You are on page 1of 15

DOKUMENTARNO NASLIJEĐE DOI 10.37083/bosn.2020.25.

157
DOCUMENTARY HERITAGE
Izvorni naučni rad BOSNIACA 2020; 25: 157-171
Original scientific paper UDK/UDC 378.4.014(497.6 Sarajevo):(354:323.1(493.5)“19“

Ideja o osnivanju Univerziteta u Sarajevu početkom 20. stoljeća: austrougarska vlast


u Bosni i Hercegovini između kulturne misije i političke realnosti
The Idea of Establishing the University of Sarajevo at the Beginning of 20th Century:
Austro-Hungarian Authority in Bosnia and Herzegovina Between Cultural Mission and
Political Reality
Amila Kasumović
Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, Bosna i Hercegovina / Faculty of Philosophy, University of Sarajevo, Sarajevo,
Bosnia and Herzegovina
akasumovic80@gmail.com

Informacije o članku / Article Info Sažetak / Abstract

Primljen / Received 12. 10. 2020. Početkom 20. stoljeća brojne krize potresale su Balkan, a one poput Aneksione
Prihvaćen / Accepted 4. 11. 2020. (1908–1909) i Balkanskih ratova (1912–1913) snažno su utjecale na gibanja u bosan-
Dostupan online / Available online: 15. 12. 2020. skohercegovačkom društvu. Suočena s vrlo kompleksnom političkom situacijom na
Balkanu, Austro-Ugarska je morala izgraditi strategiju jačanja svog utjecaja na ovom
području. U tom smislu, Sarajevo je trebalo odigrati vrlo važnu ulogu. U ovom radu
Ključne riječi / Keywords
se želi pokazati kako je austrougarska vlast u Bosni i Hercegovini, plasirajući ideju da
univerzitet, Sarajevo, austrougarska uprava,
bi se u Sarajevu mogao osnovati univerzitet, lavirala između davno zacrtane kulturne
Zajedničko ministarstvo finansija, Zemaljska
vlada u Sarajevu
misije u datom području i političkih mahinacija kojima se trebao anulirati rastući utje-
caj Srbije. Reakcija javnosti, kako one u Bosni i Hercegovini, tako i one u Monarhiji, na
university, Sarajevo, Austro-Hungarian
ideju o osnivanju sarajevskog univerziteta, primorala je njene glavne zagovornike na
rule, Joint Ministry of Finance, Provincial
Government in Sarajevo propitivanje vlastitih političkih rezona.
At the beginning of the 20th century, the Balkans was the epicentre of numerous
crises and some of them (the Annexation Crisis 1908–1909 and the Balkan Wars
1912–1913) had a major effect on social activities in Bosnia and Herzegovina. There-
fore, faced with a very complex political situation in the Balkans, Austro-Hungary was
about to develop a strategy of increasing its own influence in the mentioned area.
Consequently, Sarajevo was bound to play an important role in these plans. This pa-
per argues that, by promoting the idea of establishing a university in Sarajevo, the
Austro-Hungarian authorities were actually oscillating between their previous plan of
conducting a cultural mission in Bosnia and Herzegovina and political machinations
aimed at the annihilation of Serbian influence. The public reactions in Bosnia, as well
as in the remainder of the Monarchy, forced the solicitors of this idea to re-examine
their own political considerations.

Uvod Introduction
Prošle godine Univerzitet u Sarajevu slavio je 70 Last year, the University of Sarajevo celebrated
godina svoga postojanja. Da su u prošlosti društve- 70 years of its existence. If the social and political
ne i političke okolnosti bile nešto drugačije, Uni- circumstances had been somewhat different in the
verzitet u Sarajevu bi danas možda imao stoljetnu past, the University of Sarajevo would perhaps have
tradiciju. a century-old tradition today.
Prvi povjesničar koji je ukazao na iznimno važno The first historian to point out the exceptionally im-
pitanje mogućnosti osnivanja sarajevskog univer- portant question of the possibility of establishing a
ziteta, koje je bilo aktualno 1913. godine, bio je university in Sarajevo, which was current in 1913,
Hamdija Kapidžić. On je u kratkom članku, bazira- was Hamdija Kapidžić. In a short article, based on
nom na tri dokumenta iz fonda Privatna registratura three documents from Privatna registratura Arhi-
Arhiva Bosne i Hercegovine, čije je izvode docnije va Bosne i Hercegovine (Private Registry of the
i objavio (Kapidžić 1973, 427–428, 445–446), ana- Archives of Bosnia and Herzegovina), whose ex-
lizirao stavove koje su u prepisci iznosili zajednič- tracts he later published (Kapidžić 1973, 427–428,

157
BOSNIACA 2020; 25: 157-171

ki ministar financija Biliński i poglavar Zemaljske 445–446), he has analyzed the views expressed in
vlade u Sarajevu Potiorek, a ticali su se pitanja the correspondence by the Joint Minister of Finance
osnivanja univerziteta u Sarajevu (Kapidžić 1961, Biliński and the Head of the National Government
293–295). in Sarajevo Potiorek, concerning the establishing of
Cilj ovog rada je da, s jedne strane, pokaže da je a university in Sarajevo (Kapidžić 1961, 293–295).
ideja o osnivanju univerziteta u Sarajevu bila pred- The aim of this paper is, on the one hand, to show
metom javne rasprave već krajem 19. stoljeća i da that the idea of establishing a university in Saraje-
je povremeno aktualizirana sve do momenta koji je vo was the subject of public debate as early as the
uočio Kapidžić, a koji je predstavljao već završnu end of the 19th century and that it was occasionally
fazu u promišljanjima o osnivanju jedne visokoš- actualized until the moment noticed by Kapidžić,
kolske ustanove u okupiranom/anektiranom po- which has already represented the final stage in the
dručju. S druge strane, u radu se želi pokazati kako reflection on the establishing of a higher education
je ideja osnivanja sarajevskog univerziteta bila pri- institution in the occupied / annexed area. On the
hvaćena u javnom diskursu i tiskanim medijima,1 other hand, the paper seeks to show how the idea
kako u Bosni i Hercegovini, tako i u Monarhiji. Ta- of establishing a university in Sarajevo was accept-
kav diskurs Kapidžić uopće nije problematizirao u ed in public discourse and the print media,1 both
svom radu, a trebao je, budući da je upravo javno in Bosnia and Herzegovina and in the Monarchy.
mnijenje, između ostalog, utjecalo na odluku da se Kapidžić did not problematize such a discourse in
ideja o osnivanju univerziteta u Sarajevu ostavi za his work at all, and he should, because that public
neka druga vremena. opinion, among other things, influenced the deci-
sion to leave the idea of establishing a university in
Također, Kapidžić je problem sarajevskog univerzi- Sarajevo for some other time.
teta promatrao isključivo kroz prizmu kolonijalnog
Also, Kapidžić looked at the problem of the
odnosa Austro-Ugarske prema Bosni i Hercegovini,
university of Sarajevo solely through the prism of
koju je najprije okupirala 1878, a potom i anektirala
the colonial attitude of Austro-Hungary towards
1908. godine (Kapidžić 1961, 293). Stoga je nje-
Bosnia and Herzegovina, which was first occupied
gov fokus bio na kulturnoj misiji Monarhije, dok je
in 1878, and then annexed in 1908 (Kapidžić 1961,
kontekst Balkanskih ratova izostao. U radu se želi
293). Therefore, his focus was on the cultural
pokazati da je austrougarskom narativu o kulturnoj
mission of the Monarchy, while the context of the
misiji u Bosni i Hercegovini bio suprotstavljen sve Balkan wars was missing. The paper seeks to show
jači nacionalni narativ domaćeg stanovništva i po- that the Austro-Hungarian narrative of the cultural
litička realnost koja je primoravala Dvojnu monar- mission in Bosnia and Herzegovina was opposed
hiju da pažljivo kreira svoje politike na periferiji. by the growing national narrative of the local
Sarajevski univerzitet na novinskim stranicama population and the political reality that forced the
1899–1913. Dual Monarchy to carefully create its policies on
the periphery.
Pitanje osnivanja univerziteta u Sarajevu bilo
je aktualno za vrijeme tri zajednička ministra University of Sarajevo on newspaper pages
finansija, koji su bili direktno odgovorni za upravu 1899–1913
nad Bosnom i Hercegovinom. O ovom pitanju The issue of establishing a university in Sarajevo
izjašnjavali su se redom Benjamin von Kállay was current during the time of the three Joint Fi-
(1882–1903), Stephan Burián von Rajecz (1903– nance Ministers, who were directly responsible
1912) i Leon Biliński (1912–1915), zauzimajući for the administration of Bosnia and Herzegovina.
jednak stav, ali nudeći različite odgovore, sukladno On this issue in turn spoke Benjamin von Kállay
njihovoj viziji o tome što bi trebalo biti učinjeno s (1882–1903), Stephan Burián von Rajecz (1903–
Bosnom i Hercegovinom. 1912) and Leon Biliński (1912–1915), taking the
Na stranicama dnevne štampe ideja o osnivanju vi- same position but offering different answers, ac-
sokoškolske institucije u Sarajevu spomenuta je prvi cording to their vision of what should be done with
put 1899. godine. To je bio vrlo osjetljiv povijesni Bosnia and Herzegovina.
moment: radila se rekapitulacija dvadesetogodišnje The idea of establishing a higher education institu-
1
Austrijska nacionalna biblioteka stoji iza projekta ANNO: digital- 1
The Austrian National Library is behind the project ANNO: digiti-
izacija periodike iz različitih razdoblja. Zahvaljujući tome, olakšano zation of periodicals from different periods. Thanks to that, the re-
je istraživanje brojnim istraživačima. search has been made easier for numerous researchers.

