Gordana Vilovié,
plomiala je studi
nosti 1980.,a par inovinarstva 1993, Magist
doktoritala na Fakultetu politikih znanosti, Autorica
je knjige i koautorica nekoliko knjiga iz etike novinarstva,
znanosti od
struénog ospo-
sobljavanja novinara, kako u Hirvatskoj tako iu zemljama
jugoistoéne Europe. Izvodi nastavu iz predmeta Tisak i Novinarska etika na Studiju
novinarstva Fakulteta pol
ue rst nists
private Hrvase kao
rmanjnama,Dosadaina romat
dae smarjen bro teak,
ari
uu Hrvatskoj smatraju da je od poéetka raspada bivse
promjena i u poimanju novinarstva i uloge novinara,
setskim razmjerima ~ nave je Stete nanjla novinarsko etic. Exkaje na vlika
vrata uilau hrvatsko novinarstvo krajem 1997. godine, u vijeme kad su dréavne
vast oti da je koritenejeika mrinje, osobito prema pripadnicima srpske ma-
imaklo kontrol, da je Stetno i da onemogucuje razvo nz mirovnih pro-
st Hrvatskej Do tada, moglo bi se ret da e etka novinarstva bila pred
komornih raspravairadionica u okviru Hrvatskog novinarskog druitva. Pro
koje su ogi je knjige 0 narufavanju etigkih naéela w hrvatski
novinarstva
Fakaltetapoltiekih ananost i posebno ueenje studenata kako valjano izvjeStavati
0 svim manginskim grupama w okvieu predmeta Tisak, upuéuju na zaljuéak da je
pribvagena ocjena o tome koliko je to podrugje puno uredniéke inovinarske nebei-
4 te da se samo neprestanim preispitivanjem evideh greSaka moze utjecat na
viovié 73promjene prema boljemu. Ovaj
i bite prilog opisu danasnjeg postojeceg stanja
im uglavnom dnevnim novinama namijenjenima
veeinskom stanovnistvu u kojima se, ovisno 0 vrijednosti dogadaja, daje prostor i
pripadnicima nacionalnih manjina. Cesto se to éini na veliku seta pripadnika ma-
nijinskib naroda.
Vaznost etiéke komponente u izvjeStajima o manjinama
Bas kao i svako drugo zvanje i zanimanje, i novinarsko ima svoje etigke standarde
codeksima ponasanja. Svi eticki kodeksi ii vodi
standarde novinarstva posebna poglavlja posveéuju brizi za
tostima u drustwu. Pod raz
ski etnicke skupine, man)
je samo karakteristika zemalja
koje su poéetkom 1990. iasle iz socjalistiékih sustava, Sligan proces dogadao se i's
Europom, koja se, kako pige Michael Brom!
onalizmom, nacionalnim odredeni
snim problema.« (Bromley, 1998.7.
Europe, bili, u najmanju ruku, »zbunjeni spoznajama koliko njihova neosjetijvost
spram posebnih nacionalnih grupa mote osnaditi predrasude i stereotipije«, odno-
sno »da previe pogrjeiaka, Cak i onih koje nisu u neposredno vezi mogu proizvesti
‘kumulativni negativni uéinak« (Bromley, 1998:7).
Kako se boriti protiv novinarskih incidenata ~ iskljuéivosti, favoriziranja vecin-
skog naroda, omalovadavanja, diskriminacij i koristenja nekorektnog politickog
‘govora ~ kad su u pitanju manjinske nacionalne skupine? Veéina je svjetskih me:
skih teoretiéara jednodusna u ocjer
put Bromleya, daj
iz kulturno homogene sredine, iz one koja
ienik u mir, a Romi su rodeni
kradlivci«. U svakom drustvu postoje tzv. konaéne istine, kako ih naziva Rumen
Janovski, bugarski medijski teoreti¢ar. Sredinom devedesetih rodila se u nasim hr-
vatskim, lokalnim uvjetima i stereotipija poput one »Hevati su nadasve kulturni, a
Sima je eee agresijac. Za takva pojednostaynjena
nj nisu, naravno,
ih nekorektnosti dovelo
je do toga da su novinari, kadito i nesyjesno, postal glavnim promotorima politicki
74 — BOGATSTVO RAZLICITOSTI
nnekorektna jezika. J li rjeé o potpunom odsustvu volje izxjestteli dase pripadni-
ke nacionalnih manjina ocrtava na jednak naéin kao i pripadnike veéinskog naroda,
~ da ih se opisuje pie svega kao Ijude koi zavjeduju barem posve ist tretman, ane
‘ao one kojsu u samom startu u losijem poloéaju. Urazvijenim druitvima odavno
jeprepoznata potreba da se manjinskim grupama pristupas veGom paznjom,isma-
te bljom poem te ako subir epet aba
azboritostu izvjeStavanju o manjinama
Sto je etika u novinarstvu? Najkra¢e, to je posebna etika kojom se promiiljaiu zn3-
nja 0 moralu pri obavljanju svakodnevnog profesionalinog novinarskog po:
biti etiéan? Uvatavanjem kodeksa pravilnog postupanja u novinarstvu ii samo
2 vo na kodekse ili se pak pouzdati
izazovima medijima u etnigkim
konfiktima i nacionalizmu, ge je posebice vaino vodit raéuna o posljedicama ko-
ridtenja nekorektnog jezika prema pripadnicima manjinskih etnickih grupa , Robert
Karl Manoff tdi da mediska etika zahtijeva aktivnu podriku (Manoff, 2000:21).
