne obrane, a u određenim uvjetima i k o m i t e t i za općena­
rodnu obranu i društvenu samozaštitu.
Uspješna protudiverzantska i protuteroristička borba ra­
zumijeva, prije svega, p r a v o v r e m e n o otkrivanje namjera i
onemogućavanje izvršenja planiranih akcija i uništenje di­
verzantskih i terorističkih grupa prije početka njihova dje­
lovanja. Protudiverzantska i protuteroristička djelovanja uvi­
jek treba poduzimati tako da se neprijatelj preduhitri po
mjestu, vremenu i prostoru. Neprijatelja treba uvijek na­
pasti ondje gdje se najmanje nada i u v r i j e m e kad to naj­
manje očekuje. Uvijek se m o r a djelovati brzo, smjelo i od­
lučno. Brzina ne smije negativno utjecati na potpunost or­
ganizacije i pripreme djelovanja i na poduzimanje svih po­
trebnih mjera sigurnosti i zaštite snaga angažiranih u pro-
tudiverzantskim i protuterorističkim djelovanjima.
Zaprečavanje
Zaprečavanje obuhvaća skup raznovrsnih umjetnih pre­
preka u zoni odnosno rajonu borbenih djelovanja, usklađe­
nih s prirodnim preprekama, b o r b e n i m rasporedom jedini­
ca i sistemom vatre. U uvjetima masovne upotrebe oklopno­
mehaniziranih, zračnodesantnih, pomorskodesantnih i pomor­
skih snaga agresora ukupni rezultati zaprečavanja imaju stra­
tegijsko značenje. Poduzima se u svim vremenskim uvjeti-
216
ma na kopnu, m o r u i rijekama u sklopu protuoklopne, pro­
tudesantne i protupješadijske borbe, p o m o r s k e obrane i bor­
benih djelovanja na p l o v n i m putovima i jezerima.
Zaprečavanje se poduzima s ciljem da se: uspori t e m p o
napada snaga agresora; ograniče i kanaliziraju njihova dje­
lovanja, prvenstveno o k l o p n i h i mehaniziranih jedinica; ote­
ža spuštanje i djelovanje zračnih i iskrcavanje pomorskih de­
sanata; oteža p r o m e t i opskrba; agresoru nanesu što veći
gubici u ljudstvu i borbenoj tehnici, a vlastitim snagama
se stvore povoljni uvjeti za uspješno izvođenje borbenih
djelovanja.
Zaprečavanje se organizira i i z v o d i planski i masovno.
Planovi zaprečavanja se usklađuju s planovima borbenih dje­
lovanja jedinica i n j i h o v i m sistemom vatre na kopnu, moru,
rijekama i jezerima.
Težište, opseg i način zaprečavanja i izbor vrsta prepre­
ka zavise o d : vida i oblika borbenih djelovanja; stupnja iz­
vršenih p r i p r e m a za zaprečavanje u okviru priprema i ure­
đenja teritorija; karakteristika teritorija i akvatorija i mo­
gućnosti agresora da upotrijebi oklopne, mehanizirane, zrač-
nodesantne, pomorskodesantne, p o m o r s k e i druge snage; ra­
spoloživih snaga, sredstava i vremena za zaprečavanje i me­
teoroloških i klimatskih uvjeta. Težište zaprečavanja je na
težištu borbenih djelovanja, a izražava se rasporedom, bro­
j e m i kvalitetom izrađenih prepreka.
Zaprečavanje m o r a b i t i : raznovrsno — po vrsti, veličini
i rasporedu izrađenih prepreka, načinu njihova aktiviranja i
upotrebljenim sredstvima; sveobuhvatno — po zahvaćenim
objektima, zemljištu i akvatoriju; n e p r e k i d n o — po prosto­
ru i vremenu izvođenja; usaglašeno sa sistemom vatre tako
da se p r e p r e k e brane v a t r o m i agresoru nanose što veći
gubici na daljinama uspješnog djelovanja naoružanja; ešelo-
nirano po dubini — č i m e se agresor prisiljava da uzastopno
savlađuje prepreke, trpi gubitke, razvlači i angažira snage i
sredstva za n j i h o v o savlađivanje; m a s o v n o — kako bi se
odgovarajućim preprekama pokrili svi pravci i mogući de-
santni prostori i rute p l o v i d b e .
U skladu sa situacijom i planovima izvođenja borbe­
nih djelovanja, na p o j e d i n i m pravcima m o ž e se izvoditi i
potpuno zaprečavanje. O n o se postiže stvaranjem takvih pre-
217
preka koje će, zbog masovnosti i težine savlađivanja, pri­
siliti agresora da se za određeno v r i j e m e liši upotrebe ok­
lopnih i mehaniziranih jedinica na t i m pravcima, ili da iz­
vede manevar na druge pravce. Najčešće se izvodi uzastop­
nim rušenjem većeg broja objekata na komunikacijama i
izradom minskoeksplozivnih i drugih prepreka u međupro­
storima jedinica. Potpuno zaprečavanje, p o g o t o v o rušenje
objekata na hidrosistemima, ne smije biti pustošenje pojedi­
nih pravaca ili prostora. Odluke o zaprečavanju većeg opse­
ga — plavljenju, potpunom zaprečavanju pravaca i prostora
i rušenju objekata od izuzetnoga v o j n o g i privrednog znače­
nja — donose komandanti strategijsko-operativnih i strate­
gijskih grupacija, uz suglasnost Predsjedništva SFRJ — Vr­
hovne komande oružanih snaga.
U obrambenim djelovanjima zaprečavanjem se poveća­
vaju upornost i žilavost obrane vlastitih snaga, a istovreme­
no se nanose gubici snagama agresora, smanjuje t e m p o na­
pada i slabe udarna m o ć i moral. Zaprečavanjem se ojača­
vaju i čine efikasnijim protuoklopna, protudesantna i pro-
tupješadijska borba i pomorska obrana. Ono znatno dopri­
nosi usporavanju i zaustavljanju prodora oklopnih i meha­
niziranih jedinica i otežava desantiranje i djelovanje pomor­
skih snaga agresora, tako stvarajući povoljne uvjete za dje­
lovanje vlastitih snaga. Težište zaprečavanja je na protuok­
lopnim minskoeksplozivnim preprekama i rušenju komunika­
cija i objekata na njima, i na zaprečavanju rajona pogodnih
za spuštanje zračnih i iskrcavanje p o m o r s k i h desanata i pra­
vaca njihova djelovanja.
U napadnim djelovanjima zaprečavanjem štite se jedi­
nice u pripremi za napad i osigurava sloboda njihova manev­
ra u toku izvođenja napada. To se postiže zaprečavanjem na
dostignutim položajima, otkrivenim k r i l i m a i bokovima, u
međuprostorima jedinica koje izvode obrambena djelovanja
i na pravcima protunapada rezervi agresora.
Zaprečavanje u moru i na obalskom rubu sastavni je dio
pomorske i protudesantne obrane. Obavljaju ga obalske po­
morske snage i druge snage obalske o b r a n e na osjetljivim
prilazima našim unutrašnjim v o d a m a i u zonama i rajonima
pogodnim za iskrcavanje p o m o r s k o g desanta. Težište ofenziv­
noga minskog zaprečavanja je na p o m o r s k i m komunikaci-
218
j a m a agresora, u v o d a m a p o d n j e g o v o m k o n t r o l o m i u naj­
važnijim rajonima na o t v o r e n o m moru. Minska polja, koja
čine osnovu sistema minskih prepreka na moru, moraju b i t i
postavljena u najkraćem roku, p r a v o v r e m e n o — neposredno
prije agresije ili na samom njezinu početku. Zaprečavanje u
m o r u p r o t i v površinskih brodova i p o d m o r n i c a vrše plovni
sastavi ratne mornarice. Zaprečavanje obalskog ruba na kop­
nu i otocima p r o t i v pomorskih i zračnih desanata, primje­
n o m minskoeksplozivnih i fortifikacijskih prepreka i ruše­
njima, obavljaju inžinjerijske jedinice i jedinice drugih ro­
dova kopnene vojske i jedinice Teritorijalne obrane.
N a p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju težište j e n a
zaprečavanju komunikacija k o j i m a se agresor služi za ma­
nevar, opskrbu i evakuaciju.
Zaprečavanje u vlastitoj pozadini poduzima se u okvi­
ru uređivanja obrambenih pojasova i položaja i oslonaca po
dubini na strategijskim i operativnim pravcima, prvenstve­
no radi zaustavljanja p r o d o r a oklopnih i mehaniziranih sna­
ga, i na p r o s t o r i m a p o g o d n i m za spuštanje većih zračnih de­
sanata.
Onesposobljavanje privrednih objekata poduzima se da
bi se agresoru onemogućilo iskorišćavanje p r o i z v o d n i h i dru­
gih privrednih kapaciteta. Opseg onesposobljavanja za svaki
objekat, zavisno od njegova značenja, određuju nadležne dru­
štveno-političke zajednice u suradnji s odgovarajućim ko­
mandama i štabovima oružanih snaga. P o j e d i n i p r o i z v o d n i i
uslužni kapaciteti namijenjeni za zadovoljavanje osnovnih ži­
votnih potreba stanovništva u načelu se ne ruše i ne ošte­
ćuju.
Svaka jedinica i z v o d i zaprečavanje u svojim rajonima i
zonama b o r b e n i h djelovanja. Inžinjerijske jedinice se anga­
žiraju na težišnim pravcima i za izradu o n i h prepreka za
k o j e nisu osposobljene i opremljene j e d i n i c e drugih rodova
i službi. S v e j e d i n i c e moraju biti osposobljene i o p r e m l j e n e
za izradu protuoklopnih i protupješadijskih minskoeksploziv­
nih prepreka, p r e p r e k a p r o t i v zračnih desanata i prepreka
p r o t i v p o m o r s k i h desanata na obali i kopnu. Za zaprečava­
nje se uz j e d i n i c e oružanih snaga angažiraju i druge struk­
ture društva — specijalizirane i druge organizacije udru­
ženog rada, j e d i n i c e radne obaveze i stanovništvo.
219
2D12-0841
 Organizacije udruženog rada k o j e se u miru bave izgrad­
njom i održavanjem putova, željezničkih pruga, aerodroma,
luka, uređenjem i eksploatacijom šuma i v o d o p r i v r e d n e or­
ganizacije osposobljavaju se za zaprečavanje, prvenstveno za
izradu minskoeksplozivnih prepreka i rušenje, odnosno za
stvaranje prepreka čija je izrada u uskoj vezi s djelatnošću
k o j o m se te organizacije bave u miru. Ostale organizacije
udruženog rada osposobljavaju se za onesposobljavanje ili
uništavanje uređaja i sredstava u svojim radnim organizaci­
jama. Za zaprečavanje u zonama borbenih djelovanja na
fronti, u vlastitoj pozadini i na p r i v r e m e n o zaposjednutom te­
ritoriju angažiraju se i jedinice radne obaveze.
Uspjeh zaprečavanja znatno zavisi i od pravilnog raspo­
reda i pravovremenog dotura sredstava za zaprečavanje; pra­
vovremene i stručne p r i p r e m e , opremljenosti jedinica i ko­
rišćenja p r i r o d n i m pogodnostima zemljišta, mjesnim i pri­
ručnim sredstvima i materijalom.
Da bi se vlastite snage zaštitile od mogućih gubitaka na
preprekama koje postave naše snage i na otkrivenim prepre­
kama k o j e izradi agresor, a prvenstveno na minskoeksplo-
zivnim preprekama, organizira se kontrolno-zaštitna služba,
a o postavljenim preprekama v o d i se evidencija. 0 raspore­
du vlastitih prepreka i o o t k r i v e n i m preprekama agresora
moraju se p r a v o v r e m e n o obavijestiti starješine jedinica i dru­
gi zainteresirani organi općenarodne obrane i društvene sa­
mozaštite. Objekte pripremljene za rušenje treba osigurati
i onemogućiti neprijatelja da ih zauzme ili sruši.
Vidovi djelovanja
V i d o v i djelovanja jesu načini upotrebe oružanih snaga
kao cjeline i njihovih dijelova, jedinica i sastava. Zavisno
od toga, v i d o v i strategijskih djelovanja jesu načini upotrebe
oružanih snaga kao cjeline i strategijskih grupacija, a v i d o v i
borbenih djelovanja jesu načini upotrebe strategijsko-opera-
tivndh, operativnih i taktičkih jedinica i sastava i borbenih
grupa.
V i d o v i strategijskih djelovanja jesu ofenziva (strategij­
ski napad) i defenziva (strategijiska o b r a n a ) , a v i d o v i bor­
benih djelovanja jesu napad i obrana.
220
Vidovi strategijskih djelovanja
P o d vidovima strategijskih djelovanja razumijevaju se
načini strategijske upotrebe oružanih snaga kao cjeline na
ratištu i njihovih strategijskih grupacija na dijelu ratišta.
N j i m a se realiziraju strategijski ciljevi oružane borbe u ra­
tu u cijelosti i u p o j e d i n i m njegovim periodima.
Primjena o d r e đ e n o g vida strategijskih djelovanja zavisi
od cilja agresije, p e r i o d a rata, odnosa snaga i vojno-političke
i vojnostrategijske situacije na našem ratištu i šire. Primije­
nit će se onaj v i d k o j i m se, u danoj vojnostrategijskoj si­
tuaciji na ratištu, uspješnije m o g u realizirati' ciljevi oružane
b o r b e određenog perioda rata ili rata u cijelosti.
Po s v o m sadržaju, unutrašnjoj strukturi i karakteristi­
kama, v i d o v i strategijskih djelovanja složen su skup i kom­
biniranje istovremenih i uzastopnih napadnih, obrambenih,
protudesantnih i drugih operacija i masovnih samostalnih bo­
j e v a i borbi i drugih borbenih djelovanja, usklađenih s dru­
g i m oblicima b o r b e i općenarodnog otpora.
U o p ć e n a r o d n o m o b r a m b e n o m ratu ofenziva je osnovni
i odlučujući v i d strategijskih djelovanja. To znači da i stra­
tegijska obrana ima izrazito ofenzivni karakter. Razlika iz­
među ta dva vida strategijskih djelovanja više je po cilju
nego po načinu izvođenja.
Samo se o f e n z i v o m postiže uništenje, razbijanje i prot­
jerivanje oružanih snaga agresora s jugoslavenskog prostora
i konačna pobjeda u o p ć e n a r o d n o m u o b r a m b e n o m ratu. U
uvjetima n e p o v o l j n o g odnosa snaga, defenzivom se stvaraju
uvjeti za prelazak u ofenzivu.
Ofenziva (strategijski napad)
Ofenziva je način u p o t r e b e oružanih snaga k a o cjeline
na ratištu i strategijskih grupacija na njegovu dijelu, gdje
se pretežno napadnim b o r b e n i m djelovanjima uništavaju i
razbijaju oružane snage agresora i protjeruju s jugoslaven­
skog prostora. U ofenzivi se kombinira velik b r o j jednovjre-
menih i uzastopnih napadnih i obrambenih operacija i sa­
mostalnih masovnih b o j e v a i b o r b i na fronti i p r i v r e m e n o za-
221
2D12-0842
posjednutom teritoriju, povezanih jedinstvenim strategijskim
ciljem i jedinstvenom zamisli izvođenja. N a p a d n e operacije,
bojevi i borbe imaju odlučujuće značenje u postizanju voj-
nostrategijskih ciljeva oružane borbe. A k o bi oružanom bor­
b o m bilo zahvaćeno j e d n o vojište, odnosno d i o jugoslaven­
skog ratišta, ofenziva se m o ž e poklapati s napadnom opera­
cijom strategijskog značenja.
Ofenziva se i z v o d i k a d je oružanom b o r b o m zahvaćen dio
ratišta i poslije relativno brzog slamanja ofenzive agresora;
poslije postepenog slamanja ofenzive agresora; kada je oru­
žanom b o r b o m zahvaćeno cijelo ratište ili njegov veći d i o ,
i kada naše oružane snage ili njihov najveći dio primje­
njuju partizanski oblik oružane b o r b e . Krajnji cilj ofenzive
u svim uvjetima je uništavanje i razbijanje glavnih snaga ag­
resora i njihovo protjerivanje s jugoslavenskog ratišta. N e ­
posredan vojnostrategijski cilj m o ž e biti različit i m o ž e se
ostvariti u različitom vremenu trajanja, što će zavisiti od od­
nosa snaga i vojnostrategijske situacije na jugoslavenskom
ratištu i šire.
Ako je oružanom b o r b o m zahvaćen dio jugoslavenskog
ratišta, i poslije relativno b r z o g slamanja ofenzive snaga agre­
sora, cilj ofenzive je razbijanje oružanih snaga agresora u
što kraćem vremenu i njihovo što b r ž e protjerivanje s ju­
goslavenskog teritorija. Ofenziva se izvodi angažiranjem stra­
tegijskih grupacija i strategijsko-operativnih i operativnih
jedinica i sastava Jugoslavenske narodne armije u napadnim
operacijama na fronti, uz istovremeno maksimalno angaži­
ranje svih snaga Teritorijalne obrane u napadnim b o r b e n i m
djelovanjima na fronti i p r i v r e m e n o zaposjednutom terito­
riju. U ofenzivu ise prelazi na c i j e l o m prostoru zahvaćenom
oružanom b o r b o m , a sva borbena djelovanja su, načelno,
ujedinjena u jednu operaciju strategijskog značenja.
Ako je oružanom b o r b o m zahvaćeno cijelo jugoslaven­
sko ratište, i l i njegov veći d i o , cilj ofenzive m o ž e biti da se,
nakon uspješne strategijske obrane i postepenog slamanja
ofenzivne m o ć i agresora, razvlačenja njegovih snaga na ši­
rokom prostoru i preuzimanja inicijative, razviju ofenzivna
djelovanja širokih razmjera na fronti i p r i v r e m e n o zaposjed­
nutom teritoriju i da se u dužem v r e m e n s k o m p e r i o d u is­
crpljuju i uništavaju snage agresora. T i m e se stvaraju uvjeti
222
za njegovo istjerivanje s našeg teritorija, razbijanje njegovih
snaga na p o j e d i n i m vojištima radi poboljšanja vojnostrate­
gijskog položaja naših snaga na drugim vojištima, ili jedno-
vrerneno razbijanje glavnih grupacija agresora na cijelom ra­
tištu i protjerivanje s našeg teritorija.
U svim tim uvjetima izvode se usklađena napadna i
obrambena borbena djelovanja svih razmjera. Težište može
b i t i na fronti ili p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju. Stra­
tegijski napad se pretežno izvodi u obliku napadnih opera­
cija, uz i s t o v r e m e n o masovno izvođenje napadnih i obrambe­
nih borbi i bojeva na c i j e l o m ratištu. U strategijskom na­
padu veliko značenje imaju napadne i obrambene operacije
i masovni samostalni b o j e v i i borbe na privremeno zaposjed­
n u t o m teritoriju. T i m se b o r b e n i m djelovanjima sve snage
agresora j e d n o v r e m e n o stavljaju p o d udar naših snaga na
cijeloj dubini njegova rasporeda. Zavisno od situacije, stra­
tegijski napad se m o ž e izvoditi k a o jedna jedinstvena ope­
racija ili kao nekoliko međusobno usko povezanih napadnih
operacija strategijskog značenja i kao niz jednoviremenih
i uzastopnih operacija operativnog i strategijskog značenja
na najvažnijim pravcima i prostorima, uz masovne samo­
stalne b o r b e i b o j e v e na ostalom dijelu ratišta.
A k o su snage agresora međusobno razdvojene po vojiš­
tima, u strategijski napad se m o ž e prijeći jednovremeno ili
u r a z l i č i t o v r i j e m e ; moguće je da se na glavnom vojištu pri­
j e đ e u strategijski napad, a da se na ostalim vojištima iz­
vode pretežno obrambena djelovanja. Borbena djelovanja
na svim v o j i š t i m a i z v o d e se u duhu jedinstvene strategijske
zamisli.
U partizanskom obliku oružane borbe, cilj ofenzive m o ž e
b i t i u t o m e da se, i z v o đ e n j e m partizanskih i frontalnih bor­
benih djelovanja na cjelokupnom p r i v r e m e n o zaposjednutom
teritoriju agresor postepeno i .sistematski iscrpljuje, uništa­
va i prisili da v o d i pretežno obrambena borbena djelovanja
u d u g o t r a j n o m ratu bez izgleda na uspjeh. Na taj se način
postepeno mijenja odnos snaga u našu korist, stvaraju se
uvjeti za promjenu oblika oružane borbe i prelazak u opći
strategijski napad radi razbijanja i protjerivanja agresora s
jugoslavenskog ratišta.
223
 Uvijek treba težiti da se u ofenzivu prijeđe što prije
— č i m se za to stvore povoljni vojnostrategijski uvjeti. A k o
je početni odnos snaga nepovoljan, uvjeti za prelazak u ofen­
zivu stvaraju se postepeno, umješnim v o đ e n j e m strategijske
obrane u k o j o j se sistematski i neprekidno razvijaju ofen­
zivna borbena djelovanja svih razmjera na cjelokupnom te­
ritoriju zahvaćenom oružanom b o r b o m . P r i t o m e je važno
osigurati da od samog početka agresije i od same granice
narastaju naša ofenzivna borbena djelovanja i da se od
agresora uspješno preotima i zadržava inicijativa na fronti
i privremeno zaposjednutom teritoriju.
U svim uvjetima izvođenja ofenzive nužno je osigurati
što povoljniji odnos snaga. Osnovni elementi u k o j i m a se
može osigurati prednost nad agresorom jesu: brojčana nad­
moćnost u ljudstvu i l a k o m naoružanju; visok borbeni mo
ral i psihofizička sposobnost ljudstva; dosljedna i stvaralačka
primjena naše doktrine oružane borbe; osposobljenost jedi­
nica za uspješno izvođenje borbenih djelovanja na teže pro­
hodnom zemljištu i u n e p o v o l j n i m m e t e o r o l o š k i m uvjetima,
kada tehničke prednosti agresora ne m o g u doći do punog
izražaja. U toku izvođenja defenzive i priprema za ofenzivu
treba težiti da se agresor d o v e d e u što nepovoljnij i strate­
gijski i operativni položaj na ratištu, odnosno v o j istima.
Grupiranjem snaga treba o m o g u ć i t i usklađene udare po
cijeloj dubini strategijskog rasporeda oružanih snaga agre­
sora, s težištem djelovanja po o n i m n j e g o v i m elementima či­
j i m se razbijanjem ili uništavanjem najefikasnije postiže cilj
ofenzive. To su, prije svega, snage agresora u zahvatu naj­
važnijih komunikacijskih pravaca na fronti, operativne re­
zerve na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju, sistem ko­
mandiranja i sistem opskrbe.
Ako je težište ofenzive na fronti, glavne snage i z v o d e
napadne operacije duž komunikacijskih pravaca, a manji dio
se angažira u obrambenim operacijama. Jedinice i sastavi
koji izvode napadne operacije na fronti razbijaju snage ag­
resora na pravcima svog nastupanja, narušavaju kontinuitet
fronte, prodiru u dubinu njegova rasporeda, okružuju i uni­
štavaju njegove odsječene grupacije. Bitna obilježja napadnih
operacija jesu djelovanja u b o k o v e i pozadinu snaga agreso­
ra radi njihova okruživanja, razbijanja i uništavanja po di-
224
jelovima. S jedinicama i sastavima koji izvode napadne ope­
racije na fronti neposredno i posredno sadejstvuju snage
na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju. Te snage i z v o d e
masovna borbena djelovanja svih razmjera na cijeloj dubi­
ni strategijskog rasporeda agresora, prije svega napadna
djelovanja po rezervama, komunikacijama, sistemu koman­
diranja, sistemu opskrbe, aerodromima, h e l i o d r o m i m a i lu­
kama. K a d a to situacija nalaže, snage na p r i v r e m e n o zapo­
sjednutom teritoriju mogu se angažirati i u o b r a m b e n i m
operacijama i b o j e v i m a radi sprečavanja dovođenja operativ­
nih rezervi agresora iz dubine, onemogućavanja izvlačenja
njegovih snaga s fronte, ometanja ili prekida opskrbe i ob­
rane slobodnih teritorija.
A k o je težište ofenzive na p r i v r e m e n o zaposjednutom
teritoriju, glavne snage i z v o d e napadne operacije, a dio sna­
ga m o ž e izvoditi i o b r a m b e n e operacije i samostalne b o j e v e
i borbe. N a p a d n e operacije glavnih snaga na p r i v r e m e n o za­
posjednutom teritoriju m o g u biti usmjerene ka fronti, r a d i
neposrednog sadejstva sa snagama koje djeluju na fronti.
N j i h o v cilj je slamanje obrambene m o ć i agresora, sprečava­
nje izvlačenja i okruži van je njegovih snaga. Obrambene ope­
racije dijela snaga na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju
moraju biti v r l o aktivne, a izvode se radi sprečavanja po­
kreta i djelovanja snaga agresora u b o k o v e i pozadinu naših
snaga koje i z v o d e napadne operacije i radi obrane slobodnih
teritorija. N a p a d n e operacije na p r i v r e m e n o zaposjednutom
teritoriju m o g u se izvoditi i u većoj dubini operativnog ras­
poreda agresora radi proširivanja slobodnog teritorija, raz­
bijanja njegovih rezervi ili onemogućavanja njihova pokreta
ka fronti. Snage k o j e djeluju na fronti izvode napadne i
obrambene operacije duž strategijskih i operativnih pravaca.
One djeluju u b o k i pozadinu snaga agresora, b r z o prodiru
u dubinu njihova rasporeda i spajaju se s našim snagama
koje djeluju na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju.
U ofenzivi, ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana
i z v o d e protuzračnu obranu i zrakoplovnu podršku snaga
koje i z v o d e napadne operacije na težištu oružane borbe. Te­
žište je djelovanja ratnog zrakoplovstva i protuzračne o b r a n e
na glavnim grupacijama agresora, na protuzračnoj obrani na­
ših snaga na glavnim pravcima napada i na djelovanjima po
operativnim rezervama agresora.
15
225
 Snage ratne mornarice se u ofenzivi angažiraju u sadej-
stvu sa snagama kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva i pro­
tuzračne obrane i Teritorijalne obrane. One izvode pomor-
skodesantna djelovanja radi razbijanja i uništenja agresora
na privremeno zaposjednutim otocima i dijelovima obale;
podržavaju snage kopnene vojske u napadu na p r i m o r s k i m
pravcima i u zahvatu unutrašnjih plovnih putova; osigura­
vaju manevar i opskrbu naših snaga m o r e m i rijekama; iz­
vode pomorske desante na b o k o v e i u pozadinu agresora i
sprečavaju protunapade i protuudare agresora s mora. U
pomorskoj obrani, snage ratne mornarice osiguravaju vlastiti
pomorski p r o m e t i narušavaju ili prekidaju pomorski pro­
met agresora, prvenstveno onaj k o j i m se ojačavaju i l i iz­
vlače njegove snage s kopnenog dijela ratišta.
Defenziva (strategijska obrana)
Defenziva je način upotrebe oružanih snaga kao cjeline
na ratištu i strategijskih grupacija na njegovu dijelu, k o j i m
se slama strategijski napad oružanih snaga agresora, pre­
otima strategijska inicijativa i stvaraju uvjeti za prelazak
vlastitih snaga u ofenzivu. U defenzivi se kombinira velik
broj jednovremenih i uzastopnih obrambenih, napadnih, pro-
tudesantnih i drugih operacija i samostalnih masovnih bo­
jeva i borbi na fronti, p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju
i u vlastitoj pozadini. Sva ta djelovanja povezana su jedin­
stvenim vojnostrategijskim ciljem i jedinstvenom zamisli iz­
vođenja. U njima preovlađuju obrambene operacije, bojevi
i borbe. U k o l i k o je oružanom b o r b o m zahvaćeno j e d n o voji­
šte, odnosno d i o jugoslavenskog ratišta, defenziva se m o ž e
poklapati s obrambenom operacijom strategijskog značenja.
Defenziva se izvodi pri iznenadnom otpočinjanju agresije
ili bez iznenađenja; kada je oružanom b o r b o m zahvaćeno je­
dno ili više vojišta, ili cijelo jugoslavensko ratište; p r i po­
voljnom, nepovoljnom ili izrazito nepovoljnom odnosu sna­
ga; u početnom periodu i u daljnjem toku rata. Poseban utje­
caj na organizaciju i izvođenje strategijske obrane ima upo­
treba nuklearnoga, kemijskog i biološkog oružja od strane
agresora. Ti uvjeti opredjeljuju ciljeve defenzive, v r i j e m e tra-
226
janja, strategijsko grupiranje, karakteristike i način njezina
izvođenja.
A k o j e oružanom b o r b o m zahvaćeno samo j e d n o vojište
ili manji dio ratišta i pri p o v o l j n o m p o č e t n o m odnosu snaga,
cilj defenzive je da se odsudnom i aktivnom o b r a n o m od
same granice i napadnim b o r b e n i m djelovanjima, uz najma­
nje gubljenje prostora, u što kraćem vremenu slomi ofenziv­
na m o ć oružanih snaga agresora i stvore uvjeti za brz prela­
zak u ofenzivu radi razbijanja i istjerivanja snaga agresora
s jugoslavenskog teritorija.
A k o j e oružanom b o r b o m j e d n o v r e m e n o zahvaćen veći
d i o jugoslavenskog ratišta ili cijelo ratište i p r i nepovoljnom
p o č e t n o m odnosu snaga, cilj defenzive je nanošenje agreso­
ru što većih gubitaka u ljudstvu i tehnici, postepeno pre­
uzimanje strategijske inicijative, postepeno slamanje stra­
tegijskog napada i ofenzivne m o ć i agresora, i stvaranje uv­
j e t a za prelazak u ofenzivu. To se postiže umješnim anga­
žiranjem oružanih snaga i aktivnim sudjelovanjem svih sna­
ga općenarodne obrane i društvene samozaštite; umješnim
kombiniranjem obrambenih i napadnih borbenih djelovanja
svih razmjera na fronti, p r i v r e m e n o zaposjednutom terito­
riju i u vlastitoj pozadini; elastičnom i aktivnom o b r a n o m po
pravcima, snažnim ofenzivnim djelovanjima na privreme­
no zaposjednutom teritoriju i u b o k o v e i pozadinu oružanih
snaga; vještim iskorišćenjem zemljišta, i masovnim zapreča-
vanjem.
P r i izrazito n e p o v o l j n o m odnosu snaga, i kada agresor
upotrebljava nuklearna, kemijska i biološka sredstva, cilj de­
fenzive je da se, razvlačenjem i uništavanjem oružanih sna­
ga agresora na v e l i k o m prostoru, postepeno preuzima strate­
gijska inicijativa u dugotrajnom ratu u k o j e m agresor nema
izgleda da realizira s v o j e ciljeve. To se postiže izbjegava­
njem frontalnih borbenih djelovanja strategijskih razmjera
i masovnih vatrenih udara po v e ć i m grupacijama naših sna­
ga i umješnim angažiranjem oružanih snaga i drugih snaga
općenarodne obrane i društvene samozaštite na čitavomu ju­
goslavenskom prostoru, elastičnim obrambenim i m a s o v n i m
napadnim djelovanjima svih razmjera.
U svim uvjetima defenzivom se m o r a osigurati uspješno
izvršenje mobilizacije, strategijski razvoj oružanih snaga i
organiziran prelazak z e m l j e u ratno stanje te spriječiti naru-
15*
227
šavanje i razbijanje naše organizacijske i materijalne, moral­
no-političke i psihološke sposobnosti za organizirano i uspje­
šno vođenje općenarodnoga obrambenog rata. Oružanom bor­
b o m i svim drugim oblicima borbe i općenarodnog otpora
mora se onemogućiti ostvarenje planova i strategijske zamisli
agresora, spriječiti njegovi brzi p r o d o r i i ispresjecanje našeg
teritorija i nametnuti mu oblik oružane b o r b e k o j i u danoj
vojno-političkoj i vojnostrategijskoj situaciji nama odgovara.
Na taj način agresoru se onemogućava ostvarenje doktrine
»munjevitog r a t a « , a nameće mu se općenarodni obrambeni
rat na čitavom teritoriju i akvatoriju Jugoslavije.
Trajanje defenzive zavisi kako od odnosa snaga, tako i
rezultata oružane borbe i vojno-političke i vojnostrategijske
situacije. U p o v o l j n o j situaciji cilj strategijske obrane je da
se u što kraćem vremenu slomi ofenzivna m o ć agresora i
stvore uvjeti za brz prelazak naših oružanih snaga u ofenzivu.
U nepovoljnoj situaciji će za postizanje cilja strategijske ob­
rane biti potrebno dulje v r i j e m e zbog početne inicijative i
nadmoćnosti agresora, upotrebe nuklearnoga, kemijskog i bi­
ološkog oružja i mogućnosti intenzivne podrške, ojačanja i
pothranjivanja njegovih snaga. U takvoj vojnostrategijskoj
situaciji bit će nužno postepeno, sistematski i u duljem vre­
menskom periodu l o m i t i napadnu m o ć agresora, mijenjati
odnos snaga, nametati naše oblike oružane borbe, preotimati
strategijsku inicijativu i stvarati uvjete za prelazak u strate­
gijski napad.
U frontalnom obliku oružane borbe, posebno ako bi oru­
žanom b o r b o m b i o zahvaćen dio našeg ratišta i ako bi dru­
gi uvjeti to dopuštali, defenzivu karakteriziraju odsudnost i
težnja da se u što kraćem vremenu, u prigraničnihTi zonama,
slomi napadna m o ć agresora, unište eventualni operativni
desanti i tako stvore uvjeti za ofenzivu i razbijanje i istjeri­
vanje agresora s našeg teritorija. Težište oružane borbe je na
fronti, ali se, p r e m a razvoju situacije, maksimalno i z v o d e pr­
venstveno ofenzivna borbena djelovanja na p r i v r e m e n o za­
posjednutom teritoriju.
U kombiniranom obliku oružane borbe, posebno ako bi
agresijom b i l o zahvaćeno cijelo jugoslavensko ratište, ma­
sovna borbena djelovanja u defenzivi se i z v o d e jednovreme-
no na fronti, privremeno zaposjednutom teritoriju i u vlasti­
toj pozadini. Primjenjuju se aktivne obrambene, napadne,
228
protudesantne i druge operacije i raznovrsni samostalni ma­
sovni b o j e v i i b o r b e . Težište oružane b o r b e j e , zavisno od
vojnostrategijske situacije, na fronti ili na p r i v r e m e n o zapo­
sjednutom teritoriju. Borbena djelovanja se karakteriziraju
v e l i k o m dinamičnošću i b r z i m promjenama situacije. Težište
borbenih djelovanja je u zahvatu strategijskih i operativnih
pravaca i prostora, p r o t i v oklopnomehaniziranih, zračnode­
santnih i pomorskodesantnih snaga, radi sprečavanja njiho­
vih prodara u dubinu teritorija i zaposjedanja najznačajnijih
objekata i prostora.
U k o m b i n i r a n o m obliku oružane borbe defenziva se ka­
rakterizira odsudnom o b r a n o m važnih pravaca, objekata i
prostora i p r i m j e n o m pokretne obrane na pravcima i prosto­
rima gdje je agresor izrazito nadmoćan. U okviru strategij­
ske obrane izvode se napadna djelovanja taktičkih i opera­
tivnih razmjera, radi razbijanja i uništenja zračnih i pomor­
skih desanata, usporavanja nastupanja i razvlačenja snaga ag­
resora duž strategijskih i operativnih pravaca. Na p r i v r e m e n o
zaposjednutom teritoriju i z v o d e se napadne, a izuzetno i ob­
rambene operacije te masovni samostalni bojevi i b o r b e radi
sistematskog uništavanja i razvlačenja snaga agresora i spre­
čavanja njihova manevra na fronti i dovođenja rezervi iz
dubine.
U partizanskom obliku oružane borbe defenziva je nepri­
hvatljiva. Na ofenzivu agresora odgovara se sopstvenom ofen­
z i v o m koju čine masovna napadna borbena djelovanja svih
razmjera na cijelomu jugoslavenskom ratištu. Obrambena
djelovanja operativnih razmjera moguća su na p o j e d i n i m di­
j e l o v i m a ratišta i za kraće v r i j e m e .
Zavisno od uvjeta u kojima se defenziva izvodi, grupi­
ranje snaga i način izvođenja mogu biti različiti. U svim uv­
j e t i m a moraju se osigurati: vođenje uspješne aktivne obrane
od same granice; nanošenje što većih gubitaka agresoru u
ljudstvu i tehnici; racionalno angažiranje vlastitih snaga; one­
mogućavanje agresoru da razbija i uništava naše snage po
dijelovima; držanje što većeg dijela kompaktnog teritorija,
uz istovremeno stvaranje, proširivanje i spajanje slobodnih
teritorija na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju i neprekid­
nost borbenih djelovanja na c i j e l o m prostoru zahvaćenom
oružanom b o r b o m .
229
 Potrebno je u svim uvjetima osigurati efikasna i nepre­
kidna djelovanja po o n i m elementima strategijskog raspore­
da agresora čijim se uništavanjem, razbijanjem, iscrpljiva­
njem i razvlačenjem najviše doprinosi ostvarenju ciljeva stra­
tegijske obrane. To su, prvenstveno, oklopnomehanizirane
grupacije koje djeluju na fronti u zahvatu strategijskih i ope­