158
Kasumović

uprave Austro-Ugarske monarhije u Bosni i Herce- tion in Sarajevo was first mentioned on the pages of
govini i valorizirao se pristup Benjamina von Ká- the daily press in 1899. It was a very sensitive his-
llaya pitanju tretmana okupiranog područja. Njegov torical moment: a recapitulation of the twenty-year
prilično krut stav i težnja k apsolutističkoj upravi administration of the Austro-Hungarian monarchy
Bosne i Hercegovine, kao i težnja da uguši domaće in Bosnia and Herzegovina was carried out and
nacionalne pokrete (Kraljačić 1987, 88–89), vodili Benjamin von Kállay's approach to the treatment
su općem nezadovoljstvu jednog dijela bosansko- of the occupied territory was valorised. His rather
hercegovačkog stanovništva, posebno mladih koji rigid attitude and aspiration to the absolutist admin-
su svoje obrazovanje nastavljali na univerzitetima istration of Bosnia and Herzegovina, as well as his
u Monarhiji. aspiration to stifle domestic national movements
U jesen 1899. godine studenti južnoslavenskog (Kraljačić 1987, 88–89), led to the general dissatis-
faction of one part of the population of Bosnia and
porijekla protestirali su ispred zgrade Zajednič-
Herzegovina, especially young people who contin-
kog ministarstva finansija. Demonstracije su bile
ued their education at universities in the Monarchy.
usmjerene protiv Kállayevog režima u Bosni i Her-
cegovini. List Pester Lloyd2 iskoristio je navedeni In the fall of 1899, students of South Slavic descent
trenutak kako bi svoje čitaoce upoznao sa stanjem protested in front of the building of Joint Ministry
u okupiranoj oblasti. Između ostalog, navedeno je of Finance. Demonstrations were directed against
da u Bosni i Hercegovini još uvijek, nakon dvade- the Kállay's regime in Bosnia and Herzegovina.
set godina austrougarske uprave, nema visoke škole Newspaper Pester Lloyd2 used this moment to ac-
(Pester Lloyd 1899, 2). quaint their readers with the situation in the occu-
pied area. Among other things, it was stated that in
Iako zvuči kao možebitna kritika, tekst članka Bosnia and Herzegovina, after twenty years of Aus-
uvodi pomirljiviji ton, jasno pokazujući težnju da tro-Hungarian rule, there is still no higher school
opravda Monarhiju i njenu misiju na Balkanu, na- (Pester Lloyd 1899, 2).
pose u zaposjednutom području. U tekstu se navodi
Although it sounds like a possible critique, the text
da nije svrsishodno tumačiti razloge zbog čega nije
of the article introduces a more conciliatory tone,
došlo do osnivanja visoke škole u Sarajevu, nego
clearly showing the desire to justify the Monarchy
da je dovoljna opaska kako osnivanje visoke škole
and its mission in the Balkans, especially in the oc-
mora biti rezultat stvarnih potreba, a ne imperijal-
cupied territories. The text states that it is not ap-
nih želja. Time je (nepoznati) autor, najvjerovat-
propriate to interpret the reasons why the higher
nije urednik teksta, nastojao opravdati Zemaljsku school in Sarajevo was not established, rather, it is
vladu u Sarajevu, koja je za upravu nad Bosnom a sufficient remark that the establishing of a higher
i Hercegovinom direktno odgovarala Zajedničkom school must be the result of real needs, and not im-
ministarstvu finansija, pred javnošću u Monarhiji, a perial wishes. Thereby, the (unknown) author, most
koja je očekivala rezultate dugogodišnjeg upravlja- likely the editor of the text, tried to justify the Na-
nja gotovo kolonijom. Upravo se navedeni narativ tional Government in Sarajevo, which was directly
suprotstavlja Kapidžićevom esencijalističkom poi- responsible for the administration of Bosnia and
manju odnosa Austro-Ugarske kao kolonijalne sile Herzegovina to the Joint Ministry of Finance, in
prema Bosni i Hercegovini, gdje je većina pitanja front of the public in the Monarchy, and which ex-
rješavana ne uzimajući u obzir potrebe okupiranog pected the results of many years of management of
područja. Čak je i javnost u Monarhiji bila svjesna the almost colony. This narrative precisely opposes
toga da se neprestano mora opipavati puls javnosti Kapidžić's essentialist perception of Austro-Hun-
novostečene oblasti, kako bi se izradila adekvatna garian relations as a colonial power towards Bosnia
upravljačka strategija, a domaće stanovništvo umi- and Herzegovina, where most issues were resolved
rilo. Osim toga, u tekstu je istaknuto da je Zemalj- without taking into account the needs of the occu-
ska vlada u Sarajevu brinula o dodjeli stipendija pied area. Even the public in the Monarchy was
mladima iz Bosne i Hercegovine koji su školovanje aware that the pulse of the public of the newfound
željeli nastaviti na univerzitetima u Monarhiji. Taj region must be constantly felt, in order to develop
dio analize autor je morao završiti s nešto malo, u to an adequate management strategy, and calm the lo-
vrijeme vrlo popularnog, orijentalističkog diskursa cal population. In addition, the text points out that
tvrdeći da je dvadeset godina uprave zapravo malo the National Government in Sarajevo took care of
da se podigne narod koji je više stoljeća bio pod awarding scholarships to young people from Bos-
2
Izlazio je u Budimpešti na njemačkom jeziku. It was published in Budapest in German language.
2

159
BOSNIACA 2020; 25: 157-171

turskom vlašću. Takvo opravdanje bilo je više nego nia and Herzegovina who wanted to continue their
prihvaćeno u tadašnjem javnom prostoru ne samo education at universities in the Monarchy. That part
Dvojne monarhije nego i Evrope općenito. of the analysis the author had to end with a little, at
Čini se da je novinarsku radoznalost podržavala that time very popular, Orientalist discourse claim-
politička elita oba dijela Monarhije. Prilika da se ing those twenty years of rule were actually not
sazna nešto više o rezultatima uprave nad Bosnom enough to raise a people that had been under Turk-
i Hercegovinom pružala se delegatima austrijske ish rule for centuries. Such justification was more
i ugarske delegacije svaki put kada je zajednički than accepted in the then public space not only in
ministar finansija davao informaciju o već odobre- the Dual Monarchy but in Europe in general.
nom budžetskom proračunu za okupiranu oblast Journalistic curiosity seems to have been supported
(Izvještaj o upravi BiH 1906, 21). Sredinom 1900. by the political elite of both parts of the Monarchy.
godine postavio je Redner, član delegacije pri au- The opportunity to learn more about the results of
strijskom carevinskom vijeću, pitanje Kállayu da li the administration of Bosnia and Herzegovina was
će biti podignut univerzitet u Sarajevu, o čemu je given to the delegates of the Austrian and Hungar-
štampa već pisala (Wiener Zeitung 1900, 10; usp. ian delegations each time when the Joint Minister
Neues Wiener Tagblatt 1900, 3) Kállay je odgovo- of Finance provided information on the already ap-
rio očekivano, u orijentalističkom duhu (Kraljačić proved budget for the occupied area (Izvještaj o up-
1987, 74-88). Ustvrdio je da još nije dostignut vi- ravi BiH 1906, 21). In the middle of 1900, Redner,
soki duhovni nivo domaćeg stanovništva za takav a member of the delegation of the Austrian Imperial
poduhvat.3 Time je Kállay potvrdio imperijalistički, Council, asked Kállay whether a university in Sa-
tutorski pristup Bosni i Hercegovini i tadašnje op- rajevo would be built, which the press had already
written about (Wiener Zeitung 1900, 10; cf. Neues
ćeprihvaćeno uvjerenje vodećih evropskih sila da
Wiener Tagblatt 1900, 3). Kállay responded as ex-
postoje oblasti u svijetu koje je potrebno civilizirati
pected, in a spirit of Orientalism (Kraljačić 1987,
i prosvijetliti. Ujedno, opravdao je upravu u Bosni i
74–88). He claimed that a high spiritual level of the
Hercegovini u smislu njenih dometa i onoga što se
local population had not yet been reached for such
postiglo za nešto više od dvadeset godina.
an endeavour.3 With this Kállay has confirmed the
No očigledno je kod bosanskohercegovačke inte- imperialist, tutoring approach to Bosnia and Her-
ligencije sazrijevala ideja o potrebi osnivanja uni- zegovina and the then generally accepted belief of
verziteta u Sarajevu, jer je nedugo nakon Kállayeve the leading European powers that there are regions
izjave u jednom feljtonu najavljeno da se iz Bosne in the world that need to be civilized and educated.
i Hercegovine u Beč sprema deputacija koja bi, iz- At the same time, he justified the administration in
među ostalog, pregovarala i o pitanju univerziteta. I Bosnia and Herzegovina in terms of its scope and
autor feljtona se, u Kállayevu duhu, zapitao treba li what has been achieved in just over twenty years.
takva ustanova jednom narodu, da li su to njegove But apparently the idea of the need to establish a
stvarne potrebe s obzirom na njegov kulturni razvoj university in Sarajevo was maturing in the BIH in-
(Pester Lloyd 1900, 2). telligence, because shortly after Kállay's statement,
Sve do početka 1901. godine pitanje sarajevskog it was announced in one feuilleton that a deputation
univerziteta uglavnom je promatrano kroz prizmu from Bosnia and Herzegovina was being prepared
kulturnog razvoja okupiranog područja. No to Vienna, which would, among other things, ne-
izvjesni je Berger, član Zastupničkog doma, prvi gotiated the issue of the university. And the author
put, koliko je meni poznato, uveo politički faktor of the feuilleton, in the spirit of Kállay, wondered
u problematiku, u svom vrlo ironičnom govoru whether a nation needed such institution, whether
koji je trajao tri sata, a koji je završio njegovom these were its real needs in view of its cultural de-
konstatacijom da on, u principu, nema ništa velopment. (Pester Lloyd 1900, 2)
protiv slavenskog univerziteta u Sarajevu, ali da Until the beginning of 1901, the issue of the
on mora biti srpski. Na tu konstataciju nasmijali university of Sarajevo was mainly viewed through
su se slavenski zastupnici. Ipak, njegov govor je the prism of the cultural development of the
sigurno bio zanimljiv jer su čak tri dnevna lista occupied area. But a certain Berger, a member of
prenijela njegove najinteresantnije dijelove (Wiener the House of Representatives, is for the first time,
3
Čini se da se Kallay bavio idejom podizanja medicinskog fakulteta 3
Kállay seems to have been working on the idea of building a medical
uz Vakufsku bolnicu u Sarajevu, no ideja je ubrzo napuštena (Neuig- faculty next to the Waqf Hospital in Sarajevo, but the idea was soon
keits-Welt-Blatt 1913, 3). abandoned (Neuigkeits-Welt-Blatt 1913, 3).

