Professional Documents
Culture Documents
Sadržaj
Ventil za ograničavanje tlaka
Pravilnik o tlačnoj opremi
Vrste sigurnosnih ventila
Izvori
Ventil za ograničavanje tlaka izvodi se kao direktni do nazivnog tlaka NP 10, dok se za veće tlakove (zbog
povećanih sila) koriste indirektno upravljani ventili.
Pravilnik o tlačnoj opremi
Pravilnik o tlačnoj opremi jasno određuje zahtjeve za
ograničavanje tlaka i kaže da povećanje tlaka ne smije
prekoračiti maksimalni dozvoljeni tlak PS za više od
10%. U slučaju kad je tlačna oprema konstruirana za
Jednostavni sigurnosni ventil u pneumatici.
određene radne parametre i kad su radni tlak i
temperatura nepromjenljivi vrijednosti proračunskog
tlaka i tlaka PS bit će iste.[2]
Za slučaj kad se sigurnosni uređaj sastoji samo od jednog ventila sigurnosti, ventil će početi otvarati na
tlaku PS, što znači da će i tlak podešavanja ventila biti PS. Ako tlak nastavi rasti ventil će otvarati sve više
dok ne postigne maksimalnu otvorenost. Kad ventil postigne maksimalnu otvorenost i uz pretpostavku da je
ispravno odabran, kroz njega će prolaziti količina medija (fluid) upravo tolika da tlak u posudi ne prekorači
vrijednost maksimalno dopuštenog tlaka 1,1 x PS, (PS predstavlja maksimalno dopušten tlak kod
proračunske temperature).
Ovisno o svojoj konstrukciji, za vrijeme otvaranja ventil može reagirati tako da trenutačno postigne punu
otvorenost ili se može postepeno otvarati kako tlak raste (proporcionalna karakteristika). Karakteristika
ventila nema utjecaja na sigurnost. Kada tlak počne padati, ventil ne će zatvoriti u trenutku kad je dostignut
tlak PS. Tlak mora pasti ispod te vrijednosti da bi ventil zatvorio i osigurao da nema istjecanja fluida. Taj
dodatni pad tlaka naziva se diferencijalni tlak zatvaranja (engl. Blow-down). Iznos diferencijalnog tlaka
ovisi o konstrukciji ventila, padu tlaka između posude i ulaznog dijela ventila. U normalnim uvjetima ventil
mora ponovno zatvoriti na tlaku koji je nešto iznad nominalnog radnog tlaka. Taj tlak je u tom slučaju
gornja vrijednost oscilacija koje se javljaju iznad nominalnog.
Ventil sigurnosti s neposrednim opterećenjem je ventil u kojem se sili koja zbog tlaka fluida
djeluje direktno na pladanj ventila suprotstavlja mehanička sila koja nastaje od utega ili
poluge s utegom ili opruge;
Ventil sigurnosti s pomoćnim mehanizmom je ventil koji se putem pomoćnog mehanizma
može otvoriti na nižem tlaku od tlaka početka otvaranja, a u slučaju otkazivanja pomoćnog
mehanizma i nadalje zadovoljava zahtjevima za ventil sigurnosti;
Ventil sigurnosti s dodatnim opterećenjem je ventil kojem je pladanj dodatno opterećen kako
bi se osigurala nepropusnost do trenutka kad tlak poprimi vrijednost tlaka otvaranja;
Ventil sigurnosti s pilot ventilom je ventil čiji je rad upravljan fluidom iz upravljačkog (pilot)
uređaja, a koji je isto ventil sigurnosti s neposrednim opterećenjem i koji isto odgovara
zahtjevima norme.
Izvori
1. [1] (http://www.vuka.hr/fileadmin/_temp_/PiH_skripta.pdf) Inačica izvorne stranice (https://w
eb.archive.org/web/20130718022643/http://www.vuka.hr/fileadmin/_temp_/PiH_skripta.pdf)
arhivirana 18. srpnja 2013. "Pneumatika i hidraulika" Radoslav Korbar, Veleučilište u
Karlovcu, www.vuka.hr, 2007.
2. [2] (http://www.mingorp.hr/UserDocsImages/naputak6TO.pdf) "Zbirka naputaka iz područja
opreme pod tlakom" Radoslav Korbar, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva,
www.mingorp.hr, 2009.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sigurnosni_ventil&oldid=6174612"
Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima; mogu se primjenjivati i
dodatni uvjeti. Pogledajte Uvjete upotrebe za detalje.