rativnih pravaca, operativne rezerve, zračni i pomorski de­
santi. U strategijskoj obrani posebno značenje imaju uspje­
šna protuzračna obrana vitalnih objekata teritorija i glavnih
grupacija oružanih snaga i borbena djelovanja ratne morna­
rice na jadranskomu p o m o r s k o m vojištu.
U defenzivi, glavne snage Jugoslavenske narodne armije
angažiraju se na strategijskim i operativnim pravcima na
fronti, u borbi protiv strategijskih i operativnih zračnih i ope­
rativnih pomorskih desanata i u protuzračnoj obrani. Sna­
ge Teritorijalne obrane se prvenstveno angažiraju u ofenziv­
nim djelovanjima na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju,
obrani taktičkih pravaca na fronti, obrani naseljenih mjesta
i borbi u njima, borbi sa zračnim i p o m o r s k i m desantima,
borbenoj kontroli teritorija i akvatorija i osiguranju vlastite
pozadine.
Ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana angažiraju se,
prvenstveno, u b o r b i protiv većih zračnih i p o m o r s k i h desa­
nata i u protuzračnoj obrani najvažnijih objekata na terito­
riju i operativnih jedinica i grupacija oružanih snaga. Kada
uvjeti i odnos snaga dopuštaju, dio snaga m o ž e se angažirati
i za podršku jedinicama kopnene vojske, ratne mornarice i
Teritorijalne obrane u djelovanjima po operativnim rezerva­
ma agresora i u podršci jedinica koje i z v o d e napadne ope­
racije.
Ratna mornarica i obalska obrana angažiraju se, prven­
stveno, u protudesantnoj obrani obale i otoka i u p o m o r s k o j
obrani s težištem na protubrodskim, minskozaprečnim i pro-
tudesantnim djelovanjima. To se ostvaruje, prvenstveno, ofen­
zivnim djelovanjima na o t v o r e n o m m o r u i aktivnim obram­
benim djelovanjima u teritorijalnom m o r u i unutrašnjim
morskim vodama, na obali i otocima. Ratna mornarica podr­
žava kopnenu vojsku u djelovanjima na p r i m o r s k i m pravci­
ma i u zahvatu unutrašnjih plovnih putova, osiguravajući
njezin manevar i pothranjivanje m o r e m i r i j e k a m a i štiteći
230
j o j b o k o v e i pozadinu od pomorskodesantnih i drugih sna­
ga agresora s mora.
Strategijska obrana se organizira j e d n o v r e m e n o na cije­
loj dubini ratišta, s težištem duž strategijskih i operativnih
pravaca i na prostorima strategijskog i operativnog znače­
nja. Grupiranjem snaga i borbenim rasporedom jedinica ne
smije se ostaviti prazan operativni prostor i m o r a se onemo­
gućiti stvaranje breša za brze p r o d o r e agresora u dubinu na­
šeg ratišta. Borbeni rasporedi jedinica moraju biti rastresiti,
kako ne bi bili unosni ciljevi avijaciji i artiljerijsko-raketnim
i nuklearnim, kemijskim i biološkim snagama agresora.
A k o je oružanom b o r b o m zahvaćeno cijelo naše ratište
ili njegov veći dio i ako agresor ima izrazitu nadmoćnost u
avijaciji, oklopnomehaniziranim, desantnim i artiljerijsko-
-raketnim jedinicama, ili upotrebljava nuklearna i kemijska
oružja, ne prihvaćaju se odsudna frontalna borbena djelova­
nja čiji bi ishod i m a o negativne strategijske posljedice na
daljnji tok oružane borbe. To se postiže umješnim iskorišće-
njem zemljišta, i z v o đ e n j e m aktivne i elastične obrane i in­
tenzivnim ofenzivnim djelovanjima, posebno na p r i v r e m e n o
zaposjednutom teritoriju.
Izbjegavanje odlučujućih frontalnih borbenih djelovanja
širih razmjera pri izrazito n e p o v o l j n o m odnosu snaga ne zna­
či napuštanje b i l o kojeg dijela teritorija bez uporne obra­
ne. Uporna i aktivna obrana i z v o d i se od samog početka ag­
resije, a prostor se brani od same granice vještim iskorišće-
njem prirodnih osobina zemljišta, naseljenih mjesta, vodenih
i drugih prirodnih prepreka i masovnim zaprečavanjem.
Na manevarskom i p r o h o d n o m zemljištu, osloncem na
naseljena mjesta, prirodne prepreke i utvrđene položaje i
rajone i p r i m j e n o m zaprečavanja, moguće je voditi upornu i
uspješnu aktivnu obranu k o j o m se agresoru nanose veliki
gubici, sprečavaju brzi p r o d o r i njegovih oklopnomehanizira-
hih snaga, razvlače snage i uništavaju po dijelovima. Težište
obrane je na masovnoj, aktivnoj i duboko ešeloniranoj pro­
tuoklopnoj i protudesantnoj borbi i na protuzračnoj obrani.
Na topografski se j a č i m i fortifikacijski uređenim zem­
ljišnim prostorima, kanaliziranom i brdsko-planinskom ze­
mljištu, p r i m j e n o m masovnog zaprečavanja, v o d i uporna
obrana i krajnje odsudna obrana pojedinih objekata, prava-
231
ca i prostora, kombinirana s protuudarima i protunapadima
što većih snaga.
U defenzivi, borba za gradove i druga naseljena mjesta te
borba u njima imaju izuzetno značenje. N j i h o v i m uključiva­
njem u sistem obrane povećavaju se njezina žilavost i stabil­
nost. Gradove i druga naseljena mjesta treba umješno iskori-
šćavati za obranu u svim situacijama, posebno kada su u nji­
hovoj blizini aerodromi i prostori pogodni za upotrebu većih
desanata, kada se nalaze na težištu obrane, kada su sastavni
dijelovi mostobrana na rijekama i morskoj obali, kada ih ag­
resor ne m o ž e zaobići i kada se njihovom uspješnom dugo­
trajnom o b r a n o m postižu veći moralnopolitačkđ rezultati u
zemlji i inozemstvu. Gradovi i druga naseljena mjesta pripre­
maju se za upornu i dugotrajnu obranu i borbu u njima
kako na fronti tako i na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritori­
ju i vlastitoj pozadini. Oni su, istovremeno, snažan oslonac
za poduzimanje i izvođenje aktivnih djelovanja.
Bitno je obilježje strategijske obrane ofenzivnost koja
se postiže protunapadima i protuudarima, m a n e v r o m snaga,
napadnim borbenim djelovanjima u b o k o v e i pozadinu snaga
agresora po cijeloj dubini njegova rasporeda. Vještom upo­
trebom snaga osposobljenih za aktivna, elastična i pokretna
djelovanja, u p o r n o m o b r a n o m uređenih oslonaca u kojima
su ljudstvo i tehnika zaštićeni, m a s o v n i m rušenjem i zapre­
čavanjem duž pravaca znatno se usporava t e m p o nastupanja
snaga agresora i nanose im se veliki gubici.
Ofenzivnost strategijske obrane dolazi do punog izraža­
ja u djelovanjima na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju
i u borbi protiv zračnih i pomorskih desanata. Snage na pri­
vremeno zaposjednutom teritoriju izvode ofenzivna djelova­
nja, počevši od diverzija, zasjeda i prepada do napadnih ope­
racija. Borbenim djelovanjima i drugim oblicima b o r b e i
općenarodnog otpora u kojima masovno sudjeluje i stanov­
ništvo, agresor se prisiljava na pasivnu obranu osnovnih ko­
munikacijskih pravaca i vitalnih objekata, čime se znatno
slabe njegove ofenzivne mogućnosti na fronti.
Snage na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju umnoža­
vaju i razvijaju svoja napadna djelovanja u razmjeru s po­
micanjem fronte u dubinu naše teritorije. U početku su
232
samostalne napadne borbe i bojevi, a kasnije i napadne ope­
racije usklađene s operacijama na fronti. Težište borbenih
djelovanja je na komunikacijama, sistemu opskrbe, zrako­
plovnim i p o m o r s k i m bazama i operativnim rezervama agre­
sora koje se kreću ka fronti. Kada to situacija nalaže, podu­
zimaju se i obrambene operacije.
Borba s v e ć i m zračnim i p o m o r s k i m desantima sastavni
je dio strategijske obrane. Organizira se na m o g u ć i m desan­
tnim prostorima operativnog i strategijskog značenja na cije­
loj dubini ratišta. Glavni nosilac borbe p r o t i v strategijskih i
operativnih desanata jesu snage Jugoslavenske narodne ar­
mije. U protudesantnoj borbi maksimalno se angažiraju sna­
ge Teritorijalne obrane, te druge snage općenarodne obrane
i društvene samozaštite.
Usklađenim aktivnim o b r a m b e n i m i napadnim operacija­
ma na fronti, b o r b e n i m pretežno napadnim djelovanjima na
privremeno zaposjednutom teritoriju i b o r b o m p r o t i v većih
zračnih i p o m o r s k i h desanata, agresoru se nanose masovni
gubici u ljudstvu i ratnoj tehnici, njegove snage se razvlače
na širokom prostoru, usporava se t e m p o njihova nastupanja
i l o m i njihova ofenzivna m o ć . Na taj se način snage agre­
sora prisiljavaju na strategijsku obranu, a naše snage pre­
uzimaju inicijativu i stvaraju uvjete za prelazak u strategij­
ski napad.
Vidovi borbenih djelovanja
N a p a d i obrana osnovni su vidovi borbenih djelovanja.
Međusobno se razlikuju po cilju, načinu izvođenja i odnosu
prema prostoru. Po cilju, prostoru i vremenu, napad i obrana
su skup međusobno usklađenih napadnih i obrambenih bor­
benih djelovanja, u kojima su jedna ili druga prevladavajuća
i odlučujuća.
Krajnji i neposredni ciljevi oružane b o r b e u općenarod­
nomu o b r a m b e n o m ratu ostvaruju se i s t o v r e m e n i m i uskla­
đenim napadnim i o b r a m b e n i m b o r b e n i m djelovanjima, čiji
se međusobni odnos i značenje mijenjaju u skladu s promje­
nama vojnostrategijske situacije na ratištu, odnosno opera­
tivne i borbene situacije na vojištima i n j i h o v i m dijelovima.
233
2D12-0848
 Cilj i razmjere borbenih djelovanja, zadaci jedinica, iz­
bor objekata, rajona i prostora djelovanja i pravca glavnog
udara, odnosno težišta, način izvođenja i trajanje djelova­
nja najčešće su istovremeno uvjetovani vojnim, političkim i
ekonomskim potrebama i mogućnostima na o d r e đ e n o m pro­
storu.
Jedinicama se — zavisno od njihove veličine, cilja, zada­
taka, borbene situacije i prostornih i vremenskih uvjeta —
određuju objekti, rajoni, zone, pravci ili prostori za napad,
odnosno obranu. Oni se, načelno, razgraničavaju radi uspješ­
nog sadejstva i izbjegavanja sudara vlastitih snaga. P r i odre­
đivanju granica mora se voditi računa da se snage ne razvla­
če na širokom prostoru, da se uvijek izrazi težište, da se ne
stvaraju ciljevi unosni za djelovanja nuklearnih, kemijskih i
bioloških oružja i da se osigura dubina borbenog rasporeda.
Borbena djelovanja jedinica oružanih snaga i drugi ob­
lici borbe i općenarodnog otpora neprekidno se usklađuju.
To je preduvjet i garancija za postizanje jedinstvenog cilja
na određenom prostoru i za uspješno vođenje oružane borbe
u »cijelosti. U pripremanju i izvođenju borbenih djelovanja,
zajedno s komandama i štabovima jedinica oružanih snaga,
sudjeluju i rukovodstva društvenih struktura čije se snage
angažiraju na zadacima osiguranja borbenih djelovanja ili
neposredno sudjeluju u izvršavanju određenih borbenih za­
dataka.
Borbena djelovanja se planiraju s ciljem da se svrsishod­
no upotrijebe raspoložive snage i sredstva i postignu maksi­
malni rezultati uz što manje vlastite gubitke. U toku izvođe­
nja borbenih djelovanja planove treba dopunjavati i mije­
njati u skladu s promjenama situacije. O svim promjenama
u planovima izvještava se pretpostavljeni starješina i oba­
vještavaju zainteresirane komande i štabovi, organi i organi­
zacije.
Sadejstvom i suradnjom ostvaruju se neprekidna među­
sobna usklađenost djelovanja svih jedinica k o j e sudjeluju u
izvršavanju jednog zadatka i neprekidna usklađenost borbe­
nih djelovanja svih jedinica oružanih snaga i svih drugih ob­
lika borbe i općenarodnog otpora — po cilju, mjestu i vre­
menu.
234
V i d o v i borbenih djelovanja, zavisno od cilja i veličine
snaga koje ih izvode, mogu biti taktičkog ili operativnog zna­
čenja. U odgovarajućim situacijama, rezultat borbenog dje­
lovanja m o ž e imati strategijsko značenje.
Napad
N a p a d je glavni i odlučujući v i d borbenih djelovanja u
svim oblicima oružane borbe. Snage u napadu, kombinirajući
vatru, pokret i udar, uz sudjelovanje svih subjekata općena­
rodne obrane i društvene samozaštite, razbijaju, uništavaju
i zarobljavaju živu silu neprijatelja, zapljenjuju ratnu tehni­
ku i druga materijalna sredstva, oslobađaju objekte i pro­
store koje je neprijatelj privremeno zaposjeo i uništavaju
organe i organizacije koje je on, eventualno, uspostavio.
Zavisno od odnosa snaga i borbenih uvjeta, cilj napada
m o ž e biti i dovođenje neprijatelja u nepovoljan položaj, pri­
vlačenje i vezivanje njegovih snaga za određeni objekat i
prostor, uništenje pojedinih objekata i postrojenja, prikup­
ljanje podataka o jačini, sastavu i rasporedu njegovih snaga,
obmanjivanje neprijatelja o našim namjerama, uznemirava-
nje i psihofizičko iscrpljivanje, oslobađanje zatvorenika i
spašavanje stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara.
N a p a d o m se preotima ili zadržava inicijativa, otežava i l i
onemogućava sloboda djelovanja i manevar neprijatelja, uno­
si dezorgainizacija i pometnja u njegov raspored, slabe m o ­
ral i borbena sposobnost njegovih jedinica.
U okviru napada često se izvode i obrambena b o r b e n a
djelovanja, čiji je cilj stvaranje i održavanje povoljnih uvje­
ta za pripremanje i izvođenje napada. To se postiže veziva­
njem snaga neprijatelja, blokiranjem njegovih snaga do pri­
stizanja vlastitih snaga koje poduzimaju napad, d r ž a n j e m
važnih objekata, rajona i prostora radi sprečavanja p o k r e t a
njegovih rezervi ka težištu borbe ili izvlačenja snaga i orga­
nizacije obrane u dubini.
U napad se prelazi kada je odnos snaga na o d r e đ e n o m
prostoru povoljan. N a p a d se m o ž e poduzeti i kada je b r o j ­
čani odnos snaga u korist neprijatelja, ako su njegove snage
u n e p o v o l j n o m b o r b e n o m položaju, ako postoje mogućnosti
235
iznenađenja, ako neprijatelj iz b i l o kojih razloga ne m o ž e
uspješno upotrijebiti svoju ratnu tehniku, ako su njegove
jedinice iscrpljene ili demoralizirane i ako napad ima ogra­
ničen cilj. U svim slučajevima treba osigurati što veću nad­
moćnost na pravcu glavnog udara, a posebno kada se izvrša­
vaju borbeni zadaci koji odlučujuće utječu na postizanje cilja
napada.
Napad se poduzima po naređenju pretpostavljenog sta­
rješine i samoinicijativno, te na prijedlog k o m a n d e ili štaba
susjedne jedinice uz odobrenje pretpostavljenog starješine.
Ako se susjedne jedinice ili drugi subjekti općenarodne obra­
ne i društvene samozaštite nalaze u teškoj situaciji, a s pret­
postavljenom k o m a n d o m ne postoji veza, napad se poduzima
samoinicijativno ili na prijedlog komande odnosno štaba su­
sjedne jedinice ili društvenog organa. O t o m e se što prije iz­
vještava pretpostavljena komanda ili štab, a obavještavaju
sve zainteresirane komande i štabovi, društveni organi i ru­
kovodstva.
Snagama u napadu se postavlja opći zadatak, k o j i se,
zavisno od situacije, dubine i karakteristika prostora na ko­
j e m se izvodi, m o ž e dijeliti na bliži, sljedeći i naredne za­
datke. U odgovarajućim situacijama jedinica m o ž e dobiti
dnevni zadatak ili zadatke za dulji vremenski p e r i o d . Jedi­
nice na privremeno zaposjednutom teritoriju m o g u dobiti
samo zadatke k o j e treba izvršiti u o d r e đ e n o m u v r e m e n s k o m
periodu i na o d r e đ e n o m prostoru.
Zavisno od cilja i razmjera napada, veličine, sastava i
borbenog položaja neprijateljevih i vlastitih snaga i karak­
teristika objekata i prostora gdje će se izvoditi napad, snage
predviđene za napad dijele se na snage za djelovanja s fronte,
na bokove i krila agresora, iz neprijateljeve pozadine, unutar
rasporeda neprijatelja, u pozadini neprijatelja, u vlastitoj
pozadini, zatim na snage za osiguranje i kontrolu teritorija
i snage za specijalne zadatke.
Grupiranjem snaga za napad f o r m i r a se borbeni (taktič­
ki, operativni i strategijsko-operativni) raspored, k o j i treba
da omogući: ostvarenje ideje manevra; izvršenje zadatka u
planiranom vremenu i uz što manje vlastite gubitke; otpor­
nost na nuklearne i kemijske udare; racionalnu upotrebu
snaga i sredstava u skladu s n j i h o v o m o s n o v n o m namjenom
236
i b o r b e n i m mogućnostima; jednovremena djelovanja po sna­
gama neprijatelja na cijeloj dubini zadatka; povoljan odnos
snaga na pravcu glavnog udara i mogućnost njegove brze
promjene; manevar snagama, sredstvima i v a t r o m ; efikasno
i elastično komandiranje; neprekidno i tijesno sadejstvo dje­
lovanja svih dijelova borbenog rasporeda i suradnju sa svim
drugim subjektima općenarodne obrane i društvene samoza­
štite, i sigurnu zaštitu krila, b o k o v a i pozadine vlastitih
snaga.
Zavisno od zadatka, odnosa snaga, organizacije i for-
tifikacijskog uređenja obrane i jačine i rasporeda rezervi
neprijatelja, borbeni raspored snaga u napadu sastoji se od
j e d n o g ešelona s r e z e r v o m ili od dva do tri ešelona i drugih
elemenata koje formiraju jedinice tehničkih r o d o v a kopnene
vojske i jedinice pozadinskih službi. U napadu većih razmje­
ra, elementi b o r b e n o g rasporeda snaga u napadu su i odgo­
varajuće jedinice ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane
i ratne m o r n a r i c e i obalske obrane.
B r o j i raspored elemenata borbenog rasporeda snaga u
napadu moraju o m o g u ć i t i brz i uspješan manevar i pregru­
piranje snaga, kako bi se p r a v o v r e m e n o reagiralo na promje­
ne borbene situacije, izvršila koncentracija i dekoncentracija
snaga u skladu s uvjetima i potrebama i i z b j e g l o stvaranje
unosnih ciljeva za djelovanje nuklearnih i kemijskih oružja
neprijatelja.
U v i j e k treba nastojati da se u napadu postigne iznena­
đenje po vremenu, mjestu i načinu djelovanja. U napadu se
moraju ispoljiti silina udara, samoinicijativa, odlučnost i
smjelost, j e r su to, uz iznenađenje, bitne pretpostavke za nje­
g o v uspjeh.
U napad se m o ž e prijeći iz pokreta ili neposrednog bor­
benog dodira s neprijateljem, s v a t r e n o m p r i p r e m o m ili
bez nje, a izvodi se uz avio-podršku ili b e z nje.
N a p a d na kopnu
N a p a d na kopnu i z v o d i se: na fronti, na p r i v r e m e n o za­
posjednutom teritoriju, na grad i naseljeno mjesto i na
zračne i p o m o r s k e desante.
237
 Napad na fronti najčešće otpočinje v a t r e n o m p r i p r e m o m
s težištem na pravcu glavnog udara. N j o m e se neutralizira­
ju ili uništavaju neprijateljeva živa sila, borbena sredstva i
objekti, slabi njegova obrambena m o ć i dezorganizira sistem
vatre i komandiranja.
Jedinice oružanih snaga koje se nalaze u pozadini raspo­
reda neprijatelja, zajedno s drugim subjektima općenarodne
obrane i društvene samozaštite, sudjeluju u vatrenoj pripre­
mi, djelujući po objektima izvan dometa naših snaga k o j e
napadaju s fronte.
Vatrena priprema m o r a biti precizno planirana i izvo­
đena i usklađena s djelovanjima snaga unutar neprijatelje-
vog rasporeda i iza njega, kako bi se izbjegli udari po vlasti­
tim snagama i stanovništvu.
Glavni udar se nanosi na pravcu k o j i pruža najpovolj­
nije uvjete za izvršenje zadatka i postizanje cilja napada,
uz što manje vlastite gubitke. Glavni udar se nanosi direktno
na težište obrane neprijatelja: kada je to uvjetovano i d e j o m
manevra pretpostavljenog; kada je osigurana jaka vatrena
priprema i podrška; kada obrana neprijatelja nije pravovre­
meno organizirana; kada glavne snage nepritelja ne mogu
efikasno primijeniti vatru i manevar ili su preduhitrene u
razvoju, i kada je moguće postići visok stupanj iznenađenja.
A k o se na p o m o ć n o m pravcu ostvare uspjesi koji omo­
gućavaju b r ž e i uspješnije izvršenje zadatka, glavni udar se
prenosi na taj pravac — uvođenjem drugih ešelona, rezervi
i snaga koje su bile u napadu ili obrani na drugim pravcima.
Pri uvođenju u borbu drugih ešelona i rezervi treba voditi
računa da se ne stvaraju ciljevi unosni za djelovanja nukle­
arnih i kemijskih oružja neprijatelja.
Načelno se izbjegava frontalni p r o b o j d o b r o organizirane
i fortifikacijski uređene obrane, te frontalna borbena dje­
lovanja s nadmoćnijim snagama neprijatelja, posebno na pro­
storu i u vrijeme kada njegova nadmoćnija ratna tehnika
može doći do punog izražaja. R e d o v i t o treba obavljati obi­
laske, obuhvate i udare iz pozadine i unutar rasporeda ne­
prijatelja, iskorišćavajući p r i t o m slabije branjene dijelove
fronte i neposjednute prostore između komunikacijskih pra­
vaca. Te oblike manevra treba primjenjivati naročito ako ne­
prijatelj upotrebljava nuklearna, kemijska i biološka oružja.
238
N a p a d na fronti i borbena djelovanja na privremeno za­
posjednutom teritoriju uvijek se usklađuju po cilju, p r o s .
toru i vremenu. Zavisno od situacije glavne snage u n a p a a u
mogu biti jedinice k o j e djeluju na fronti ili jedinice k 0 j e
djeluju prema fronti iz dubine borbenog rasporeda nepri­
jatelja.
B o r b e n i m rasporedom snaga i pravovremenim manev­
rom, sadejstvom i suradnjom treba stvoriti uvjete za istovre­
mena uspješna djelovanja po što v e ć e m broju elemenata bor­
benog rasporeda neprijatelja na cijeloj dubini zadatka. Time
se onemogućavaju ili otežavaju manevar i sadejstvo eleme­
nata b o r b e n o g rasporeda neprijatelja, izvlačenje njegovih sna­
ga s fronte i konsolidiranje njegove obrane po dubini. N u 2 n o
je p r a v o v r e m e n o o t k r i t i slaba mjesta u sistemu obrane ne­
prijatelja i brzo, smjelo i odlučno prodirati u dubinu n j e .
gova rasporeda, izbjegavajući borbe k o j e teži da nametne
na manje v a ž n i m pravcima, rajonima i prostorima. Obrana
s e prihvaća d i j e l o m snaga p r i v r e m e n o radi odbijanja p r o .
tunapada i protuudara onih snaga neprijatelja čija bi uspje­
šna djelovanja znatno otežala ili onemogućila postizanje cilja
napada.
Snage na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju treba što
prije da zauzmu one objekte, pravce i prostore čijim se drža­
njem bitno narušava sistem obrane neprijatelja, otežava ili
onemogućava m a n e v a r njegovih snaga i o n e d o v o d e u nepo­
voljan borbeni položaj, onemogućava ili otežava upotreba
njegovih rezervi i izvlačenje, d o v o d e u okruženje snage ne­
prijatelja i ubrzava t e m p o napada vlastitih snaga koje d j e .
luju na fronti.
A k o je u toku napada neprijatelj razbijen i prisiljen na
povlačenje, o d m a h se poduzima energično gonjenje. Pri gQ_
njenju m o r a se neprekidno održavati čvrsto sadejstvo j e a j .
nica k o j e djeluju na fronti i jedinica na privremeno zapo­
sjednutom teritoriju. V r l o često uspjeh u gonjenju zavisi,
prvenstveno, od pravilnog i p r a v o v r e m e n o g angažiranja snaga'
k o j e djeluju na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju.
Napad na privremeno zaposjednutom teritoriju je u
svim situacijama prevladavajući i odlučujući v i d borbenih
djelovanja. Stoga se i obrambeni ciljevi, kao što je obrana
slobodnih teritorija, često ostvaruju napadnim d j e l o v a n j i m a
239
Napadi se izvode u obliku borbi, bojeva i operacija, te sa­
mostalnih vatrenih udara. Posebno značenje imaju masovni
samostalni b o j e v i i borbe, zasjede, diverzije, prepadi i upadi
u gradove i druga naseljena mjesta koje je neprijatelj pri­
vremeno zaposjeo.
Napad na privremeno zaposjednutom teritoriju, osim uni­
štavanja i zarobljavanja žive sile i zapljene ratne tehnike i
materijalnih dobara neprijatelja, m o ž e imati i druge ciljeve:
oslobađanje teritorija; proširivanje, spajanje i obrana slo­
bodnih teritorija; povezivanje slobodnog teritorija na privre­
meno zaposjednutom teritoriju s dijelovima teritorija u vla­
stitoj pozadini; paraliziranje p r o m e t a na komunikacijama i
sistema rukovođenja i komandiranja neprijatelja; iscrpljiva­
nje, uznemiravanje i obmanjivanje neprijatelja i zaštita sta­
novništva i materijalnih dobara; oslobađanje logoraša i za­
tvorenika.
Objekti napada na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju
prvenstveno su: snage neprijatelja i objekti na komunikaci­
jama, u naseljenim mjestima i gradovima; nuklearna, kemij­
ska i biološka oružja; artiljerijsko-raketne jedinice; organi
i objekti komandiranja i veze; organi i institucije neprijate­
ljeve vlasti; vojni i privredni objekti i postrojenja — aero­
dromi, luke, skladišta oružja, municije, goriva i drugih ma­
terijalnih dobara; objekti i sredstva j a v n o g informiranja.
Napadnim djelovanjima na p r i v r e m e n o zaposjednutom
teritoriju neprijatelju se neprekidno nanose što veći gubici
u ljudstvu i ratnoj tehnici, otežava manevar, nameće pasivna
obrana, smanjuje prostor koji je p r i v r e m e n o zaposjeo, para­
lizira komandiranje, sistem veza i p r o m e t na komunikacija­
ma, otežava pokret, opskrba i o d m o r , i prisiljava se da odva­
ja veliki dio snaga za osiguranje kretanja i razmještaja jedi­
nica.
Uspješan napad na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju
zahtijeva: tajnost priprema, postizanje iznenađenja, smion i
silovit udar, načelno kratko trajanje,* djelovanje u svim zem­
ljišnim i vremenskim uvjetima, masovno sudjelovanje svih
subjekata općenarodne obrane i društvene samozaštite i je­
dinstvo borbenih aktivnosti i drugih oblika b o r b e i općena­
rodnog otpora.
240
Da bi se spriječilo pristizanje p o m o ć i napadnutim sna­
gama neprijatelja, moraju se o d v o j i t i dovoljno j a k e snage
za uspješna obrambena djelovanja i demonstrativne n a p a c j e
N a p a d na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju izvodi se
u sadejstvu sa snagama koje djeluju na fronti ili samo­
stalno. Zavisno od borbene situacije i težišta borbenih dje­
lovanja na o d r e đ e n o m prostoru, napadna borbena djelova­
nja na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju m o g u imati
p o m o ć n u ili glavnu ulogu u odnosu na borbena djelovanja
na fronti. U oba slučaja borbena djelovanja na fronti i n a
p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju neprekidno se U s _
kladu ju.
A k o napadna borbena djelovanja na privremeno zapo­
sjednutom teritoriju, u odnosu na borbena djelovanja na
fronti, imaju p o m o ć n u ulogu, objekti napada su najčešće*
neprijateljeve snage i objekti na komunikacijama i rezerve"
vatreni položaji nuklearnih, kemijskih i bioloških oružja i
artiljerijsko-raketnih jedinica; važne operativne i taktičke
topografske cjeline č i j i m se zauzimanjem i držanjem onemo­
gućava ili otežava manevar neprijatelja; sistem komandira­
nja; a e r o d r o m i i luke; garnizoni u gradovima i drugim n a _
seljenim mjestima, i skladišta naoružanja, municije i goriva.
T a k v i m napadima se znatno olakšavaju borbena djelovanja
snagama na fronti i o m o g u ć a v a ostvarivanje njihovih c i l j e v a
A k o napadna borbena djelovanja n a privremeno 2 a p o .
sjednutom teritoriju i m a j u glavnu ulogu u usporedbi s bo r _
b e n i m djelovanjima na fronti, o b j e k t i napada su, prvenstve­
no, glavne snage neprijatelja na najvažnijim rajonima, pj. a v _
cima i prostorima. U o d g o v a r a j u ć i m taktičkim i operativnim
situacijama, napadi sa slobodnih teritorija na snage neprjja_
telja k o j e djeluju na fronti m o g u i m a t i odlučujuću ulogu u
izvršenju zadatka i postizanju cilja napada ili obrane širi n
razmjera.
N a p a d i na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju mogu
se izvoditi i bez neposredne taktičke i operativne usklađe­
nosti s b o r b e n i m djelovanjima na fronti. To su masovni S a _
mostalni b o j e v i i b o r b e i operacije na v e ć o j dubini n e p n j a .
teljevog rasporeda. Ukupni rezultati tih napada posredno
utječu na tok i ishod b o r b e n i h djelovanja na fronti.
16
241
 Napadna djelovanja su odlučujuća i u slamanju napad­
nih, operacija neprijatelja na slobodne teritorije. N j i h o v je
cilj obrana postojećih ili stvaranje novih slobodnih terito­
rija. U oba slučaja napadi se izvode usklađeno na unutraš­
njim i vanjskim pravcima, uz masovnu primjenu mjera i
postupaka taktičkog i operativnog maskiranja radi obmanji­
vanja neprijatelja.
Napadna operacija neprijatelja na slobodne teritorije
slama se napadnim djelovanjima u obliku masovnih samo­
stalnih bojeva i borbi i operacija na što v e ć e m prostoru.
Napadi se izvode na snage neprijatelja koje i z v o d e napadnu
operaciju i na ostale njegove snage na p r i v r e m e n o zaposjed­
nutom teritoriju. Napadima na komunikacije, objekte i sred­
stva komandiranja, aerodrome, luke i skladišta naoružanja,
municije i goriva, b o r b o m i o t p o r o m u gradovima i drugim
naseljenim mjestima sputava se neprijatelju inicijativa, ote­
žava manevar i racionalna upotreba snaga, naročito avijacije,
helikoptera, desantnih i artiljerijsko-raketnih jedinica. Za
slamanje napadnih operacija neprijatelja na slobodne teri­
torije nužni su organizirana i uspješna borba protiv njego­
vih zračnih desanata i protunuklearno-kemijsko-biološko osi­
guranje vlastitih jedinica.
Privremeni gubitak j e d n o g teritorija m o r a se nadokna­
diti oslobađanjem drugog koji će pružati povoljne uvjete za
nastavljanje i proširivanje borbenih djelovanja i drugih obli­
ka borbe i općenarodnog otpora. Na teritoriju koji je nepri­
jatelj privremeno zaposjeo ostaju dijelovi oružanih snaga
koji nastavljaju borbena djelovanja, oslanjajući se na opće­
narodnu borbu i o t p o r u skladu sa situacijom na tom terito­
riju i susjednim teritorijima.
Na privremeno zaposjednutom teritoriju jedinice će če­
sto prelaziti u napad u susretu s neprijateljem. U t i m uvje­
tima jedinice treba brzo razviti, zauzeti objekte taktičkog i
operativnog značenja i prijeći u napad prije nego što se
neprijatelj razvije za borbu. Uvijek treba nastojati da se na­
padima sa kružne ili polukružne osnovice pocijepa neprijate-
ljev raspored na dijelove, nabaci na zemljište na k o j e m nje­
gova eventualna prednost u borbenoj i drugoj tehnici ne
može doći do punog izražaja i da se za što kraće vrijeme
razbije ili uništi.
242
N a p a d je osnovni v i d borbenih djelovanja p r o t i v diver­
zantskih i drugih grupa neprijatelja ubačenih na slobodne
teritorije. Te se snage moraju, angažiranjem svih subjekata
općenarodne obrane i društvene samozaštite, otkriti i uni­
štiti prije nego što otpočnu njihova borbena djelovanja i
druge aktivnosti na slobodnim teritorijama.
Napad na grad ili naseljeno mjesto i z v o d i se samostalno
ili u okviru napada i obrane većih razmjera na fronti i priv­
remeno zaposjednutom teritoriju.
Zavisno od značenja i uloge grada ili naseljenog mjesta
u sistemu neprijateljeve obrane i cilja koji se želi postići, u
napadu se m o g u angažirati glavne ili p o m o ć n e snage. K a d
g o d je to moguće, g r a d ili naseljeno mjesto se najprije okru­
ži i zauzme njegova šira okolica, a zatim se poduzima koncen­
tričan napad sa kružne osnovice.
U napadu na grad ili naseljeno mjesto uvijek se uskla­
đuju djelovanja jedinica k o j e napadaju izvana i djelovanja
snaga b o r b e i općenarodnog otpora iznutra. K a d a je p o t r e b n o
i moguće, snage k o j e djeluju u gradu ili naseljenom mjestu
ojačavaju se ubacivanjem jedinica izvana. Težište djelovanja
m o ž e biti na snagama koje djeluju u gradu i l i naseljenom
mjestu ili na snagama k o j e napadaju izvana.
Jedinice oružanih snaga i druge snage općenarodne ob­
rane i društvene samozaštite koje djeluju u gradu i l i nase­
l j e n o m mjestu prvenstveno zauzimaju radio-televizijska stu­
dija, električne i v o d o v o d n e objekte, poštu, željeznička, lučka
i proizvodna postrojenja, vojna skladišta, m o s t o v e i raskršća.
O s i m toga, paraliziraju neprijateljevo komandiranje i sistem
veza i napadaju vatrene položaje njegovih artiljerijskih i
raketnih jedinica.
K o m a n d i r a n j e svim snagama k o j e sudjeluju u napadu
na grad ili naseljeno mjesto objedinjava se. Sadejstvo jedi­
nica se m o r a precizno organizirati i neprekidno održavati,
kako ne bi došlo do međusobnih borbi i gubitaka od vlastite
vatre. Od posebnog je značenja tijesna i stalna suradnja ko­
mandi i štabova jedinica oružanih snaga s r u k o v o d s t v i m a
drugih snaga općenarodne obrane i društvene samozaštite
koja r u k o v o d e b o r b o m i općenarodnim o t p o r o m u gradu i l i
naseljenom mjestu.
16*
243
 Pri napadu na grad ili naseljeno mjesto na fronti, jedini­ ge izvode prepade i demonstrat;
ce sa privremeno zaposjednutog teritorija m o g u biti upo­ zone neprijatelja ili v o d e obr na
P a d e na druge garni-
trijebljene za napad u pravcu grada ili za napad na komuni­ Jstovremeno se u svim o k o ! n i n ? m b e n a b o r b e n a d J . e l o v a n J a .
kacije i neprijateljeve rezerve u dubini, radi sprečavanja nji­ gradovima i drugim naseljenim"' p r i v r e m e n 0 zaposjednutim
hova manevra. One mogu biti upotrijebljene i za obranu da ziviraju borbena djelovanja i
m est
J ™ a i izvan njih inten-
bi se onemogućilo pristizanje neprijateljevi]! rezervi iz du­ spriječilo upućivanje pomoći „ a °
pćeri
a r o d n i otpor da bi se
bine ili izvlačenje njegovih snaga sa fronte. našeg napada. N a p a d i m a i p r e n ! ^
o n u ko
J
j j e g I a v m o b
J
e k a t