160
Kasumović

Zeitung 1901, 21; usp. Grazer Tagblatt 1901, 14; as far as I know, introduced the political factor
Das Vaterland 1901, 4). Iako se stječe dojam da into the issue, in his very ironic speech that lasted
je govorio ironično, Berger je, zapravo otvorio three hours, and which ended with his statement
Pandorinu kutiju, vrlo osjetljivo nacionalno pitanje that he, in principle, has nothing against the Slavic
u Bosni i Hercegovini, te indirektno ukazao na vrlo University in Sarajevo, but it must be Serbian. Slavic
kompleksan odnos Zemaljske vlade u Sarajevu i representatives laughed at this statement. Still, his
srpskog stanovništva. speech was certainly interesting because as many as
Kállayeva je smrt 1903. godine označila kraj jed- three daily newspapers carried its most interesting
nog značajnog razdoblja u upravljanju Bosnom i parts (Wiener Zeitung 1901, 21; cf. Grazer Tagblatt
Hercegovinom. Njegova se politika prema oku- 1901, 14; Das Vaterland 1901, 4). Although one gets
piranom području ocjenjivala kao politika čvrste the impression that he spoke ironically, Berger did
ruke i posebno se osjećala na polju Kállayevog od- actually opened a Pandora's Box, a very sensitive
nosa prema bosanskohercegovačkim nacionalnim national question in Bosnia and Herzegovina, and
elitama. Znatno liberalnija politika postepeno je indirectly pointed to the very complex relationship
postala prepoznatljiva kao izbor novog zajednič- between the National Government in Sarajevo and
kog ministra finansija Buriána. Rezultirala je slo- the Serb population.
bodnijim političkim životom u Bosni i Hercegovini Kállay's death in 1903 marked the end of a signifi-
i formiranjem prvih domaćih političkih stranaka. cant period in the administration of Bosnia and Her-
Bila je donekle uzburkana Aneksionom krizom zegovina. His policy towards the occupied territory
(1908/1909), ali su se domaći politički krugovi na- was assessed as a policy of a firm hand and was es-
stojali umiriti donošenjem ustava i početkom rada pecially felt in the field of Kállay's attitude towards
bosanskohercegovačkog Sabora 1910. godine. U the BIH national elites. A much more liberal policy
Buriánovo vrijeme privedeni su kraju pregovori sa gradually became recognizable as the election of a
srpskim i muslimanskim prvacima za vjersko-pro- new Joint Finance Minister Burián. It resulted in a
svjetnu autonomiju. more liberal political life in Bosnia and Herzegovi-
U takvim okolnostima pitanje sarajevskog univer- na and the formation of the first domestic political
ziteta, koliko sam uspjela utvrditi, pojavilo se u ti- parties. It was somewhat agitated by the Annexa-
sku u dva navrata: 1906. godine i u vrijeme trajanja tion Crisis (1908/1909), but they tried to calm down
Aneksione krize. Nekoliko dnevnih listova pratilo domestic political circles with the adoption of the
je s velikim interesiranjem Buriánov govor pred Constitution and the beginning of the work of the
ugarskom delegacijom u junu 1906. godine. Burián BIH Parliament in 1910. In Burián's time, negotia-
je govorio vrlo opširno o stanju u Bosni i Hercego- tions with Serbian and Muslim leaders for religious
vini. Kao i obično, delegati su mu postavljali pita- and educational autonomy were completed.
nja. Delegat Krasojević je htio znati kani li Burián In such circumstances, the question of the univer-
raditi na osnivanju univerziteta u Sarajevu, gdje bi sity of Sarajevo, as far as I was able to determine,
nastava bila na domaćem jeziku (Agramer Zeitung appeared in the press on two occasions: in 1906 and
1906, 2). Zajednički ministar finansija je odgovo- during the Annexation Crisis.
rio da ni ne pomišlja na osnivanje univerziteta u Several daily newspapers followed Burián's speech
Sarajevu, ali za razliku od Kállaya, koji je ovo pi- before the Hungarian delegation in June of 1906 with
tanje nužno vezao s kulturnom elevacijom jednog great interest. Burián spoke very extensively about
naroda, Burián je ponudio dosta praktične razloge. the situation in Bosnia and Herzegovina. As usual,
Naime, u Bosni i Hercegovini je najprije trebalo na- the delegates asked him questions. Delegate Kraso-
praviti mrežu osnovnih škola. Osim toga, nije bilo jević wanted to know if Burián intended to work on
dovoljno ni potencijalnih polaznika, ali ni sredstava the establishing of a university in Sarajevo, where
da se osnuje univerzitet. To je razlog koji je austro- classes would be in the local language (Agramer
ugarska vlast u Bosni često navodila kod spornih Zeitung 1906, 2). The Joint Finance Minister replied
pitanja: ne mogu se riješiti zbog nedostatka finan- that he was not even considering establishing of a
sija (sic!). Burián je nastavio s konstatacijom da university in Sarajevo, but unlike Kállay, who nec-
su svi oni koji su htjeli nastaviti školovanje mogli essarily linked this question to the cultural elevation
to učiniti, zahvaljujući stipendijama, na nekom od of a nation, Burián offered quite practical reasons.
univerziteta u Monarhiji. (Agramer Zeitung 1906, In fact, in Bosnia and Herzegovina, a network of
2; usp. Grazer Tagblatt 1906, 21; Wiener Zeitung primary schools had to be created first. In addition,
1906, 10; Neues Wiener Tagblatt 1906, 5) Iako je there were not enough potential students or funds

