You are on page 1of 5
Gordana Vilovié, plomiala je studi nosti 1980.,a par inovinarstva 1993, Magist doktoritala na Fakultetu politikih znanosti, Autorica je knjige i koautorica nekoliko knjiga iz etike novinarstva, znanosti od struénog ospo- sobljavanja novinara, kako u Hirvatskoj tako iu zemljama jugoistoéne Europe. Izvodi nastavu iz predmeta Tisak i Novinarska etika na Studiju novinarstva Fakulteta pol ue rst nists private Hrvase kao rmanjnama,Dosadaina romat dae smarjen bro teak, ari uu Hrvatskoj smatraju da je od poéetka raspada bivse promjena i u poimanju novinarstva i uloge novinara, setskim razmjerima ~ nave je Stete nanjla novinarsko etic. Exkaje na vlika vrata uilau hrvatsko novinarstvo krajem 1997. godine, u vijeme kad su dréavne vast oti da je koritenejeika mrinje, osobito prema pripadnicima srpske ma- imaklo kontrol, da je Stetno i da onemogucuje razvo nz mirovnih pro- st Hrvatskej Do tada, moglo bi se ret da e etka novinarstva bila pred komornih raspravairadionica u okviru Hrvatskog novinarskog druitva. Pro koje su ogi je knjige 0 narufavanju etigkih naéela w hrvatski novinarstva Fakaltetapoltiekih ananost i posebno ueenje studenata kako valjano izvjeStavati 0 svim manginskim grupama w okvieu predmeta Tisak, upuéuju na zaljuéak da je pribvagena ocjena o tome koliko je to podrugje puno uredniéke inovinarske nebei- 4 te da se samo neprestanim preispitivanjem evideh greSaka moze utjecat na viovié 73 promjene prema boljemu. Ovaj i bite prilog opisu danasnjeg postojeceg stanja im uglavnom dnevnim novinama namijenjenima veeinskom stanovnistvu u kojima se, ovisno 0 vrijednosti dogadaja, daje prostor i pripadnicima nacionalnih manjina. Cesto se to éini na veliku seta pripadnika ma- nijinskib naroda. Vaznost etiéke komponente u izvjeStajima o manjinama Bas kao i svako drugo zvanje i zanimanje, i novinarsko ima svoje etigke standarde codeksima ponasanja. Svi eticki kodeksi ii vodi standarde novinarstva posebna poglavlja posveéuju brizi za tostima u drustwu. Pod raz ski etnicke skupine, man) je samo karakteristika zemalja koje su poéetkom 1990. iasle iz socjalistiékih sustava, Sligan proces dogadao se i's Europom, koja se, kako pige Michael Brom! onalizmom, nacionalnim odredeni snim problema.« (Bromley, 1998.7. Europe, bili, u najmanju ruku, »zbunjeni spoznajama koliko njihova neosjetijvost spram posebnih nacionalnih grupa mote osnaditi predrasude i stereotipije«, odno- sno »da previe pogrjeiaka, Cak i onih koje nisu u neposredno vezi mogu proizvesti ‘kumulativni negativni uéinak« (Bromley, 1998:7). Kako se boriti protiv novinarskih incidenata ~ iskljuéivosti, favoriziranja vecin- skog naroda, omalovadavanja, diskriminacij i koristenja nekorektnog politickog ‘govora ~ kad su u pitanju manjinske nacionalne skupine? Veéina je svjetskih me: skih teoretiéara jednodusna u ocjer put Bromleya, daj iz kulturno homogene sredine, iz one koja ienik u mir, a Romi su rodeni kradlivci«. U svakom drustvu postoje tzv. konaéne istine, kako ih naziva Rumen Janovski, bugarski medijski teoreti¢ar. Sredinom devedesetih rodila se u nasim hr- vatskim, lokalnim uvjetima i stereotipija poput one »Hevati su nadasve kulturni, a Sima je eee agresijac. Za takva pojednostaynjena nj nisu, naravno, ih nekorektnosti dovelo je do toga da su novinari, kadito i nesyjesno, postal glavnim promotorima politicki 74 — BOGATSTVO RAZLICITOSTI nnekorektna jezika. J li rjeé o potpunom odsustvu volje izxjestteli dase pripadni- ke nacionalnih manjina ocrtava na jednak naéin kao i pripadnike veéinskog naroda, ~ da ih se opisuje pie svega kao Ijude koi zavjeduju barem posve ist tretman, ane ‘ao one kojsu u