Napad na primorske gradove i na gradove na rijekama drome, h e l i o d r o m e i luke naieFu

a na
komunikacije, aero-
man var
izvodi se s kopna, mora i rijeka. Snage ratne mornarice iz­ snaga neprijatelja i omet'a d i e l « S n i j e s e s P r e č a v a f
vode pomorskodesantna djelovanja na krila neprijateljeve hoptera, ratnih brodova i d e s a n
n j e
"
j e g
°
V e a v , j a C l j e
' heh"
obrane ili neposredno na luke, a pomorskodiverzantska dje­ U o s l o b o đ e n o m gradu ili v , a t a "
lovanja na ratne i transportne b r o d o v e i objekte na moru i jedinice Teritorijalne obrane Q ^ S e l ^ o m mjestu prostorne
gUravaju v o j n e C USta
pod morem. Usporedno s t i m pružaju vatrenu podršku i osi­ nove i važne objekte a ostale f ' " "
guravaju manevar m o r e m i rijekama snagama k o j e djeluju borbenih zadataka ili s e r a z m i ^
a g e se U
P
UĆU U
J
na
\zvršenJ£
s kopna. i odmora. U gradu i okolici s „ j u i z v a n § r a d a r a d * P ° p u n e
Gradovi i naseljena mjesta na p r i v r e m e n o zaposjednu­ na, protudesantna i p r o t u d i v e n ? r g a n i z i r a J u protuzračna obra-
tSka
tom teritoriju bit će, zbog vojnih, političkih i ekonomskih gurnosne m j e r e i masovna d S borba i poduzimaju si-
razloga, često objekti napada naših snaga. U k o l i k o angažira­ Napad na zračne i pomori ?™ samozaštita.
nje naših snaga za oslobađanje utvrđenog grada sputava tudesantne b o r b e n a fronti D p - d e s a n t e osnovni j e v i d pro­
njihov manevar i iziskuje velike gubitke, onda se dijelom sna­ turi ju i u vlastitoj pozadini. m e n o zaposjednutom tcri-
ga blokira grad, a ostale snage se angažiraju za proširenje U napadu na desant, z a v i s e , •
slobodnog teritorija i izoliranje snaga neprijtelja u okruže­ Ijenosti rajona njegova ukrcav ° d n J e S 0 V e veličine i uda-
nom gradu. Izvana se poduzimaju demonstrativni napadi i slavenske n a r o d n e armije i
s d
" J e l u J u jedinice Jugo-
napadi s ograničenim ciljem, a u gradu masovne diverzije, suradnji s drugim snagama o l t * T e r " o r i J a , n e . ° b r a n e - u
borbe i općenarodni otpor. K a d a se stvore povoljni borbeni samozaštite. N a p a d na desant n a r o d n e o b r a n e 1 d r u s t v e n e
uvjeti, poduzima se napad radi oslobađanja grada. U k o l i k o njegova prikupljanja i u k r c a v a J Z V O d i s e p O Č e V Š \ ° , ?°"a
neprijatelj pokuša p r o b o j , napadnim i o b r a m b e n i m djelova­ i luka - do rajona d e s a i S ? J a ~~ a e r o d r o m a
' 1 , e h o d r a m a

o d n o s n o
njima mora se onemogućiti njegovo spajanje sa snagama k o j e desant želi zauzeti. ' objekata i rajona
koje su mu krenule u p o m o ć . Avijacija, mornaričke jedi.-,;
U toku većih napadnih operacija neprijatelja na slobod­ i T e r i t o r i j a l n e obrane napada >
, e d m i C e k o
P
n e n e v o
, J
s k e

ne teritorije, naše snage izvode napade na pojedine njegove hovih p r i p r e m a u rajonima vil , d e s a n t n e s n a
f u
^ k u

garnizone, bez obzira na njihovu jačinu i utvrđenost, ako se d r o m i m a i lukama z a u l c r c a v a : "

Pljanja i
P
o k r e t a
.
ka aero
"
jedino na taj način omogućava manevar našim glavnim sna­ snage o p ć e n a r o d n e obrane „ . > Istovremeno, j e d i n i c e i
gama i ako je to uvjetovano neodložnim v o j n i m i p o l i t i č k i m ritoriju i n t e n z i v n o napadno i J
P 1Vremeao
zaposjednutom te-
rzantski d j e l u j U n pri
potrebama. Ti napadi moraju biti najtješnje usklađeni s na­ j a t e l j e v e a e r o d r o m e , luke i s lj!!^ ? "
radi uništavaI a n
padnim i obrambenim djelovanjima na širem prostoru i ma­ v i h z r a k o p l o v a , plovnih sred**** V ^°'
sovnim borbenim djelovanjima, te b o r b o m i općenarodnim me, g o r i v a i drugih objekata ^ " ^ f * v o j n e opre"
otporom u gradu. Jedinice ratnog ^
n a t m k
^n h .
1
Pri napadu na grad ili naseljeno mjesto na p r i v r e m e n o ratne m o r n a r i c e napadaju del'f
r o t m a c n e
P \ °brane..1
zaposjednutom teritoriju uvijek se određuju dovoljno jake hova prevoženja (leta o d n o s i m . e n e P " J a t e I - > a u t o k " ,
Vidbe)
snage za sprečavanje pristizanja p o m o ć i neprijatelju. Te sna- v a n j e m p o transportnim sredi? ° ' P ^ e n s i ^ dJel°"
i/ ^reastvinia — avionima, hehkopteri-
244
245
ma i brodovima. K o p n e n e jedinice Jugoslavenske narodne
armije i jedinice Teritorijalne obrane djeluju po transport­
nim sredstvima desanta u toku leta odnosno plovidbe svim
naoružanjem čije taktičko-tehničke osobine to omogućavaju.
Glavna, a najčešće i odlučujuća faza napada na desant
je u toku njegova spuštanja i prizemljenja, odnosno iskrcava­
nja na obalu i početka stvaranja mostobrana. Tada je desant
najosjetljiviji, stoga ga treba nastojati u toj fazi napasti i
uništiti, odnosno spriječiti da stvori sigurnu desantnu osno­
vicu i osigura uvjete za uspješno ojačavanje i opskrbu. P r i
tome se mora v o d i t i računa da se glavne snage ne upotri­
j e b e prerano ili da se ne angažiraju p r o t i v p o m o ć n i h dije­
lova desanta.
Snage koje sudjeluju u napadu na desant raspoređuju
se tako da m o g u p r a v o v r e m e n o stupiti u borbu. Jedinice
čiji je osnovni zadatak napad na desant raspoređuju svoju
glavninu u m o g u ć i m rajonima desantiranja ili u njihovoj bli­
zini. P r i tome se m o r a voditi računa da se glavnina protude-
santnih snaga ne izloži udarima iz zraka u toku vatrene pri­
preme desantiranja i da u toku desantiranja, djelovanjem
avijacije i nuklearnih i kemijskih oružja, ne bude izolirana
od rajona desantiranja.
Napad jedinica kopnene vojske na desant izvodi se, naj­
češće, sa kružne osnovice. Desantu treba spriječiti da zauzme
naseljena mjesta, j a k e prirodne i umjetne objekte, mostove
i raskršća. Pri napadu na desant do punog izražaja moraju
doći silina udara, odlučnost i brzina djelovanja. Desant treba
razbiti na dijelove, izolirati ih, onemogućiti im sadejstvo, spa­
janje i pothranjivanje i što prije uništiti.
Ukoliko desant uspije osigurati desantnu osnovicu i kre­
ne k objektima i rajonima k o j e želi zauzeti, u napadu na de­
sant, zavisno od borbenih i zemljišnih uvjeta i situacije na
fronti, angažiraju se glavne ili p o m o ć n e snage, j e d i n i c e iz­
v o d e napad prvenstveno na b o k o v e desanta u pokretu. D i o
snaga koji nije angažiran u napadu i z v o d i aktivna obrambena
djelovanja radi sprečavanja nastupanja desanta i zauzimanja
rajona i prostora koji su ciljevi njegova napada.
Sve snage k o j e se nalaze na desantnom prostoru ili u
njegovoj blizini, a nisu angažirane na drugim b o r b e n i m zada­
cima, sudjeluju u napadu na desant i potčinjavaju se j e d n o m
komandantu.
246
N a p a d na moru, otocima i obali
N a p a d na moru, otocima i obali, p o r e d općih karakte­
ristika, ima i svoje specifičnosti. I z v o d i se na m o r u i s
mora na o t o k e i obalu, na vlastitom i p r i v r e m e n o zaposjed­
nutomu obalnom području, na o t v o r e n o m m o r u i obalnom
području agresora.
Nosilac napada na vlastitom i p r i v r e m e n o zaposjednuto­
mu o b a l n o m području jesu snage ratne m o r n a r i c e i morna­
ričke jedinice Teritorijalne obrane u sadejstvu s jedinicama
.ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, kopnene vojske i
drugim snagama Teritorijalne obrane, općenarodne obrane
i društvene samozaštite.
U napadu na akvatorijalnom dijelu obalnog područja,
iskorišćavajući konfiguraciju otoka i obale za prikriven ma­
nevar podilaženja i borbenog razvoja, p o m o r s k e snage na­
nose udar iz više pravaca. Ostale snage, prvenstveno avija­
cija, obalske artiljerijsko-raketne jedinice i snage Teritori­
jalne obrane osiguravaju manevar i udar p o m o r s k i h snaga,
eksploatiraju rezultate udara ili nanose naredne udare. Na
p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju napad se najčešće iz­
v o d i iz zasjede s mora ili sa otoka i obale. D o b r i m poznava­
njem i korišćenjem pogodnostima k o j e pruža prostor i pra­
v i l n o m upotrebom snaga m o ž e se uspješno i z v o d i t i napad na
vlastitom i p r i v r e m e n o zaposjednutom o b a l n o m području i
p r o t i v nadmoćnijeg neprijatelja, u uvjetima njegove prevla­
sti na moru i u zraku.
N o s i l a c napada s mora na otoke i obalu jesu desantne i
pomorskodiverzantske snage, u sadejstvu s ostalim snagama
ratne mornarice, ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane,
kopnene vojske i Teritorijalne obrane i d r u g i m snagama op­
ćenarodne obrane i društvene samozaštite u zoni napada.
N a p a d se, načelno, izvodi na slabo branjene o t o k e i dijelove
obale ili ondje gdje obrana nije p r a v o v r e m e n o organizirana.
U napadu na otoke ili obalu treba osigurati odgovarajuću pre­
vlast na moru i u zraku u zoni djelovanja, sigurno i b r z o
prevoženje i iskrcavanje desantnih i p o m o r s k o d i v e r z a n t s k i h
snaga, iznenađenje, potrebnu nadmoćnost i dinamiku iskrca­
vanja desantnih snaga, njihov prihvat i p o d r š k u od snaga
k o j e djeluju na p r i v r e m e n o z a p o s j e d n u t o m teritoriju. Us-
247
pjeh napada na obalu i o t o k e presudno zavisi od iznenađe­
nja, brzine ukrcavanja, prevoženja i iskrcavanja desantnih
snaga, tajnosti ubacivanja p o m o r s k i h diverzanata, borbenih
mogućnosti i efikasnosti snaga na p r i v r e m e n o zaposjednutom
teritoriju i kvalitete organizacije i održavanja sadejstva.
Nosilac napada na o t v o r e n o m m o r u jesu p o m o r s k e sna­
ge, u sadejstvu s avijacijom, obalskim artiljerijsko-raketnim
jedinicama velikog dometa i drugim obalskim snagama. Iz­
vodi se na manje grupe neprijateljevih p o m o r s k i h snaga, de-
santne i transportne b r o d o v e i k o n v o j e . N a k o n otkrivanja i
identifikacije objekata napada i snaga njihova osiguranja,
pomorske snage podilaze rajonu djelovanja, razvijaju se za
borbu i nanose udar iz j e d n o g ili više pravaca. Osiguranje
manevra i udara glavnih snaga i eksploataciju rezultata glav­
nog udara obavljaju posebni dijelovi p o m o r s k i h snaga, avi­
jacija i obalske artiljerijsko-raketne jedinice. B r z e p r o m j e n e
situacije na m o r u i u zraku zahtijevaju organiziranje nepre­
kidnoga obavještajnog i borbenog osiguranja, energično izvo­
đenje manevra, odlučan p r o d o r k objektu djelovanja i krat­
kotrajan i precizan vatreni udar.
Nosilac napada u obalnom području neprijatelja jesu
pomorske snage. S njima sadejstvuje avijacija, a kada uvjeti
dopuštaju, i obalske artiljerijsko-raketne jedinice. Objekti
napada mogu biti transportni b r o d o v i i k o n v o j i u vožnji i u
lukama, desantni b r o d o v i u rajonima ukrcavanja, pojedini
ratni brodovi i elementi borbene i pozadinske infrastrukture
na moru, otocima i obali. U uvjetima sporne prevlasti na
otvorenom m o r u napad se izvodi i na slabije branjene dije­
love obalnog područja. Uspjeh napada presudno zavisi od
iznenađenja i kvalitete i pravovremenosti osiguranja borbe­
nih djelovanja.
Ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana u napadu
Snage ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane u na­
padu sprečavaju djelovanja snaga neprijatelja iz zračnog
prostora i podržavaju vlastite snage na pravcu glavnog uda­
ra. Njihovi zadaci su izviđanje, borba za prevlast u z r a č n o m
prostoru, vatrena podrška i prevoženje zračnim putem.
248
I z v i đ a n j e m iz zraka u p r i p r e m i napada otkrivaju se gru­
piranje, raspored, manevar i pokret snaga neprijatelja, naro­
čito vatrenih sredstava i rezervi. U toku napada izviđanje se,
prvenstveno, usmjerava na otkrivanje pokreta u dubini nc-
prijateljevog rasporeda i na prikupljanje podataka o njego­
voj aktivnosti. Težište izviđanja je na glavnim pravcima na­
pada kopnenih i p o m o r s k i h snaga. Na v e ć i m dubinama izviđa
izviđačka avijacija, a u taktičkoj dubini i laka borbena avi­
jacija i helikopterske jedinice.
B o r b o m za prevlast u z r a č n o m prostoru u p r i p r e m i na­
pada osiguravaju se povoljni uvjeti za dovođenje i razvoj
jedinica i organiziranje napada. Osnovni objekti djelovanja
jesu: neprijateljeve letjelice na zemlji i u zraku, a e r o d r o m i ,
sistemi zračnog osmatranja, javljanja i navođenja, skladišta
goriva i ubojnih sredstava, zrakoplovni zavodi, radionice i
snage protuzračne obrane. U okviru tog zadatka, u p r i p r e m i
i u toku napada, stalno se izvodi protuzračna obrana trupa.
Težište protuzračne obrane je sprečavanje neprijateljevih
djelovanja iz zraka po našim snagama na glavnom pravcu
napada. U borbi za prevlast u zraku angažiraju se j e d i n i c e
zračnog osmatranja, javljanja i navođenja, lovačka, lovačko-
-bombarderska i laka borbena avijacija i artiljerijsko-raket­
ne jedinice protuzračne obrane.
Vatrena podrška u napadu pruža se radi neutraliziran ja
i uništenja neprijateljevih snaga i sredstava u sistemu obra­
ne i kolona na maršu. Objekti djelovanja su nuklearna, ke­
mijska i biološka oružja, artiljerijsko-raketne i o k l o p n e je­
dinice i drugi ešeloni i rezerve. U toku napada vatrena po­
drška se prvenstveno usmjerava na uništenje ili neutralizi­
ranje nuklearnoga, kemijskog i biološkog oružja i artiljerij-
sko-raketnih jedinica i na sprečavanje pokreta i odbijanje
protunapada i protuudara rezervi i drugih ešelona neprija­
telja. U vatrenoj podršci na v e ć i m dubinama angažiraju se
lovačko-bombarderska i lovačka avijacija, a u taktičkoj du­
bini prvenstveno laka borbena avijacija i helikopterske je­
dinice.
P r e v o ž e n j e z r a č n i m putem poduzima se radi pregrupira­
nja i manevra snagama i sredstvima, desantiranja desanata
u dubinu neprijateljevog rasporeda i dotura materijalnih
249
sredstava jedinicama na p r i v r e m e n o zaposjednutom terito­
riju. Te zadatke izvršavaju transportna avijacija i helikop­
terske jedinice.
Ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana čine manevar­
sku i udarnu snagu za brzo ispoljavanje težišta napada. Svoja
djelovanja izvode iznenadno, brzo, odlučno i usklađeno s
djelovanjima kopnene vojske, ratne mornarice i Teritorijalne
obrane.
U vatrenoj podršci u napadu snage ratnog zrakoplovstva
i protuzračne obrane izvode borbena djelovanja usredoto­
čeno, ešelonirano i u malim grupama, a zavisno od načina
organiziranja — po planu i pozivu. Djelovanja po planu iz­
vode se kada su poznati i planirani objekti napada, a dje­
lovanja po pozivu izvode se snagama iz pripravnosti po no-
vootkrivenim objektima i u slučaju iznenadnih djelovanja
neprijatelja. K a d a se djeluje po pozivu, komandiranje i na­
vođenje se organiziraju s komandnih mjesta jedinica kop­
nene vojske, ratne mornarice i Teritorijalne obrane.
Obrana
Obi-ana je v i d borbenih djelovanja u k o j e m jedinice i
sastavi oružanih snaga, uz sudjelovanje svih drugih snaga
općenarodne obrane i društvene samozaštite, kombinacijom
vatre i manevra, zaprečavanjem i vještim iskorišćenjem
prostora, slamaju, odbijaju, zadržavaju ili usporavaju napad
neprijatelja, nanose mu gubitke i stvaraju povoljne uvjete
za prelazak u napad. Cilj obrane m o ž e biti i osiguranje krila,
bokova i pozadine jedinica u napadu; vezivanje snaga nepri­
jatelja na određenim rajonima, pravcima i prostorima; spre­
čavanje izvlačenja neprijatelja; držanje i obrana objekata,
rajona i prostora.
Uspjeh obrane, prvenstveno, zavisi od istovremenog dje­
lovanja po svim elementima borbenog rasporeda snaga ne­
prijatelja koje izvode napad. U obrani se uvijek angažira što
veći dio snaga za aktivna djelovanja u b o k o v e i pozadinu
snaga neprijatelja.
U obrani se, zavisno od cilja i raspoloživih snaga, izvode
i napadna borbena djelovanja počevši od diverzija do opera-
250
čija. Napadna borbena djelovanja su u neposrednoj funkciji
obrane i bez njih nije moguće postići njezin postavljeni cilj.
Objekti napadnih borbenih djelovanja jesu: nuklearna i ke­
mijska oružja, vatreni položaji artiljerijskih i raketnih jedi­
nica, rezerve, jedinice koje osiguravaju krila i b o k o v e glav­
nih snaga neprijatelja u napadu, kolone i objekti na komu­
nikacijama, desanti, sistem komandiranja, upravljanja va­
trom i izviđanja, aerodromi, luke, skladišta oružja, municije
i goriva i drugi objekti infrastrukture.
U obranu se prelazi kada je odnos snaga za nas nepovo­
ljan, ali takav da omogućava postizanje cilja, uz što manje
vlastite gubitke. Ako je odnos snaga toliko nepovoljan da se
obranom ne m o ž e ostvariti cilj, poduzimaju se napadna dje­
lovanja na drugim pravcima, uz p r i v r e m e n o napuštanje dije­
la teritorija gdje je neprijatelj izrazito nadmoćniji.
Po načinu izvođenja i iskorišćenja prostora, obrana mo­
že biti odsudna i zadržavajuća. Odsudnom se o b r a n o m cilj
obrane ostvaruje čvrstim držanjem prostora, uz ograničeni
manevar unazad, i intenzivnim aktivnim b o r b e n i m djelova­
njima. Zadržavajućom se obranom cilj obrane ostvaruje ela­
stičnim o t p o r o m na uzastopnim položajima po dubini zone i
rajona obrane i aktivnim borbenim djelovanjima po cijeloj
dubini napadnoga borbenog rasporeda neprijatelja.
P r o s t o r se p r i v r e m e n o napušta po naređenju ili odobre­
nju pretpostavljenog ili samoinicijativno ako ne postoji veza
s pretpostavljenom k o m a n d o m ili štabom. P r o s t o r se napu­
šta samo ako je njegova daljnja obrana nemoguća ili ako
bi vlastiti gubici bili neprihvatljivi. U o d r e đ e n i m situacijama
pojedini objekti, rajoni i prostori napuštaju se planski, kako
bi se neprijatelj d o v e o u nepovoljan borbeni položaj i tako
stvorili povoljni uvjeti za prelazak u protunapad ili protu­
udar. O p r i v r e m e n o m napuštanju prostora odmah se izvje­
štava pretpostavljeni i obavještavaju se sve zainteresirane
komande i štabovi i rukovodstva drugih snaga općenarodne
obrane i društvene samozaštite.
Odsudna i zadržavajuća obrana moraju biti uporne u os­
tvarivanju cilja koji se želi postići i izvršenju zadatka jedi­
nice. Upornost obrane se postiže: istovremenim i usklađenim,
djelovanjima na fronti, bokovima, u pozadini i unutar raspo­
reda neprijatelja; stalnim usklađivanjem obrambenih i na-
251
padnih djelovanja, vatre i manevra; organizacijom efikasnog
sistema vatre; vještim iskorišćavanjem slabih mjesta u bor­
benom rasporedu neprijatelja i njegova nepovoljnog polo­
žaja; umješnim iskorišćenjem prirodnih pogodnosti prostora
i vremenskih uvjeta; masovnim zaprečavanjem i fortifika-
cijskim uređenjem obrambenih položaja, i neprekidnim mas­
kiranjem u taktičkim i operativnim razmjerima. U skladu
s tim zahtjevima grupiraju se snage, određuje težište i for­
mira borbeni raspored.
Grupiranjem snaga moraju se osigurati: uspješan o t p o r
i aktivna djelovanja na cijeloj dubini obrane; izražavanje te­
žišta i njegovo pomicanje u skladu s r a z v o j e m situacije; mak­
simalno iskorišćavanje borbenih mogućnosti jedinica i bor­
benih sredstava; uspješno izvođenje obrane i u uvjetima
kada neprijatelj upotrebljava nuklearno oružje; neprekidno
sadejstvo svih jedinica koje sudjeluju u obrani, i uspješna
suradnja i usklađenost borbenih djelovanja i drugih oblika
borbe i općenarodnog otpora.
Težište obrane je na objektima, rajonima i pravcima na
kojima ishod borbenih djelovanja odlučujuće utječe na izvr­
šenje zadatka. Zavisno od borbene situacije, prostornih i vre­
menskih uvjeta, predviđene snage i sredstva raspoređuju se
na težištu prije početka napada neprijatelja ili u toku izvo­
đenja obrane, pomicanjem jedinica s drugih rajona i pra­
vaca ili dovođenjem iz dubine.
Borbeni raspored u obrani treba da omogući: uspješnu
obranu; uspješna napadna borbena djelovanja po cijeloj du­
bini borbenog rasporeda neprijatelja; p r o m j e n u težišta obra­
ne prema situaciji; uspješnu protuoklopnu i protudesantnu
borbu, protuzračnu obranu i protunuklearno-kemijsko-biolo-
ško osiguranje; efikasno i neprekidno komandiranje; sadej­
stvo i suradnju, pozadinsko osiguranje i druge vrste osigu­
ranja.
Obrana na kopnu
Obrana na kopnu izvodi se: na fronti, na privremeno
zaposjednutom teritoriju i u gradovima odnosno naseljenim
mjestima.
252
Obrana na fronti o r g a n i z i r a s e j i z v o d i s težištem duž
komunikacijskih pravaca, osloncem na uređene pojasove, po­
ložaje, gradove i druga naseljena mjesta, vodene i druge pre­
preke i uz masovno zaprečavanje Obrana mora biti uporna,
aktivna, elastična i otporna na udar i vatru borbenih sred­
stava neprijatelja, uključujući nuklearno i kemijsko oružje.
N o s i l a c obrane na fronti su jedinice Jugoslavenske na­
rodne armije. Manevarske jedinice Teritorijalne obrane upo­
trebljavaju se za aktivna djelovanja na bokove i pozadinu
snaga neprijatelja koje izvode napad i obranu gradova od­
nosno naseljenih mjesta, a kada je to nužno i za obranu tak­
tičkih pravaca na teže prohodnom zemljištu. Prostorne jedi­
nice Teritorijalne obrane i 2 v o a e borbena djelovanja na svo­
j e m teritoriju u skladu s namjenom idejom obrane j e d i n i c e
koja je nosilac borbenih d j e l o v a n j a u danoj zoni odnosno ra­
j o n u i r a z v o j e m borbene situacije.
Snage predviđene za obranu zavisno od cilja i razmjera
obrane, grupiraju se prema zadacima u snage za: obrambena
djelovanja na fronti; napadna djelovanja na fronti, na bo­
kove, u pozadinu i unutar rasporeda neprijatelja; borbu pro­
tiv desanata; protuzračnu obranu- protuoklopnu borbu; re­
zervu, vatrenu podršku; pokretno zaprečavanje; diverzantska
djelovanja; protudiverzantska i druga specijalna djelovanja;
borbeno i pozadinsko o s i g U r a n j e j d r u g e vrste osiguranja;
održavanje, popravak i i Z r a d u komunikacija, i osiguranje
komandiranja, sadejstva i suradnje.
B o r b e n i raspored, zavisno od cilja, veličine i sastava sna­
ga i osobina zemljišta, može biti u j e d n o m ešelonu s rezer­
v o m ili dva do tri ešelona. Ostale elemente borbenog raspo­
reda čine jedinice vatrene podrške borbenog i pozadinskog
osiguranja i elementi komandiranja.
Struktura obrane sastoji s e , načelno, od pretpolja, poja-
sova, položaja i rajona. Konkretna rješenja zavise od veli­
čine, vrste i sastava snaga, njihova borbenog rasporeda, ja­
čine, sastava i vjerojatnog n a č i n a d j e l o v a n j a neprijatelja i
osobina zemljišta.
Zemljište se u obrani umješno iskorišćava kao oslonac
za b o r b u i manevar. Njegovim fortifikacijskim uređenjem,
zaprečavanjem i primjenom odgovarajućih maskirnih m j e r a
253
 stvaraju se povoljni uvjeti za uspješnu upotrebu i zaštitu vla­
stitih snaga i vatrenih sredstava, za stabilnost i aktivnost ob­
rane, za usporavanje, kanaliziranje i slama/nje napada nepri­
jatelja. Teže prohodno zemljište i loše vremenske uvjete tre­
ba iskorišćavati za iznenadna i smjela napadna djelovanja,
prvenstveno u krila a bokove, iz pozadine i unutar borbenog
rasporeda neprijatelja.
Sistem vatre u obrani obuhvaća: vatru snaga koje izvode
obranu i napadna djelovanja, vatru artiljerijsko-raketnih je­
dinica koje vrše podršku, vatru snaga protuzračne obrane,
vatru susjednih jedinica i minskoeksplozivne prepreke. Sis­
tem vatre se organizira tako da j e d n o v r e m e n o omogući efi­
kasno djelovanje po svim elementima borbenog rasporeda
neprijatelja za sve vrijeme izvođenja obrane.
Zaprečavanje je jedan od bitnih faktora upornosti, aktiv­
nosti i stabilnosti obrane. I z v o d i se u pretpolju, ispred p r v o g
položaja i na cijeloj dubini obrane u skladu sa zamisli nje­
zina izvođenja. Zaprečavanjem se usporava tempo nastupa­
nja neprijatelja, nanose mu se gubici i kanaliziraju njegove
snage na pravce i prostore na kojima ne m o g u potpuno isko­
ristiti svoje borbene mogućnosti i gdje dolaze u nepovoljan
borbeni položaj.
Aktivnost obrane se ostvaruje napadnim djelovanjima
snaga koje su za to posebno predviđene, te ispadima, protu­
napadima snaga koje izvode obranu. U toku izvođenja obra­
ne treba iskoristiti svaku pogodnu situaciju za napadna dje­
lovanja, jer ona znatno doprinose ostvarenju cilja obrane.
Jedinice koje se nalaze unutar borbenog rasporeda snaga ne­
prijatelja koje izvode napad i iza njega, prvenstveno se an­
gažiraju u napadnim borbenim djelovanjima.
Elastičnost obrane postiže se svrsishodnom kombinaci­
j o m otpora i manevra, b r z i m i vještim prilagođavanjem situ­
aciji i zemljištu i umješnim iskorišćenjem slabosti nepri­
jatelja. U elastičnoj obrani izbjegavaju se udari nadmoćnijih
snaga neprijatelja, a istovremeno se iznalaze efikasna i ra­
cionalna rješenja za uspješnu upotrebu vlastitih snaga.
Manevar u obrani omogućava svrsishodnu i pravovre­
menu upotrebu snaga i sredstava, efikasno iskorišćavanje re­
zultata djelovanja v a t r o m i preotimanje inicijative od nepri­
jatelja. Manevar se izvodi u okviru obrambenog rajona odno-
254
sno zone, u pozadini neprijatelja i unutar njegova b o r b e t l o
rasporeda. U k o l i k o situacija zahtijeva i ako je to s v r s i s h o d n i
izvodi se manevar jedinicama s fronte na privremeno z a p o '
sjednuti teritorij i obratno.
Obrana na fronti m o r a biti organizirana, prije s v e g a
za uspješnu protuoklopnu borbu, protudesantnu borbu, p r Q '
tuzračnu obranu i protunuklearno-biološko-kemijsko o s i g u "
ranje.
Pretpolje se organizira kada snage k o j e o r g a n i z i r a j u
obranu nemaju neposredan b o r b e n i d o d i r s n e p r i j a t e l j e u i
Borbena djelovanja u pretpolju organiziraju se p r v e n s t v e i l o
duž komunikacija, a i z v o d e se k o m b i n a c i j o m pokretne o b r a
ne, protunapada, zasjeda, prepada i zaprečavanja. Za b o r b u
u pretpolju određuju se prvenstveno brzopokretne j e d i n i C e
ojačane p r o t u o k l o p n i m o d r e d i m a i p o k r e t n i m grupama 2 a
zaprečavanje. Jedinice T e r i t o r i j a l n e o b r a n e se, načelno, U p o
trebljavaju za napadna djelovanja u b o k o v e neprijatelji
i za zaprečavanje.
O t p o r o m po dubini o b r a m b e n o g rajona odnosno zon e
osloncem na zemljišne objekte ojačane zaprečavanjem i u t V r '
đivanjem, i napadima na krila, b o k o v e i pozadinu sn a g a
neprijatelja, slama se njihova napadna m o ć , odvajaju se S V e
veće snage za aktivna djelovanja, p r e o t i m a , inicijativa i st Va .
raju povoljni uvjeti za prelazak u napad.
N a d m o ć n i j i m o k l o p n i m i m e h a n i z i r a n i m snagama nep r j.
jatelja frontalno se suprotstavljaju p r o t u o k l o p n e jedinic e j
dijelovi oklopnih i mehaniziranih j e d i n i c a , podržani artiij e .
rijom i avijacijom, uz masovno zaprečavanje. Glavnina o k W
nih i mehaniziranih snaga i ostale j e d i n i c e predviđene pi a ,
nom napadaju na krila, b o k o v e i p o z a d i n u neprijatelja. jvja
taj način neprijatelj je prisiljen da djeluje na širokoj fronti
i odvaja veće snage za osiguranje s v o j i h krila, bokova, p o 2 a .
dine i komunikacija, što znatno umanjuje njegove b o r b e n e
mogućnosti i usporava mu t e m p o nastupanja na fronti.
Drugi ešelon i rezerva, zavisno od situacije, upotreblj a .
vaju se za borbu p r o t i v desanata, p r o t u n a p a d e i protuudare
prihvat snaga p r v o g ešelona i o b r a n u po dubini. Drugi ešelon
i rezerva upotrebljavaju se, p r v e n s t v e n o , za napadna borbena
djelovanja, kako bi se što prije s l o m i l a napadna moć nep r j.
jatelja i obrana neposredno prerasla u napad.
2SS