161
BOSNIACA 2020; 25: 157-171

tisak pokazao veliku zainteresiranost za Buriánov to establish a university. This is the reason that the
govor pred ugarskom delegacijom, njegov odgovor Austro-Hungarian government in Bosnia has often
nije ostavio mjesta daljim debatama u javnom dis- stated on disputable issues: they cannot be resolved
kursu. Tako je ideja o univerzitetu u Sarajevu pono- due to lack of finances (sic!). Burián continued with
vo, nakratko, pala u zaborav. statement that all those who wanted to continue their
Samo mjesec dana prije proglašenja aneksije Bosne education could do so, thanks to scholarships, at one
i Hercegovine Austro-Ugarskoj, objavila je Musli- of the universities in the Monarchy. (Agramer Zei-
manska svijest4 program Muslimanske napredne tung 1906, 2; cf. Grazer Tagblatt 1906, 21; Wiener
stranke. Kako je ova stranka okupljala uglavnom Zeitung 1906, 10; Neues Wiener Tagblatt 1906, 5)
“napredne muslimane” koji su bili orijentirani na Although the press showed great interest in Burián's
kulturni preporod (Imamović 2007, 218–224), ne speech before the Hungarian delegation, his response
čudi da su njeni predstavnici bili posvećeni i pita- left no room for further debate in public discourse.
nju univerzitetskog obrazovanja muslimana. U Pro- Thus, the idea of a university in Sarajevo fell into
gramu posebnu pažnju privlače tačke pet i šest pod oblivion again, for a short time.
stavkom Prosvjetni rad. Tu je bilo navedeno da će Only a month before the proclamation of the
se nova stranka zalagati za širenje visokog obrazo- annexation of Bosnia and Herzegovina to Austria-
vanja među muslimanima. U tom smislu, išlo bi se Hungary, Muslimanska svijest4 (Muslim awareness)
sa zahtjevom prema vlastima da se u zemlji formi- has published a programme of Muslimanska
ra moderan vjerski fakultet, kao i da se u Sarajevu napredna stranka (Muslim Progressive Party).
osnuje univerzitet i time se što većem broju musli- Because this party gathered mostly “progressive
mana osigura visoka naobrazba. (Muslimanska svi- Muslims” who were oriented towards cultural
jest 1908, 1; usp. Imamović 2007, 225) revival (Imamović 2007, 218–224), it was not a
O navedenim težnjama Muslimanske napredne surprise that its representatives were also committed
stranke telegramskim putem je odmah obaviješten to the issue of Muslim university education. In
Neues Wiener Tagblatt. Iako je ovaj list prenio in- the Programme, special attention draw points five
formaciju o programu stranke u kojem je mjesta and six under the item Educational work. It was
našla i tačka koja se odnosi na univerzitet, komen- stated there that the new party will advocate for the
tari su izostali (Neues Wiener Tagblatt 1908, 4). spread of higher education among Muslims. In that
Na sličan način isti časopis je pisao i nešto kasni- sense, there would be a request to the authorities to
je (Neues Wiener Tagblatt 1908b, 3). No popratni establish a modern religious faculty in the country,
komentari su opet izostali i sve je ostalo na nivou as well as the establishment of a university in
informacije. Za pretpostaviti je da je intencija ča- Sarajevo and thus providing higher education to as
sopisa bila da javnosti Monarhije pokaže da ideja o many Muslims as possible. (Muslimanska svijest
univerzitetu, među domaćim stanovništvom u Bo- 1908, 1; cf. Imamović 2007, 225)
sni i Hercegovini, nije ugašena. Neues Wiener Tagblatt was immediately informed
U vrijeme kada se smirivala Aneksiona kriza, u by telegram about the stated aspirations of the Mus-
kojoj je Srbija imala posebnu ulogu, univerzitetski lim Progressive Party. Although this newspaper
profesor Moritz Benedikt napisao je za novine Die transferred information on the party's programme,
Zeit članak u kojem je pitanje univerziteta u Sara- which included a university-related item, comments
jevu usko povezao s vrlo nezavidnom političkom were missing. (Neues Wiener Tagblatt 1908, 4) The
same newspaper in a similar way wrote a little bit
situacijom na Balkanu. Naime, profesor Benedikt
later (Neues Wiener Tagblatt 1908b, 3), but the
je smatrao da se u Bosni i Hercegovini moraju rije-
accompanying comments were missing again and
šiti dva važna pitanja: prvo je bilo agrarno pitanje,
everything remained at the level of information. It
a drugo se ticalo izgradnje Sarajeva kao kulturnog
is to be assumed that the intention of the newspaper
centra koji bi bio protuteža Beogradu (podvukla A.
was to show the public of the Monarchy that the
K.). U tom smislu, univerzitet u Sarajevu je trebao
idea of a university, among the local population in
biti osnovan kako bi srpski element (u Bosni i Her-
Bosnia and Herzegovina, has not been extinguished.
cegovini) postao naklonjen Monarhiji. (Die Zeit
1909, 2) At a time when the Annexation crisis was calming
down, in which Serbia had a special role, univer-
4
Muslimanska svijest bila je organ Muslimanske napredne stranke 4
Muslimanska svijest was apparatus of the Muslim Progressive Party
koja je okupljala hrvatski orijentirane muslimane (Kreševljaković that brought together Croat-oriented Muslims (Kreševljaković 1991,
1991, 264). 264).

162
Kasumović

Buriánova reakcija na ove novinske napise nije mi sity professor Moritz Benedikt wrote a newspaper
poznata. Univerzitet u Sarajevu postat će ponovo article for Die Zeit in which he closely linked the
vruća tema u vrijeme nove krize koja je potresala issue of the university of Sarajevo to the very un-
Balkan 1912/1913. godine: u vrijeme balkanskih enviable political situation in the Balkans. Thus,
ratova. professor Benedikt believed that two important is-
Prije i u toku zveckanja oružjem 1912. i 1913. go- sues must be resolved in Bosnia and Herzegovina:
dine pisali su Kalendar SPKD Prosvjeta i Bosan- the first was the agricultural question, and the other
ska vila5 u nekoliko navrata o znanstvenom radu u concerned the construction of Sarajevo as a cultural
centre that would be a counterbalance to Belgrade
Srbiji i o vodećim kulturnim i znanstvenim usta-
(underlined by A. K.). In this sense, the university
novama u toj zemlji. Vrlo se afirmativno govorilo
in Sarajevo was to be established in order for the
o Univerzitetu u Beogradu, koji je osnovan 1905.
Serbian element (in Bosnia and Herzegovina) to be-
godine, i radu na polju različitih znanstvenih disci-
come inclined to the Monarchy. (Die Zeit 1909, 2)
plina. (Kalendar SPKD Prosvjeta 1912, 64–68; usp.
Kalendar SPKD Prosvjeta 1913, 209–214) Krajem Burián's reaction to these newspaper articles is not
1913. godine napisao je Tin Ujević6 u časopisu Bo- known to me. The university of Sarajevo will again
sanska vila članak u kojem je zagovarao studira- become a very live topic during the new crisis that
shook the Balkans in 1912/1913: during the Balkan
nje u Beogradu jer se tu moglo okoristiti lekcijom
wars.
energiskoga i praktičnoga nacionalizma, dok na
Zagrebačko sveučilište dolaze štreberi i poklonici Before and during the rattling of weapons in 1912
austriske nauke, svijetu nepoznate. (Bosanska vila and 1913, Calendar of SPKD Prosvjeta (Serbian
1913, 246–247) Cultural and Educational Society Prosvjeta) and
Bosanska vila5 wrote on several occasions about
Svakako da su navedeni članci morali predstavlja-
scientific work in Serbia and about the leading cul-
ti znak za uzbunu Zemaljskoj vladi i Zajedničkom tural and scientific institutions in that country. The
ministarstvu finansija. Nacionalno i konfesionalno University of Belgrade, which was established in
podijeljeno bosanskohercegovačko društvo i vrlo 1905, and the work in the field of various scien-
kompleksna politička situacija na Balkanu uznemi- tific disciplines were discussed very affirmatively.
ravali su vladajuće krugove u Monarhiji. Bilo je to (Kalendar SPKD Prosvjeta 1912, 64–68; cf. Kalen-
vrijeme Balkanskih ratova koji su dodatno usložnili dar SPKD Prosvjeta 1913, 209–214) At the end of
situaciju na Balkanu, ali posebno u Bosni i Hercego- 1913, Tin Ujević6 wrote in the journal Bosanska vila
vini. Srbija je tada, zahvaljujući vojnim uspjesima article where he advocated studying in Belgrade be-
iz 1912. godine, uživala u prestižu, posebno tamo cause it could benefit from a lesson in energetic and
gdje je bila jaka južnoslavenska ideja (Donia 2000, practical nationalism, while to the University of
184). U to vrijeme zajednički ministar finansija bio Zagreb are coming nerds and admirers of Austrian
je Biliński za kojeg se vjerovalo da je zagovarao science, unknown to the world (Bosanska vila 1913,
naglašeniju kulturnu misiju u Bosni i Hercegovini 246–247).
(Kapidžić 1961, 293). Tačnije, Biliński je vjerovao Stated articles most certainly have been a wake-
da bi uspješan razvoj Bosne i Hercegovine svakako up call to the National Government and the Joint
doprinio rješavanju južnoslavenskog pitanja unutar Ministry of Finance. Bosnia and Herzegovina's na-
Dvojne monarhije (Matković 2004, 26). tionally and confessionally divided society and the
Od sredine 1913. godine u tisku se ponovo javlja very complex political situation in the Balkans have
pitanje osnivanja univerziteta u Sarajevu. Iznesena disturbed ruling circles in the Monarchy. It was the
je vijest kako Biliński pregovara s vladama u Beču time of the Balkan Wars that further complicated the
i Budimpešti o osnivanju univerziteta u Sarajevu situation in the Balkans, but especially in Bosnia
kao tačke koja bi privlačila mlade ljude koji žele and Herzegovina. At that time, thanks to the military
studirati a porijeklom su s Balkana. Iako se u član- successes in 1912, Serbia enjoyed prestige, especial-
ku tvrdilo da Zagrebački univerzitet već predstavlja ly where there was a strong South Slavic idea (Do-
centar za Južne Slavene, zbog političkih se okolno- nia 2000, 184). At the time, the Joint Finance Min-
sti nije nametnuo i kao kulturno središte uopće. Da ister was Biliński, who was believed to have advo-
je politički faktor u pitanju osnivanja sarajevskog
5
The publisher of the journal was the Serbian Educational and Cultu-
5
Izdavač lista bilo je Srpsko prosvjetno-kulturno društvo Prosvjeta. ral Society Prosvjeta.
6
Augustin Josip “Tin” Ujević (1891–1955). Postao je dijelom nacion- 6
Augustin Josip “Tin” Ujević (1891–1955). He became a part of the
alnog omladinskog pokreta nakon 1912. national youth movement after 1912.