Pri tom pod pojmom aktivna podréka Manoff podrazut
vanje etickog postupanja usituacijama kad dolazi do
la moguéa Stetac (31) | dodatno, da bi se novinaru pomoglo u donosenju
etigkih odluka, aktivnu podréku moraju mu davati novinarska profesionalna udru-
a i pravobraniteja medija i sami izdavaci
Upledni hrvatski novinar Danko Plevnik, pojaénjavajuéi mehanizme etiénosti
smatra da je »profesionalna etika credo, vokacija i disciplina koja
normi samo je odgadanje buduéeg profesionalnog kra-
covo odredenje znagenja novinarske etike i posebno
nacionalnih manjina. Natme, upravo taj nedostatak humanizma kod novinara
esto rezultra losim { nedostojnim tekstovima u kojima su pripadnict manjina
veé samim spomenom njihovih imena uz dodanu eznaku nacions
« posebniskategorj ud, Ima li kriminalna radnjanacionalno
rezervirana samo za pripadnice odredenih naroda?
Razvijane osjeaja 2a etiénost jedan je od impergiva kad je ried o pradenju do-
sadaja vezanih wz manjine. Cesto spominjani MeQualovi element novinarskeet-
viwovié 75i, provladin Nedjelini Vjesnik u rubrici
ati stereotipe
je radi, izdvajamo je~
jetki su vicevi o Muji i Husi, Ozh
prema pripadnicima boinjagke nacionalne manjine.
dan tipiéan (12.2003)
AINE KLAJNE NAHTMUZIK
= Jesil' ti, Mujo, uo za Mozarta?
= Jesam, bolan, kako da nisam. To je onaj ito je napiso glazbu za moj mobit
‘moral, pristojnost i dobar ukus ~ nisu rezervirani samo za slucajeve
6 fivotu i problemima vecinskog naroda. Naprotiv, upravo bi njihova pro
primjerima izvjestavanja o nacionalnim manjinama, posebno u tragicnim sluéaj
‘ma, pokazala kako u medijima prevladava dvostrukost mjerila, te da nema jednakih
keriterija za sve Iiude.
Etika u medijima vecinskog naroda
Veéina nacionalnih manjina u Hevatskoj ima svoje mjeseéne i
mo etiki dvojbene tekstove
radijskim emisijama nami
10m o korektno i profesionalno obradenim temama. Medutim to
tofnost (podaci moraju biti toén: upotreblja
ukontekst
+ upornost (kad je tema vazna, ne Steite napora da stgnete do svih izvora
nisu visokonakladne novine ili emisije koje idu u udarnim TV ili radijskim termini-
‘ma. Listove éitaju a emisije gledaju/slusaju pripadnici manjinskih naroda. Osim sto
i znakovi pozitivne
tekstova neupitna je.
jednako sa svim izvorima)
ica (vrednujte skupna postignuéa jednako kao i pojedinaéna),
* razlicitost (iavjestavajte o svim segmentima drustva posteno i primjereno).
lietnice, a sve se GeS¢e kori
lo éesto oni ne do.
priloge o manjinama
Patterson-Wilkinsova formula etigke razboritosti vaina je za profesionalno iz-
vi item smislu, alii svaka pojedinaéna stavka upuéuje na potrebuy
preispitivanja nacina kako se prate manjine. Zar kruna svega nije ova jednostavna
preporuka: izvjestavajte o svim segmentima drustva posteno i primjereno! Medu-
tim, jasnu i svima razumljivu preporuku nije jednostavno provesti u svakodnevnom.
jim novinama (u rubrikama razbi-
primjerice? Dakako da ni
i druge sredine
dnevniku 24 Casa (2.
du korak ispred teksta u smislu k
canjem nacionalne pripadnosti aktera vijesti ili proizvoljnim sazimanjem sadraja
teksta. Evo nekih karakteristiénth primjera:
Sefpolicie: »Dom. 4 psc Jutarni list, x. travnja 2003)
Srpska djeca napala hrvatsku u skolskom dvoristu (Glas Slavonije, 22. o2ujka
+2003)
:Dok nam je gorjela kuéa, susedi su govorili da Cigane treba zapalitic (Novi
age 2003)
novo?»
lise tko osje¢ao nelagodno ili bo!
vvanje takvih viceva?