Jedinice na privremeno zaposjednutom teritoriju, k o j e
ulaze u sastav snaga koje djeluju na fronti, napadaju jedi­
nice neprijatelja i objekte na komunikacijama, vatrene po­
ložaje artiljerijsko-raketnih jedinica, .komandna mjesta i
objekte vojne infrastrukture. T i m e se sprečava pokret snaga
neprijatelja ka fronti, otežava opskrba i evakuacija, slabe nje­
gove vatrene mogućnosti i narušava komandiranje i veza.
U obrani operativnih razmjera, snage na p r i v r e m e n o za­
posjednutom teritoriju i z v o d e prvenstveno napadna borbena
djelovanja na v e ć o j dubini. T i m e se onemogućava kretanje
operativnih rezervi neprijatelja ka fronti, paralizira promet,
ometa priprema zračnih desanata i njihov transport i uni­
štavaju vatreni izvori, prvenstveno sredstva za lansiranje nu­
klearnog oružja. U odgovarajućim situacijama d i o snaga s
privremeno zaposjednutog teritorija i z v o d i napade u pravcu
fronte kako bi se neprijatelj prisilio na izvlačenje snaga s
fronte i njihovo angažiranje u b o r b i p r o t i v tih jedinica.
Manevar unatrag izvodi se u toku obrane, uz prihvat
snaga koje organiziraju obranu na narednim položajima. Pri­
vremeno napuštanje prostora m a n e v r o m unatrag odmah se
nadoknađuje oslobađanjem novih prostora na p r i v r e m e n o
zaposjednutom teritoriju.
Obrana u okruženju prihvaća se za određeno vrijeme,
kada je to u skladu s m a n e v r o m većih snaga ili kada se je­
dino na taj način m o ž e ostvariti postavljeni cilj. To se naj­
češće primjenjuje kada se obrana i z v o d i u okviru napada
širih razmjera, kada, prema planu, obrana treba neposredno
da preraste u napad ili kada se planiraju napadna djelova­
nja sa slobodnih teritorija u pravcu fronte.
Proboj iz okruženja poduzima se u pravcu fronte ili
slobodnih teritorija. Snage koje djeluju na fronti i na slo­
bodnim teritorijama napadnim djelovanjima pomažu jedini­
cama proboj iz okruženja i prihvaćaju ih na p o g o d n i m polo­
žajima. Z a p r o b o j i z okruženja, k a d g o d j e t o moguće, ko­
riste se noć i nepovoljni atmosferski uvjeti. Da bi se nepri­
jatelj obmanuo o stvarnim namjerama jedinice koja se pro­
bija iz okruženja i postiglo iznenađenje, poduzimaju se bor­
bena djelovanja i mjere maskiranja na što širem prostoru.
Ako neprijatelj upotrebljava nuklearno i kemijsko oru­
žje, poduzimaju se mjere da mu se oteža i l i spriječi njihova
256
upotreba i o n e m o g u ć i eksploatacija n j i h 0 v a u c j n ka. T o s e
postiže m a k s i m a l n i m usredotočenjem avij a c j-,,i, e j'artilj e "
rijsko-raketne vatre po nuklearnom i kemijskom oružju i
pogodnim m a n e v r o m snaga, u p r v o m redu okioDnih jedin i c a '
protuoklopnih odreda, rezervi i pokretnih g r u a z a z a p r e č a '
vanje. Izuzetno značenje ima p r o t u n u k l e a r n o kemijsko-bi° l0 '
ško osiguranje da bi se izbjegla ili umanjii a djelovanja tib
oružja i što p r i j e i lakše otklonile p o s l j e d j c e njihove " P 0 "
trebe. Stoga se primjenjuje rastresit borbeni raspored, iz b J e '
gava grupiranje snaga na otkrivenom prostoru jedinice se
ukopavaju, zakloni i skloništa pokrivaju i m a s k ' j r a j u .
Obrana na privremeno zaposjednutom ; iju i z v o d i
ter tor
se u taktičkim, a u o d r e đ e n i m uvjetima i operativni" 1 r a Z '
mjerima. Ona s e primjenjuje u okviru n a p a £ l a ž i r i n r a Z mjera
na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju, borbenih d j e l ° v a '
nja pri obrani slobodnih teritorija i borbenih djelovanja » a
J
fronti.
Cilj obrane na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju mo­
že biti: stvaranje uvjeta za poduzimanje n a p a d a širih raz-
mjera; očuvanje slobodnih teritorija; zaštita stanovništva,
materijalnih i kulturnih dobara; osiguranje uvjeta za f u n k c i o '
niranje organa vlasti i drugih subjekata dnjš t v e n o _političkog
sistema.
Obrana na p r i v r e m e n o zaposjednutom terito iu ie najče­
šće, sastavni d i o napada širih razmjera na f t li W v r e "
m e n o z a p o s j e d n u t o m teritoriju. Njezin cilj ci jedinica-
način izvođenja i v r i j e m e trajanja su u f L ^ i stvaranja
povoljnih uvjeta za p o d u z i m a n j e i izvođenje na da U ° d g 0 '
varajućim v o j n i m , p o l i t i č k i m i ekonomskim uvietima obrana
n a p r i v r e m e n o z a p o s j e d n u t o m teritoriju i 2 v o d - nezavisn°
od napada.
O b r a n o m na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju,
se izvodi u o k v i r u napada, osigurava se jedinica koja i z v o d i
napad, d o v o d i n e p r i j a t e l j u nepovoljan taktički i o p e r a t i v n l
položaj, vezuju snage neprijatelja i onemogućavaju iH o t n e ~
taju manevar, o j a č a n j e , opskrbu i izvlačenje njegovih snaga-
U b o r b i za o č u v a n j e slobodnih teritorij^ z a v i s n o od voj­
nih, političkih i e k o n o m s k i h uvjeta i potreba, obrana i * 1 ^ 6
biti p o m o ć n i ili g l a v n i v i d borbenih djelovanja. U o b a slu-
17 257
čaja ona je izrazito aktivna, a po načinu izvođenja i odnosu
prema prostoru m o ž e biti v r l o elastična do krajnje odsudna.
A k o je neprijatelj izrazito nadmoćan, ako upotrebljava
nuklearno oružje i ako ne postoje posebni razlozi da se slo­
bodni teritorij brani po svaku cijenu, obrana se izvodi ela­
stično, a napadnim djelovanjima u pozadini njegovih snaga
ponovo se oslobađaju privremeno zaposjednuti teritoriji.
A k o se iz bilo kojih razloga slobodni teritorij ili poje­
dini njegovi dijelovi moraju sačuvati i slomiti napad nepri­
jatelja, prostor se brani po svaku cijenu, a m o ž e se privre­
meno napustiti samo po naređenju odnosno odobrenju pret­
postavljenog.
U obrani slobodnih teritorija posebno značenje imaju
borba protiv desanata i ubačenih diverzantskih grupa, protu­
zračna obrana i zaprečavanje, posebno na komunikacijama.
Prije privremenog napuštanja dijela ili jednoga cijelog
slobodnog teritorija sklanjaju se ili evakuiraju ranjenici
i bolesnici, proizvodna sredstva i druga materijalna dobra.
Na teritoriju koji je neprijatelj uspio p r i v r e m e n o zaposjesti
ostaju jedinice Teritorijalne obrane, druge snage općenarod­
ne obrane i društvene samozaštite i organi i rukovodstva dru­
štveno-političkih zajednica i organizacija udruženog rada, koji
nastavljaju borbena djelovanja i druge oblike b o r b e i opće­
narodnog otpora. Manevarske jedinice Teritorijalne obrane
i jedinice Jugoslavenske narodne armije k o j e djeluju na pri­
vremeno zaposjednutom teritoriju oslobađaju nove, veće i
značajnije teritorije.
Obranom na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju, koja se
izvodi u okviru borbenih djelovanja na fronti, olakšava se
napad i ubrzava t e m p o nastupanja naših snaga, odnosno po­
maže našim jedinicama slamanje napada neprijatelja na fron­
ti. Jedinice k o j e izvode tu obranu uporno brane određene
objekte, rajone i prostore, radi onemogućavanja pristizanja
rezervi neprijatelja na frontu ili izvlačenja njegovih jedinica
s fronte i organiziranja obrane po dubini. Objekti, rajoni i
prostori na kojima se organizira i izvodi obrana najčešće
su na komunikacijama, rijekama i drugim v o d e n i m prepre­
kama, prijevojima i otocima, a m o g u biti u taktičkoj, ope­
rativnoj ili strategijskoj dubini borbenog rasporeda nepri­
jatelja. Način izvođenja i trajanje obrane uvjetovani su po-
258
trebama i r a z v o j e m situacije na fronti Ta obrana je
đena i s napadnim djelovanjima naših snaga na P r i v r n m o
ž e
zaposjednutom teritoriju. U pojedinim situacijama ona
biti i u funkciji borbenih djelovanja u vlastitoj pozadi« •
Obrana se često i z v o d i radi neposrednog o s i g u r a l l j a " 4 .
pada u okviru napada širih razmjera na privremeno zap . J ^
nutom teritoriju. Ona m o ž e imati taktičko ili oper
značenje. Z a v i s n o od svojih razmjera i udaljenosti ofl > ^
odnosno p r o s t o r a g d j e se izvodi napad i od ^ a c e £ j a n e ta
rakteristika zemljišta i objekata i r a j o n a koji se ora -
obrana m o ž e b i t i v e o m a elastična do krainie odsudna-
... A& često
Jedinice na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju ton ^ čajU
biti prisiljene da i z v o d e obranu u okruženju. U LL pri-
poduzimaju s e napadna djelovanja n a širem P r o s s p r i -
v r e m e n o zaposjednutog teritorija kako b i se » e P n ] , J naše
j e č i o d a ojača svoje snage u čijem s e okruženju n a l a ^
jedinice. Snage k o j e s u izvan okruženja izvode nav na
n j a
neprijatelja k o j i vrši okruženje radi odvajanja » ^ j a z a .
što v e ć e g dijela njegovih snaga i olakšavanja i z v r ^ ' u ž e n j a
datka našim j e d i n i c a m a u okruženju. Proboj & hlađeno
treba i z v o d i t i p r a v o v r e m e n o , silovito, iznenadno i u S K "
s djelovanjima naših jedinica izvan okruženja. t o m
U s v i m uvjetima, obrana na privremeno z a p o s J e d ° £ o t u .
teritoriju j e v e o m a aktivna, pokretna, p r o t u o k l o p » a ' £ u k l e .
desantna, o t p o r n a na djelovanja iz zraka i d J e l ° v a n ] Gadnim
arnog i k e m i j s k o g oružja i uvijek kombinirana s naP r Q &
b o r b e n i m d j e l o v a n j i m a i drugim oblicima borbe i ° P C
nog otpora na što širem prostoru.
Obrana gradova i naseljenih mjesta ima' v e l i k °
političko, e k o n o m s k o , moralno i psihološko značenje- s i s t e m
vi i druga naseljena mjesta obavezno se uključuju u ^ ^
obrane na f r o n t i , p r i v r e m e n o zaposjednutom teritorij
vlastitoj p o z a d i n i . ^
U o b r a n i g r a d o v a i naseljenih mjesta sudjeluje J ^ t v e n e
oružanih snaga i sve snage općenarodne obrane i d u s k i a -
samozaštite. N j i h o v a djelovanja i aktivnosti se tijesno .
đuju, a snage se međusobno stalno ispomažu, d o p U j a k o g a
zamjenjuju. T o j e bitan preduvjet uspješne o b r a n e s v
grada i n a s e l j e n o g mjesta.
17« 259
 Gradovi i naseljena mjesta jesu kičma obrambenog si­
stema komunikacijskih pravaca na fronti u frontalnom i
kombiniranom obliku oružane b o r b e . N j i h o v o m obranom osi­
guravaju se čvrstina, stabilnost, upornost, aktivnost i dubina
sistema obrane, usporava t e m p o nastupanja neprijatelja; ote­
žava njegov manevar i upotreba snaga; vezuju njegove znatne
snage; nanose mu se veliki gubici i slama njegova napadna
moć.
Grad ili naseljeno mjesto uključuje se u težište obrane
na fronti ako od njegova držanja zavisi stabilnost obrane ši­
rih razmjera ili to nalažu politički i ekonomski razlozi. Obra­
na grada ili naseljenog mjesta na fronti m o r a biti uporna i
veoma aktivna. Organizacija i način izvođenja te obrane za­
vise od uloge i značenja grada ili naseljenog mjesta u okvi­
ru obrane širih razmjera; njegove veličine, oblika i urbani­
stičkih i arhitektonskih karakteristika; hidrografskih i oro-
grafskih osobina užeg i šireg prostora, i njegova političkog
i ekonomskog značenja.
Ukoliko neprijatelj uspije prodrijeti u grad, obrana se
v o d i uporno i aktivno za svaku zgradu, b l o k zgrada i rajon,
usklađenim borbenim djelovanjima i drugim oblicima borbe
i općenarodnog otpora. U dijelovima grada k o j e neprijatelj
uspije privremeno zaposjesti nastavljaju se napadna borbe­
na djelovanja i otpor radi njihova oslobađanja i p o m o ć i sna­
gama koje brane druge dijelove grada. A k o neprijatelj pri­
vremeno zaposjedne cijeli grad, u njemu se, u skladu s kon­
kretnom situacijom, nastavljaju aktivna borbena djelovanja
i drugi oblici borbe i općenarodnog otpora tijesno usklađeni
s borbenim djelovanjima i drugim oblicima b o r b e i općena­
rodnog otpora u njegovoj široj okolici.
Obrana grada ili naseljenog mjesta na fronti najtješnje
je povezana s obranom njegove okolice. Neprijatelja treba
spriječiti da zaobiđe i okruži grad ili naseljeno mjesto i pri­
siliti ga da izvodi frontalni napad. U k o l i k o uspije okružiti
grad ili naseljeno mjesto, obranu u okruženju i z v o d e jedini­
ce koje su za to predviđene p l a n o m obrane i svi drugi su­
bjekti općenarodne obrane i društvene samozaštite. Jedinice
oružanih snaga i druge snage koje brane grad ili naseljeno
mjesto u okruženju moraju biti p r a v o v r e m e n o opskrbljene
borbenim i drugim materijalnim potrebama. K a d a se ne pred-
260
viđa napad vlastitih snaga k okruženom gradu, p i a n i r a s e j
p r a v o v r e m e n o izvodi p r o b o j i izvlačenje iz okruženja jedi­
nica koje nisu p r e d v i đ e n e da ostanu i nastave b o r b u u pri­
v r e m e n o zaposjednutom gradu. P r o b o j i izvlačenje i z okru­
ženog grada i z v o d e se u sadejstvu s našim snagama koje dje­
luju u n j e g o v o j okolici. Zavisno od situacije, proboj
se može
izvoditi na j e d n o m ili više pravaca, istovremeno s v i m snaga­
ma ili po dijelovima, ka fronti ih p r e m a s i o b o d n i m
rijalna, ili kombinirano. terito­
Obrana grada ili naseljenog mjesta na privremeno zapos­
j e d n u t o m teritoriju i z v o d i se u okviru obrane slobodnih teri­
torija. Odsudnost obrane zavisi od vojnoga, političkog i eko­
nomskog značenja grada - naseljenog mjesta s i t U a c i j e n a
fronti i predstojećih b o r b e n i h djelovanja širih r a z m j e r a s
fronte ili slobodnih teritorija. Obrana grada ih naseljenog
mjesta n a s l o b o d n o m teritoriju izvodi s e u o k r u ž e n j u k a d a
to naredi pretpostavljeni starješina.
Obrana grada i l i naseljenog mjesta na slobodnom teri­
toriju ima šire značenje kada se p r e m a njoj p l a n i r a j u j iz­
v o d e napadne operacije vlastitih snaga s fronte i k a d a snage
na p r i v r e m e n o z a p o s j e d n u t o m teritoriju izvode b o r b e n a dje­
lovanja i manevre u toku napadnih operacija n e p r i j a t e l j a .
Z b o g vojnoga, p o l i t i č k o g i ekonomskog značenja, grad
ili naseljeno mjesto na s l o b o d n o m teritoriju i u vlastitoj
pozadini b i t će često o b j e k t napada neprijateljeve avij a c ije,
borbenih helikoptera, desanata i diverzantskih g r u p a . S t o g a
se organizaciji i funkcioniranju protuzračne obrane, protu­
desantne i protudiverzantske b o r b e , službe zračnog osmatra­
nja i javljanja u o r u ž a n i m snagama, službe osmatranja i
obavještavanja u društveno-politickim zajednicama i p r o t u .
nuklearno-kemijsko-biološkom osiguranju mora posvetiti izu­
zetna pažnja. Sve snage o p ć e n a r o d n e obrane i društ V e n e sa­
mozaštite u gradu ili n a s e l j e n o m mjestu i njegovoj o k o l i c i
moraju stalno b i t i s p r e m n e za uspješna djelovanja p r o t i v
zračnih i p o m o r s k i h desanata. G r a d o v i i naseljena m j e s t a u
vlastitoj pozadini brane s e k r a j n j e odsudno u o k v i ^ s i s t e .
ma protudesantne b o r b e . Da bi se izbjegli gubici od djelo­
vanja neprijatelja iz z r a č n o g p r o s t o r a i osigurala sloboda
manevra j e d i n i c a u b o r b i p r o t i v desanata glavne snage tre­
ba držati izvan grada i n a s e l j e n o g mjesta. Svi značajniji obje-
261
kti u gradu moraju se osigurati od diverzantskih djelovanja. . , nanose se odlu-
napadima, protunapadima i protuudarima n e p r i j a t e i j a .
Težište zaštitnih mjera u okviru protuzračne obrane, protu­
čujući udari, razbijaju i uništavaju snag ^ ^ t o p u obrane
desantne i protudiverzantske borbe je na jedinicama civilne
Obrana pomorskog prometa izvodi s e t a i ope-
zaštite, radnim jedinicama i društvenoj samozaštiti. B
p r o m

o t o k a i o b a l e ili se pri obrani prekomorsK o b r a t n b e n a dje-

Zavisno od raspoloživih snaga i borbene situacije, no­ rativnih prevoženja organiziraju P o s e b n d e ; s t v U s o b a l s k i m
sioci borbenih djelovanja u obrani gradova i naseljenih mje­
lovanja. N j i h izvode pomorske snage u s a r J a 5 n o m o b r a n o m
sta na slobodnim teritorij ama i u vlastitoj pozadini mogu
snagama, ratnim zrakoplovstvom i P r 0 & a Q t a , a p o p o t r e b i
biti jedinice Teritorijalne obrane ili Jugoslavenske narodne
i T e r i t o r i j a l n o m obranom, načelno posre
armije.
i neposrednom zaštitom. torima i o b a l i je-
B i t n e karakteristike obrane na , r o ? r U ' g o r s k i h , obalskih
Obrana na moru, otocima i obali su: kombiniranje napadnih djelovanja P ^ Q t o k a i dije-
i zrakoplovnih snaga; krajnje uporna ° , n a o t o c i m a od
Obrana na moru, otocima i obali, p o r e d općih karakte­ lova obale; visok stupanj zavisnosti O & . o v m h snaga i ob-
ristika ima i svoje specifičnosti. I z v o d e je snage ratne mor­ efikasnosti djelovanja pomorskih i z r a
, k o j e se angažiraju
narice u sadejstvu s ratnim z r a k o p l o v s t v o m i protuzračnom ratno; kombiniranje i raznovrsnost snag zaprečavanje
obranom, kopnenom vojskom, T e r i t o r i j a l n o m o b r a n o m i dru­ u obrani i načina njihove upotrebe; im
gim snagama općenarodne obrane i društvene samozaštite, u m o r u i n a obali. . o b a l i zavisi od:
s osloncem na uređenu operacijsku osnovicu, utvrđene oto­ Efikasnost obrane na moru, otocima i u r e đ e I 1 j a t e r i t o -
s na
ke i objekte na obali i sistem zaprečavanja. pravovremene i potpune pripreme . ' L a V O S ti osmatračko-
rija odnosno akvatorija; otpornosti i z ^ .komandiranje,
Obrana se organizira i izvodi na dijelu o t v o r e n o g mora
-izviđačkog sistema, sistema za rukovoflenj^ ^ .s n a g a
i cijelomu obalnom području. N j e z i n o težište je na najvjero­
snaga i sredstava za djelovanje p o c i l j e V n s k a djelovanja, stu-
jatnijim pravcima i u rajonima djelovanja pomorsko-zračnih
i sredstava za elektronska i protuelektro ^ jedinica mor-
desanata neprijatelja. Organizira se u okviru zona k o j e čine
pnja angažiranja pomorskih snaga, a "^|£ v a n j a ; mogućnosti
jedinstvene vojnogeografske, privredne i demografske cje­
naričke pješadije u zoni borbenih d j e g | z v o < i e
obranu
line i omogućavaju uspješno angažiranje svih snaga općena­
ojačavanja, podrške i osiguranja s n a g a v a v a t l j a mora, o t o k a
rodne obrane i društvene samozaštite.
na otocima; efikasnosti sistema zaP*^ s n o S t i sistema ruko-
U obrani otoka i obale p o m o r s k e snage i obalske arti­ i obalnog ruba; organiziranosti i e r l l c a
ljerijsko-raketne jedinice, u sadejstvu s avijacijom i s os­ vođenja, komandiranja i sadejstva.
loncem na branjenu operacijsku osnovicu i osmatračko-izvi-
đački sistem na vojištu, napadaju snage neprijatelja na ot­
v „ obrana u o b r a n i
v o r e n o m moru i na prilazima o b a l n o m području radi razbi­ R a t n o zrakoplovstvo i protuzračna
janja i uništavanja ili slabljenja njihove napadne m o ć i . U
- a obrana angažiraju se
obalnom području u napadu se angažiraju sve snage ratne
R a t n o zrakoplovstvo i protuzračna :teij.evih
snaga iz
mornarice, ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, kop­
u obrani z a sprečavanje djelovanja nep ne vojske, ratne
nene vojske, Teritorijalne obrane i druge snage koje se na­
zračnog prostora i za podršku snaga *• V i 2 V O < j e n j a obrane,
laze u zoni borbenih djelovanja. Oslanjajući se na utvrđene m o r n a r i c e i Teritorijalne obrane u to izviđanje, borbu
objekte i vatrene položaje na otocima i obali i na sistem T e snage u obrani izvršavaju o v e
za
' p o d r š k u i prevo-
zaprečavanja u m o r u i na kopnu, krajnje u p o r n o m i odsud­ za prevlast u zračnom prostoru, v a t r e
nom obranom pojedinih otoka i dijelova obale i energičnim ženje zračnim putem.

262 263
 N e p r e k i d n i m izviđanjem otkrivaju se jačina, sastav i Jedinice se prevoze zračnim putem radi manevra snaga­
pokret snaga neprijatelja. Težište izviđanja u svim fazama ma i sredstvima i ojačavanja obrane na određenim pravci­
obrane je otkrivanje zračnih i p o m o r s k i h desanata, Oklop­ ma i prostorima. Za prevoženje se upotrebljavaju transport­
nih i mehaniziranih jedinica i nuklearnih, kemijskih i biolo­ na avijacija i helikopterske jedinice.
ških snaga i sredstava neprijatelja. Na v e ć o j dubini izviđa
Snage ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane mogu
izviđačka avijacija, a u taktičkoj dubini i laka borbena avi­
djelovati usredotočeno, rastresito i u malim grupama, a pre­
jacija i helikopterske jedinice.
ma načinu organiziranja — po planu i po pozivu. Po planu,
B o r b o m za prevlast u zračnom prostoru sprečavaju se
djelovanja se izvode po unaprijed planiranim objektima, a
ili ometaju djelovanja avijacije neprijatelja po snagama i
po pozivu — po naknadno otkrivenim objektima i u slu­
objektima na našem teritoriju. Protuzračna obrana je stalni
čaju iznenadnih djelovanja neprijatelja. Kada se djeluje p0
zadatak ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, a njezi­
pozivu, komandiranje i navođenje se organiziraju s koman­
no težište je u protudesantnoj borbi. N a š e osnovne avijacij-
dnih mjesta jedinica kopnene vojske, ratne mornarice i Te­
ske snage, u pojedinim fazama obrane, m o g u se angažirati
ritorijalne obrane.
za djelovanja po glavnim grupacijama ratnog zrakoplovstva
i kopnene vojske neprijatelja. Protuzračna obrana se organi­
zira na cijeloj dubini obrane, s težištem na zaštiti glavnih OBLICI B O R B E N I H DJELOVANJA
snaga, važnih objekata, rajona i pravaca. U p r i p r e m i obrane
težište djelovanja je na protuzračnoj obrani, a u toku nje­
Oblici borbenih djelovanja su organizirana, međusobno
zina izvođenja na protuzračnoj obrani i protudesantnoj bor­
povezana i relativno samostalna borbena djelovanja koja se
bi. Borbu za prevlast u z r a č n o m prostoru v o d e jedinice zra­
izvode odgovarajućim snagama, na određenom prostoru i za
čnog osmatranja, javljanja i navođenja, lovačka, lovačko-
-bombarderska i laka borbena avijacija i artiljerijsko-raketne
određeno vrijeme, radi ostvarenja taktičkih, operativnih j
jedinice protuzračne obrane.
strategijskih ciljeva. Oblicima se izražavaju razina, razmjer
i značenje borbenih djelovanja na kopnu, moru i u zračnom
Borba p r o t i v zračnih desanata je glavni i osnovni za­
prostoru.
datak svih snaga ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane.
U svim oblicima borbenih djelovanja ispoljavaju se bit­
U toku leta i spuštanja zračnih desanata, snage ratnog zra­
na svojstva oružane borbe kao osnovnog sadržaja općenarod­
koplovstva i protuzračne obrane izvršavaju zadatke maksi­
noga obrambenog rata. Osnovni činioci Ikoji opredjeljuju ob­
malnim naprezanjem.
like, razinu, razmjere i značenje borbenih djelovanja jesu
V a t r e n o m podrškom se ojačava vatra jedinica kopnene
cilj, snage, prostor i vrijeme. Cilj označava rezultate koji
vojske i Teritorijalne obrane i sprečavaju brzi p r o d o r i oklop­
se žele i realno mogu postići u odnosu na snage neprijatelja,
nih snaga i zračnih desanata neprijatelja i dovođenje svje­
prostor i vrijeme. Snage čine ljudski i materijalno-tehnički
žih snaga iz dubine. U p r i p r e m i obrane glavni objekti dje­
potencijali koji se angažiraju za ostvarenje planiranog cilja,
lovanja jesu oklopne snage na m a r ž u i u rajonima prikup­
a izražavaju se brojem i kvalitetom ljudstva, naoružanja i op­
ljanja, operativne i taktičke rezerve i jedinice na maršu.
reme. Prostor je dio teritorija i akvatorija na kojem se pri­
U toku izvođenja obrane glavni objekti djelovanja jesu nu­
premaju i izvode borbena djelovanja i druge aktivnosti, a
klearno i kemijsko oružje, artiljerijske i raketne grupe, zra­
označava se kao vojište, zona, rajon ili pravac djelovanja.
čni i pomorski desant i o k l o p n e jedinice. R a t n o zrakoplov­
stvo i protuzračna obrana podržavaju v a t r o m vlastite snage
Vrijeme označava ukupno trajanje određenog oblika borbe­
koje izvode protunapade i protuudare. Vatrenu podršku na
nih djelovanja.
većoj dubini pružaju borbena avijacija i helikopterske je­ Svaki oblik borbenih djelovanja ostvaruje se po jedin­
dinice. stvenom planu i jedinstvenim komandiranjem. U svim ob-

264 265

2D12-0864
licima borbenih djelovanja usklađuju se djelovanja jedini­
ca oružanih snaga i aktivnosti drugih snaga općenarodne ob­
rane i društvene samozaštite.
Osnovni oblici borbenih djelovanja jesu operacija, boj
i borba.
Operacija
Operacija je najsloženiji i najviši oblik borbenih djelo­
vanja k o j i m se, prema jedinstvenom planu, na određenom
prostoru i za određeno vrijeme, objedinjavaju i usmjerava­
ju bojevi, borbe, taktičke borbene radnje i druge aktivno­
sti jedinica oružanih snaga i drugih snaga općenarodne ob­
rane i društvene samozaštite radi ostvarenja jedinstvenoga
operativnog ili strategijskog cilja.
Operacije i z v o d e strategijske grupacije, strategijsko-ope-
rativne jedinice, operativne jedinice i operativni sastavi Ju­
goslavenske narodne armije i Teritorijalne obrane na kopnu,
moru i u zračnom prostoru, uz angažiranje drugih snaga op­
ćenarodne obrane i društvene samozaštite, s osloncem na
ukupne ljudske i materijalno-tehnioke potencijale na terito­
riju gdje se pripremaju i i z v o d e . Operacije mogu imati stra­
tegijsko ili operativno značenje.
Operacijom strategijskog značenja ostvaruju se strate­
gijski ciljevi i rezultati k o j i , u o d r e đ e n o m periodu rata, bit­
no utječu na t o k i ishod oružane b o r b e na ratištu ili nje­
g o v o m dijelu. I z v o d i je strategijska grupacija, a u određe­
noj situaciji i strategijsko-operativna i operativna jedinica i
operativni sastav Jugoslavenske narodne armije i Teritori­
jalne obrane. M o ž e se izvoditi samo na k o p n e n o m dijelu
ratišta ili istovremeno na kopnu i moru.
Operacijom operativnog značenja ostvaruju se operativ­
ni ciljevi i rezultati koji bitno utječu na tok i ishod oru­
žane borbe na određenomu operacijskom pravcu ili dijelu
vojišta. I z v o d e je strategijsko-operativna i operativna jedini­
ca i operativni sastav kopnene vojske, Teritorijalne obrane,
ratne mornarice i ratnog zrakoplovstva i protuzračne obra­
ne. Može se izvoditi na kopnu ili na moru, ili istovremeno
i na kopnu i m o r u .
266
Cilj svake operacije proizlazi iz strategijske ili operativ­
ne situacije na prostoru gdje se izvodi i šire. Opredjeljuju
ga, prije svega, vlastite mogućnosti, jačina i raspored ne­
prijatelja, vid djelovanja i mjesto izvođenja. U n e k i m slu­
čajevima, cilj operacije mogu opredijeliti politički i ekonom­
ski razlozi.
Operacije se i z v o d e na fronti, privremeno zaposjednutom
teritoriju i u vlastitoj pozadini. Operacije, po pravilu, ima­
ju intervidovski karakter, j e r se u njima angažiraju snage
najmanje dvaju vidova, a u operacijama na jadranskomu po­
m o r s k o m vojištu i sva t r i vida Jugoslavenske narodne armi­
j e . U operacijama na kopnu, operacijama na jadranskomu po­
m o r s k o m vojištu i u nekim operacijama k o j e i z v o d e snage
ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane uvijek sudjeluju
snage Teritorijalne obrane. Osnovni nosioci borbenih djelo­
vanja u operacijama na fronti jesu snage Jugoslavenske na­
rodne armije, na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju, naj­
češće, snage Teritorijalne obrane, a u operacijama u vlasti­
toj pozadini, najčešće, snage Jugoslavenske narodne armije.
Sve operacije odlikuju se kombiniranjem borbenih dje­
lovanja i drugih aktivnosti na fronti i p r i v r e m e n o zaposjed­
nutom teritoriju, često i u vlastitoj pozadini, i p r i m j e n o m
različitih vidova borbenih djelovanja, oblika manevra i bor­
benih postupaka. Intenzitet i trajanje borbenih djelovanja
m o g u biti v r l o različiti, što zavisi od uvjeta u k o j i m a se pri­
prema i i z v o d i operacija.
Operacija se planira i i z v o d i po etapama. B r o j etapa
zavisi od cilja operacije, jačine, sastava i načina djelovanja
sopstvenih snaga, dubine zadatka, jačine, sastava i načina
djelovanja neprijatelja i karakteristika zemljišta odnosno
prostora.
Operacija se izvodi u zoni operacije, koja m o ž e obuhva­
titi d i o ratišta, j e d n o vojište ili njegov dio, s o d r e đ e n i m bro­
j e m pravaca na cijeloj dubini. Zona operacije je kompaktna
i jedinstvena operativno-geografska cjelina, a po pravilu je
određuje pretpostavljeni komandant.
U svakoj operaciji određuje se težište. Ono se ostva­
ruje angažiranjem glavnih snaga k o j e sudjeluju u operaciji
na o d r e đ e n o m p r o s t o m ili pravcu i za određeno vrijeme, ka­
ko bi se postigli odlučujući rezultati, te usmjeravanjem na-
267
 pora i aktivnosti svih snaga općenarodne obrane i društve­
ta, p r o t i v pomorsko-zračnih desanata, pomorske, pomorsko-
ne samozaštite u zoni operacije u toku njezine pripreme i
izvođenja. desantne, zrakoplovne, operacije snaga protuzračne obrane
i diverzantske operacije.
Za izvođenje operacije grupiraju se snage i formira se
odgovarajući operativni borbeni raspored. Oblik operativno­
ga borbenog rasporeda, b r o j , sastav i zadaci pojedinih nje­
Napadna operacija
govih elemenata, vrijeme i način njihove upotrebe zavise,
prvenstveno, od veličine i sastava snaga, zamisli i plana iz­
Napadna operacija je najviši oblik organiziranja i izvo­
vođenja operacije i karakteristika zemljišta odnosno pro­
đenja napada, u k o j e m se po jedinstvenom planu, na određe­
stora.
n o m prostoru i za o d r e đ e n o vrijeme, objedinjavaju i usmje­
Operacija se izvodi j e d n o v r e m e n i m u d a r o m po svim ele­ ravaju napadni i o b r a m b e n i b o j e v i i borbe, taktičke borbene
mentima borbenog rasporeda neprijatelja u operacijskoj zo­ radnje i druge aktivnosti snaga kopnene vojske, Teritorijal­
ni, uz primjenu raznovrsnih obli'ka borbe i općenarodnog ot­
ne obrane, r a t n o g z r a k o p l o v s t v a i protuzračne obrane, a na
pora, posebno u gradovima i naseljenim mjestima i u protu-
jadranskomu p o m o r s k o m v o j i š t u i ratne mornarice i obalske
desantnoj borbi.
obrane, da bi se i z v r š i o j e d i n s t v e n zadatak i ostvario pred­
Dovođenje i operativni razvoj snaga, po pravilu, pretho­
viđeni cilj napada.
de izvođenju operacije. Pri planiranju i organiziranju do­
N a p a d n e o p e r a c i j e m o g u imati strategijsko ili operativno
vođenja i operativnog razvoja snaga poduzimaju se mjere
značenje, a izvode ih strategijske grupacije, strategijsko-ope-
zaštite i osiguranja, s osloncem na prostorne jedinice Terito­
rativne i operativne j e d i n i c e i operativni sastavi. Samo se
rijalne obrane i druge snage općenarodne obrane a društve­
napadnim operacijama m o g u u potpunosti ostvariti odluču­
ne samozaštite. Dovođenje snaga i njihov operativni razvoj
najčešće se izvode marširanjam. Jedinice k o j e se d o v o d e for­ jući ciljevi oružane b o r b e .
miraju odgovarajući marševski raspored, koji treba da omo­ Napadna operacija na fronti izvodi se kada postoji, ma­
gući što brže kretanje i razvoj, brz prelazak u borbeni ra­ nje i l i više, kontinuirana fronta. U njoj se objedinjuju i
spored i efikasnu zaštitu od m o g u ć e g djelovanja neprijate­ usmjeravaju borbena d j e l o v a n j a na fronti i privremeno zapo­
lja, posebno od djelovanja nuklearnog i kemijskog oružja. sjednutom teritoriju u z o n i operacije. Težište je na djelo­
vanjima koja se i z v o d e na fronti, a izuzetno u pojedinim
Osiguranje borbenih djelovanja u operacijama organizi­
etapama ili na p o j e d i n i m p r a v c i m a težište može bili na dje­
ra se s osloncem na aktivnost svih snaga općenarodne obra­
lovanjima n a p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju koji j e
ne i društvene samozaštite na o d r e đ e n o m prostoru.
uključen u zonu napada.
Komandiranje snagama k o j e i z v o d e operaciju zasniva se
N a p a d n a operacija na f r o n t i izvodi se u početnom pe­
na općim načelima -rukovođenja i komandiranja u oružanim
r i o d u i u t o k u rata, u p r i g r a n i č n o m dijelu ili u dubini rati­
snagama i prilagođava se k o n k r e t n i m uvjetima u k o j i m a se
šta. Najčešće se p r i p r e m a u toku izvođenja obrane. Osnov­
operacija priprema i izvodi. Jedna komanda odnosno štab
ne snage predviđene za i z v o đ e n j e operacije mogu biti u ne­
rukovodi svim snagama o d r e đ e n i m za izvođenje operacije,
p o s r e d n o m dodiru s n e p r i j a t e l j e m ili izvan neposrednoga
bez obzira na njihovu organizacijsku pripadnost.
b o r b e n o g dodira.
U općenarodnom o b r a m b e n o m ratu operacije se i z v o d e
Cilj napadne o p e r a c i j e na fronti je razbijanje ili uni­
u različitim uvjetima s o b z i r o m na prostor, v i d borbenog
štenje snaga neprijatelja na i z a b r a n o m pravcu i oslobađa­
djelovanja, p e r i o d rata i oblik oružane borbe. Na toj osnovi
nje o d r e đ e n o g p r o s t o r a k o j i j e neprijatelj privremeno z a '
izvršena je i njihova podjela i klasifikacija. Osnovne vrste
posjeo. Cilj operacije o d r e đ u j e se zavisno od uvjeta u ko­
operacija jesu: napadne, obrambene, protivzračnih desana-
j i m a se operacija i z v o d i , p r i j e svega od njezinih razmjera