163
BOSNIACA 2020; 25: 157-171

univerziteta igrao značajnu ulogu, proizilazi iz na- cated a more prominent cultural mission in Bosnia
stavka teksta u kojem se tvrdi kako bi Sarajevo kao and Herzegovina (Kapidžić 1961, 293). Specifically,
centar (Južnih Slavena) moglo biti opasno budući Biliński believed that the successful development of
da bi se tu mogao okupljati slavenski nepodoban Bosnia and Herzegovina would certainly contribute
element, dok je Zagreb ipak privlačio one koji su to resolving the South Slavic issue within the Dual
bili odani (habsburškoj) dinastiji i carstvu. (Neu- Monarchy (Matković 2004, 26).
igkeits-Welt-Blatt, 1913, 3) From the middle of 1913, the issue of establishing
Ostale novine u Monarhiji pozivale su se na Bosnis- a university in Sarajevo reappears in the press. The
che Korrespondenz, uvodeći u narativ o sarajev- news was that Biliński was negotiating with the
skom univerzitetu ponovo koncept kulturne misije. governments in Vienna and Budapest on the estab-
Za autore članaka bilo je nesumnjivo da je Bosna i lishing of a university in Sarajevo as a point that
Hercegovina za vrijeme austrougarske uprave doži- would attract young people who want to study and
vjela kulturni i privredni razvoj i zaista bi podiza- are originally from the Balkans. Although the arti-
nje univerziteta predstavljalo krunu kulturnog rada cle claimed that the University of Zagreb was al-
Monarhije. Međutim, kalajevski pristup osjetan je ready a centre for the South Slavs, due to political
i u ovom članku, jer se na kraju teksta navodi da circumstances it did not impose itself as a cultural
bi bilo preuranjeno razmišljati o univerzitetu zbog centre at all. That the political factor in the issue
političkih i društvenih razloga. (Grazer Volksblatt of establishing a university in Sarajevo played a
1913, 2) significant role, arises from the continuation of the
text in which it is claimed that Sarajevo as the cen-
Nije se moglo ni bez političkog momenta: u jednom
tre (of the South Slavs) could be dangerous since a
članku Biliński je optužen da je idejom o gradnji
Slavic unsuitable element could gather there, while
univerziteta u Sarajevu htio pridobiti Srbe u Bosni
Zagreb nevertheless attracted those who were loy-
i Hercegovini koji su mu bili opozicija; tako bi
al to the (Habsburg) dynasty and empire (Neuig-
sarajevska visoka škola imala karakter srpskog
keits-Welt-Blatt, 1913, 3).
univerziteta. Za autora članka takav bi poduhvat
mogao biti iznimno opasan jer bi novi univerzitet Other newspapers in the Monarchy referred to the
mogao postati stjecište srpskih iredentista. Budući Bosnische Korrespondenz, reintroducing the narra-
da je sa sobom mogao vezati različite probleme, tive of the university of Sarajevo into the concept
of cultural mission. For the authors of the articles,
smatralo se da je najbolje odustati od ideje
there was no doubt that Bosnia and Herzegovina
univerziteta u Sarajevu. (Grazer Tagblatt 1913, 2)
experienced cultural and economic development
U drugom članku se donosi i informacija više: da during the Austro-Hungarian rule and indeed the
je Biliński ozbiljan u naumu osnivanja univerziteta building of a university would be the crown of the
u Sarajevu, govori i podatak da ministar namjerava cultural work of the Monarchy. However, the Kál-
već u naredni budžetski proračun uvrstiti sumu koja lay's approach is also perceived in this article, be-
bi poslužila za izobrazbu nastavnog kadra koji bi cause at the end of the text it is stated that it would
radio na univerzitetu. (Grazer Tagblatt 1913a, 14; be premature to think about the university for polit-
usp. Pester Lloyd 1913, 18) Time se po posljednji ical and social reasons. (Grazer Volksblatt 1913, 2)
put u javnom diskursu nametnulo pitanje sarajev-
It was not possible without a political moment: in
skog univerziteta kao ozbiljan problem. one article, Biliński was accused of trying to win
U Bosni i Hercegovini listovi nisu obraćali previše over Serbs in Bosnia and Herzegovina who were
pažnje na univerzitetsko pitanje. Naime, smatrali su his opposition with the idea of building a universi-
da to nije najvažniji problem i da bi se austrougar- ty in Sarajevo; thus, Sarajevo higher school would
ska vlast prvo trebala pozabaviti nekim drugim go- have the character of a Serbian university. For the
rućim društvenim pitanjima (Glas slobode 1913, 2). author of the article, such an endeavour could be
Stoga se na ideju osnivanja univerziteta u Sarajevu extremely dangerous because the new university
značajnije osvrnuo jedino Hrvatski dnevnik, prvo- could become a meeting place for Serbian irreden-
bitno jednim kratkim člankom, a potom i dužom tists. Because it could tie different problems with
analizom. Naime, Hrvatski dnevnik je prihvatio stav itself, it was considered best to abandon the idea of
da bi sarajevski univerzitet predstavljao uslugu Sr- a university in Sarajevo. (Grazer Tagblatt 1913, 2)
bima koji su bili opozicija Bilińskom. Hrvati i mu- The second article also provides more information:
slimani su se tome jako protivili, iako ova tvrdnja that Biliński is serious about intending to establish
ne može biti potpuno tačna, jer je ranije navedeno a university in Sarajevo, the fact that the Minis-

164
Kasumović

da je Muslimanska napredna stranka, hrvatska po ter intends to include in the next estimated budget
orijentaciji, u svoj program uvrstila i tačku o grad- an amount that would be used for the training of
nji univerziteta. Dakle, samo je dio muslimana mo- teaching staff who would work at the university also
gao stati uz proteste Hrvata. Oni su smatrali kako je speaks for itself (Grazer Tagblatt 1913a, 14; cf. Pes-
Zagrebački univerzitet već prepoznat kao središte ter Lloyd 1913, 18). Thus, for the last time in public
Južnih Slavena i kako mu se treba dati reciproci- discourse, the issue of the university of Sarajevo
tet s austrijskim univerzitetima. Osim toga, ni sami was imposed as a serious problem.
bosanskohercegovački Hrvati nisu bili jedinstveni. In Bosnia and Herzegovina, newspapers did not pay
Dio njih je podržavao slavensku stvar, dok je struja too much attention to the university issue. Thus,
oko Hrvatskog dnevnika smatrana germanofilskom they believed that this was not the most important
i tuđinskom. (Radulović 1988, 148–150) problem and that the Austro-Hungarian government
Slovenci, iako nisu imali puno dodira s bosansko- should first address some other burning social is-
hercegovačkom kompleksnom društvenom situaci- sues (Glas slobode 1913, 2).
jom, također su prosvjedovali protiv ideje osniva- Therefore, only Hrvatski dnevnik significantly
nja sarajevskog univerziteta, tvrdeći da su njihovi commented on the idea of establishing a university
zahtjevi za univerzitetom stariji i da se prvo kod in Sarajevo, originally by one short article, and then
njih treba osnovati jedna takva institucija (Hrvatski with a longer analysis. In fact, Hrvatski dnevnik
dnevnik 1913, 3). accepted the view that the university of Sarajevo
Naknadno je Hrvatski dnevnik problematizirao i would be a service to Serbs who were in opposi-
tvrdnju da bi univerzitet u Sarajevu predstavljao tion to Biliński. Croats and Muslims have strongly
krunu rada austrougarske uprave u Bosni i Herce- opposed to this. Although this statement may not
govini. U jednom cinizmom obojenom članku, koji be completely true, because it was previously stat-
je izašao na naslovnoj strani, konstatirano je da ra- ed that the Muslim Progressive Party, Croatian in
zni ministri imaju razne ukuse: tako se Kállay više orientation, included in its program a point on the
posvećivao gospodarstvu,7 dok se Biliński okrenuo construction of university. So, only a part of the
duhovnoj kulturi sada već anektirane oblasti. Au- Muslims could stand with the protests of the Cro-
tor članka se pitao da li Biliński zna da u Bosni i ats. They felt that the University of Zagreb was al-
Hercegovini tek na 150 četvornih km dolazi jedna ready recognized as the centre of the South Slavs
and that it should be given the reciprocity with Aus-
osnovna škola i da je u zemlji 90% nepismenog sta-
trian universities. In addition, the BIH Croats were
novništva? Pa mu se eto sažalilo, i on je odlučio,
not united. Part of them supported the Slavic cause,
da će nam dati univerzu. (Hrvatski dnevnik 1913a,
while the current around Hrvatski dnevnik was con-
1; usp. Besarović 1974, 174) Narod je već bio sit
sidered as Germanophile and foreign. (Radulović
Kállayevih eksperimenata i nije im htio svjedočiti
1988, 148–150)
i na polju kulture. Jednostavno, autor je smatrao da
univerzitet neće prosvijetliti narod i da je suvišan Slovenes, although they did not have much con-
budući da jedan već ima u Zagrebu, te budući da tact with the complex social situation in Bosnia
bi lako moglo doći do hiperprodukcije akadem- and Herzegovina, also protested against the idea of
skog kadra (zbog čega je nepotreban i univerzitet establishing a university in Sarajevo, arguing that
u Ljubljani).8 Za očekivati je bilo da jedan domaći their requests for university were older and that
časopis ne vjeruje u kulturnu misiju koju je zdušno such institution should be established at them first
zagovarao Biliński.9 Zato u članku i jeste istaknuto (Hrvatski dnevnik 1913, 3). Subsequently, Hrvatski
pitanje sarajevskog univerziteta kao čisto politič- dnevnik also problematized the claim that the uni-
versity of Sarajevo would be the crown of the work
ko pitanje, koje je bilo direktno usmjereno protiv
of the Austro-Hungarian administration in Bosnia
Hrvata, zbližavanja Bosne i Hercegovine s Bano-
and Herzegovina. In one cynically coloured article,
vinom, a koje bi išlo na ruku nekim autonomaškim
which came out on the front page, it was observed
tendencijama. (Hrvatski dnevnik 1913a, 1) Stav
that different ministers have different tastes: so Kál-
Hrvatskog dnevnika nimalo ne iznenađuje uzmu li
lay devoted himself more to the economy,7 while
Biliński turned to the spiritual culture of the now
7
No i za Kallaya se smatra da je od Bosne i Hercegovine htio stvoriti already annexed area. The author of the article won-
kulturno središte Balkana (Okey 2007, 222).
8
Ljubljana je univerzitet dobila 1919. godine.
9
Mogla su se čuti i mišljenja da bi univerzitet u Sarajevu trebao However, Kállay is also considered to have wanted to make Bosnia
7