78 BOGATSTVO RAZLIGITOSTI vuovié 77»Ne delimo da romska djeca idu wistirazredt s nakome (Veéernji list, 14. svib-
1nja 2000.)
Rom koji je izmlatio zenu i kéer pokuiao sse ubiti (utarnji list, 6. veljace
2001)
Pijani Rom bez vozacke dozvole pogazio | teséko ozliedio djevojticu (Vjesnik,
18. sijeénja 2003.)
»Kinezi nas uniStavajue (Slobodna Dalmacijja, 9. srpnja 2004.)
‘Ti naslovi najéesée nisu posteno pratili sadr2ajj teksta, ali su sigurno bili dovolino,
rovokativni da privuku citatelje, Tekst je, daklee, bio progitan, al je otvoreno pita-
je kolika je nepravela nanesena pripadnicima naacionalnih manjina ili nekih drugih
etniékih skupina, zbog tako koncipiranih naslovea.
Prirodno je da dobra vijest i nije osobito zaniimljiva vijest, pase tragiéni dogadaji
‘medijski eksploatiraju do krajnosti. Upravo su teo najéeééi slucajevi kad se pripad-
nicima nacionalnih manjina daje najveci publictitet, ai etieke su greske znatne. Pa
tako, nije vazno Sto je jedan éovjek sjekirom ubico jednu Zenu. Vazno da je to uéinio
Rom, barem se tako doima u opremi tekstova. Sto kada to isto, svojoj Zeni, udini
Pripadnik veéinskog, hrvatskog naroda? Ili to Hirvati ne rade?
Karakteristiéni oblici neetitnosti
Najéeé¢e oblike narusavanja etickih nacela prigoodom praéenja rada i Bivota pripad-
nika nacionalnih manjina, mogli bismo sazeti u ppet grupa:
rebuéivanje tinjenica,
icanje predrasuda i stereootipija,
3) koristenje politicki nekorektnna jezika,
4) promicanje netolerancije i neesnodljvosti
Svjesno presuéivanje Cinjenica jest nei
(0 izyjjeStavanje. Nerijetko se u razmiri-
cama pripadnika manjinskog naroda s v
inm narodom primje¢uje da novinari
esto ne koriste sve dostupne resurse i izvore obijju strana kako bi javnosti celovito
prikazali sluéa). Zanimljv je bio slu¢aj problema odvojenih razreda romske i hr-
vatske diece u Medimurju. Opéehrvatskilistovi kkorektno su izvjeStaval o svim tim
dogadanjima iz 2003. godine dajuci objema strannama dovoljno prostora da iznest
Svoje stavove, Lokalni su pak listovi izyjestavajuciio tome problemi — naglasak sta-
vili na »medimurske Rome koji st razjedinjeni inaejedinstveni«, »da ne govore istim.
jezikome, »da se neki uopée na ciganskom ne maogu sporazumijevati pa kako ée se
‘onda sporazumijevati s vecinskim hrvatskim naarodom« (Medimurske novine, 16.
78 BOGATSTVO RAZLICITOSTI
travnja 2003). Javnosti su potrebne relevantne informacije jedne I druge strane da
bi mogla biti potpuno informirana o tome sto se doista dogadalo u vezi sodvojenim.
razredima djece Roma i Hrvata. Syjesnim presuéivanjem dinjenica, novine sudjelu-
ju oblikovanju javnog mnijenja koje ide na Stetu Roma.
U drugom napisu, »Djeéak skonéao pod kamionome (Veéermi list, 17. veljage
vo je to Sto se opisuje ntragiéna smrt jedanaestogodiinjeg djecaka
dao na kutinskom odlagalitu smeéac. U tekstu se nigdje ne spo-
ime djeteta. Obrazlozenje novinara jest da mnoga romska djeca
moguée doznat ni najosnovnije podatke,
Kad je pak rjeé 0 neromskojdjeciu tra-
signim stradanjima, mediji obiéno detalno — pa ina Stetu etike ~ opisuje sve, pa
pravima djeteta zabranjeno. Paradoksalno, ova}