268 269
 i odnosa snaga u zoni napada. Najčešće se ostvaruje po eta­
pama, izvršenjem većeg b r o j a međusobno povezanih i uskla­
đenih zadataka. Napadna operacija na fronti se planira i iz­
vodi, najčešće, u dvije do t r i etape.
Zonu napada prvenstveno određuju: cilj operacije, ja­
čina i sastav vlastitih snaga, jačina i sastav snaga neprija­
telja, stupanj i fortifikacijsko uređenje obrambene zone, bor­
bena situacija na privremeno zaposjednutom teritoriju i ka­
rakteristike zemljišta. Zavisno od značenja operacije, zona
napada obuhvaća jedan strategijski i l i operativni pravac k o j i
vodi do krajnjih objekata na dubinu općeg zadatka, odno­
sno dio prostora k o j i drže vlastite snage i na k o j e m se iz­
vodi p r i p r e m a operacije i dio prostora na privremeno zapo­
sjednutom teritoriju.
T e m p o napada i trajanje operacije zavise od strategij­
ske i operativne situacije, posebno od odnosa snaga u cije­
losti i u pojedinim elementima, oblika manevra i stanja i
općih mogućnosti snaga na p r i v r e m e n o zaposjednutom teri­
toriju. K a d a na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju djelu­
ju naše j a č e snage, koje su u stanju da spriječe upotrebu re­
zervi neprijatelja na fronti ili zauzmu i održe određeni pro­
stor i značajne objekte, t e m p o napada je veći, a trajanje
operacije kraće.
Snage k o j e se angažiraju za napad na fronti grupiraju
se po pravcima i ešeloniraju po dubini, a snage k o j e djeluju
na privremeno zaposjednutom teritoriju, grupiraju se u za­
hvatu određenih pravaca ili objekata. Grupiranje snaga na
fronti vrši se, najčešće, d o v o đ e n j e m snaga iz dubine i pre­
grupiranjem snaga koje su u neposrednom b o r b e n o m do­
diru s neprijateljem. Snage na p r i v r e m e n o zaposjednutom te­
ritoriju grupiraju se u skladu s o p ć o m namjenom, moguć­
nostima a zadacima u konkretnoj borbenoj situaciji. Težište
se izražava angažiranjem glavnih snaga i usredotočenjem va­
trene podrške na o n o m pravcu i dijelu zone gdje se rješava
ishod operacije i usmjeravanjem aktivnosti drugih snaga op­
ćenarodne obrane i društvene samozaštite u zoni napada.
Svrsishodnim m a n e v r o m u napadnoj operaciji mogu se
eliminirati ili umanjiti prednosti neprijatelja u nekim ele­
mentima odnosa snaga, ostvariti potrebna nadmoćnost na
izabranom pravcu i izbjeći ili umanjiti učinak vatrenih, nu-
270
klearnih i kemijskih udara. Istovremena djelovanja naših
snaga na fronti i privremeno zaposjednutom teritoriju omo­
gućavaju sadržajan, raznovrstan i efikasan manevar. Mane­
v a r u napadnoj operaciji na fronti je kombinacija obilaska,
obuhvata, udara iz pozadine i fronta]nog proboja, pri čemu
jedan o d njih prevladava.
Operativni borbeni raspored u napadnoj operaciji na
fronti, najčešće, i m a o v e elemente: snage za djelovanje na
fronti, snage za djelovanje iz pozadine neprijatelja, snage
za djelovanje unutar borbenog rasporeda neprijatelja, snage
za podršku, snage za protuoklopnu borbu, snage za protu­
zračnu obranu, snage za pozadinsko osiguranje i druge vr­
ste osiguranja, a u n e k i m operacijama i snage za izvršavanje
pomorskih i zračnih desanata.
N a p a d n a operacija na fronti izvodi se uvijek po prin­
cipu j e d n o v r e m e n o g udara po cijeloj diibinj borbenog ra­
sporeda neprijatelja. Snage k o j e napadaju s fronte b r z o pro­
diru u dubinu, rasijecaju snage neprijatelja i zauzimaju naj­
značajnije o b j e k t e i prostore u sistemu njegove obrane. Sna­
ge koje djeluju iz pozadine vezuju za sebe što j a č e snage
branioca, sprečavaju im manevar i organizirano izvođenje
obrane i na taj način osiguravaju snagama na fronta brži
p r o d o r na izabranim pravcima. Snage k o j e djeluju unutar
borbenog rasporeda neprijatelja d r ž e i zauzimaju značajnije
objekte, presijecaju komunikacije i otežavaju m a n e v a r nje­
g o v i h snaga, napadaju komandna mjesta, vatrene položaje ar-
tiljerijsko-raketnih jedinica i pozadinske ustanove neprijate­
lja i narušavaju n j e g o v sistem veza. Usklađenim djelovanjem
snaga k o j e djeluju s fronte i na p r i v r e m e n o zaposjednutom
teritoriju s d r u g i m oblicima b o r b e i općenarodnog otpora
u zoni napada, neprijatelju se onemogućavaju manevar, iz­
vlačenje i organiziranje obrane po dubini i organizirano od­
stupanje.
Napadna operacija na privremeno zaposjednutom terito­
riju i z v o d i se pošto se za to osiguraju p o t r e b n i uvjeti pret­
h o d n i m m a s o v n i m samostalnim bojevima i b o r b a m a i osta­
l i m o b l i c i m a b o r b e i općenarodnog otpora. Po cilju i razmje­
rama, napadna operacija na p r i v r e m e n o zaposjednutom te­
ritoriju i m a operativno ili strategijsko značenje. Poduzima
se u okviru operacije strategijskog značenja ili samostalno.
Osnovni nosilac napadne operacije na p r i v r e m e n o zaposjed-
271
 nutom teritoriju jesu jedinice Teritorijalne obrane ili jedi­
nice Jugoslavenske narodne armije. Zavisno od toga, opera­
ciju priprema i njome rukovodi republički, odnosno pokra­
jinski štab Teritorijalne obrane ili komanda strategijsko-opc-
rativne, odnosno operativne jedinice ili sastava Jugoslaven­
ske narodne armije.
Cilj napadne operacije na privremeno zaposjednutom te­
ritoriju zavisi od ukupnog stanja na prostoru izvođenja, po­
sebno od jačine i mogućnosti vlastitih snaga i situacije na
fronti. On je, najčešće, istovremeno uvjetovan vojnim i po­
litičkim, a ponekad i ekonomskim potrebama. Cilj napadne
operacije može biti: razbijanje i uništavanje snaga neprija­
telja na određenom operacijskom prostoru radi njegova oslo­
bađanja; onesposobljavanje komunikacija i prekid prometa
u zahvatu određenoga operativnog ili strategijskog pravca;
oslobađanje grada od posebnoga političkog, vojnog i eko­
nomskog značenja; oslobađanje privredno i demografski zna­
čajnih prostora radi osiguranja materijalnih potreba i popu­
ne jedinica oružanih snaga; razbijanje eventualno uspostav­
ljenog sistema okupacije i kvislinške vlasti; vezivanje i sla­
bljenje borbenih mogućnosti operativnih rezervi neprijatelja
namijenjenih za djelovanja na fronti, i drugo. Ako se napad­
na operacija izvodi u okviru operacije strategijskog znače­
nja na fronti, tada se njezin cilj i način izvođenja maksimal­
no usklađuju s potrebama operacije na fronti. U tom sluča­
ju, oilj može biti razbijanje snaga neprijatelja na određenom
prostoru, zauzimanje i držanje značajnih objekata, sprečava­
nje neprijatelja da izvodi manevar, dovodi rezerve i opskr­
bljuje se. Ako je napadna operacija samostalna, cilj može
biti i sprečavanje uspostavljanja okupacijskog sistema, pro­
širenje postojećih ili stvaranje novih slobodnih teritorija,
oslobađanje većega grada, prenošenje težišta djelovanja s je­
dnog na drugi dio teritorija. Cilj napadne operacije može
se realizirati jednim udarom s početnim grupiranjem snaga
ili izvršavanjem više uzastopnih zadataka u duljem vremen­
skom periodu.
Zona napada je, najčešće, veliki operacijski prostor razli­
čitog oblika. On obuhvaća prostore koje je zaposjeo neprija­
telj i Slobodne teritorije koji služe kao osnovica našim sna­
gama za pripremu i izvođenje operacije.
272
T e m p o napada i trajanje operacije prvenstveno opredje­
ljuju cilj, odnos snaga i borbena, politička i ekonomska si­
tuacija na prostoru izvođenja. U v i j e k treba težiti ostvarenju
planiranog cilja u što kraće v r i j e m e i prenošenju djelovanja
na drugi prostor.
Snage se grupiraju po pravcima i o b j e k t i m a napada, u
skladu s p r e d v i đ e n o m i d e j o m manevra. Grupiranjem treba
osigurati d o v o l j n o j a k e snage za sprečavanje intervencija ko­
je neprijatelj poduzima p r e m a napadnutim objektima. Gru­
piranju snaga i njihovu usmjeravanju k o b j e k t i m a ili prav­
c i m a napada, najčešće, p r e t h o d i postupno odvajanje tih sna­
ga od objekata na k o j i m a su do tada b i l e angažirane i nji­
h o v p o k r e t k o b j e k t i m a predstojećeg napada. Snage se mo­
raju d o v o d i t i i razvijati uz maksimalnu tajnost i zaštitu, ka­
ko bi se osiguralo njihovo p r a v o v r e m e n o grupiranje za na­
p a d i p o s t i g l o iznenađenje.
U napadnoj operaciji na p r i v r e m e n o zaposjednutom te­
r i t o r i j u postoje p o v o l j n i uvjeti za istovremenu primjenu raz­
ličitih oblika m a n e v r a — udari sa kružne osnovice, udari iz
pozadine, obuhvati i obilasci, te za primjenu različitih tak­
tičkih postupaka. Operativni b o r b e n i raspored za izvođenje
operacije, najčešće, ima snage za napad, snage za osigura­
nje, snage za ubacivanje, snage za podršku i r e z e r v e , a po
p o t r e b i i snage za obranu.
Napadna operacija na p r i v r e m e n o zaposjednutom terito­
riju izvodi se usklađenim i, po mogućnosti, j e d n o v r e m e n i m
udarima po planiranim o b j e k t i m a , uz m a k s i m a l n o aktivira­
nje snaga u g r a d o v i m a i d r u g i m naseljenim mjestima u
zoni operacije i šire. I z v o d e se iznenadna, brza i smjela bor­
bena djelovanja i brzi manevri — da bi se što p r i j e oslobo­
d i l e snage za djelovanje na d r u g i m prostorima p r i v r e m e n o
zaposjednutog teritorija.
Obrambena operacija
Obrambena operacija je najviši o b l i k organiziranja i iz­
vođenja obrane, u k o j e m se po j e d i n s t v e n o m planu, na odre­
đ e n o m prostoru i za o d r e đ e n o vrijeme, usklađuju o b r a m b e n i
i napadni b o j e v i i b o r b e i različite taktičke borbene radnje
i druge aktivnosti snaga kopnene vojske, Teritorijalne obra-
18
273
 ne, ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, a na jadran­
skom p o m o r s k o m vojištu i ratne mornarice, kako bi se iz­
vršio jedinstveni zadatak i ostvario predviđeni cilj obrane.
Zavisno od cilja, jačine angažiranih snaga, veličine pro­
stora, mjesta izvođenja i situacije, obrambene operacije mo­
gu imati i operativno ili strategijsko značenje. I z v o d e ih stra-
tegijsko-operativne jedinice, operativne j e d i n i c e i sastavi i
strategijske grupacije oružanih snaga.
Obrambena operacija na fronti i z v o d i se kada postoji,
manje ili više, kontinuirana fronta. U njoj se objedinjuju
i usmjeravaju borbena djelovanja na fronti i na o n i m dije­
lovima privremeno zaposjednutog teritorija i dijelu vlastite
pozadine koji su u zoni obrane. Težište je na djelovanjima
na fronti, a u p o j e d i n i m etapama i na p o j e d i n i m pravcima
može biti na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju ili u vla­
stitoj pozadini — u borbi p r o t i v zračnih desanata.
Obrambena operacija na 'fronti izvodi se u p o č e t n o m
periodu i u toku rata, u prigraničnom pojasu i u dubini ra­
tišta. Uspješnim izvođenjem o b r a m b e n i h operacija u počet­
nom periodu rata osiguravaju se bitni uvjeti za planski i
organiziran prelazak društva na r a t n o stanje i za kasnije
uspješno vođenje oružane borbe. Obrambena operacija na
fronti p r i p r e m a se prije početka agresije i l i u toku oru­
žane borbe. Glavne snage predviđene za njezino izvođenje
mogu biti u neposrednom b o r b e n o m dodiru s neprijateljem
ili izvan neposrednoga borbenog dodira.
Cilj obrambene operacije na fronti jest obrana odre­
đenog prostora, nanošenje što većih gubitaka neprijatelju
i stvaranje uvjeta za prelazak u napad ili dalje izvođenje ob­
rane. Cilj obrambene operacije određuje se zavisno od uvje­
ta i situacije u k o j i m a se izvodi, a prije svega od odnosa
snaga. Od cilja operacije uvijek zavisi način njezina izvođe­
nja. Cilj operacije se ostvaruje po etapama, izvođenjem ve­
ćeg b r o j a međusobno povezanih j e d n o v r e m e n i h i uzastop­
nih zadataka. Obrambena operacija na fronti planira se i
izvodi, najčešće u dvije do tri etape.
Zona obrane, zavisno od razmjera i značenja operacije,
obuhvaća: jedan strategijski Mi operativni pravac, prostore
pogodne za upotrebu zračnih desanata oprativnog značenja,
gradove i druga naseljena mjesta i e l e m e n t e infrastrukture.
274
K a o jedinstveni operacijski prostor, zona obrane m o ž e imati
više posebnih operativno-geografskih, odnosno taktičko-geo-
grafskih cjelina — poj asova po cijeloj širini i dubini ili u
zahvatu pojedinih pravaca. Pojasovi se uređuju za obranu
i posjedaju početnim grupiranjem snaga i l i naknadno, u
toku operacije. Zavisno od uvjeta u kojima se operacija
priprema, u zoni obrane se p r e t h o d n o i z v o d e inžinjerijski
radovi.
Snage u obrambenoj operaciji na fronti grupiraju se po
pravcima, a u okviru pravaca — po dubini, posjedanjem po­
ložaja, rajona, gradova i mogućih desantnih prostora i dru­
gih objekata, s jasno izraženim težištem protuoklopne i pro­
tudesantne b o r b e i protuzračne obrane. Operativni borbeni
raspored najčešće ima snage; za djelovanje na fronti; za dje­
lovanje iz neprijateljeve pozadine; za djelovanje unutar bor­
benog rasporeda neprijatelja; za obranu gradova; za podr­
šku; za protuoklopnu borbu; za protuzračnu obranu i za pro-
tudesantnu borbu.
U obrambenoj operaciji na fronti borbena djelovanja se
i z v o d e j e d n o v r e m e n o na čitavoj dubini rasporeda neprijate­
lja, kombiniranjem o b r a m b e n i h i napadnih djelovanja, uz
primjenu svrsishodnih manevara na fronti i dubini i različi­
tih borbenih postupaka. Na fronti se, pretežno, i z v o d e ob­
rambena, a u pozadini neprijatelja i u vlastitoj pozadini na­
padna borbena djelovanja. K a d a se osiguraju nužni uvjeti,
u o b r a m b e n o j operaciji se i z v o d e protuudari, u kojima, po­
r e d snaga na fronti, uvijek sudjeluju snage k o j e se nalaze na
b o k o v i m a u dubini rasporeda neprijatelja.
Obrambena operacija na privremeno zaposjednutom te­
ritoriju i z v o d i se kada na njezinoj operativnoj ili strategij­
skoj dubini postoje kompaktni slobodni teritoriji, i to samo
a k o na drugi način nije moguće osujetiti namjere neprijate­
lja i izvršiti određeni zadatak.
Obrambenu operaciju na p r i v r e m e n o zaposjednutom te­
ritoriju, zavisno od situacije, p r i p r e m a i n j o m e r u k o v o d i
republički ili pokrajinski štab Teritorijalne obrane ili od­
govarajuća komanda j e d i n i c e ili sastava Jugoslavenske narod­
ne a r m i j e ili komanda p r i v r e m e n o g a operativnog sastava.
Osnovni su nosilac djelovanja snage Teritorijalne obrane i l i
Jugoslavenske narodne armije, uz sudjelovanje svih drugih
18' 275
 snaga općenarodne obrane i društvene samozaštite na pro­
storu gdje se priprema i izvodi operacija.
Obrambena operacija na p r i v r e m e n o zaposjednutom te­
ritoriju najčešće ima operativno, a izuzetno i strategijsko
značenje. I z v o d i se samostalno ili u sklopu strategijske ope­
racije na fronti. Cilj operacije j e , najčešće, da se za određeno
vrijeme spriječi p r o d o r neprijatelja na slobodni teritorij i
osiguraju uvjeti za p r a v o v r e m e n o sklanjanje i zaštitu stanov­
ništva, bolnica, proizvodnih kapaciteta i skladišta; spriječi
dovođenje i razvoj jačih snaga neprijatelja iz dubine radi
njihova angažiranja na fronti ili poduzimanja ofenzivnih dje­
lovanja na slobodni t e r i t o r i j : spriječi izvlačenje jedinica ne­
prijatelja s fronte. Cilj operacije se ostvaruje izvršavanjem
većeg broja različitih, j e d n o v r e m e n i h i uzastopnih zadataka
na pravcima nastupanja neprijatelja i u dubini njegova ra­
sporeda.
Operacijska zona u o b r a m b e n o j operaciji na p r i v r e m e n o
zaposjednutom teritoriju uvjetovana j e k o n k r e t n o m operativ­
n o m i strategijskom situacijom, ciljem, o d n o s o m p r e m a fron­
ti, stanjem na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju i veliči­
n o m i položajem slobodnog (teritorija koji se brani.
Snage u zoni operacije grupiraju se na pravcima i naj­
važnijim prostorima i objektima g d j e se očekuje upotreba
zračnih desanata. Operativni borbeni raspored u obrambe­
noj operaciji najčešće i m a o v e e l e m e n t e : snage za izvođe­
nje obrane, snage za napadna djelovanja, snage za podršku,
snage za protudesantnu borbu, snage za protuzračnu obranu,
grupe ili o d r e d e za zaprečavanje.
Obrambena operacija na p r i v r e m e n o zaposjednutom te­
ritoriju izvodi se k o m b i n a c i j o m u p o r n e o b r a n e pojedinih
položaja i objekata i napadnih djelovanja na b o k o v e i po­
zadinu neprijatelja, uz masovno zaprečavanje i primjenu raz­
nih oblika borbe i općenarodnog o t p o r a u zoni obrane i šire.
Uvijek treba težiti da se što prije preuizme inicijativa i iz
obrane prijeđe u napad.
Operacija protiv zračnog desanta
Operacija p r o t i v operativnog ili strategijskog zračnog de­
santa najviši je oblik organiziranja i izvođenja protudesant­
ne borbe, u k o j e m se na desantnom prostoru i prilaznim
276
pravcima, po j e d i n s t v e n o m plnu, objedinjavaju i usmjera­
vaju djelovanja o d r e đ e n i h snaga kopnene vojske, Teritorijal­
ne obrane i r a t n o g zrakoplovstva i protuzračne obrane. U
operaciji p r o t i v zračnih desanata kombiniraju se napadna i
obrambena djelovanja. Pri t o m e j e napad osnovni v i d bor­
benih djelovanja i uvjet uspješnog izvođenja operacije pro­
tiv zračnog desanta.
Operacija p r o t i v zračnog desanta se, najčešće, organi­
zira i izvodi u o k v i r u o b r a m b e n e operacije strategijskog zna­
čenja, radi obrane značajnih desantnih prostora i većih aero­
droma, i u t o m slučaju i m a operativno značenje. A k o se
organizira i i z v o d i na v e ć o j dubini radi zaštite značajnijih
objekata i dijelova teritorija, m o ž e imati i strategijsko zna­
čenje. U o d r e đ e n o j vojnostrategijskoj situaciji na ratištu se
m o ž e organizirati i i z v o d i t i i na p r i v r e m e n o zaposjednutom
teritoriju.
Cilj operacije je uništenje ili razbijanje zračnog desan­
ta i sprečavanje njegova spajanja sa snagama neprijatelja ko­
je djeluju na fronti. Ostvaruje se djelovanjem r a t n o g zrako­
plovstva i protuzračne obrane u periodu pripreme, prevože-
nja i spuštanja zračnog desanta i djelovanjem jedinica kop­
nene vojske, Teritorijalne o b r a n e i svih drugih snaga Opće­
narodne obrane i društvene samozaštite na desantnom pro­
storu i p r i l a z n i m pravcima.
Zonu operacije čine više desantnih rajona, veći aero­
d r o m ili a e r o d r o m s k i čvor, položaji i objekti na k o j i m a su
raspoređene snage za izvođenje operacije. Zona operacije
se uređuje i p r i p r e m a za borbena djelovanja u sklopu ukup­
nih o b r a m b e n i h p r i p r e m a prije agresije ili u toku oružane
borbe.
Za izvođenje o p e r a c i j e p r o t i v zračnog desanta na desant­
n o m prostoru i prilaznim pravcima angažiraju se jedinice
Jugoslavenske narodne armije i Teritorijalne obrane. N j i h o ­
va djelovanja ujedinjava komanda jedinice Jugoslavenske na­
rodne a r m i j e ili štab Teritorijalne obrane strategijsko-opera-
tivne i operativne razine, ili jedinstvena komanda snaga za
borbu p r o t i v zračnih desanata. U sastav tih snaga ulaze i
zrakoplovne baze i o d r e d i za obranu aerodroma.
K o p n e n e snage predviđene za izvođenje operacije ra­
spoređuju se na desantnom prostoru ili u n j e g o v o j neposred-
277
 noj blizini, uvijek s p r o r a č u n o m da u toku spuštanja i sre­
đivanja zračnog desanta ispolje najjači udar i postignu od­
lučujući rezultat. Pri rasporedu jedinica oružanih snaga mo­
raju se imati u v i d u potrebe, mogućnosti i način angažiranja
drugih snaga općenarodne obrane i društvene samozaštite ko­
je se nalaze na desantnom prostoru ili u neposrednoj blizini.
Sve snage koje se angažiraju u operaciji p r o t i v zračnog
desanta potčinjavaju se j e d n o j komandi — štabu za sve vri­
j e m e trajanja operacije. Operativni borbeni raspored, načel­
no, ima o v e elemente: snage za napad, snage za obranu, sna­
ge za vatrenu podršku, snage za protuzračnu obranu, snage
za protuoklopnu borbu, rezervu i snage za osiguranje terito­
rija. U o v o j operaciji uvijek se angažira r a t n o zrakoplovstvo
i protuzračna obrana, s maksimalno m o g u ć i m naprezanjem,
posebno u fazi prevoženja i spuštanja desanta.
Borbena djelovanja u operaciji p r o t i v zračnog desanta
otpočinju, najčešće, djelovanjem lovačke i lovačko-bombar-
derske avijacije u fazi njegova prikupljanja. Najintenzivnija
borbena djelovanja avijacije i artiljerijsko-raketnih jedinica
protuzračne obrane su u fazi prevoženja i spuštanja desan­
ta. U fazi spuštanja, sređivanja i djelovanja zračnog desan­
ta, osnovni nosilac protudesanitne b o r b e su oklopnomehanizi­
rane jedinice, uz maksimalnu artiljerijsku podršku. Snage
predviđene za napad treba što p r i j e uvesti u borbu kako bi
se spriječilo sređivanje desanta i spajanje njegovih dijelova,
angažiranje sredstava p o d r š k e i širenje desantne osnovice.
Djelovanja p r o t i v zračnog desanta moraju biti energična,
smjela i neprekidna, uz primjenu različitih oblika manevra
i različitih borbenih postupaka. Na taj se način desantne
snage p r a v o v r e m e n o razdvajaju na manje dijelove, spreča­
va se zauzimanje značajnih objekata — aerodroma, gradova
i drugih naseljenih mjesta i p r o m e t n i h čvorova, i stvaraju
uvjeti za uspješno uništenje i l i razbijanje desanta prije nje­
gova spajanja sa snagama k o j e djeluju na fronti.
Operacija protiv pomorsko-zračnog desanta
Operacija protiv pomorsko-zračnog desanta najviši je ob­
lik organiziranja i izvođenja protudesantne borbe na jadran­
skomu p o m o r s k o m vojištu, u k o j e m se po jedinstvenom
278
planu, na o d r e đ e n o m dijelu vojišta i u o d r e đ e n o m vremenu,
ujedinjavaju i usmjeravaju djelovanja snaga ratne morna­
rice, kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva i protuzračne ob­
rane i Teritorijalne obrane na moru, otocima, obali i u zra­
č n o m prostoru radi razbijanja d uništenja desantnih snaga
neprijatelja. U t e ž i m uvjetima, kada je nadmoćnost neprija­
telja izrazita, cilj operacije m o ž e biti sprečavanje dovođenja
svježih snaga i širenja i učvršćenja desantne osnovice radi
stvaranja što povoljnijih uvjeta za daljnje vođenje obrane po
dubini vojišta i izvođenje protuudara.
Oilj se operacije postiže nanošenjem što većih gubita­
ka živoj sili i ratnoj tehnici neprijatelja po cijeloj dubini
operacijske zone — na o t v o r e n o m moru, obalnom području
i u rajonima iskrcavanja — uzastopnim i zajedničkim uda­
r i m a pomorskih, zrakoplovnih, obalskih i kopnenih snaga.
P o t p u n o slamanje operativnoga pomorsko-zračnog desanta
ostvaruje se odlučnim u d a r o m snaga u širem rajonu desan­
tiranja.
N o s i l a c djelovanja p r o t i v pomorsko-zračnog desanta je­
su snage ratne mornarice i obalske obrane u sadejstvu s je­
dinicama ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, kopne­
ne v o j s k e i Teritorijalne obrane. Operativni borbeni raspo­
red, načelno, i m a : snage za djelovanja na o t v o r e n o m m o r u ,
na o t o c i m a i obali; snage za djelovanja na desantnoj osnovi­
ci i obranu mogućih nastupnih pravaca po dubini; zrakoplov­
ne snage za podršku i protuzračnu obranu, i rezervu. Zavi­
sno od situacije, m o g u se formirati i snage za djelovanje
po rajonima prikupljanja i ukrcavanja pomorsko-zračnih de­
sanata.
Uspjeh o p e r a c i j e bitno zavisi o d : p r a v o v r e m e n o g gru­
piranja snaga; uređenja akvatorija i teritorija; stupnja pre­
vlasti na m o r u i u zraku u zoni operacije; p r a v o v r e m e n o g
otkrivanja desantnih snaga neprijatelja i njihove identifika­
cije i praćenja za v r i j e m e prevoženja m o r e m i z r a k o m ; ot­
pornosti snaga protudesantne o b r a n e na djelovanja iz zraka
u p r i p r e m i i izvođenju operacije; koordinacije djelovanja i
ostvarenja sadejstva, posebno u fazi b o r b e p r o t i v desantnih
snaga na p r i l a z i m a rajonu iskrcavanja i za v r i j e m e iskrca­
vanja; stupnja upornosti obrane pojedinih otoka i objekata
na obali; mogućnosti manevra i grupiranja snaga protude-
279
 sanitne obrane za izvođenje usredotočenih i ešeloniranih na­
pada, protunapada na m o r u i u borbi za mostobran.
A k o uvjeti omogućavaju, uvijek treba nastojati da se
glavni udar .po desantnim snagama nanese j o š na moru,
j e r su one u toj fazi, zbog visoke koncentracije na desantnim
brodovima, najosjetljivije.
Operacija p r o t i v pomorsko-zračnog desanta i m a opera­
tivno značenje, a izvodi se samostalno i l i u okviru operacije
strategijskog značenja. Priprema je i n j o m e rukovodi ko­
manda ratne mornarice i obalske obrane, ili komanda vojno-
p o m o r s k o g sektora i l i posebno formirana komanda.
Pomorskodesantna operacija
Pomorskodesantna operacija najviši je o b l i k organizira­
nja i izvođenja vlastitoga p o m o r s k o g desanta na jadransko­
mu p o m o r s k o m vojištu. U n j o j se usklađenim, jedinstveno
planiranim i usmjerenim b o j e v i m a i borbama prevoze de-
santne snage m o r e m i z r a k o m s polazne desantne osnovice
i iskrcavaju p o d b o r b o m na p r i v r e m e n o zaposjednute otoke
i dijelove obale na kojima ostvaruju cilj operacije. Pomorsko-
desantnom operacijom oslobađaju se grupe p r i v r e m e n o za­
posjednutih o t o k a i dijelovi obale, i z v o d i obuhvat ili okru­
ženje snaga agresora na njima i razbijaju i uništavaju nje­
gove veće grupacije. Ona se, načelno, izvodi u okviru napadne
operacije strategijskog značenja, a u p o v o l j n i m uvjetima i
pri povoljnom odnosu snaga i u okviru obrambene operaci­
je strategijskog značenja.
U pomorskodesantnoj operaciji sudjeluju snage ratne
mornarice, kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva i protuzra­
čne obrane, Teritorijalne obrane i druge snage općenarod­
ne obrane i društvene samozaštite u zoni operacije. Desantne
snage čine jedinice mornaričke pješadije i kopnene vojske
koje, u sadejstvu sa snagama ratne mornarice, ratnog zra­
koplovstva i protuzračne obrane i snagama na privremeno
zaposjednutom teritoriju, ostvaruju glavni cilj operacije bor­
bom na mostobranu i đesantnoj osnovici. N o s i l a c djelovanja
u fazi ukrcavanja, prevoženja m o r e m i z r a k o m i iskrcava­
nja desantnih snaga jesu snage ratne mornarice, u sadejstvu
280
s ratnim z r a k o p l o v s t v o m i protuzračnom obranom i Teritori­
j a l n o m obranom. Snage k o j e djeluju na p r i v r e m e n o zaposjed­
nutim o t o c i m a i o b a l i neposredno sadejstvuju sa snagama
k o j e i z v o d e operaciju i osiguravaju povoljne uvjete za iskr­
cavanje i uvođenje u borbu desantnih snaga na mostobranu.
Uspjeh pomorskodesantne operacije bitno zavisi o d : os­
tvarenja i održavanja prevlasti na m o r u i u zraku u zoni iz­
vođenja marša desantnih snaga m o r e m i iskrcavanja; ostvat-
ranja p o t r e b n e nadmoćnosti nad protudesantniom o b r a n o m
neprijatelja; fortifikacijskog uređenja njegovih objekata na
mjestima iskrcavanja; prostorne, vremenske i operativne po­
godnosti i mogućnosti iskrcavanja desantnih snaga u skladu
s o s n o v n o m zamisli njihove upotrebe u borbi za mostobran
i desantnu osnovicu; stanja i borbenih mogućnosti snaga
na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju i stupnja usklađeno­
sti njihovih djelovanja s dejstvima desantnih snaga; pozna­
vanja zone izvođenja desanta, posebno akvatorija i teritori­
ja na mjestima iskrcavanja desantnih snaga; poznavanja hi-
dirometeorbloške situacije u zoni izvršenja marša m o r e m i
iskrcavanja.
Pomorskodesantna operacija izvodi se samostalno ili u
sklopu operacije strategijskog značenja. P r i p r e m a je i n j o m e
rukovodi komanda ratne m o r n a r i c e i obalske obrane i l i po­
sebno formirana komanda.
Pomorske operacije
P o m o r s k a je operacija najviši oblik organiziranja i iz­
vođenja napadnih ali obrambenih djelovanja na moru, u ko­
j e m se po j e d i n s t v e n o m planu ujedinjavaju djelovanja sna­
ga ratne m o r n a r i c e i djelovanja ratnog zrakoplovstva i pro­
tuzračne obrane, mornaričkih i drugih snaga Teritorijalne
obrane i k o p n e n e vojske radi nanošenja gubitaka p o m o r s k i m
snagama i p o m o r s k o m p r o m e t u neprijatelja, odnosno obrane
vlastitoga p o m o r s k o g p r o m e t a i važnih prevoženja m o r e m .
Osnovne vrste p o m o r s k i h operacija jesu: operacija za
obranu vlastitoga p o m o r s k o g prometa i l i važnih trupnih pre­
voženja m o r e m , operacija protiv p o m o r s k o g p r o m e t a nepri­
jatelja, operacija p r o t i v p o m o r s k i h snaga neprijatelja i ope­
racija za osiguranje opsežnijeg miniranja mara.
281
 Pomorske operacije odlikuje: visok intenzitet djelovanja
angažiranih snaga; kratkotrajnost p o j e d i n i h djelovanja i ope­
racije u cijelosti; brzina promjene borbene situacije; izvo­
đenje više istovremenih ili uzastopnih borbi i bojeva razno­
rodnih sastava p o m o r s k i h snaga; brzo trošenje snaga i visok
stupanj gubitaka; velika zavisnost djelovanja od protuzračne
obrane i obavještajnoga, protuelektronskog i mornaričkoteh-
mičkog osiguranja; postojanje većeg broja p r i v r e m e n i h ko­
mandi i sastava i česte promjene organizacije snaga, ruko­
vođenja, komandiranja i sadejstva.
Uspjeh p o m o r s k e operacije bitno zavisi o d : stupnja pre­
vlasti na m o r u i u zraku u zoni djelovanja; efikasnosti oba­
vještajnog osiguranja, prvenstveno otkrivanja, praćenja i
identifikacije p o m o r s k i h snaga i sastava neprijatelja; umje­
šnog grupiranja, združivanja i operativnoga borbenog ra­
sporeda pomorskih snaga i snaga obalske obrane; usaglaše-
nosti djelovanja udarnih i obalskih pomorskih snaga, obal­
skih artiljerijsko-raketnih jedinica, sistema obalske službe
osmatranja i javljanja i sistema zračnog osmatranja, javlja­
nja i navođenja avijacije; efikasnosti sistema rukovođenja i
komandiranja; žilavosti borbenih sredstava na elektronska
djelovanja; mogućnosti b r z e i neprekidne popune borbenim
sredstvima i g o r i v o m , prvenstveno udarnih pomorskih snaga
i avijacije; stupnja uređenosti operacijske osnovice i njezi­
na položaja u odnosu na rajone izvođenja borbenih dje­
lovanja.
Pomorska se operacija i z v o d i samostalno ili u okviru ope­
racije strategijskog značenja. P r i p r e m a je i n j o m e ruko­
vodi komanda ratne mornarice i obalske obrane ili posebno
formirana komanda.
Zrakoplovna operacija
Zrakoplovna operacija je najviši o b l i k p r i p r e m e i izvo­
đenja napadnih djelovanja snaga ratnog zrakoplovstva i pro­
tuzračne obrane, koja se i z v o d e na o d r e đ e n o m prostoru i za
određeno vrijeme radi izvršavanja zadataka operativnog zna­
čenja. Najčešće se i z v o d i u okviru napadne ili obrambene
operacije strategijskog značenja, a m o ž e biti i samostalna.
Planira se i realizira u tijesnom sadejstvu sa snagama kop-
282
nene vojske, Teritorijalne obrane i ratne mornarice. Zrako­
p l o v n a operaoija se izvodi po odluci V r h o v n e komande oru­
žanih snaga. N e p o s r e d n u p r i p r e m u i planiranje, te komandi­
ranje svim snagama k o j e sudjeluju u njoj, obavlja komanda
ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane.
Cilj zrakoplovne operacije jeste nanošenje gubitaka zrako­
p l o v n i m snagama neprijatelja radi stvaranja određenog stup­
nja prevlasti u z r a č n o m p r o s t o r u na vojištu i l i dijelu rati­
šta, odnosno nanošenja što većih gubitaka kopnenim ili po­
m o r s k i m snagama neprijatelja radi sprečavanja njihova po­
kreta, razvoja i uvođenja u borbu.
Osnovni objekti djelovanja jesu: zrakoplovne snage ne­
prijatelja, aerodromi, sistem zračnog osmatranja i javljanja,
nuklearna, kemijska i biološka borbena sredstva, oklopnome-
hanizdrane jedinice u rajonima prikupljanja i u pokretu, ar-
tiljerijsko-raketne jedinice, objekti na komunikacijama, stra­
tegijske i operativne rezerve, komandna mjesta viših koman­
di, skladišta ubojnog i p o g o n s k o g materijala, izvori za po­
punu i opskrbu oružanih snaga. I z b o r objekata za djelova­
nje m o r a biti usaglašen s c i l j e m operacije i situacijom na
fronti.
R a d i osiguranja djelovanja avijacije, posebno za neutra­
liziranje sistema protuzračne obrane, u operaciji se angaži­
raju i određene snage kopnene vojske i Teritorijalne obra­
ne, a na p r i m o r s k o m krilu i ratne mornarice.
Zrakoplovna operacija se izvodi uzastopnim udarima avi­
j a c i j e po planiranim objektima, j e d n o v r e m e n o ili u kraćim
intervalima. P r i t o m se primjenjuje odgovarajući manevar,
koji treba da umanji učinak djelovanja protuzračne obrane
i avijacije neprijatelja u toku napada i u povratku s izvršenja
zadatka.
Operacija snaga protuzračne obrane
Operacija snaga protuzračne obrane najvišu je oblik
organiziranja i izvođenja protuzračne obrane oružanih snaga
i objekata na teritoriju od djelovanja neprijatelja iz zračnog
prostora. P r i p r e m a se i izvodi radi zaštite mobilizacije oru­
žanih snaga, njihova razvoja i planske i organizirane upotre­
be u oružanoj borbi, odnosno radi zaštite proizvodnje, pro-
283
 meta i drugih aktivnosti na o d r e đ e n o m prostoru od masov­
nih i intenzivnih djelovanja avijacije neprijatelja.
Cilj operacije snaga protuzračne obrane jeste nanoše­
nje što većih gubitaka z r a k o p l o v n i m snagama neprijatelja i
maksimalno moguća obrana i zaštita dijelova oružanih sna­
ga i značajnih objekata. Najčešće se p r i p r e m a i izvodi u po­
četnom p e r i o d u rata ujedinjenim snagama ratnog zrakoplov­
stva i protuzračne obrane, trupne protuzračne obrane u kop­
nenoj vojsci, Teritorijalne obrane i ratne mornarice, te sna­
gama protuzračne obrane i drugim strukturama obrambe­
nog sistema. Odluku za izvođenje operacije donosi V r h o v n a
komanda oružanih snaga, a p r i p r e m a je, organizira i n j o m e
rukovodi komanda ratnog zrakoplovstva i protuzračne obra­
ne. U izvođenju operacije snaga protuzračne obrane angaži­
raju se i d i j e l o v i oružanih snaga na p r i v r e m e n o zaposjednu­
t o m teritoriju.
Operacija snaga protuzračne obrane m o ž e se i z v o d M jed-
novremeno u neposrednoj povezanosti s ostalim operacijama
na ratištu ili njegovu dijelu. N a č e l n o , ona ima operativno
značenje iako, u određenoj situaciji, ostvareni efekti mogu
imati i strategijsko značenje. Trajanje operacije snaga pro­
tuzračne obrane zavisi, prije svega, od cilja k o j i se želi po­
stići, odnosno vremena za koje treba obraniti određeni pro­
stor ili objekat.
Diverzantska operacija
Diverzantska operacija je najviši oblik organiziranja i
izvođenja diverzantskih borbenih djelovanja, k o j i m se po
jedinstvenom planu, na o d r e đ e n o m prostoru i za određeno
vrijeme ujedinjuju i usmjeravaju diverzantska, napadna i
obrambena djelovanja radi uništenja, oštećenja ili onesposo-
bljavanja komunikacija, energetskih izvora, sistema koman­
diranja i objekata infrastrukture kojima se neprijatelj ko­
risti. Osnovni ciljevi operacije jesu: paraliziranje prometa i
slabljenje borbene sposobnosti snaga neprijatelja; narušava­
nje sistema komandiranja i sistema j a v n o g informiranja;
sprečavanje neprijatelja da organizira okupacijski sistem i
kontrolira zaposjednuti teritorij, crpi s njega energiju i ma­
terijalna dobra i organizira proizvodnju.
284
Diverzantska operacija se izvodi u okviru napadne ili
obrambene operacije strategijskog značenja ili samostalno.
I z v o d e je snage Teritorijalne obrane i Jugoslavenske narod­
ne armije, uvijek uz angažiranje posebno pripremljenih i
obučenih diverzantskih jedinica i grupa i sudjelovanje snaga
općenarodne obrane i društvene samozaštite.
Uz diverzije, kao osnovni sadržaj i način djelovanja u
diverzantskim operacijama, izvode se napad, obrana, demon­
strativna djelovanja i sabotaže. Zona operacije je d i o privre­
m e n o zaposjednutog teritorija ili veliki grad, a objekti dje­
lovanja su: komunikacije i o b j e k t i na njima, a e r o d r o m i , luke,
poštansko-telefonsko-telegrafski sistem, objekti za komandi­
ranje i veze, energetski izvori, vodoprivredni i drugi objekti
i sistemi.
Snage k o j e sudjeluju u o p e r a c i j i načelno se dijele na sna­
ge za diverzantska djelovanja, snage za napadna djelovanja,
snage za obrambena djelovanja, snage za osiguranje, snage
za prihvat, snage za demonstrativna djelovanja i rezerve.
Da bi se ostvarili planirani ciljevi, nužno je osigurati iz­
nenađenje u p o g l e d u mjesta, vremena i načina izvršenja di­
verzija, d o v o l j n o j a k e i o p r e m l j e n e snage k o j e i z v o d e diver­
zantska djelovanja i njihov p r a v o v r e m e n i organiziran pri­
hvat poslije izvršenja zadatka. Tajnost i temeljitost pripre­
ma, p r e c i z n o planiranje i organizacija svih predviđenih aktiv­
nosti bitni su preduvjeti za uspješnu diverzantsku operaciju.
Diverzantsku operaciju priprema i n j o m e rukovodi štab
odnosno komanda operativne ili strategijsko-operativne razi­
ne. U pripremanju o p e r a c i j e sudjeluju odgovarajuća rukovod­
stva drugih snaga općenarodne obrane i društvene samo­
zaštite.
Boj
B o j je oblik borbenih djelovanja u k o j e m se na određe­
n o m p r o s t o r u i za o d r e đ e n o vrijeme, po jedinstvenom pla­
nu, ujedinjuju i usmjeravaju borbe, borbene taktičke radnje
i druga djelovanja taktičkih jedinica Jugoslavenske narodne
armije i Teritorijalne obrane, uz sudjelovanje drugih snaga
općenarodne o b r a n e i društvene samozaštite, radi postizanja
cilja taktičkog značenja. I z v o d e ga združene taktičke jedi-
285
 nice i sastavi u okviru operacije i l i samostalno. U njemu se,
pored borbenih djelovanja jedinica oružanih snaga, usmje­
ravaju i raznovrsne aktivnosti drugih snaga općenarodne ob­
rane i društvene samozaštite.
Cilj boja se određuje zavisno od vida djelovanja, mje­
sta izvođenja, sastava i j a č i n e snaga k o j e se angažiraju. Uni­
štavanje žive sile i ratne tehnike neprijatelja, posebno njego­
v i h vatrenih sredstava, osnovni je i najvažniji zadatak u sva­
k o m boju.
B o j se i z v o d i na određenom pravcu, u z o n i ili rajonu
djelovanja. U zoni i rajonu djelovanja određuje se težište
koje se izražava grupiranjem glavnih snaga i usmjeravanjem
napora i aktivnosti drugih snaga općenarodne obrane i dru­
štvene samozaštite. B o j se izvodi j e d n o v r e m e n i m u d a r o m
po cijeloj dubini rasporeda snaga neprijatelja. Na taj način
nanose mu se veći gubici i sprečava plansko i organizirano
izvođenje borbenih djelovanja, a zadatak se izvršava brže
i uz manje vlastite gubitke.
Snage k o j e izvode b o j formiraju odgovarajući taktički
borbeni raspored, čiji o b l i k i b r o j i zadaci p o j e d i n i h ele­
menata zavise od jačine i sastava vlastitih snaga, vida djelo­
vanja, mjesta izvođenja, jačine i sastava neprijatelja i dobije-
nog zadatka.
B o j se izvodi na kopnu, m o r u i u z r a č n o m prostoru.
Na kopnu ga i z v o d e jedinice kopnene vojske i Teritorijalne
obrane, na m o r u — j e d i n i c e ratne mornarice i Teritorijalne
obrane, a u z r a č n o m prostoru — snage avijacije i artiljerij­