doprinijeti smirivanju uzavrele situacije na Balkanu (Volksfreund and Herzegovina the cultural center of the Balkans (Okey 2007,
1913, 3). 222).

165
BOSNIACA 2020; 25: 157-171

se u obzir vrlo delikatni konfesionalni i nacional- dered if Biliński knows that in Bosnia and Herzego-
ni odnosi u bosanskohercegovačkom društvu pred vina there is only one primary school per 150 square
Prvi svjetski rat. kilometres and that 90% of the country's population
Upravo toga je bio svjestan autor članka koji is illiterate? So he became compassionate, and
je izašao u časopisu Fremden-Blatt. Pisanje decided to give us a university (Hrvatski dnevnik
Hrvatskog dnevnika protumačio je kao odraz 1913a, 1; cf. Besarović 1974, 174). The people
nacionalnih i konfesionalnih proturječnosti koje were already fed up with Kállay's experiments and
su bile karakteristične za politički život u Bosni i did not want to witness them in the field of culture
Hercegovini početkom 20. stoljeća. Autor članka either. Simply put, the author believed that the uni-
zamjera Hrvatskom dnevniku povezivanje pitanja versity would not educate the people and that it was
osnivanja sarajevskog univerziteta s političkom redundant since one is already in Zagreb, and since
situacijom u zemlji, smatrajući da se to pitanje može there could easily be an overproduction of academ-
razmatrati samo u domenu kulture. U tom smislu, ic staff (which is why the university of Ljubljana is
osnivanje univerziteta ne bi bilo proturječno težnji also unnecessary).8 It was to be expected that one
local newspaper did not believe in the cultural mis-
i da se izgradi mreža osnovnih škola. Svaka zemlja
sion that Biliński wholeheartedly advocated.9 That
koja vodi računa o kulturi trebala bi imati svoj
is why the article highlights the issue of the univer-
univerzitet, jer više inteligencije doprinosi njenom
sity of Sarajevo as a purely political issue, which
kulturnom razvoju (Fremden-Blatt 1913, 25).
was directly concentrated against the Croats, the
Od drugih bosanskohercegovačkih listova na ide- rapprochement of Bosnia and Herzegovina with the
ju osnivanja univerziteta u Sarajevu vrlo kratko su Banovina, and which would go hand in hand with
se osvrnuli Glas slobode i Narod. U Glasu slobode some autonomous tendencies. (Hrvatski dnevnik
je prepričana suština članka koji je izišao u Hrvat- 1913a, 1) The stand of Hrvatski dnevnik is not at all
skom dnevniku. Naglasak je stavljen na protivljenje surprising if the very delicate take into account the
hrvatskih i muslimanskih krugova navedenoj ideji confessional and national relations in BIH society
te moguće nanošenje štete Zagrebačkom univerzi- before the First World War.
tetu ako bi projekt bio realiziran. Navedeno je da je This is exactly what the author of the article pub-
Biliński već odustao od ideje. No autor ovog krat- lished in Fremden-Blatt newspaper was aware of.
kog priloga uopće nije iznosio vlastito mišljenje. The writing of Hrvatski dnevnik was interpreted as a
(Glas slobode 1913, 2) reflection of national and confessional contradictions
List Narod je također preuzeo informacije od dru- that were characteristic of political life in Bosnia and
gih, ali je stavio naglasak na druga pitanja vezana Herzegovina at the beginning of the 20th century.
s osnivanjem univerziteta: stavka za proračun za The author of the article criticizes Hrvatski dnevnik
1914. godinu (suma za izobrazbu univerzitetskog for linking the issue of establishing a university in
kadra), osnivanje filozofskog i potom pravnog fa- Sarajevo with the political situation in the country,
kulteta. Za razliku od Glasa slobode, kratki prilog thinking that this issue can be considered only in the
završen je pitanjem “Čemu to?” te konstatacijom da domain of culture. In this sense, the establishment
je bolje osnivati više osnovnih škola jer je upravo of a university would not contradict the aspiration to
sramota da državnih škola ima svega nešto preko tri build a network of primary schools. Every country
stotine. (Narod 1913, 4) that cares about culture should have its own univer-
Na koncu, prašina se slegla kada je objavljen sity, because more intelligence contributes to its cul-
zvaničan stav zajedničkog ministra finansija o ideji tural development. (Fremden-Blatt 1913, 25)
osnivanja univerziteta u Sarajevu. U službenom listu Among other BIH newspapers, Glas slobode and
objavljena je informacija u kojoj je prvo objašnjeno Narod commented very briefly on the idea of es-
kako je ponovo otvoreno ovo pitanje. Izgleda da je tablishing a university in Sarajevo. Glas slobode
za sve bio zaslužan zastupnik Rosner, koji je govorio summarized the essence of the article that was pub-
pred Carevinskim vijećem. Potom je navedeno lished in Hrvatski dnevnik. Emphasis was laid on
da će se ministar Biliński baviti idejom osnivanja the disagreement of Croatian and Muslim circles to
univerziteta kada se za to stvore potrebni preduvjeti this idea and the possible damage to the University
kao što su kulturni napredak zemlje, smanjenje
broja nepismenih, razvoj osnovnoškolskog i 8
Ljubljana got the university in 1919.
srednjoškolskog obrazovanja i izobrazba kadra koji 9
Opinions could also be heard that the university of Sarajevo should
bi mogao biti uposlen na univerzitetu. (Hrvatski contribute to calm down the heated situation in the Balkans (Volk-
sfreund 1913, 3).