samom startu u losijem poloéaju. Urazvijenim druitvima odavno jeprepoznata potreba da se manjinskim grupama pristupas veGom paznjom,isma- te bljom poem te ako subir epet aba azboritostu izvjeStavanju o manjinama Sto je etika u novinarstvu? Najkra¢e, to je posebna etika kojom se promiiljaiu zn3- nja 0 moralu pri obavljanju svakodnevnog profesionalinog novinarskog po: biti etiéan? Uvatavanjem kodeksa pravilnog postupanja u novinarstvu ii samo 2 vo na kodekse ili se pak pouzdati izazovima medijima u etnigkim konfiktima i nacionalizmu, ge je posebice vaino vodit raéuna o posljedicama ko- ridtenja nekorektnog jezika prema pripadnicima manjinskih etnickih grupa , Robert Karl Manoff tdi da mediska etika zahtijeva aktivnu podriku (Manoff, 2000:21). Pri tom pod pojmom aktivna podréka Manoff podrazut vanje etickog postupanja usituacijama kad dolazi do la moguéa Stetac (31) | dodatno, da bi se novinaru pomoglo u donosenju etigkih odluka, aktivnu podréku moraju mu davati novinarska profesionalna udru- a i pravobraniteja medija i sami izdavaci Upledni hrvatski novinar Danko Plevnik, pojaénjavajuéi mehanizme etiénosti smatra da je »profesionalna etika credo, vokacija i disciplina koja normi samo je odgadanje buduéeg profesionalnog kra- covo odredenje znagenja novinarske etike i posebno nacionalnih manjina. Natme, upravo taj nedostatak humanizma kod novinara esto rezultra losim { nedostojnim tekstovima u kojima su pripadnict manjina veé samim spomenom njihovih imena uz dodanu eznaku nacions « posebniskategorj ud, Ima li kriminalna radnjanacionalno rezervirana samo za pripadnice odredenih naroda? Razvijane osjeaja 2a etiénost jedan je od impergiva kad je ried o pradenju do- sadaja vezanih wz manjine. Cesto spominjani MeQualovi element novinarskeet- viwovié 75 i, provladin Nedjelini Vjesnik u rubrici ati stereotipe je radi, izdvajamo je~ jetki su vicevi o Muji i Husi, Ozh prema pripadnicima boinjagke nacionalne manjine. dan tipiéan (12.2003) AINE KLAJNE NAHTMUZIK = Jesil' ti, Mujo, uo za Mozarta? = Jesam, bolan, kako da nisam. To je onaj ito je napiso glazbu za moj mobit ‘moral, pristojnost i dobar ukus ~ nisu rezervirani samo za slucajeve 6 fivotu i problemima vecinskog naroda. Naprotiv, upravo bi njihova pro primjerima izvjestavanja o nacionalnim manjinama, posebno u tragicnim sluéaj ‘ma, pokazala kako u medijima prevladava dvostrukost mjerila, te da nema jednakih keriterija za sve Iiude. Etika u medijima vecinskog naroda Veéina nacionalnih manjina u Hevatskoj ima svoje mjeseéne i mo etiki dvojbene tekstove radijskim emisijama nami 10m o korektno i profesionalno obradenim temama. Medutim to tofnost (podaci moraju biti toén: upotreblja ukontekst + upornost (kad je tema vazna, ne Steite napora da stgnete do svih izvora nisu visokonakladne novine ili emisije koje idu u udarnim TV ili radijskim termini- ‘ma. Listove éitaju a emisije gledaju/slusaju pripadnici manjinskih naroda. Osim sto i znakovi pozitivne tekstova neupitna je. jednako sa svim izvorima) ica (vrednujte skupna postignuéa jednako kao i pojedinaéna), * razlicitost (iavjestavajte o svim segmentima drustva posteno i primjereno). lietnice, a sve se GeS¢e kori lo éesto oni ne do. priloge o manjinama Patterson-Wilkinsova formula etigke razboritosti vaina je za profesionalno iz- vi item smislu, alii svaka pojedinaéna stavka upuéuje na potrebuy preispitivanja nacina kako se prate manjine. Zar kruna svega nije ova jednostavna preporuka: izvjestavajte o svim segmentima drustva posteno i primjereno! Medu- tim, jasnu i svima razumljivu preporuku nije jednostavno provesti u svakodnevnom. jim novinama (u rubrikama razbi- primjerice? Dakako da ni i druge sredine dnevniku 24 Casa (2. du korak ispred teksta u smislu k canjem nacionalne pripadnosti aktera vijesti ili proizvoljnim sazimanjem sadraja teksta. Evo nekih karakteristiénth primjera: Sefpolicie: »Dom. 4 psc Jutarni list, x. travnja 2003) Srpska djeca napala hrvatsku u skolskom dvoristu (Glas Slavonije, 22. o2ujka +2003) :Dok nam je gorjela kuéa, susedi su govorili da Cigane treba zapalitic (Novi age 2003) novo?» lise tko osje¢ao nelagodno ili bo! vvanje takvih viceva? 