sko-raketnih jedinica protuzračne obrane. B o j m o ž e biti ob­
rambeni i napadni. P o r e d tih, i z v o d e se i drugi bojevi: u
okruženju, susretni, protudesantni i drugi.
Na fronti se izvode sve vrste bojeva, ali su najbrojniji
napadni i obrambeni. I z v o d e se u o k v i r u operacije i l i samo­
stalno. U o k v i r u bojeva k o j e i z v o d e združene taktičke jedi­
nice kopnene v o j s k e i Teritorijalne o b r a n e na fronti, izvode
se borbe na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju i u vla­
stitoj pozadini — p r o t i v zračnog desanta, ubačenih ili od­
sječenih, o d n o s n o okruženih jedinica neprijatelja.
Na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju napadni i ob­
rambeni b o j e v i se i z v o d e samostalno i l i u okviru operacije.
286
U p o j e d i n i m p e r i o d i m a rata, samostalni b o j e v i m o g u b i t i naj-
masovniji i glavni o b l i c i borbenih djelovanja na p o j e d i n i m
dijelovima p r i v r e m e n o zaposjednutog teritorija. B o j e v e na
privremeno zaposjednutom teritoriju karakteriziraju veća
samostalnost, mogućnost izbora različitih ciljeva i objekata
djelovanja, primjena različitih oblika manevra i borbenih
postupaka, najtješnja povezanost i usklađenost s ostalim
oblicima borbe i općenarodnog otpora. B o j e v i na p r i v r e m e n o
zaposjednutom teritoriju često se i z v o d e b e z z r a k o p l o v n e po­
drške i uz ograničenu artiljerijsko-raketnu vatrenu podršku.
U vlastitoj pozadini se najčešće i z v o d i protudesantni b o j .
A k o se izvodi u okviru o p e r a c i j e protuzračnog desanta, pla­
n o m se usmjerava i usklađuje s ostalim b o j e v i m a i borbama
po mjestu, v r e m e n u i načinu izvođenja. A k o se protudesant­
ni b o j izvodi u zoni združene taktičke jedinice, onda se
usklađuje s b o r b e n i m djelovanjima na fronti.
Protudesantni b o j karakteriziraju odlučnost, brzina, ener­
gičnost i smjelost i najtješnja suradnja s drugim snagama
općenarodne obrane i društvene samozaštite.
N a j a d r a n s k o m p o m o r s k o m vojištu b o j e v i s e i z v o d e n a
moru, o t o c i m a i kopnu. B o j e v e na m o r u i z v o d e p o m o r s k e
snage, avijacija, obalske artiIjerijsko-#-aketne j e d i n i c e , po-
morskodiverzantske j e d i n i c e i m o r n a r i č k e j e d i n i c e T e r i t o r i ­
j a l n e obrane, uz sudjelovanje drugih snaga općenarodne ob­
rane i društvene samozaštite. B o j na m o r u i m a karakter
susretnog djelovanja. Snage k o j e u njemu sudjeluju i z v o d e
manevar podilaženjem rajonu boja, i z v o d e taktički r a z v o j ,
formiraju borbeni raspored d izvode udar iz pokreta. T a j
o b l i k borbenih djelovanja karakteriziraju velika brzina ma­
nevra, nanošenje kratkotrajnih i p r e c i z n i h vatrenih udara i
nagle p r o m j e n e odnosa snaga i borbene situacije.
Za izvođenje boja na moru izdvajaju se posebne snage
za nanošenje glavnog udara i posebne snage za osiguranje i
eksploataciju njegovih rezultata. Na sastav, organizaciju i
način u p o t r e b e snaga, te na efikasnost borbenih sredstava,
veliki utjecaj ima v r i j e m e kao astronomska i h i d r o m e t e o r o -
loška pojava.
B o j e v i na otocima presudno zavise od mogućnosti mane­
vra i pothranjivanja snaga m o r e m i u uskoj su vezi s dje­
lovanjima i b o r b e n o m situacijom na m o r u .
287
 B o j e v i snaga ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane
izvode se u zračnom prostoru — u okviru različitih vrsta
operacija i l i samostalno. I z v o d e ih združene taktičke jedi­
nice i sastavi ratnog zrakoplovstva d protuzračne obrane,
samostalno ili u sadejstvu s jedinicama trupne protuzračne
obrane radi p o d r š k e kopnene vojske, ratne m o r n a r i c e i Te­
ritorijalne obrane.
Snage ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane reali­
ziraju svoje zadatke u b o j e v i m a po planu ili p o z i v u iz odre­
đenog stupnja dežurstva sa z e m l j e i l i iz zraka. Planiraju ih
i njima rukovode k o m a n d e operativne razine.
Borba
Borba je osnovni, najmasovniji i najintenzivniji oblik
borbenih djelovanja koji i z v o d e pojedinci, grupe i osnov­
ne taktičke jedinice. I z v o d i se k a o sastavni d i o boja ili ope­
racije, i l i samostalno u s v i m uvjetima oružane b o r b e na
kopnu, m o r u i u zračnom prostoru. P r e m a v i d u djelovanja,
borbe mogu biti napadne i obrambene.
B o r b o m se ostvaruje cilj taktičkog značenja. Z b i r uči­
naka više borbi na v e ć e m prostoru m o ž e imati operativno
značenje. Cilj svake borbe uvjetovan je v i d o m djelovanja,
sastavom i j a č i n o m snaga k o j e se angažiraju, p r o s t o r o m na
k o j e m se i z v o d i i očekivanim načinom djelovanja neprija­
telja.
Osnovni elementi b o r b e su p o k r e t i vatra. Iz sinkroniza­
cije vatre i pokreta, u skladu s u t j e c a j e m zemljišta i vre­
mena, proizlaze ostali elementi b o r b e — otpor, udar i teži­
šte. O t p o r o m se nanose gubici neprijatelju i usporava nje­
gov pokret. U d a r o m se neprijatelj razbija i onesposobljava
u tolikoj m j e r i da to utječe na krajnji ishod borbe. Bliskim
udarom — b o r b o m prsa u prsa najčešće se postiže presudan
uspjeh. Težište b o r b e predstavljaju r a j o n i objekat č i j i m se
zauzimanjem odnosno držanjem odlučujuće utječe na tok i
ishod borbe.
Osnovne karakteristike b o r b e u općenarodnomu obram­
b e n o m ratu ogledaju se u velikoj pokretljivosti, čestim i na­
glim promjenama situacije, raznovrsnosti taktičkih postupa-
288
ka i načina djelovanja. Te karakteristike borbe ističu nje­
zinu složenost koja od sudionika, posebno od starješina, zah­
tijeva visok stupanj osposobljenosti, snalažljivosti i inicija­
tive.
B o r b e na kopnu izvode jedinice kopnene vojske i Teri­
torijalne obrane na fronti, p r i v r e m e n o zaposjednutom teri­
toriju i u vlastitoj pozadini, u svim zemljišnim i vremen­
skim uvjetima, često i p r i n e p o v o l j n o m odnosu snaga.
N a p a d n e b o r b e se n e p r e k i d n o i z v o d e na neprijateljeve
jedinice, komandna mjesta, objekte, instalacije, skladišta, op­
skrbne kolone, p r i j e svega na najosjetljivija mjesta nepri­
jatelja gdje mu je m o g u ć e nanijeti najveće gubitke. B o r b e se
i z v o d e istovremeno i uzastopno na v e ć e m b r o j u pravaca, ra­
j o n a i objekata p r i m j e n o m takvih načina djelovanja k o j i osi­
guravaju raznovrsnost, inicijativu, odlučnost i efikasnost i
kontinuirana djelovanja na š i r o k o m prostoru. Za uspjeh u
napadnoj b o r b i od presudnog je značenja da se i z v o d i u po­
v o l j n i m uvjetima k o j i se osiguravaju d o b r i m poznavanjem
neprijatelja, p o v o l j n i m o d n o s o m snaga na težištu, iskorišće-
njem neprijateljevih slabosti i vlastitih prednosti, detaljnom
p r i p r e m o m napada i drugim.
Obrambene b o r b e se i z v o d e kada napad iz b i l o kojih
razloga nije svrsishodan, a obrana pruža mogućnost da se ne­
prijatelju nanesu veći gubici, slomi njegova napadna m o ć i
s t v o r e p o v o l j n i uvjeti za prelazak u napad. B i t n o obilježje
o b r a m b e n e b o r b e je aktivnost k o j a se ogleda u neprekidnoj
težnji da se r a z n o v r s n i m b o r b e n i m radnjama, taktičkim po­
stupcima i mjerama osiguraju Žilavost, otpornost i sposob­
nost za preotimanje inicijative. Stalna aktivnost i primjena
različitih oblika manevra, j e d a n j e o d osnovnih uvjeta z a
uspješno i z v o đ e n j e o b r a m b e n e borbe.
B o r b u na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju karakte­
rizira veća samostalnost u izboru cilja, objekata i rajona dje­
lovanja, veća mogućnost p r i m j e n e različitih načina djelova­
nja i što tješnja usklađenost sa drugim oblicima b o r b e i
općenarodnog otpora. U partizanskom obliku oružane bor­
be na o d r e đ e n o m p r o s t o r u i u o d r e đ e n o m vremenu, borba
m o ž e biti dominantan oblik borbenih djelovanja.
B o r b e u vlastitoj pozadini i z v o d e se u okviru djelovanja
p r o t i v zračnih i pomorsko-zračnih desanata, najčešće kao sa-
19
289
 stavni dijelovi boja, a p r o t i v manjih desanata i samostalno.
U borbi p r o t i v ubačenih i diverzantskih grupa i drugih gru­
pa za specijalna djelovanja, pretežno se izvode samostalne
borbe.
Borba na m o r u je osnovni oblik borbenih djelovanja
manjih grupa đ pojedinačnih površinskih brodova i podmor­
nica, samostalno i l i u okviru boja na m o r u . I z v o d i se raket­
nim, artiljerijskim, torpednim, minskim i protupodmomič-
kiim napadima ili djelovanjem avijacije i helikoptera.
Snage ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane izvode
borbu vatrenim jedinicama, manjim grupama, taktičkim sa­
stavima, samostalno i u okviru bojeva na o d r e đ e n o m pro­
storu i u ograničenom vremenu. Sadržaj i način tih djelo­
vanja o d r e đ e n i su ciljem, zadatkom, snagama, objektima j
vremenom, a izvode se po objektima na kopnu, moru i u
zraku.
Samostalne masovne borbe i bojevi
Samostalne masovne borbe i bojevi imaju u oružanoj
borbi u općenarodnomu o b r a m b e n o m ratu izuzetno značenje,
posebno kada su nepovoljni uvjeti za p r i p r e m u i izvođenje
operacija. Operacijom se ne m o g u obuhvatiti i funkcionalno
povezati sva borbena djelovanja i aktivnosti na određenom
prostoru. Stoga se samostalne borbe i bojevi i z v o d e u svim
vojnostrategijsklim uvjetima na c i j e l o m ratištu, posebno na
privremeno zaposjednutom teritoriju i u vlastitoj pozadini.
U o d r e đ e n i m situacijama na p r i v r e m e n o zaposjednutom
teritorijiu i u partizanskom obliku oružane borbe, kada nisu
osigurani nužni uvjeti za izvođenje operacija, samostalnim
masovnim borbama i bojevima ostvaruju se rezultati opera­
tivnog i strategijskog značenja.
Jedinice oružanih snaga i z v o d e samostalne masovne bor­
be i bojeve, uz sudjelovanje i najtješnju suradnju drugih
snaga općenarodne obrane i društvene samozaštite. Stoga ih
zajedno planiraju i pripremaju komande i štabovi jedinica
oružanih snaga i rukovodstva drugih snaga općenarodne ob­
rane i društvene samozaštite.
Samostalni masovni diverzantski b o j e v i i borbe, čiji je
cilj djelovanje po elementima sistema za kontrolu teritorija,
290
objektima infrastrukture, komandnim mjestima i sred­
stvima veze neprijatelja, značajan su d i o ukupnih borbenih
djelovanja. Na o d r e đ e n i m dijelovima p r i v r e m e n o zaposjednu­
tog teritorija, posebno u gradovima, samostalni diverzantski
b o j e v i i borbe m o g u biti osnovni oblik borbenih djelovanja.
I z v o d e ih, prvenstveno, specijalno opremljene i obučene di­
verzantske jedinice Jugoslavenske narodne armije i T e r i t o ­
rijalne obrane. Specifičnost izvođenja i upotreba specijalnih
sredstava zahtijeva temeljitu p r i p r e m u i preciznu organiza­
ciju samostalnih diverzantskih bojeva i borbi.
Postepenim ujedinjavanjem samostalnih borbi, bojeva i
diverzantskih djelovanja po cilju, vremenu i prostoru stva­
raju se uvjeti za izvođenje operacija.
OSIGURANJE B O R B E N I H DJELOVANJA
Osiguranje borbenih djelovanja obuhvaća radnje, m j e r e
i aktivnosti koje poduzimaju oružane snage, društveno-poli­
tičke zajednice, društveno-političke organizacije, organizaci­
je udruženog r a d a i drugi subjekti društva radi stvaranja što
povoljnijih uvjeta za izvođenje borbenih djelovanja. Osnov­
ne vrste osiguranja borbenih djelovanja jesu: moralno-poli-
tičko osiguranje, obavještajno osiguranje, sigurnosno osigu­
ranje, inžinjerijsko osiguranje, protunuklearno-kemijsko-bio-
loško osiguranje, pozadinsko osiguranje, m e t e o r o l o š k o osigu­
ranje, maskiranje i b o r b e n o osiguranje.
Moralno-političko osiguranje
Suprotstavljanje oružanoj agresiji i svim d r u g i m obli­
cima ugrožavanja sigurnosti i ustavnog poretka z e m l j e za­
sniva se na odlučujućoj ulozi ljudskog faktora. Politički svje­
stan, m o r a l n o čvrst i borbeno osposobljen čovjek, odlučan
da se b o r i do konačne p o b j e d e nad neprijateljem, osnovni
je faktor naše obrane.
Moralna snaga općenarodne obrane počiva na visokoj
moralno-političkoj svijesti i b o r b e n o m moralu pojedinaca i
jedinica, komandi i štabova oružanih snaga i cjelokupnog
stanovništva. Izgrađivanje moralno-političke svijesti i borbe-
19* 291
 nog morala je prioritetan strategijski zadatak svih subjekata
društva i oružanih snaga.
Visoka politička svijest i borbeni m o r a l radnih ljudi i
građana i pripadnika oružanih snaga ispoljavaju se u njiho­
voj privrženosti vrijednostima našega socijalističkog samo­
upravnog društva i našoj nezavisnoj i nesvrstanoj vanjskoj
politici. Pokazatelji moralno^političkih kvaliteta jesu: pozi­
tivan odnos p r e m a ciljevima općenarodnoga obrambenog ra­
ta; povjerenje u snagu općenarodne obrane i društvene sa­
mozaštite; osjećanje dužnosti i odgovornosti za obranu i za­
štitu; hrabrost, spremnost i sposobnost da se savladaju bor­
beni i psihofizički napori; svjesna disciplina; stvaralačka ini­
cijativa p r i izvršavanju borbenih zadataka; o t p o r n o s t p r e m a
psihološko-propagandnoj djelatnosti neprijatelja, i sposobnost
snalaženja u svim uvjetima oružane borbe.
Nepresušna izvori moralne snage općenarodne obrane i
društvene samozaštite i visokoga b o r b e n o g m o r a l a u opće­
narodnomu o b r a m b e n o m ratu jesu: tekovine narodnooslobo­
dilačkog rata i socijalističke revolucije; vrijednosti socijali­
stičkoga samoupravnog sistema; bratstvo i jedinstvo, ravno­
pravnost i zajedništvo naših naroda i narodnosti; nesvrstana
i nezavisna vanjska politika; pravedni ciljevi općenarodnoga
obrambenog rata; borbene i revolucionarne tradicije naših
naroda i narodnosti; podrška miroljubivih snaga i prijatelj­
skih naroda i zemalja.
Moralno-političko osiguranje borbenih djelovanja obuhva­
ća plansko, organizirano i stalno poduzimanje mjera i postu­
paka koji doprinose jačanju moralne snage općenarodne ob­
rane i društvene samozaštite, izgrađivanju i održavanju vi­
sokoga borbenog morala oružanih snaga i drugih subjekata
općenarodne obrane i društvene samozaštite. M j e r e i aktiv­
nosti moralno^političkog osiguranja borbenih djelovanja ut­
vrđuju se planovima i smjernicama k o m a n d i i štabova. Po­
laznu osnovu čine: stanje u jedinici i na teritoriju na kojem
se izvode borbena djelovanja, procjena stanja neprijatelja,
borbeni zadatak i odluka komandanta.
Moralno-političko osiguranje borbenih djelovanja sadrži:
praćenje i jačanje moralno-političkog stanja jedinica; proc­
jenu moralno-političkog faktora u procesu shvaćanja zadat­
ka i donošenja odluke; neposredne moralno-političke pripre-
292
me za predstojeći zadatak; m j e r e za održavanje i jačanje bor­
benog morala; praćenje psihološkopropagandnih aktivnosti
neprijatelja i 'poduzimanje aktivnih mjera zaštite; zajedničke
aktivnosti s organima društveno-političkih zajednica i dru­
štveno-političkih organizacija za jačanje moralno-političkog
stanja i b o r b e n o g m o r a l a oružanih snaga i stanovništva; bri­
gu o ljudima i ratnoj tehnici; p r a v o v r e m e n o informiranje;
organiziranu o b u k u i o d g o j ; kulturne, sportske i rekreativne
aktivnosti; usklađen r a d svih organa k o m a n d i i štabova; p r a ­
v o v r e m e n o uočavanje i rješavanje p r o b l e m a k o j i bi m o g l i
negativno utjecati na borbeni moral, psihofizičku i borbenu
sposobnost ljudstva.
N o s i o c i moralno-političkog osiguranja borbenih djelova­
nja u oružanim snagama jesu: komande, štabovi i starješine,
organizacija Saveza komunista, orgnizacija Saveza socijali­
stičke omladine, v o j n i kolektivi i svaki pojedinac. N j i h o v o
organizirano, plansko i usklađeno djelovanje osnovni je uv­
j e t za .postizanje v i s o k o g stupnja moralno-političkog stanja u
svim uvjetima i fazama borbenih djelovanja.
R a d k o m a n d i i štabova na moralno-političkom osiguranju
borbenih djelovanja zasniva se na: i d e j n i m stavovima i poli­
tici Saveza komunista Jugoslavije, koncepciji općenarodne
obrane i društvene samozaštite, smjernicama samoupravnih
i državnih organa, doktrini općenarodne o b r a n e i oružane
borbe, planovima i odlukama pretpostavljene k o m a n d e od­
nosno štaba, stanju u jedinici i procjeni svih činilaca moral­
no-političkog faktora u određenoj situaciji.
Za moralno-političko stanje i b o r b e n i m o r a l j e d i n i c e od­
govoran je njen k o m a n d i r odnosno komandant. On, o s o b n o
i p r e k o organa k o m a n d e i l i štaba, proučava i ocjenjuje mo­
ralno-političko stanje i borbeni m o r a l j e d i n i c e i poduzima
mjere u vezi s moralno-političkim osiguranjem borbenih
djelovanja. S v i organi komande i štaba, u okviru svojih na­
dležnosti, dužni su predlagati i p o d u z i m a t i m j e r e za jačanje
moralno-političkog stanja i b o r b e n o g m o r a l a i o d g o v o r n i su
za to komandantu.
R a d k o m a n d e i štaba na moralno-političkom osiguranju
borbenih djelovanja, načelno, obuhvaća: shvaćanje zadatka i
procjenu moralno-političkog stanja, planiranje i poduzimanje
m j e r a moralno-političkog osiguranja u p r i p r e m i i izvođenju
293
2D12-0878
 borbenih djelovanja, poduzimanje m j e r a radi slabljenja bor­
benog morala neprijatelja, izvještavanje pretpostavljene ko­
mande i štaba o stanju i problemima, analizu i primjenu
stečenih iskustava iz prethodnih djelovanja u p o g l e d u izgra­
đivanja i održavanja borbenog morala.
Procjena moralno-političkog stanja, u osnovi, obuhvaća
procjenu moralno-političkog stanja i b o r b e n o g morala ne­
prijatelja; moralno-političkog stanja i borbenog morala vla­
stitih snaga; stanja na teritoriju na k o j e m se izvode borbe­
na djelovanja; raspoloživog vremena za poduzimanje odgo­
varajućih mjera i postupaka u v e z i s moralno-političkim osi­
guranjem predstojećih djelovanja.
Procjena borbenog m o r a l a neprijatelja, vlastitih snaga i
stanja na teritoriju sastavni je dio procjene situacije, plani­
ranja i pripremanja borbenih djelovanja. Procjena obuhvaća
utvrđivanje i analizu o n i h činilaca koji utječu na borbeni mo­
ral neprijatelja, vlastitih jedinica i stanovništva. Procjenu
situacije i stanja na teritoriju donose k o m a n d e i štabovi za­
j e d n o s organima društveno-političkih zajednica i organiza­
cija i s k o m i t e t i m a za općenarodnu obranu i društvenu sa­
mozaštitu.
Pri planiranju i organiziranju moralno-političkog osigu­
ranja polazi se od činilaca k o j i neposredno utječu na borbeni
moral, a to su: visoka organiziranost života i borbenih dje­
lovanja jedinica; 'briga o ljudima; konkretnost, elastičnost i
neprekidnost u poduzimanju m j e r a i postupaka; stalna ak­
tivnost; uvažavanje psihofizičkog stanja jedinica; specifič­
nost borbenog zadatka; postupnost u prilagođavanju uvjeti­
ma oružane borbe, i jedinstveno djelovanje svih subjekata
odgojnog i političkog rada.
Mjere, postupci i aktivnosti moralno-političkog osigura­
nja borbenih djelovanja planiraju se i ostvaruju na osnovi
procjene moralno-političkog stanja i odluke komandanta.
Plan moralno-političkog osiguranja, načelno, sadržava: zadat­
ke neposredne moralno-političke p r i p r e m e za predstojeća
djelovanja; mjere za održavanje b o r b e n o g morala u toku
izvođenja borbenih djelovanja; postupke za jačanje borbe­
nog morala nakon izvršenja zadatka; način suradnje s orga­
nima društveno-političkih zajednica i organizacija na terenu,
i mjere za slabljenje borbenog morala neprijatelja.
294
Neposredna moralno-politička p r i p r e m a je dio o p ć e pri­
p r e m e i organiziranja borbenih djelovanja. Ona obuhvaća:
informiranje k o m a n d i i štabova, starješina i jedinica o vojno-
-•političkoj situaciji, djelovanjima neprijatelja, razvoju i re­
zultatima općenarodnoga o b r a m b e n o g rata i stanju na teri­
toriju; upoznavanje sa značenjem predstojećeg zadatka; ot­
klanjanje uzroka k o j i bi m o g l i narušiti moralno-političko
stanje i borbeni moral; p r o v o đ e n j e rekreativnih aktivnosti.
Težište neposredne moralno-političke p r i p r e m e j e jačanje
svijesti i moralno-političkog jedinstva, razvijanje povjerenja
u vlastite snage i m o t i v a c i j e za borbu, poticanju inicijative,
discipline i o d g o v o r n o s t i pojedinaca i jedinica, k o m a n d i i
štabova.
Održavanje b o r b e n o g m o r a l a u toku izvođenja b o r b e n i h
djelovanja obuhvaća: otkrivanje pojava k o j e negativno utje­
ču na borbeni m o r a l i b r z o i efikasno otklanjanje njihovih
uzroka; praćenje psihofizičkog naprezanja ljudstva i poduzi­
manje odgovarajućih m j e r a za održavanje b o r b e n e sposob­
nosti jedinica; informiranje o toku i rezultatima b o r b e n i h
djelovanja; p r a v o v r e m e n o uočavanje i procjenu p r o m j e n a si­
tuacije; praćenje psihološko-propagandne djelatnosti nepri­
jatelja i mjere za sprečavanje njezina utjecaja; pravovreme­
no zbrinjavanje povrijeđenih i oboljelih; p r i m j e n u poticajnih
m j e r a r a d i razvijanja inicijative, hrabrosti i izdržljivosti, i
poduzimanje drugih m j e r a k o j e nalaže situacija. Osobni pri­
m j e r komunista i starješina u t o k u borbenih djelovanja naj­
više doprinosi v i s o k o m b o r b e n o m moralu jedinice.
N a k o n izvršenja b o r b e n o g zadatka analizira se ponašanje
k o m a n d i i štabova, jedinica i pojedinaca u b o r b i ; i z v l a č e se
iskustva za daljnja djelovanja; primjenjuju se poticajne mje­
re p r e m a pojedincima i jedinicama; izvodi obuka i o d g o j ;
organiziraju se kulturne i rekreativne aktivnosti u jedinica­
ma, samostalno i zajedno s 'društveno-politiekim i d r u g i m
društvenim organizacijama na terenu.
Političko-propagandna djelatnost prema agresoru zah­
tijeva organizirano i trajno poduzimanje ofenzivnih m j e r a
radi slabljenja b o r b e n o g m o r a l a n j e g o v i h snaga. T e m j e r e
obuhvaćaju: razobličavanje ideoloških motiva, p o l i t i č k i h i
v o j n i h ciljeva agresije; obavještavanje jedinica agresora o
osudi agresije, o aktivnosti progresivnih snaga u svijetu i o
295
 akcijama progresivnih snaga u zemlji agresora; informiranje
0 stanju u svijetu i o aktivnostima prijateljskih zemalja; ra-
zobličavanje represivnih mjera agresora prema stanovništvu
1 isticanje njegove odgovornosti za teror; isticanje nepobje­
divosti zemlje k o j a v o d i općenarodni o b r a m b e n i rat, te bor­
benih tradicija naših naroda i narodnosti i njihovih pobjeda
nad osvajačima.
Nosioci ofenzivne političko-propagandne aktivnosti pre­
ma agresoru jesu specijalizirani organi u federaciji i u soci­
jalističkim republikama i socijalističkim autonomnim pokra­
jinama, organi društveno-političkih organizacija, komande i
štabovi jedinica oružanih snaga, specijalizirane redakcije svih
sredstava masovnog informiranja i cjelokupno stanovništvo.
Obavještajno osiguranje
Obavještajno osiguranje borbenih djelovanja obuhvaća
mjere, postupke i aktivnosti k o j i se poduzimaju radi prikup­
ljanja i obrade obavještajnih podataka o neprijatelju, pro­
storu »borbenih djelovanja i v r e m e n s k i m prilikama i korišće­
nje njima. Organiziraju ga sve komande, štabovi, ustanove i
jedinice oružanih snaga uz široku suradnju i oslonac na sta­
novništvo, društveno-političke zajednice, društveno-političke
organizacije i druge subjekte društva. Stručne p o s l o v e obav­
ljaju obavještajni organi, a u p o t r e b n o m opsegu i organi si­
gurnosti.
Obavještajno osiguranje obuhvaća: planiranje i organi­
ziranje obavještajnog rada, prikupljanje obavještajnih poda­
taka, obradu podataka — procjenu snaga, mogućnosti i na­
mjera neprijatelja, izvještavanje i obavještavanje o njemu.
Obavještajni rad se planira i organizira neprekidno i
pravovremeno, a za početni p e r i o d rata j o š u miru. Svaka
komanda je odgovorna za planiranje, organiziranje i reali­
zaciju obavještajnog osiguranja u svojoj zond odnosno rajonu
obavještajne odgovornosti. Za usmjeravanje i usaglašavanje
rada obavještajnih organa na strategijskoj razini odgovoran
je obavještajni organ Saveznog sekretarijata za narodnu ob­
ranu.
296
Prikupljanje obavještajnih podataka je široka funkcija
obavještajnog osiguranja, u k o j o j se angažiraju sve koman­
de, ustanove i jedinice Jugoslavenske narodne armije, šta­
b o v i i j e d i n i c e Teritorijalne obrane i svi pripadnici oružanih
snaga. U prikupljanju podataka posebnu ulogu imaju izvi­
đačke j e d i n i c e i obavještajni organi. Najšira osnova za pri­
kupljanje obavještajnih podataka jesu radni ljudi i građani
i drugi subjekti općenarodne obrane i društvene samozaštite.
Osnovni zadatak v o j n e obavještajne organizacije jest prikup­
ljanje podataka od v o j n o g značenja. I z v o d i se obavještajno-
-operativnom djelatnošću, izviđanjem, ispitivanjem ratnih za­
robljenika i prebjeglih lica, izučavanjem neprijateljevih do­
kumenata, naoružanja i o p r e m e , praćenjem štampe, publi­
kacija i emisija sredstava j a v n o g informiranja i r a z m j e n o m
podataka s prijateljskim zemljama.
Podaci se neprekidno obrađuju na svim stupnjevima ru­
kovođenja i komandiranja da bi se utvrdila njihova točnost
i mogućnost korišćenja njima. To rade obavještajni, a u po­
t r e b n o m opsegu i drugi organi. O b r a d a podataka obuhvaća
evidentiranje, analizu, sintezu i klasifikaciju. Svi važniji po­
daci moraju se p r a v o v r e m e n o dostavljati zainteresiranim ko­
mandama i štabovima, a po p o t r e b i i drugim organima ru­
kovođenja u općenarodnoj obrani i društvenoj samozaštiti.
Procjena neprijatelja je sastavni d i o o p ć e p r o c j e n e si­
tuacije. Obavlja se stalno, ali se zbog značenja izdvaja k a o
poseban proces rada u p o j e d i n i m p e r i o d i m a p r i p r e m e i iz­
vođenja 'borbenih djelovanja. Ona m o ž e biti o p ć a i posebna.
O p ć u p r o c j e n u neprijatelja daju obavještajni organi koman­
di i štabova, u suradnji s d r u g i m organima, na osnovi pri­
kupljenih podataka i o p ć e g poznavanja neprijatelja, a poseb­
nu procjenu — organi vidova, r o d o v a i službi za s v o j e po­
trebe. P r o c j e n o m neprijatelja treba utvrditi stanje, moguć­
nosti, n a m j e r e , cilj i vjerojatni način djelovanja n j e g o v i h
snaga, ideju m a n e v r a i težište djelovanja, p r o b l e m e k o j i iz
toga proizlaze za naše snage i način njihova rješavanja.
Izvještavanje i obavještavanje se p r o v o d i n e p r e k i d n o ,
p r e m a o d r e đ e n o m sistemu, usmeno ili pismeno.
Težište obavještajnog osiguranja u m i r u jest o t k r i v a n j e
snaga i namjera mogućih agresora, vremena i načina mogu­
ć e g otpočinjanja agresije i drugih v o j n i h aktivnosti k o j e ut-
297
 j e č u na sigurnost zemlje. U ratu je težište na prikupljanju
podataka od značenja za donošenje odluka o upotrebi snaga.
P r i planiranju, organiziranju i izvršavanju obavještajnog
osiguranja borbenih djelovanja, treba osigurati suradnju i
usmjereno sudjelovanje svih subjekata općenarodne obrane
i društvene samozaštite.
Cjelokupni teritorij SFRJ, posebno p r i v r e m e n o zapo­
sjednuti teritorij, mora biti stalno kontroliran u obavještaj­
n o m pogledu. Na obavještajnom pokrivanju teritorija anga­
žiraju se svi subjekti općenarodne obrane i društvene samo­
zaštite. Uspjeh obavještajnog osiguranja prvenstveno zavisi
od masovnog angažiranja stanovništva.
K o m a n d e jedinica Jugoslavenske narodne armije i ko­
mande jedinica i štabovi Teritorijalne obrane t r e b a da j o š u
miru poklone prvorazrednu pažnju obavještajnoj procjena
teritorija i najvažnijih objekata.
Obukom i o d g o j e m treba osigurati da svaki građanin
smatra svojom dužnošću da sve podatke o neprijatelju od­
mah dostavlja najbližoj vojnoj k o m a n d i i štabu ili obavještaj­
n o m organu.
Zona obavještajne odgovornosti određuje se u skladu s
potrebama i mogućnostima pojedinih komandi. K o m a n d e
strategijsko-operativriih, operativnih i združenih taktičkih
jedinica, odnosno štabovi Teritorijalne obrane odgovorni
su za obavještajno osiguranje borbenih djelovanja u svojoj
zoni odgovornosti. Za realiziranje postavljenih zadataka oni
upotrebljavaju sve raspoložive obavještajno-izviđačke snage,
jedinice i druge subjekte općenarodne obrane i društvene sa­
mozaštite. R a d se obavlja uz punu suradnju komandi, šta­
bova i jedinica na fronti te štabova i k o m a n d i i jedinica na
privremeno zaposjednutom teritoriju. Za usklađivanje je od­
govorna komanda ili štab — nosilac borbenih djelovanja u
određenoj zoni odnosno rajonu.
Podaci operativnog i strategijskog značenja obavezno se
dostavljaju obavještajnom organu Saveznog sekretarijata za
narodnu obranu, bez obzira na i z v o r i način prikupljanja.
N a k o n obrade i procjene, obavještajni organ Saveznog sekre­
tarijata za narodnu obranu dostavlja ih na upotrebu zainte­
resiranim organima, komandama i štabovima.
Zadaci, planovi i p r i p r e m e , organizacija i formacija oba­
vještajnih organa i izviđačkih jedinica, način izvršavanja za-
298
dataka, opseg poznavanja neprijatelja, i posebno, i z v o r i oba­
vještajnih podataka moraju se držati u tajnosti. To ni u ko­
j e m slučaju ne smije sputavati k o m a n d e i štabove da organi­
ziraju prikupljanje podataka na širokoj osnovi, masovno an­
gažirajući stanovništvo i sve subjekte općenarodne obrane
i društvene samozaštite.
U sklopu obavještajnog osiguranja izviđanjem se nepo­
sredno prikupljaju podaci o neprijatelju, prostoru i vremen­
skim prilikama. Zajedno s ostalih obavještajnim podacima,
podaci prikupljeni i z v i đ a n j e m omogućavaju uvid u situaciju,
donošenje svrsishodnih odluka i efikasno komandiranje.
Izviđanje se organizira i p r o v o d i neprekidno, pravovre­
m e n o i aktivno na f r o n t i , u vlastitoj pozadini, u dubini raspo­
reda neprijatelja i na p r i v r e m e n o zaposjednutom teritoriju.
U svim uvjetima, izviđanje se p r o v o d i s osloncem na društve­
ne strukture i stanovništvo. Izviđanje obavljaju izviđački or­
gani i sve j e d i n i c e — osmatranjem, prisluškivanjem, tehnič­
k i m sredstvima, i z v i đ a č k i m borbenim djelovanjem, prikup­
ljanjem podataka od stanovništva i borbenim djelovanjima.
P o r e d izviđanja za p o t r e b e združenih jedinica i grupacija
oružanih snaga, v i d o v i , r o d o v i i službe organiziraju izviđanje
i izviđaju za svoje potrebe.
K o m a n d e i j e d i n i c e organiziraju i p r o v o d e izviđanje u
okviru svojih zona odnosno rajona odgovornosti, usmjerava­
jući glavne izviđačke snage na težište borbenih djelovanja i
prema v a ž n i m o b j e k t i m a .
Za potrebe V r h o v n e k o m a n d e , komandi strategijskih gru­
pacija, strategijsko-operativnih i operativnih jedinica i sasta­
va obavlja se elektronsko izviđanje, izviđanje iz zraka i kon­
trola zračnog prostora.
Sigurnosno osiguranje
Sigurnosno osiguranje oružanih snaga i borbenih djelo­
vanja usmjereno je na otklanjanje svih i z v o r a i oblika njiho­
va ugrožavanja i na zaštitu ustavnog poretka i sigurnosti
zemlje. Obuhvaća preventivne, borbene, kontraobavještajne i
vojnopolicijske i druge m j e r e i postupke koji se poduzimaju
u okviru p r i p r e m a i izvođenja borbenih djelovanja.
299
 Osnovni zadaci sigurnosnog osiguranja: p r a v o v r e m e n o
otkrivanje, praćenje i onemogućavanje obavještajnih i dru­
gih subverzivnih djelatnosti vanjskog i unutrašnjeg neprija­
telja protiv oružanih snaga, obrambenih priprema i borbenih
djelovanja; zaštita komandi, štabova, jedinica i ustanova, ob­
jekata i materijalnih dobara od posebnog značenja za oruža­
nu borbu; zaštita tajnosti odluka, planova i p r i p r e m a oruža­
nih snaga i drugih subjekata općenarodne obrane i društvene
samozaštite za oružanu borbu. Težište osiguranja je zaštita:
jedinica, komandi, štabova i ustanova oružanih snaga; pla­
nova upotrebe, mobilizacijskih planova i planova pripravno­
sti; komandnih mjesta, sistema veza i drugih objekata od
posebnog značenja za oružanu borbu, a u toku borbenih dje­
lovanja i zaštita odluka, namjera i postupaka u njihovoj rea­
lizaciji.
Opseg, intenzitet i raznovrsnost obavještajne djelatnosti
i drugih subverzivnih djelatnosti vanjskog i unutrašnjeg
neprijatelja nameću potrebu svestranog organiziranja i stal­
nog provođenja sigurnosnog osiguranja oružanih snaga i bor­
benih djelovanja. U izvanrednim p r i l i k a m a u miru, p r i izvr­
šenju mobilizacije i u ratu sigurnosno osiguranje mora funk­
cionirati efikasno b e z v e ć e reorganizacije.
Komande, štabovi, jedinice i ustanove oružanih snaga
organiziraju sigurnosno osiguranje kao svoju redovitu dje­
latnost. Svaki starješina je o d g o v o r a n za sigurnost jedinice,
komande, štaba i ustanove k o j o m komandira i rukovodi. Or­
gani sigurnosti obavljaju kontraobavještajne i druge stručne
sigurnosne poslove.
Prilikom organiziranja i poduzimanja mjera sigurnosti
mora se ostvariti stalna i svestrana suradnja između koman­
di i štabova oružanih snaga i organa društveno-političkih za­
jednica i organizacija na prostoru gdje se izvode borbena
djelovanja, naročito na p r i v r e m e n o zaposjednutom terito­
riju.
Nužan preduvjet za uspješno sigurnosno osiguranje jest
razvijanje svijesti, odgovornosti, inicijative i budnosti pri­
padnika oružanih snaga i građana, pravovremeno planiranje
i efikasno poduzimanje sigurnosnih mjera.
Najšira osnova sigurnosti oružanih snaga je samozaštita
koju organiziraju i p r o v o d e sve komande, štabovi, jedinice i
300
ustanove oružanih snaga neprekidno — u m i r u i ratu. U
njoj sudjeluju svi pripadnici oružanih snaga. Organizira se
i p r o v o d i r a d i : jačanja idejno-političkog jedinstva i moralno-
-političkog stanja; otkrivanja i sprečavanja neprijateljske psi-
hološko-propagandne djelatnosti, dezerterstva, panike i dje­
lovanja obavještajnih službi vanjskog i unutrašnjeg neprija­
telja i neprijateljske emigracije; zaštite ž i v o t a i zdravlja lju­
di; zaštite tajnosti odluka i priprema borbenih djelovanja,
podataka, dokumenata, sistema komandiranja i veza i tehnič­
k i h sredstava, i zaštite od drugih djelovanja kojima se ugro­
žava sigurnost oružanih snaga.
Sigurnost oružanih snaga oslanja se na široko organizi­
ran i razvijen sistem društvene samozaštite. To razumijeva
svestranu suradnju komandi, štabova, jedinica i ustanova
oružanih snaga i njihovih organa sigurnosti sa svim subjek­
tima općenarodne obrane i društvene samozaštite.
Inžinjerijsko osiguranje
Inžinjerijsko osiguranje borbenih djelovanja obuhvaća
m j e r e , postupke i r a d o v e k o j e i z v o d e inžinjerijske i druge
j e d i n i c e oružanih snaga, specijalizirane radne organizacije
i stanovništvo, r a d i stvaranja što povoljnijih uvjeta za izvo­
đenje borbenih djelovanja, zaštite ljudi i materijalnih sred­
stava, usporavanja djelovanja i nanošenja š t o većih gubitaka
neprijatelju, p r i j e svega, na minskoelksplozivnim preprekama.
Osnovni zadaci inžinjerijskog osiguranja jesu zaprečavanje,
utvrđivanje, osiguranje kretanja i manevra i maskiranje.
Zavisno od situacije, težište inžinjerijskog osiguranja
m o ž e b i t i na zaprečavanju, utvrđivanju ili n e k o m d r u g o m za­
datku, a m o ž e se mijenjati u toku borbenih djelovanja u
skladu s r a z v o j e m situacije i potrebama.
Zaprečavanje, k a o j e d a n od osnovnih sadržaja oružane
borbe, težišni je zadatak inžinjerijskog osiguranja. U njegovu
realiziranju angažiraju se sve jedinice, k o m a n d e i štabovi
oružanih snaga, organizacije udruženog rada i stanovništvo.
Za složenije zadatke, gdje je potrebna posebna stručnost,
angažiraju se inžinjerijske jedinice.
301
 Utvrđivanjem se uređuje zemljište radi zaštite ljudi i
materijalnih sredstava i stvaranja što povoljnijih uvjeta za
borbena djelovanja. Ostvaruje se izgradnjom objekata za va­
treno djelovanje, osmatranje, komandiranje i zaštitu. Poduzi­
ma se neprekidno i bez posebnog naređenja. Uvjetovano je
mogućnostima neprijatelja za nanošenje masovnih vatrenih
udara, posebno nuklearnim i kemijskim oružjem.
Pri utvrđivanju maksimalno se iskorišćavaju pogodnosti
zemljišta i prirodni i umjetni zakloni i objekti. Za zadatke
utvrđivanja angažiraju se sve jedinice oružanih snaga, spe­
cijalizirane organizacije udruženog rada i stanovništvo, a za
složenije zadatke i inžinjerijske jedinice.
Osiguranje kretanja i manevra obuhvaća izradu, održava­
nje i popravku komunikacija, prevladavanje vodenih i dru­
gih prirodnih i umjetnih prepreka, prevladavanje minskoek­
splozivnih i fortifikacijskih prepreka. N e p r e k i d n i m uređe­
njem i održavanjem komunikacija i uspješnim prevladava­
njem prirodnih i umjetnih prepreka osiguravaju se mobili­
zacija, kretanje i razvoj, dovođenje jedinica u p o v o l j n e uvje­
te za izvođenje borbenih djelovanja i izvršenje manevra. Da
bi se osiguralo kretanje preko miniranih objekata i rajona,
zona i drugih prostora nužne su evidencija prepreka i d o b r o
uvježbane i opremljene jedinice za njihovo prevladavanje i
organiziranje kontrolno-zaštitne službe. Sve starješine jedi­
nica i odgovarajuće organe društveno-političkih zajednica,
u skladu s njihovim potrebama, treba p r a v o v r e m e n o upoz­
nati s rasporedom vlastitih minskoeksplozivnih prepreka i s
otkrivenim minskoeksplozivnim preprekama neprijatelja. Mi­
nirane objekte, rajone i zone treba obilježiti i, po potrebi,
osigurati radi sprečavanja gubitaka stanovništva i pripadnika
naših oružanih snaga.
Inžinjerijski maskirni radovi obuhvaćaju izradu lažnih
objekata, maskiranje jedinica, materijalnih sredstava i ob­
jekata, i druge radove k o j i m a se prikrivaju vlastite snage,
sredstva i namjere. I z v o d e ih sve jedinice oružanih snaga
za svoje potrebe. Specijalizirane inžinjerijske jedinice izvode
složenije maskirne radove objekata od posebnog značenja,
naročito u okviru strategijskog i operativnog maskiranja.
Opsežni radovi koji se, najčešće, moraju obaviti za krat­
ko vrijeme zahtijevaju da u inžinjerijskom osiguranju sudje-
302
luju sve j e d i n i c e oružanih snaga, organizacije udruženog ra­
da i stanovništvo. Svaka jedinica p r o v o d i inžinjerijsko osi­
guranje u svojoj zoni odnosno rajonu borbenih djelovanja u
skladu sa situacijom i potrebama, stupnjem osposobljenosti
i opremljenosti. Inžinjerijske jedinice angažiraju se na te­
žišnim zadacima i radovima za koje nisu osposobljene i op­
remljene jedinice drugih r o d o v a i službi. Specijalizirane i
druge organizacije udruženog rada angažiraju se na zadaci­
ma inžinjerijskog osiguranja borbenih djelovanja zajedno s
jedinicama oružanih snaga, prvenstveno s inžinjerijskim je­
dinicama ili samostalno. Za pojedine inžinjerijske radove, ra­
di ispomoći jedinicama oružanih snaga, angažiraju se i je­
dinice radne obaveze i stanovništvo.
Protunuklearno, protukemijsko i protubiološko
osiguranje
Radi uspješnog vođenja oružane b o r b e u uvjetima upot­
rebe nuklearnoga, kemijskog i biološkog oružja i drugih sred­