166
Kasumović

dnevnik 1913b, 3) Zvaničnim saopćenjem ministra of Zagreb if the project were realized. It is stated
okončana je priča o sarajevskom univerzitetu. that Biliński has already given up on the idea. But
the author of this short article did not express his
Biliński vs. Potiorek: Treba li Sarajevu univerzitet? own opinion at all. (Glas slobode 1913, 2)
Zajednički ministar finansija Biliński i poglavar Newspaper Narod also took information from oth-
Zemaljske vlade u Sarajevu Potiorek nisu dijelili ers, but laid emphasis on other issues related to the
jednake vizije o ulozi Austro-Ugarske monarhije na establishing of a university: item for the 1914 budget
Balkanu, kao ni o tome u kojem bi pravcu trebalo ići (the amount for the training of university staff), es-
po pitanju uprave u Bosni i Hercegovini. Biliński je tablishing of the Faculty of Philosophy and then the
povremeno stjecao dojam da mu se Potiorek opire i Faculty of Law. Unlike Glas slobode, the short arti-
da nije spreman postupati po njegovim sugestijama. cle ended with the question “For what?” and stating
(Kamberović 2004, 76, 78) that it is better to establish more primary schools
Iako potraga za opširnijom prepiskom između Za- because it is a shame that there are only a little over
jedničkog ministarstva finansija i Zemaljske vlade three hundred state schools. (Narod 1913, 4)
u Sarajevu nije urodila plodom, na osnovu skromne Finally, the dust settled when the official position
arhivske građe može se doći do zaključka da se of the Joint Finance Minister on the idea of estab-
Biliński i Potiorek nisu slagali ni po pitanju osni- lishing a university in Sarajevo was announced.
vanja univerziteta u Sarajevu. Biliński je usitinu The official newspaper published information
razmišljao o osnivanju jednog pravnog i filozof- where it was first explained how this issue was re-
skog fakulteta u Sarajevu, koji bi postali duhovni opened. It seems that representative Rosner, who
i znanstveni centar i protuteža Beogradu.10 Čak je spoke before the Imperial Council, was responsi-
razmišljao i o davanju stipendija za izobrazbu bu- ble for everything. It was then stated that Minister
dućeg kadra, koji bi bio angažiran u radu na sara- Biliński would deal with the idea of establishing a
jevskom univerzitetu, a koji bi se školovao u Beču i university when the necessary preconditions were
Budimpešti. Ta svoja promišljanja iznio je u nacrtu created such as the cultural progress of the country,
jednog šireg programa koji je predstavio u pismu reducing the number of illiterates, development of
upućenom Potioreku 22. 12. 1912. godine. (Juzba- primary and secondary education and training of
šić i Šehić 2015, 297) staff who could be employed at the university. (Hr-
Potiorek se potrudio, u čak nekoliko navrata, budu- vatski dnevnik 1913b, 3) The official statement of
ći da mu je Biliński ponovo u maju 1913. spomi- the Minister ended the story about the university of
njao svoj program (Juzbašić 2002, 310), da uvjeri Sarajevo.
zajedničkog ministra finansija da je njegova ideja Biliński vs. Potiorek: Does Sarajevo need a
o osnivanju visokoškolskih institucija u Sarajevu university?
preuranjena. On je jednostavno nije mogao podrža-
Joint Minister of Finance, Biliński, and Head of
ti. Smatrao je da bi osnivanje navedenih ustanova
the National Government in Sarajevo, Potiorek, did
vodilo hiperprodukciji kadra koji bi završavao u
not share the same visions of the role of the Aus-
javnim službama. Osim toga, smatrao je da univer-
tro-Hungarian Monarchy in the Balkans, as well
zitet u Sarajevu ne bi mogao doseći nivo univer-
as in which direction it should go in terms of ad-
ziteta u Monarhiji, na prvom mjestu onih u Beču i
ministration in Bosnia and Herzegovina. Biliński
Budimpešti, dok je, što je signifikantno, Zagrebački occasionally got the impression that Potiorek was
univerzitet spomenuo u zagradi. Stoga se zalagao resisting him and that he was not ready to act on his
za to da se bosanskohercegovački službenici i sred- suggestions. (Kamberović 2004, 76, 78)
njoškolski profesori još dugi niz godina obrazuju
Although the search for more extensive correspond-
upravo na univerzitetima u Monarhiji.11 Potiorek je
ence between the Joint Ministry of Finance and the
bio spreman vidjeti Sarajevo jedino kao centar za
National Government in Sarajevo have been un-
istraživanje Balkana. U tom smislu, smatrao je da bi
successful, based on modest archival material, it
se trebalo raditi na jačanju Zemaljskog muzeja i In-
can be concluded that Biliński and Potiorek did not
agree on the establishing of a university in Saraje-
vo. Biliński was really thinking about establishing
10
Na polju prosvjete i kulture austrougarska uprava je najviše ulagala a Law and Philosophy faculty in Sarajevo, which
u Sarajevo (Kruševac 1960, 393).
11
Arhiv Bosne i Hercegovine, Privat-Registratur, 1913, br. 20 (Potio-
would become a spiritual and scientific centre and
rek-Bilinski, 4. 1. 1913.). Usp. Kapidžić 1973, 427; Juzbašić i Šehić,
2015, 305–306.

167
BOSNIACA 2020; 25: 157-171

stituta za istraživanje Balkana.12 Uza sve navedeno, a counterweight to Belgrade.10 He even considered
očigledno se i Potiorek plašio da bi budući univer- giving scholarships to train future staff, who would
zitet u Sarajevu bio mjesto okupljanja nepodobnog be engaged in work at the university of Sarajevo,
elementa, odnosno, uz nediscipliniranu omladinu iz and who would be educated in Vienna and Budapest.
srednjih škola, pojavili bi se takvi slični studenti. He presented his thoughts in a draft of a broader pro-
(Juzbašić i Šehić 2015, 376) gram, which he presented in a letter sent to Potiorek
Budući da su se navedeni Potiorekovi rezoni pre- on December 22, 1912. (Juzbašić i Šehić 2015, 297)
klapali s pisanjima u tisku, Biliński je shvatio da se Potiorek made an effort, on several occasions, as
od ideje o osnivanju univerziteta u Sarajevu, kao Biliński mentioned his program to him again in
duhovne i znanstvene protuteže Beogradu i krune May 1913 (Juzbašić 2002, 310), to convince the
kulturne misije Austro-Ugarske u Bosni i Hercego- Joint Finance Minister that his idea of establishing
vini, mora odustati. Njegova ideja pojavila se u vrlo higher education institutions in Sarajevo was pre-
nezgodnom momentu koji su obilježili Balkanski mature. He simply couldn't support the idea. He
ratovi (1912–1913) i nacionalna vrenja u Bosni i believed that the establishing of these institutions
Hercegovini. (Juzbašić 2002, 459) Sagledavši na- would lead to overproduction of staff that would
vedenu situaciju, a duboko svjestan vrlo osjetljivog end up in public services. In addition, he consid-
političkog trenutka, zajednički ministar finansija ered that the university of Sarajevo could not reach
Biliński poslao je instrukcije Zemaljskoj vladi o the level of a university in the Monarchy, in the
potrebi demantiranja navoda koji su se pojavljivali first place the ones in Vienna and Budapest, while,
u pojedinim listovima, a koji su problematizirali na- which is significant, University of Zagreb was men-
vedeno pitanje.13 Nakon objavljenog demanta u no- tioned between parentheses. Therefore, he advo-
vinama, pitanje sarajevskog univerziteta stavljeno cated that BIH officials and high school professors
je po strani i posve zaboravljeno izbijanjem Prvog should be educated at universities in the Monarchy
svjetskog rata. for many years to come.11 Potiorek was ready to see
Sarajevo only as a centre for the Balkans explor-
Zaključak ing. With that in mind, he felt that work should be
Još od okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godi- done on strengthening the National Museum and
ne, austrougarska uprava zanosila se idejom kultur- the Institute for Balkan Studies.12 In addition to all
ne misije u ovoj zemlji. Vremenom je formiran na- the above, Potiorek was obviously afraid that the
rativ da se domaće stanovništvo treba europeizirati future university in Sarajevo would be a gathering
i uklopiti u moderne društvene tokove. Smatralo se place for an unsuitable element, that is, with undis-
da je potrebno uložiti ogromne napore kako bi se ciplined high school youth, such similar students
kulturni nivo naroda u Bosni i Hercegovini podigao. would appear. (Juzbašić and Šehić 2015, 376)
U tom smislu, trebalo je djelovati na više frontova, Because Potiorek’s stated reasons overlapped with
od kojih je onaj obrazovni svakako bio najbitniji. writings in the press, Biliński realized that the idea
Kruna tog “civilizatorskog rada” bila bi realizacija of establishing a university in Sarajevo, as spiritual
ideje o podizanju univerziteta u Sarajevu. and scientific counterweights to Belgrade and the
crown of the Austro-Hungarian cultural mission in
S druge strane, Austro-Ugarska je u Bosni i Her-
Bosnia and Herzegovina, has to be given up. His
cegovini zatekla konfesionalno podijeljeno društvo,
idea occurred at a very awkward moment marked
s različitim nacionalnim pokretima u povoju. Pred-
by the Balkan wars (1912–1913) and national siz-
stavnici domaće političke i intelektualne elite teško
zling in Bosnia and Herzegovina. (Juzbašić 2002,
su mogli dopustiti stranoj upravi da potpuno ovlada
459) Considering the stated situation, and deeply
svim segmentima života. Stoga su se već krajem 19.
aware of a very sensitive political moment, Joint
stoljeća mogli čuti zahtjevi za osnivanjem univer-
Minister of Finance Biliński sent instructions to
ziteta u Sarajevu na kojem bi se obrazovali mladi
the National Government on the need to refute the
južnoslavenskog porijekla. Želja za nacionalnom
allegations that appeared in certain newspapers,
afirmacijom domaćeg elementa i težnje austrougar-
ske uprave da nametne vlastite političke pozicije
sudarile su se na pitanju sarajevskog univerziteta. 10
In the field of education and culture, the Austro-Hungarian admini-
stration invested the most in Sarajevo (Kruševac 1960, 393).
11
Archives of Bosnia and Herzegovina, Privat-Registratur, 1913, No.
12
Ibidem. 20 (Potiorek-Bilinski, 4. 1. 1913.). Cf. Kapidžić 1973, 427; Juzbašić
13
ABiH, Privat-Registratur, 1913, br. 718 i 754. Usp. Kapidžić 1973, and Šehić, 2015, 305–306.
445–446. 12
Ibidem.