78 BOGATSTVO RAZLIGITOSTI vuovié 77 »Ne delimo da romska djeca idu wistirazredt s nakome (Veéernji list, 14. svib- 1nja 2000.) Rom koji je izmlatio zenu i kéer pokuiao sse ubiti (utarnji list, 6. veljace 2001) Pijani Rom bez vozacke dozvole pogazio | teséko ozliedio djevojticu (Vjesnik, 18. sijeénja 2003.) »Kinezi nas uniStavajue (Slobodna Dalmacijja, 9. srpnja 2004.) ‘Ti naslovi najéesée nisu posteno pratili sadr2ajj teksta, ali su sigurno bili dovolino, rovokativni da privuku citatelje, Tekst je, daklee, bio progitan, al je otvoreno pita- je kolika je nepravela nanesena pripadnicima naacionalnih manjina ili nekih drugih etniékih skupina, zbog tako koncipiranih naslovea. Prirodno je da dobra vijest i nije osobito zaniimljiva vijest, pase tragiéni dogadaji ‘medijski eksploatiraju do krajnosti. Upravo su teo najéeééi slucajevi kad se pripad- nicima nacionalnih manjina daje najveci publictitet, ai etieke su greske znatne. Pa tako, nije vazno Sto je jedan éovjek sjekirom ubico jednu Zenu. Vazno da je to uéinio Rom, barem se tako doima u opremi tekstova. Sto kada to isto, svojoj Zeni, udini Pripadnik veéinskog, hrvatskog naroda? Ili to Hirvati ne rade? Karakteristiéni oblici neetitnosti Najéeé¢e oblike narusavanja etickih nacela prigoodom praéenja rada i Bivota pripad- nika nacionalnih manjina, mogli bismo sazeti u ppet grupa: rebuéivanje tinjenica, icanje predrasuda i stereootipija, 3) koristenje politicki nekorektnna jezika, 4) promicanje netolerancije i neesnodljvosti Svjesno presuéivanje Cinjenica jest nei (0 izyjjeStavanje. Nerijetko se u razmiri- cama pripadnika manjinskog naroda s v inm narodom primje¢uje da novinari esto ne koriste sve dostupne resurse i izvore obijju strana kako bi javnosti celovito prikazali sluéa). Zanimljv je bio slu¢aj problema odvojenih razreda romske i hr- vatske diece u Medimurju. Opéehrvatskilistovi kkorektno su izvjeStaval o svim tim dogadanjima iz 2003. godine dajuci objema strannama dovoljno prostora da iznest Svoje stavove, Lokalni su pak listovi izyjestavajuciio tome problemi — naglasak sta- vili na »medimurske Rome koji st razjedinjeni inaejedinstveni«, »da ne govore istim. jezikome, »da se neki uopée na ciganskom ne maogu sporazumijevati pa kako ée se ‘onda sporazumijevati s vecinskim hrvatskim naarodom« (Medimurske novine, 16. 78 BOGATSTVO RAZLICITOSTI travnja 2003). Javnosti su potrebne relevantne informacije jedne I druge strane da bi mogla biti potpuno informirana o tome sto se doista dogadalo u vezi sodvojenim. razredima djece Roma i Hrvata. Syjesnim presuéivanjem dinjenica, novine sudjelu- ju oblikovanju javnog mnijenja koje ide na Stetu Roma. U drugom napisu, »Djeéak skonéao pod kamionome (Veéermi list, 17. veljage vo je to Sto se opisuje ntragiéna smrt jedanaestogodiinjeg djecaka dao na kutinskom odlagalitu smeéac. U tekstu se nigdje ne spo- ime djeteta. Obrazlozenje novinara jest da mnoga romska djeca moguée doznat ni najosnovnije podatke, Kad je pak rjeé 0 neromskojdjeciu tra- signim stradanjima, mediji obiéno detalno — pa ina Stetu etike ~ opisuje sve, pa pravima djeteta zabranjeno. Paradoksalno, ova}

You might also like