stava za masovno uništavanje, sve k o m a n d e , štabovi, ustano­
ve i jedinice u oružanim snagama poduzimaju odgovarajuće
organizacijske i materijalne mjere i borbene postupke radi
vlastite zaštite. Pripremama oružanih snaga i drugih snaga
općenarodne obrane i društvene samozaštite, i p r i p r e m o m i
uređenjem teritorija već u m i r u , postiže se veća o t p o r n o s t na
djelovanja nuklearnoga, kemijskog i biološkog oružja i stva­
raju uvjeti za uspješnije otklanjanje posljedica njihove upo­
trebe.
Djelovanja nuklearnoga, kemijskog i biološkog oružja na­
meću p o t r e b u aktivnog sudjelovanja oružanih snaga i svih
drugih snaga općenarodne obrane i društvene samozaštite u
planiranju, organiziranju i provođenju atomsko-biološko-ke-
mijske obrane. Na t i m se zadacima angažiraju i društveno-
-političke zajednice, mjesne zajednice, organizacije udruženog
rada i d r u g e samoupravne organizacije, društveno-političke i
društvene organizacije i cjelokupno stanovništvo.
P r a v o v r e m e n i m planiranjem i organizacijom protunu-
klearnoga, protukernijskog i protubiološkog osiguranja uma­
njuju se ili p o t p u n o izbjegavaju efekti djelovanja kemijskog
i biološkog, a v e l i k i m d i j e l o m i nuklearnog oružja. Protunu-
303
 k l e a m o , protukemijsko i protubiološko osiguranje oružanih
snaga sastavni je d i o jedinstvenog sistema atomsko-biološko-
•kemijske obrane SFRJ.
Protunuklearno, protukemijsko i protubiološko osigura­
nje oružanih snaga obuhvaća o p ć e i posebne m j e r e i postup­
ke k o j i se poduzimaju radi zaštite ljudstva, materijalno-teh-
ničkih sredstava, hrane, v o d e i ostalih materijalnih dobara.
•Opće mjere, kao masovna i najznačajnija aktivnost u
okviru protunuklearnoga, protukernijskog i protubiološkog
osiguranja, obuhvaćaju: upotrebu formacijskih, mjesnih i
priručnih sredstava za osobnu i kolektivnu zaštitu ljudstva,
hrane, v o d e i materijalnih dobara; o p ć e v o j n o i rodovsko
izviđanje; aktivna borbena djelovanja radi uništenja i l i ošte­
ćenja nuklearnoga, kemijskog i biološkog oružja neprijate­
lja; maskiranje; rastresit raspored jedinica, materijalno-teh-
ničkih sredstava i drugih materijalnih dobara; inžinjerijsko,
posebno fortifikacijsko uređenje zemljišta i iskorišćenje pri­
rodnih i umjetnih objekata; m a n e v a r snagama r a d i izbjega­
vanja posebno osjetljivih objekata i obilaska i savlađivanja
kontaminiranog zemljišta; organizaciju boravka jedinica na
kontaminiranom zemljištu; dozimetrijsku kontrolu; pružanje
p r v e p o m o ć i i s a m o p o m o ć i p o v r i j e đ e n i m a od nuklearnoga,
kemijskog i biološkog oružja; pojedinačnu i grupnu dekonta­
minaciju; gašenje požara; raščišćavanje ruševina, i organi­
zaciju kontrolno-zaštitne službe.
Opće mjere protunuklearnoga, protukernijskog i protu­
biološkog osiguranja planiraju, organiziraju i p r o v o d e ko­
mande, štabovi i ustanove i sve jedinice oružanih snaga pre­
ma svojim mogućnostima i u skladu s konkretnom borbe­
n o m situacijom. One su sastavni d i o planova operacija, bo­
j e v a i borbi svih drugih aktivnosti jedinica. Za njihovu pri­
mjenu odgovorne su starješine jedinica, komandi — štabova
i ustanova. O p ć e m j e r e protunuklearnoga, protukemijiskog i
protubiološkog osiguranja planiraju se, organiziraju i pro­
vode neprekidno — na odmoru, p r i kretanju i u toku izvo­
đenja borbenih djelovanja, te p r i izvršavanju drugih zada­
taka.
Posebne m j e r e protunuklearnoga, protukernijskog i pro­
tubiološkog osiguranja jesu nuklearno-kemijsko-biološka kon­
trola i radiološko-kemijsko-biološka dekontaminacija. One
obuhvaćaju osmatranje nuklearnih eksplozija i utvrđivanje
304
njihovih parametara, radiološko-kemijsko-biološko izviđanje,
laboratorijske analize i kontrolu, m e t e o r o l o š k o osmatranje i
radiološko-kemijsko-biološku dekontaminaciju ljudstva, teh­
ničkih sredstava, odjeće i zemljišta. U p r o v o đ e n j u posebnih
mjera angažiraju se sve jedinice i ustanove oružanih snaga
u granicama svojih mogućnosti. Jedinice atomsko-biološko-
-kemijske obrane angažiraju se na težišnim zadacima k o j i
zahtijevaju posebnu stručnost i opremljenost.
Za određene zadatke angažiraju se: ratno zrakoplovstvo
— za izviđanje zemljišta i akvatorija i k o n t r o l u teritorija po­
moću radarskih i drugih osmatračnica, službe zračnog osma­
tranja, javljanja i navođenja i meteoroloških organa: ratna
mornarica — za nuklearno^kemijsko-biološku kontrolu obal­
nog pojasa, otoka i akvatorija, angažiranjem obalske službe
osmatranja i javljanja i hidrometeoroloških organa, i dekon­
taminaciju plovnih objekata; oklopne jedinice — za radio­
loško izviđanje zemljišta s v i s o k o m d o z o m ozračenja; inži-
njerija — za radiološko-kemijsku k o n t r o l u i dekontaminaciju
zemljišta mehaničkim putem, te izradu objekata za kolektiv­
nu zaštitu; sanitetska služba — za otkrivanje, raspoznavanje
i praćenje posljedica u p o t r e b e biološkog oružja, nadzor nad
u p o t r e b o m kontaminirane hrane i v o d e , radiološko-kemijsko-
-bidlošku dekontaminaciju kontaminiranog i povrijeđenog
ljudstva i ocjenu njegove borbene i radne sposobnosti; in­
tendantska služba — za radiološko-kemijsko-biološku zaštitu,
kontrolu i dekontaminaciju odjeće, o p r e m e i artikala prehra­
ne; p r o m e t n a služba — za radiološko-kemijsko-biološko izvi­
đanje komunikacija i organiziranje kontrolno-zaštitne službe
na njima.
P r i planiranju, organiziranju i provođenju općih i po­
sebnih mjera protunuklearnoga, protukernijskog i protubiolo­
škog osiguranja, organi i jedinice atomsko-biološko-kemijske
obrane neposredno surađuju s organima i jedinicama civilne
zaštite, službom osmatranja i obavještavanja i ostalim struk­
turama društva.
Pozadinsko osiguranje
Pozadinsko osiguranje oružanih snaga sastavni je d i o
materijalnog i zdravstvenog osiguranja društva. Obuhvaća
djelatnosti, mjere i postupke komandi, štabova i uprava u
miru i ratu kojima se oružanim snagama osiguravaju najpo-
20 305
 voljniji materijalni i zdravstveni uvjeti za život, rad i oru­
žanu borbu. To se postiže tijesnom suradnjom s društveno-
-političkim zajednicama, njihovim organizaoijama i organi­
zacijama udruženog rada.
Pozadinsko osiguranje oružanih snaga u ratu ostvaruju
komande, štabovi, jedinice i društveno-političke zajednice i
organizacije udruženog rada u skladu s b o r b e n o m situacijom
na ratištu i u l o g o m pojedinih dijelova oružanih snaga u oru­
žanoj borbi. Organizacija pozadinskog osiguranja usklađena
je s organizacijskom strukturom oružanih snaga i sistemom
rukovođenja i komandiranja. Pretpostavljena komanda, štab
ili uprava odgovorni su za neprekidno, potpuno i pravovre­
meno pozadinsko osiguranje potoinjenih i pridatih jedinica
i drugih sastava stavljenih u njezinu nadležnost.
U frontalnom i kombiniranom obliku oružane borbe ma­
terijalna sredstva se grupiraju na težištima djelovanja duž
komunikacijskih pravaca. Pri t o m e je glavni zadatak organi­
ziranje prometa iz dubine ratišta prema fronti i osiguranje
transportnih kapaciteta za prevoženje materijalnih rezervi.
U partizanskom obliku oružane borbe, pozadinsko osi­
guranje se g o t o v o u cijelosti oslanja na materijalne izvore
s teritorija i ratni plijen. Z b o g relativne oskudice u materi­
jalnim sredstvima poduzimaju se mjere za racionalnu po­
trošnju. Nosioci pozadinskog osiguranja na privremeno za­
posjednutom teritoriju jesu štabovi Teritorijalne obrane.
Osnove pozadinskog osiguranja planira Savezni sekreta­
rijat za narodnu obranu zajedno s organima federacije. Pri
njegovu provođenju organi Saveznog sekretarijata za narod­
nu obranu oslanjaju se na pozadinske organe komandi jedi­
nica Jugoslavenske narodne armije i republičke i pokrajin­
ske štabove Teritorijalne obrane. Planovi pozadinskog osigu­
ranja oružanih snaga usaglašavaju se s organima društveno-
-poHtičkih zajednica, organizacijama udruženog rada i dru­
štvenim službama.
Jedinice Jugoslavenske narodne armije razvijaju svoje
pozadinske organe u miru zavisno od razvijenosti pozadin­
skih organa potčinjenih jedinica i od stupnja oslanjanja na
društveno-političke zajednice i organizacije udruženog rada.
Ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana i ratna mornari­
ca osposobljeni su za samostalno zrakoplovnotehničko, od­
nosno mornaričkotehničko osiguranje.
306
Pozadinsko osiguranje jedinica i štabova Teritorijalne
obrane obavlja se preko vlastitoga trupnog i teritorijalnog
sistema, s osloncem na društveno-političke zajednice, organi­
zacije udruženog rada i pozadinske ustanove i jedinice Ju­
goslavenske narodne armije.
Upravni i izvršni organi pozadinskih službi u komanda­
ma, štabovima i upravama, u suradnji s odgovarajućim or­
ganima i organizacijama društveno-političkih zajednica, osi­
guravaju plansku upotrebu materijalnih izvora i kapaciteta
za opskrbu oružanih snaga borbenim i drugim potrebama,
održavanje materijalno-tehničkih sredstava, zdravstvenu i ve­
terinarsku zaštitu i pružanje svih vrsta usluga potrebnih za
život, rad i borbu.
Pozadinsko osiguranje jedinica i ustanova Jugoslavenske
narodne armije u m i r u organizira se, načelno, ujedinjava­
njem određenih djelatnosti na kasarnskom, garnizonskom i
proizvodno-teritordjalnom principu. U ratu pozadinsko osigu­
ranje u jedinicama i ustanovama oružanih snaga organizira
se s osloncem na baze, pozadinske jedinice Teritorijalne ob­
rane i na kapacitete i rezerve društveno-političkih zajednica
i organizacija udruženog rada.
Pozadinsko osiguranje oružanih snaga sastoji se od teh­
ničkoga, intendantskog, sanitetskog, veterinarskog, promet­
nog, građevinskog i financijskog osiguranja.
Tehničko osiguranje je djelatnost komandi, uprava, šta­
bova, jedinica i ustanova k o j o m se osiguravaju najpovoljniji
materijalni i tehnički uvjeti za oružanu borbu, ž i v o t i rad
oružanih snaga. Postiže se organiziranom, planskom i siste­
matskom u p o t r e b o m materijalnih izvora za opskrbu i kapa­
citeta za održavanje u oružanim snagama i na teritoriju. Ono
neposredno utječe na planiranje i izvođenje borbenih djelo­
vanja i borbenu gotovost oružanih snaga i drugih snaga op­
ćenarodne obrane.
Efikasnost tehničkog osiguranja ogleda se u pravovre­
menoj popuni i neprekidnoj opskrbi oružanih snaga tehnič­
k i m materijalnim sredstvima i u osiguranju njihove stalne
ispravnosti, pouzdanosti i operativne gotovosti.
U suvremenim uvjetima stalno jačaju uloga i značenje
tehničkog osiguranja u ukupnoj borbenoj vrijednosti, efi­
kasnosti i spremnosti oružanih snaga. Na to naročito utječu
dva činioca: prvo, primjena dostignuća suvremene nauke,
20* 307
tehnike i tehnologije u izradi novih i usavršavanju postoje­
ćih sredstava ratne tehnike, i, drugo, njihov velik utrošak u
ratu.
Modernizacija oružanih snaga je stalan, složen i dinami­
čan proces. B r z o i masovno se uvode složena tehnička sred­
stva i sistemi koji zahtijevaju visoku stručnost, suvremenu
tehnologiju održavanja, rezerve municije, rezervne dijelove,
alate i pribore, te odgovarajuća rješenja u organizaciji teh­
ničkog osiguranja.
Nosilac tehničkog osiguranja je tehnička služba, koja
obavlja dvije osnovne djelatnosti: opskrbu tehničkim sred­
stvima i održavanje tehničkih sredstava. Glavni zadaci teh­
ničke službe jesu: opskrba municijom, raketama, minskoeks-
plozivnim sredstvima, rezervnim dijelovima, potrošnim i re­
produkcijskim materijalom, elektroenergetskim izvorima i
osnovnim tehničkim sredstvima; održavanje tehničkih sred­
stava po vidovima, od osnovnog održavanja do generalnog
remonta, izrada i regeneracija rezervnih dijelova; dotur i
evakuacija tehničkih materijalnih sredstava; konzervacija i
zaštita, laboratorijske kontrole i kontrolni pregledi tehničkih
sredstava.
Radi osiguranja materijalno-tehničke osnove na cijelom
ratištu, u skladu s koncepcijom općenarodne obrane, tehnič­
ko osiguranje je organizirano na p r o i z v o d n o m i teritorijal­
n o m principu. Izvršavaju ga tehnički organi, j e d i n i c e i usta­
nove, s osloncem na organizacije udruženog rada, kapacitete
i rezerve društveno-političkih zajednica.
Specifičnost tehničkog osiguranja ogleda se u t o m e što
se samo jednim dijelom m o ž e zadovoljiti iz rezervi i kapa­
citeta na teritoriju. Z b o g toga se u oružanim snagama stva­
raju rezerve i namjenski kapaciteti za opskrbu municijom,
raketama, borbenim tehničkim materijalnim sredstvima i re­
zervnim dijelovima, i za remont borbenih sredstava.
Osiguranje zrakoplovnotehničkim sredstvima djelatnost
je komandi i jedinica ratnog zrakoplovstva i protuzračne ob­
rane kojom se, za ratno zrakoplovstvo i protuzračnu obranu
i avijacijske jedinice kopnene vojske i ratne mornarice osi­
guravaju najpovoljniji materijalni i tehnički uvjeti za izvo­
đenje borbenih djelovanja, život i rad.
Osnovni činioci koji utječu na organizaciju zrakoplovno-
tehničkog osiguranja u oružanim snagama jesu: koncepcija
308
općenarodne obrane i karakteristike budućeg rata, početni
period rata i njegov utjecaj na daljnji tok borbenih djelo­
vanja, razvoj naoružanja i tehnike jedinica i ustanova rat­
nog zrakoplovstva i protuzračne obrane i doktrina upotrebe
snaga ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane.
N o s i l a c osiguranja zrakoplovnotehničkim sredstvima jest
zrakoplovnotehnička služba, koja obavlja dvije djelatnosti:
opskrbu zrakoplovnotehničkim sredstvima i održavanje i re­
m o n t zrakoplovnotehničkih sredstava.
Opskrba čini osnovu materijalnog i tehničkog osigura­
nja života, rada i borbenih djelovanja d obuhvaća materijal­
no planiranje, organizaciju opskrbe, popunu i ešeloniranje
materijalnih rezervi.
Održavanje i r e m o n t zrakoplovnotehničkih sredstava ne­
posredno doprinose efikasnoj i pravovremenoj borbenoj upo­
trebi zrakoplovnih jedinica i sastava.
Osiguranje zrakoplovnotehničkim sredstvima organizira
se i p r o v o d i s osloncem na zrakoplovne baze i kapacitete i
rezerve društveno-poliitiokdh zajednica.
Osiguranje mornaričkotehničkim sredstvima djelatnost
je komandi, uprava i štabova k o j o m se za ratnu mornaricu
osiguravaju najpovoljniji materijalni i tehnički uvjeti za vo­
đenje borbenih djelovanja, život i rad.
P r a v o v r e m e n o , potpuno i neprekidno osiguranje morna­
ričkotehničkim sredstvima na jadranskomu p o m o r s k o m vo­
jištu, rijekama i j e z e r i m a bitno utječe na planiranje borbe­
nih djelovanja i postavljanje zadataka p l o v n i m jedinicama,
taktičkim p l o v n i m sastavima i jedinicama odnosno ustano­
v a m a na obali i otocima. P r i planiranju je nužno, u s v i m si­
tuacijama, dovesti u sklad operativne i taktičke zahtjeve
s materijalno-tehničkim mogućnostima jedinica i ustanova.
N o s i l a c osiguranja mornaričkotehničkim sredstvima jest
mornaričkotehnička služba, koja obavlja dvije osnovne dje­
latnosti: opskrbu b r o d o v i m a , p l o v n i m sredstvima i ostalim
mornaričkotehničkim materijalnim sredstvima i održavanje
brodova, plovnih sredstava i ostalih mornaričkotehničkih ma­
terijalnih sredstava.
Opskrba obuhvaća pravovremenu popunu brodova, plov­
nih jedinica i taktičkih plovnih sastava, te jedinica i usta­
nova na obali i o t o c i m a b o r b e n i m i neborbenim mornarič­
kotehničkim materijalnim sredstvima.
309
 Održavanje brodova, plovnih sredstava i drugih morna-
iričkotehničkih materijalnih sredstava obuhvaća osnovno odr­
žavanje, tehničko održavanje, remont, opravke, modernizaci­
ju i kontrolni pregled.
Mornaričkotehnička služba je nosilac istraživanja, usva­
janja i usavršavanja brodova, plovnih sredstava i ostalih
mornaričkotehničkih materijalnih sredstava i programiranja,
planiranja i sudjelovanja u izgradnji infrastrukture borbe­
nih sistema.
Osiguranje mornaračkotehničkdm sredstvima organizira
se i provodi s osloncem na m o m a r i č k o p o z a d i n s k e baze, po­
morske baze, odjeljke mornaričkopozadinskih baza i na ka­
pacitete i rezerve društveno-političkih zajednica.
Intendantsko osiguranje djelatnost je komandi, uprava i
štabova oružanih snaga, jedinica i ustanova intendantske
službe k o j o m se, u suradnji s nadležnim organima društve­
no-političkih zajednica, osiguravaju intendantska materijalna
sredstva i usluge potrebne oružanim snagama za vođenje bor­
benih djelovanja i život i rad.
Intendantsko osiguranje je osnovni zadatak intendantske
službe i obuhvaća o v e osnovne djelatnosti: opskrbu, prehra­
nu, odijevanje i osiguranje sredstava za stanovanje i usluga
iz svoje nadležnosti. T i m e se stvaraju uvjeti za očuvanje
zdravlja i psihofizičkih sposobnosti i doprinosi jačanju mo­
ralno-političkog stanja i borbene gotovosti oružanih snaga.
Intendantsko osiguranje jedinica i ustanova Jugoslaven­
ske narodne armije u miru organizira se, načelno, ujedinja­
vanjem određenih djelatnosti na kasarnskomu, garnizonskom
i proizvodno-teritorijalnom principu. U ratu se intendantsko
osiguranje organizira u jedinicama i ustanovama oružanih
snaga s osloncem na intendantske baze, pozadinske organi-
zaoije Teritorijalne obrane i na kapacitete i rezerve društve­
no-političkih zajednica i organizacija udruženog rada.
Jugoslavenska narodna armija i m a veći stupanj samo­
stalnosti u organiziranju i provođenju intendantskog osigu­
ranja, što j o j omogućava sigurnost i neprekidnost opskrbe
u skladu s potrebama oružane borbe. Jedinice i štabovi Te­
ritorijalne obrane u intendantskom osiguranju se oslanjaju
na kapacitete i rezerve društveno-političkih zajednica.
Intendantska služba, uz intendantsku opskrbu i o p ć e za­
datke pozadinskih službi, prati, izučava i usavršava tehnolo-
310
giju i organizaciju rada u djelatnostima intendantske službe
i organizira vojne ekonomije i njihovo poslovanje.
Sanitetsko osiguranje je djelatnost k o j o m se osigurava­
ju zdravstveni uvjeti za život, rad i vođenje borbenih djelo­
vanja. Ono je usmjereno k čovjeku, kao osnovnom faktoru
oružane borbe. N j e g o v o m organizacijom d p r o v o đ e n j e m vra­
ća se veliki b r o j izliječenih u borbu, privredu i društveni ži­
vot. Sanitetsko osiguranje, na taj način, sudjeluje u rješa­
vanju pitanja ljudskih rezervi, očuvanja i podizanja borbe­
ne gotovosti i morala u oružanim snagama.
Sanitetsko osiguranje je osnovni zadatak sanitetske služ­
be i obuhvaća: planiranje, organizaciju i provođenje preven-
tivnomedicinske zaštite; zbrinjavanje povrijeđenih i obolje­
lih, i sanitetsku opskrbu.
Preventivnomedicinska zaštita čuva i unapređuje zdrav­
lje i psihofizičku kondiciju ljudi i suzbija zarazna i profesio­
nalna oboljenja i oštećenja zdravlja. Ona obuhvaća higijen-
skoprofilaktičke d protivepidemijske mjere, mjere sanitetske
proturadiološke, protukemijske i protubiološke zaštite, sani­
tarni nadzor i zdravstveni o d g o j .
Zbrinjavanje povrijeđenih i oboljelih obuhvaća medicin­
sku trij'ažu, evakuaciju i liječenje povrijeđenih i oboljelih, a
p r o v o d i se po principu etapnog liječenja, s evakuacijom po
naznačenju, načelno, »k s e b i « .
Sanitetskom o p s k r b o m osiguravaju se sanitetska mate­
rijalna sredstva za oružane snage.
Sanitetska služba i m a i o v e zadatke: proučava zdravstve­
no stanje i psihofizičku kondiciju vojnika i starješina; ocje­
njuje zdravstvenu sposobnost regruta i obavlja medicinsku
selekciju aktivnog i r e z e r v n o g sastava armije; p r o v o d i voj-
nomedicinsku ekspertizu; organizira vojnomedicinsku nauč­
nu informatiku i dokumentaciju.
Sanitetska služba prati borbena djelovanja i manevar
jedinica. S v o j i m snagama i sredstvima razvija sanitetske sta­
nice, pruža prvu i opću medicinsku p o m o ć na prednjim sa­
nitetskim etapama, u taktičkim jedinicama, i specijalističku
p o m o ć u sanitetskim etapama združenih taktičkih, operativ­
nih i strategijskooperativnih jedinica i sastava.
iU miru sanitetska služba pruža osnovnu i specijalističku
zdravstvenu zaštitu u garnizonskim ambulantama, v o j n i m
bolnicama i V o j n o m e d i c i n s k o j akademiji.
311
 Sanitetska služba u jedinicama Teritorijalne obrane ru­
kovodi se o p ć i m principima rada sanitetske službe Jugosla­
venske narodne armije. Svoj rad usklađuje sa specifično­
stima i karakteristikama borbenih djelovanja. Kadrovski i
materijalno je osposobljena za pružanje p r v e i općemedicin-
ske pomoći i općeg stupnja preventivnomedicinske zaštite.
U svemu drugom oslanja se na zdravstvenu službu društve­
no-političkih zajednica i na sanitetske jedinice Jugoslaven­
ske narodne armije kada >s njima sadejstvuje. Jedinice Teri­
torijalne obrane koje u svom sastavu nemaju odgovarajuće
sanitetske organe oslanjaju se u potpunosti na zdravstvenu
službu 'društveno-političkih zajednica.
Oružane snage u ratu organiziraju sanitetsko osiguranje
s osloncem na zdravstvenu službu u društveno-političkim za­
jednicama, uz maksimalnu upotrebu svojih snaga i sred­
stava.
Veterinarsko osiguranje je djelatnost komandi, štabova
i uprava oružanih snaga, jedinica i ustanova veterinarske
službe. Ono obuhvaća zdravstvenu zaštitu životinja, veteri-
narsko-sanitarni nadzor nad stokom za klanje i namirnica­
ma životinjskog porijekla i opskrbu veterinarskim materi­
jalnim sredstvima.
Veterinarsko osiguranje p r o v o d i se da bi se spriječilo:
obolijevanje životinja, posebno u jedinicama sa stočnim tran­
sportom; obolijevanje ljudi od bolesti koje se prenose sa ži­
votinja, i obolijevanje ljudi koje nastaje u p o t r e b o m zdrav­
stveno neispravnih namirnica životinjskog porijekla.
Veterinarsko osiguranje oružanih snaga izvršavaju vete­
rinarske jedinice i ustanove Jugoslavenske narodne armije i
Teritorijalne obrane, s osloncem na veterinarsku službu u
društveno-političkim zajednicama.
Veterinarska služba oružanih snaga planira, organizira i
provodi zaštitu zdravlja i radne sposobnosti životinja, zbri­
njavanje povrijeđenih i oboljelih životinja, veterinarsko-sani-
tarne preglede stoke za klanje i nadzor nad namirnicama ži­
votinjskog porijekla i opskrbu veterinarskim materijalnim
sredstvima. Uz to, izvršava o v e zadatke: unapređuje konjar-
stvo za potrebe općenarodne obrane; nabavlja kopitare za
potrebe Jugoslavenske narodne armije; nabavlja, uzgaja i
obučava službene pse za osiguranje državne granice, vojnih
312
objekata i za druge namjene, i unapređuje stočarstvo na voj­
nim ekonomijama.
Veterinarsko osiguranje jedinica i ustanova Jugoslaven­
ske narodne armije u miru organizira se na kasarnskomu,
garnizonskom, međugarnizonskom i proizvodno-teritorijal-
n o m principu, a p r o v o d e ga organi, jedinice i ustanove vete­
rinarske službe.
Veterinarsko osiguranje oružanih snaga u ratu organi­
ziraju i p r o v o d e veterinarski organi i jedinice s osloncem
na veterinarsku službu društveno-političkih zajednica i udru­
ženog rada, te na jedinice i ustanove sanitetske službe i
atomsko-biološko-kemijske obrane.
Veterinarske jedinice i ustanove oružanih snaga prate
borbena djelovanja i manevar jedinica, angažirajući se u
svim v i d o v i m a borbenih djelovanja i u svim oblicima oruža­
ne b o r b e u skladu s o d l u k o m komandanta i zadatkom je­
dinice. K a d a se razvijaju za rad, veterinarske jedinice osni­
vaju veterinarske stanice, načelno u okviru baze odnosno
odjeljka, pružajući prvu i osnovnu veterinarsku p o m o ć po­
vrijeđenim i o b o l j e l i m životinjama. Viša veterinarska p o m o ć
načelno se pruža u izvantrupnom ešelonu — u veterinarskim
ustanovama društveno-političkih zajednica i udruženog rada.
Prometno osiguranje djelatnost je komandi, štabova,
uprava oružanih snaga i jedinica p r o m e t n e službe k o j o m se,
u suradnji s organima za p r o m e t u društveno-političkim za­
jednicama i organizacijama udruženog rada, osigurava plan­
sko i uredno odvijanje prometa i ekonomična upotreba svih
transportnih sredstava.
P r o m e t n o osiguranje oružanih snaga normativno se re­
gulira, priprema, organizira i realizira na osnovama jedin­
stvenoga p r o m e t n o g sistema zemlje.
Uvjeti i karakter suvremenog rata — intenzivno kreta­
nje, velik zamah borbenih djelovanja, visok stupanj moto-
rizacije i povećane potrebe za doturom i evakuacijom —
zahtijevaju plansko korišćenje komunikacijama i transport­
n i m kapacitetima i uredno funkcioniranje p r o m e t a i tran­
sporta.
P r o m e t n o osiguranje sadržava operativnu i transportnu
funkciju. Izvršavanjem operativne funkcije osigurava se plan­
ska upotreba svih komunikacija i uredan p r o m e t na njima.
Transportna funkcija se p r o v o d i najsvrsishodnijim korišće-
313
njem transportnim kapacitetima oružanih snaga i prometnih
organizacija udruženog rada.
Jugoslavenska narodna armija osigurava svoje potrebe
formacijskim transportnim kapacitetima, a dijelom i tran­
sportnim kapacitetima društveno-političkih zajednica i orga­
nizacija udruženog rada, posebno jugoslavenske željeznice
i plovidbenog prometa. U reguliranju i kontroli prometa na
putovima oslanja se, uglavnom, na snage i sredstva pro­
metne milicije. Teritorijalna obrana najveći dio svojih po­
treba osigurava angažiranjem prometno-transportnih kapa­
citeta društveno-političkih zajednica i organizacija udruže­
nog rada.
U ratu su transportni kapaciteti Jugoslavenske narodne
armije većim d i j e l o m decentralizirani po službama pozadine,
a u miru se nalaze u sastavu p r o m e t n e službe i transport
se organizira centralizirano.
U ratu su automobilske transportne jedinice u organi-
zacijsko-formacijskom sastavu p r o m e t n e službe prvenstveno
namijenjene za domotorizaciju i prijevoz pješadijskih dije­
lova, a izuzetno i za prijevoz materijalnih sredstava. Tovarne
jedinice su namijenjene za prijenos oruđa i materijalnih
sredstava na teško p r o h o d n o m i planinskom zemljištu. Auto­
mobilske transportne jedinice Saveznog sekretarijata za na­
rodnu obranu načelno se upotrebljavaju za prijevoz materi­
jalnih rezervi iz uvoza do baza potčinjenih jedinica, a mogu
se i prepotčinjavati armijama, uglavnom za prevoženje ma­
terijalnih sredstava.
Jedinice za reguliranje i kontrolu prometa ulaze u for­
macijski sastav jedinica vojne policije, a m o g u se formirati
i samostalne jedinice. One reguliraju i kontroliraju p r o m e t
na komandnim mjestima, na maršu, u rajonima razmješta­
ja i ukrcavanja — iskrcavanja i interveniraju na kritičnim
mjestima.
Građevinsko osiguranje predstavlja skup mjera, postu­
paka i djelatnosti komandi, štabova, jedinica, uprava i usta­
nova oružanih snaga na osnovi kojih se planiranom izgrad­
njom, održavanjem objekata i upravljanjem nekretninama
osiguravaju potrebe za život i rad u miru i ratu.
Osnovu ukupnoga materijalnog osiguranja čine građevin­
ski objekti i prateća infrastruktura, a njihovo pribavljanje,
314
održavanje i osposobljavanje za potrebe pozadinskog osigu­
ranja i oružane borbe osnovni je zadatak građevinskog osi­
guranja.
Građevinska služba je organizirana po razinama koman­
diranja i na teritorijalnom načelu. Organi za izgradnju v o j ­
nih i stambenih objekata realiziraju svoje zadatke p r e k o ci­
vilnih radnih organizacija, a organi za izgradnju objekata
uređenja teritorija p r e k o vlastitih projektantskih i izvođač­
kih kapaciteta. Poslovi održavanja p r o v o d e se, načelno, vla­
stitom organizacijom.
Građevinska služba izvršava i ove zadatke: sudjeluje u
planiranju razvoja i prostornog uređenja vojnih i stambenih
objekata i kompleksa i objekata uređenja teritorija; nepo­
sredno gradi i održava v o j n e i stambene objekte, o b j e k t e ure­
đenja teritorija, infrastrukture i upravlja v o j n i m nekretni­
nama; osigurava tipske programe, p r o j e k t e i objekte raznih
namjena za jedinstvenu primjenu u Jugoslavenskoj narodnoj
armiji.
Građevinsko osiguranje štabova i jedinica Teritorijalne
obrane p r o v o d e nadležne društveno-političke zajednice, pre­
ko odgovarajućih organa i organizacija.
Građevinsko osiguranje u ratu obuhvaća izvršavanje za­
dataka uređenja teritorija za funkcioniranje oružane b o r b e
i njezina pozadinskog osiguranja u cijelosti i na p r i v r e m e n o
zaposjednutom teritoriju. Te zadatke zajednički izvršavaju
građevinski organi Jugoslavenske narodne armije i Terito­
rijalne obrane, kao planski, i društveno-političke zajednice i
organizacije udruženog rada, kao izvršni organi.
Financijsko osiguranje djelatnost je komandi, štabova,
uprava, jedinica i ustanova u planiranju, financiranju i ras­
polaganju sredstvima radi osiguranja normalnih uvjeta ži­
vota i rada i vođenja borbenih djelovanja.
Financiranje, raspolaganje sredstvima i materijalno i
financijsko poslovanje u Jugoslavenskoj narodnoj armiji ele­
menti su borbene gotovosti i vojne ekonomike. Osnovni prin­
cip je racionalnost i ekonomičnost, čiji je cilj da se raspo­
l o ž i v i m sredstvima postigne maksimalna borbena gotovost.
Uz opće, glavni zadaci financijskog osiguranja jesu:
analiza ekonomičnosti, racionalnosti i zakonitosti upotrebe
sredstava, kontrola i analiza raspolaganja i rukovanja sred­
stvima Jugoslavenske narodne armije; suradnja sa saveznim
315
organima pri osiguranju novčanih .sredstava iz budžeta fede­
racije i disperziji zaliha novčanih sredstava za potrebe oru­
žanih snaga u sigurnije rajone u slučaju rata; financiranje
izvršenja financijskog plana Jugoslavenske narodne armije i
financijskih planova jedinica i ustanova; rukovanje novča­
nim sredstvima i suradnja s organima komandi jedinica i
uprava ustanova u trošenju prihoda i naplata potraživanja;
vođenje knjigovodstva i evidencije o novčanim i materijal­
nim sredstvima, izrada i dostavljanje izvještaja, pregleda i
analiza o stanju sredstava i izvršenju financijskih planova;
sanacija izvanrednih oštećenja i uništenja sredstava jedinica
i ustanova i osiguranje sredstava ustanova koje posluju po
principu stjecanja i raspodjele dohotka.
Organizacija i funkcioniranje financijskog osiguranja Ju­
goslavenske narodne armije regulirani su prema o p ć i m prin­
cipima organizacije i funkcioniranja pozadinskog osigura­
nja Jugoslavenske narodne armije. Financijsko osiguranje
Teritorijalne obrane obavljaju financijski organi u okviru
štabova ili zajednička računovodstva odnosne društveno-poli­
tičke zajednice.
Protupožarno osiguranje obuhvaća mjere i postupke ko­
jima se sprečava izbijanje požara, umanjuju njihovi efekti i
otklanjaju posljedice.
Posebna pažnja se posvećuje protupožarnom osiguranju:
jedinica na odmoru, maršu i pri prevoženju p l o v n i m objek­
tima i željeznicom; aerodroma i luka; pozadinskih baza —
prije svega skladišta goriva, municije, eksploziva; jedinica,
komandi, štabova i ustanova pri izvođenju borbenih djelo­
vanja i boravku u šumi i u naseljenim mjestima. Protupo­
žarno osiguranje organiziraju sve komande, štabovi, jedinice
i ustanove, u svim uvjetima, poduzimanjem preventivnih mje­
ra, organizacijom i gašenjem nastalih požara i otklanjanjem
posljedica. Pri formiranju borbenog i marševskog rasporeda,
razmještaju jedinica na o d m o r u i rasporedu objekata poza­
dinske infrastrukture i elemenata materijalnog i zdravstve­
nog osiguranja — cijeni se i opasnost od požara. U skladu
s tim poduzimaju se mjere kojima se umanjuje opasnost,
osigurava efikasno gašenje i brzo otklanjaju posljedice. U
svim situacijama održava se protupožarna disciplina; ukla­
njaju ili rastresito raspoređuju lako zapaljivi materijali;
uređuje zemljište — prosjeci i protupožarni pojasovi; uko-
316
pavaju lako zapaljiva d eksplozivna sredstva; umješno se ko­
riste prirodni i umjetni zakloni.
Za gašenje požara osposobljavaju se i angažiraju sve
jedinice i posade borbenih i transportnih sredstava. U gaše­
nju većih požara angažiraju se i specijalizirane protupožarne
jedinice oružanih snaga, jedinice atomsko-biološko-kemijske
obrane, inžinjerijske jedinice, jedinice civilne zaštite i sta­
novništvo. P r i gašenju požara nužno je osigurati pravovre­
meno, brzo i maksimalno angažiranje svih raspoloživih sna­
ga. U gradovima i većim naseljenim mjestima, šumskim
kompleksima i u rajonima razmještaja snaga i skladišta mu­
nicije i goriva poduzimaju se posebne mjere za sprečavanje
požarnih oluja. Otklanjanje posljedica požara obuhvaća, pri­
je svega, organiziranu evakuacijti i pružanje medicinske po­
moći povrijeđenima, evakuaciju snaga i sredstava iz rajona
i objekata koji su zbog požara postali neuvjetni, uspostav­
ljanje narušenoga borbenog i operativnog rasporeda maršev­
skog poretka, popunu uništenih i opravku oštećenih sred­
stava i organizaciju narušenog sistema protupožarnog osi­
guranja.
Hidrometeorološko i hidronavigacijsko osiguranje
H i d r o m e t e o r o l o š k o i hidronavigacijsko osiguranje obu­
hvaća skup mjera, radnji i postupaka koje poduzimaju ko­
mande, štabovi i jedinice oružanih snaga i specijalizirane
institucije i organizacije udruženog rada radi izučavanja i
praćenja hidrometeoroloških i hidronavigacijskih uvjeta koji
utječu na pripremanje i izvođenje borbenih djelovanja. Orga­
niziraju ih komande i štabovi oružanih snaga, uz maksimal­
no angažiranje hidrometeoroloških institucija i specijalizi­
ranih organizacija vodoprivrede, elektroprivrede i pomorskih
organizacija udruženog rada.
Hidrorneteorološki uvjeti znatno utječu na p r i p r e m e i
izvođenje borbenih djelovanja i vođenje oružane borbe.
P r i l i k o m procjene hidrometeoroloških uvjeta utvrđuje se
njihov utjecaj na djelovanje neprijateljevih i vlastitih snaga
i sredstava na o d r e đ e n o m prostoru. Težište je na procjeni
njihova utjecaja na upotrebu jedinica u narednim b o r b e n i m
djelovanjima.
317
 Raspolaganje suvremenim h i d r o m e t e o r o l o š k i m i hidrona-
vigacijskim sredstvima i njihovo održavanje bitan su uvjet
uspješnoga hidrometeorološkog i hidronavigacijskog osigu­
ranja.
Hidrometeorološko osiguranje pruža komandama, šta­
bovima i jedinicama potrebne podatke o hidrometeorološkim
prilikama i prognoze za određeni vremenski period. Poseb­
no su važni o v i podaci: vrsta, količina i visina i donje i gor­
nje granice oblaka, vidljivost, vjetar, temperatura, pritisak
zraka, mogućnost pojave magle, vodostaj, temperatura vode,
salinitet i p l i m a i oseka na moru.
Hidrometeorološki p o d a c i m o g u biti stvarni, prognozira­
ni i statistički. Statističkim podacima se koristimo pri pri­
premanju, a stvarnim i prognoziranim p r e d početak i u toku
izvođenja borbenih djelovanja.
Hidronavigacijsko osiguranje organizira se na jadran­
skomu p o m o r s k o m vojištu, p l o v n i m rijekama i jezerima.
N j i m e se, uz hidrometeorološku, utvrđuje i prati hidrograf-
ska situacija i regulira r e ž i m p l o v i d b e radi osiguranja što
povoljnijih uvjeta za plovidbu i borbena djelovanja na moru,
rijekama i jezerima.
Maskiranje
Maskiranjem se prikrivaju jedinice, ustanove, sredstva
i objekti od osmatranja i otkrivanja sa zemlje, mora, dz zra­
ka i svemira, smanjuju vlastiti gubici, osigurava tajnost ra­
da, kretanja i manevra i neprijatelj obmanjuje o rasporedu,
namjerama, djelovanjima i drugim aktivnostima naših sna­
ga. Maskiranje primjenjuju sve jedinice, ustanove i poje­
dinci u svim uvjetima. U provođenju maskirnih mjera ma­
sovno se i na različite načine angažiraju sve snage općena­
rodne obrane i društvene samozaštite i stanovništvo. Za iz­
vođenje složenih maskirnih radnji i radova upotrebljavaju
se elektronska sredstva i protuelektronski materijal, a anga­
žiraju se inžinjerdjske jedinice i specijalizirane organizacije
udruženog rada. Maskiranje treba da bude p r i r o d n o , razno­
vrsno, neprekidno i aktivno, u skladu s odlukama i ciljevi­
ma borbenih djelovanja i konkretnim uvjetima.
Za maskiranje se, uz formacijska, masovno koriste pri­
ručna sredstva, te p o g o d n o zemljište, razvedenost obale, noć
318
i druge vremenske i prirodne pogodnosti. U toku p r i p r e m a
i izvođenja borbenih djelovanja primjenjuju se lažna sred­
stva, mjere i postupci radi obmanjivanja neprijatelja. Ma­
skiranje m o ž e biti strategijsko, operativno i taktičko.
Strategijsko i operativno maskiranje čini skup mjera i
postupaka; radova i djelovanja na kopnu, moru i u zraku
koje, u m i r u i ratu, poduzimaju V r h o v n a komanda i k o m a n d e
strategijskih grupacija, strategijsko-operativnih i operativnih
jedinica i sastava i štabova Teritorijalne obrane republika i
pokrajina radi dezinformiranja i obmane neprijatelja o sta­
nju, mogućnostima, namjerama i aktivnostima naših snaga.
U okviru plana strategijskog i operativnog maskiranja podu­
zimaju se mjere i postupci jedinica oružanih snaga i dru­
gih snaga općenarodne obrane i društvene samozaštite. Pred­
stavnici drugih snaga općenarodne obrane i društvene samo­
zaštite sudjeluju u izradi plana strategijskog i operativnog
maskiranja. Strategijskim i operativnim maskiranjem pri­
krivaju se: u miru — lokacija, mobilizacijski razvoj, naoru­
žanje oružanih snaga, uređenje teritorija i druge m j e r e i po­
stupci u pripremanju zemlje za obranu; u ratu — prvenstve­
no p r i p r e m e operacija, važni objekti, komandna mjesta i
sistem veza, manevar snaga i sredstava.
Strategijsko i operativno maskiranje ostvaruje se: pri­
krivanjem, skrivanjem, obmanjivanjem, dezinformiranjem,
lažnim djelovanjima u aktivnostima i objektima, dezinforma­
cijama i imitacijama. Strategijsko i operativno maskiranje
i z v o d i se po jedinstvenom planu, uz posebnu organizaciju,
mjere tajnosti i sigurnosti i strogu kontrolu izvršavanja za­
dataka.
Za izvršavanje zadataka strategijskog i operativnog mas­
kiranja angažiraju se komande, štabovi, jedinice i ustanove
oružanih snaga, u skladu sa svojim mogućnostima i u l o g o m
u izvođenju borbenih djelovanja. Na težišnim zadacima anga­
žiraju se obavještajni organi i jedinice, organi i j e d i n i c e si­
gurnosti, j e d i n i c e za elektronsko izviđanje i ometanje i ma-
skirne jedinice. U pripremama i izvršavanju zadataka stra­
tegijskog i operativnog maskiranja jedinice oružanih snaga
surađuju s organima društveno-političkih zajednica d speoi-
jaliziranim organizacijama i institucijama. R e d o v i t o se po­
duzimaju i međusobno usklađuju mjere vojnoga, diplomat­
skog, političkog i propagandnog karaktera.
319
 U suvremenim uvjetima elektronsko maskiranje ima izu­
zetno veliko značenje. Elektronsko maskiranje je aktivno
elektronsko djelovanje k o j i m se neprijatelj navodi na pogreš­
ne zaključke o rasporedu, mogućnostima i namjerama na­
ših snaga, a njegove aktivnosti se usmjeravaju u pogrešnom
pravcu. Organiziraju ga k o m a n d e i štabovi, a izvode jedinice
— korisnici elektronskih sredstava i sistema. Elektronsko
maskiranje se ostvaruje planskom predajom lažnih infor­
macija p r e k o elektronskih sistema, prvenstveno onih za koje
se utvrdi da ih neprijatelj uspješno elektronski izviđa, a
organizacija i demonstracija lažnih elektronskih sistema pla­
nira se i izvodi, po pravilu, u sklopu operativnog maskira-
nja. Elektronsko maskiranje mora biti vjerodostojno i uskla­
đeno s drugim mjerama maskiranja.