168
Kasumović

Situacija se dodatno usložnila izbijanjem Balkan- and which problematized the stated question.13 Af-
skih ratova u kojima se Srbija, zahvaljujući vojnim ter published denial in the newspaper, the issue of
uspjesima, počela nametati kao prestižna sila na Sarajevo university was put aside and completely
Balkanu, Pijemont Južnih Slavena. forgotten with the outbreak of the First World War.
Određeni krugovi u Beču smatrali su da se Sarajevo Conclusion
treba nametnuti kao protuteža Beogradu. No ideja o
Since the occupation of Bosnia and Herzegovina
sarajevskom univerzitetu izazvala je takve reakci-
in 1878, the Austro-Hungarian administration was
je javnosti da se od nje, na koncu, moralo odustati.
fascinated by the idea of a cultural mission in this
Strah od toga da bosanskohercegovačko stanov-
country. Over time, a narrative was formed that the
ništvo nije postiglo toliko željeni kulturni stupanj
local population should be Europeanized and fit
s jedne, te opasnost da bi univerzitet u Sarajevu po-
into modern social trends. It was considered neces-
stao centar revolucionarne omladine, s druge stra-
sary to make enormous efforts in order to raise the
ne, kao i disonantni tonovi koji su se mogli čuti o
cultural level of the people in Bosnia and Herzego-
pitanju sarajevskoga univerziteta u javnom diskur-
vina. In that sense, it was necessary to act on several
su Monarhije, a koje je oblikovao tisak, natjerali su
fronts, of which the educational front was certainly
austrougarsku upravu da odustane od razmišljanja
the most important. The crown of that “civilizing
o univerzitetu. work” would be the realization of the idea of build-
ing a university in Sarajevo.
On the other hand, Austro-Hungary found a confes-
sionally divided society in Bosnia and Herzegovi-
na, with various national movements in their early
stage. Representatives of the domestic political and
intellectual elite could hardly allow the foreign ad-
ministration to fully dominate all segments of life.
Therefore, as early as the end of the 19th centu-
ry could hear demands for the establishment of a
university in Sarajevo to educate young people of
South Slavic origin. The desire for national affir-
mation of the domestic element and the aspirations
of the Austro-Hungarian administration to impose
its own political positions collided on the issue of
the university of Sarajevo. The situation was further
complicated by the outbreak of the Balkan wars, in
which Serbia, due to military successes, began to
impose itself as a prestigious power in the Balkans,
the South Slav Piedmont.
Certain circles in Vienna believed that Sarajevo
should be imposed as a counterweight to Belgrade.
But the idea of a Sarajevo university provoked such
reactions from the public that in the end had to be
given up. Fear that the population of Bosnia and
Herzegovina has not achieved the much desired
cultural level on the one hand, and the danger that
the university of Sarajevo would become a center
of revolutionary youth, on the other hand, as well as
the dissonant tones that could be heard on the issue
of the university of Sarajevo in the public discourse
of the Monarchy, and which was shaped by the
press, forced the Austro-Hungarian administration
to give up thinking about the university.

13
ABIH, Privat-Registratur, 1913, No. 718 and 754. Cf. Kapidžić
1973, 445–446.

169
BOSNIACA 2020; 25: 157-171

Izvori i literatura / Sources and bibliography


Neobjavljeni izvori / Unpublished sources • Hrvatski dnevnik. 1913a. “Sveučilište u Sarajevu”
30. juni 1913: 1.
• Arhiv Bosne i Hercegovine (ABiH). Fond:
• Hrvatski dnevnik. 1913b. “Pitanje sveučilišta u
Privat-Registratur
Sarajevu” 7. juli 1913: 3.
Objavljeni izvori / Published sources • Kalendar SPKD Prosvjeta. 1912. “Naučni rad u
• Izvještaj o upravi Bosne i Hercegovine. 1906. Srbiji” (Pavle Popović) 1. janua 1912: 64–68.
Zagreb: Kraljevska zemaljska štamparija. • Kalendar SPKD Prosvjeta. 1913. “Kulturne
• Juzbašić, Dževad, i Šehić, Zijad. (ur.) 2015. ustanove” 1. januar 1913: 209–214.
Lične zabilješke generala Oskara Potioreka • Muslimanska svijest. 1908. “Program
o unutrašnjopolitičkoj situaciji u Bosni i Muslimanske Narodne Stranke” 2. septembar
Hercegovini. Sarajevo: ANUBiH. 1908: 1–2.
• Kamberović, Husnija. (ur.) 2004. Bosna i • Narod. 1913. “Pitanje univerziteta u Sarajevu”
Hercegovina u uspomenama Leona Bilińskog. 15. jun 1913: 4.
Sarajevo: Institut za istoriju. • Neues Wiener Tagblatt. 1908. “Die bosnische
• Kapidžić, Hamdija. (ur.) 1973. Naučne ustanove Frage” 6. septembar 1908: 4.
u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske • Neues Wiener Tagblatt. 1913. “Die Errichtung
uprave. Sarajevo: ANUBiH. einer Universität in Sarajevo” 16. juli 1913: 6.
• Radulović, Risto. 1988. Izabrani radovi. • Neuigkeits-Welt-Blatt. 1913. “Eine Universität
Sarajevo: Veselin Masleša. in ˗ Sarajevo” 8. jun 1913: 3.
• Pester Lloyd. 1899: 19. oktobar 1899: 2.
Periodika iz austrougarskog perioda / • Pester Lloyd. 1900. “Feuilleton. Aus Sarajevo”
Periodicals from Austro-Hungarian period 28. juni 1900: 2.
• Agramer Zeitung. 1906. “Die Delegationen. • Pester Lloyd. 1913. “Ein Universität in Sarajevo”
Ungarische Delegation. Die bosnische Debatte” 25. juni 1913: 18.
23. jun 1906: 2. • Volksfreund. 1913. “Allgemeine Rundschau” 9.
• Bosanska vila. 1913. “Za novu omladinu” august 1913: 3.
(Augustin Ujević) 30. septembar 1913: 246–247. • Wiener Zeitung. 1900. “Delegation des
• Das Vaterland. 1901. “Abgeordnetenhaus” 7. österreichischen Raichstages” 22. maj 1900: 10.
decembar 1901: 4. • Wiener Zeitung. 1906. “Delegation des
• Die Zeit. 1909. “Nach dem Erfolg” (Moritz ungarischen Reichstages” 22. juni 1906: 8–10.
Benedikt) 8. april 1909: 2.
Knjige i rasprave / Books and discussions
• Fremden-Blatt. 1913. “Der Plan einer Universität
in Sarajevo. Eine Zuschrift” 4. juli 1913: 25. • Besarović, Risto. 1974. Iz kulturnog života
• Glas slobode. 1913. “Napuštena namjera o u Sarajevu pod austrougarskom upravom.
osnivanju univerziteta u Sarajevu” 19. jun 1913: Sarajevo: Veselin Masleša.
2. • Donia, Robert J. 2000. Islam pod dvoglavim
• Grazer Tagblatt. 1900. “Die Delegationen” 22. orlom: Muslimani Bosne i Hercegovine 1878.–
maj 1900: 15. 1914. Zagreb: Zoro; Sarajevo: Institut za istoriju.
• Grazer Tagblatt. 1906. “Die Delegationen. • Imamović, Mustafa. 2007. Pravni položaj i
Ungarische Delegation” 22. juni 1906: 21. unutrašnjo-politički razvitak Bosne i Hercegovine
• Grazer Tagblatt. 1913. “Die Frage der od 1878. do 1914. Sarajevo: Magistrat, Pravni
südslawischen Universität in Sarajevo” 13. jun fakultete Univerziteta u Sarajevu.
1913: 2. • Juzbašić, Dževad. 2002. Politika i privreda
• Grazer Tagblatt. 1913a. “Die Frage der u Bosni i Hercegovini pod austrougarskom
südslawischen Universität in Sarajevo” 25. juni upravom. Sarajevo: ANUBiH.
1913: 14. • Kapidžić, Hamdija. 1961. “Austro-ugarski
• Grazer Volksblatt. 1913. “Die Frage der političari i pitanje osnivanja univerziteta u
Errichtung einer Universität in Sarajevo” 13. juni Sarajevu 1913. godine” Glasnik arhiva i Društva
1913: 2. arhivista Bosne i Hercegovine I (I): 293–295.
• Hrvatski dnevnik. 1913. “Sveučilište u Sarajevu” • Kraljačić, Tomislav. 1987. Kalajev režim u Bos-
17. juni 1913: 3. ni i Hercegovini (1882–1903). Sarajevo: Veselin
Masleša.

170
Kasumović

• Kreševljaković, Hamdija. 1991. “Sarajevo za • Matković, Stjepan. 2004. “Historiografski portret


vrijeme austrougarske okupacije (1878–1918)” eminentnog upravitelja” U Bosna i Hercegovina
U Izabrana djela IV, 169–329. Sarajevo: Veselin u uspomenama Leona Bilińskog, 9–37. Sarajevo:
Masleša. Institut za istoriju.
• Kruševac, Todor. 1960. Sarajevo pod austro- • Okey, Robin. 2007. Taming Balkan Nationalism.
ugarskom upravom 1878–1918. Sarajevo: Muzej The Habsburg “Civilizing Mission” in Bosnia,
Grada Sarajeva. 1878–1914. Oxford: Oxford University Press.

171

You might also like