Borbeno osiguranje

Borbeno osiguranje obuhvaća mjere, postupke i aktiv­

nosti k o j e poduzima svaka jedinica, komanda, štab i usta­
nova radi vlastite zaštite, očuvanja svojih borbenih moguć­
nosti i stvaranja povoljnih uvjeta za odmaranje, kretanje,
pripremu i izvođenje borbenih djelovanja.
Jedinice se p r i izvođenju borbenih djelovanja osigura­
vaju borbenim, na maršu marševskim, a na o d m o r u i u
drugim situacijama izvan neposrednoga borbenog dodira
predstražnim osiguranjem. Sve jedinice, komande, štabovi i
ustanove organiziraju i neposredno osiguranje — straže, pa­
trole i osmatrače, uz upotrebu odgovarajućih tehničkih sred­
stava. U svim uvjetima moraju se osigurati bokovi, spojevi,
međuprostori i vlastita pozadina.
Osiguranje komandnih mjesta, aerodroma, rajona bazi-
ranja ratne mornarice, skladišta goriva i ubojnih sredstava,
privrednih i javnih objekata, zavisno od njihova značenja i
stupnja ugroženosti, m o ž e se organizirati i posebnim sna­
gama. Organiziraju ga komande taktičkih, a po potrebi i
komande operativnih jedinica. Ostvaruje se r a s p o r e d o m je­
dinica oružanih snaga, naročito prostornih jedinica Terito­
rijalne obrane, angažiranjem milicije i stanovništva i masov­
n o m samozaštitom u okviru obrambeno-zaštitnog sistema
Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

320