Darko POSAVEC Zagreb Pomecébtva 4. Geografskei polozaj i uvjeti za razvoj pomorstoa na Silbi Silba je otok s istoimenim obatnim naseljem, smje Sten u zadarskom arhipelagu. Nalazi se jugoistono od Lofinja, a od Zadra je udaljen oko 40 Nm. Jedino nasele na otoku je mjesto Silba, izgradeno na najuzem i najnt. 'm dijelu otoka, gdje udaljenost od istotne do zapadne obale (t, j. od Olibskog do Silbanskog Kanala) mos! sve, 84 oko 600 metara. Zbog toga mijesto Silba spada u red t zv. bimaris nasclja, to jest naselja s duije luke na dvjema suprotnim stranama Polozaj Silbe na starom kanalskom plovnom putu, Koji vodi iz Zadra w Istru, Trééanski zaljev i Veneciju, odreduje pomorsku vagnost ovog otoka. Uvale { sidrists § obje strane najuzeg dijela otoka imaju veliko znatenie Za Pomorstvo, jer se mogu naizmjence koristiti; 2a, v1 jeme bure zapadno, a za juga istoéno sidriste. Samo ime otoka izvedeno je od latinske rijedi silva (uma). To ime, kao i neki toponimi na otoku, ukazuja da je otok nekad bio Sumovit, obrastao pretend primer, skim hrastom (quercus illex) koji je igvantedno pogodan 2a primjenu u brodogradnji, Najstariji dio naselja ukazt- je na prvobitno zemljoradnitko stotarsko zanimanje sta. novnika, Stanovnistvo otoka doselilo se iz Hrv. Primoria, Pa su vjerojatno ba’ zbog toga Silbljani stoljetima odrza. Vali évrste veze s mjestima u Hrv, Primorju, narotito 6 Losinjem, Interesantni su podaci o kretanju broja stanovnika na Silbi, oni nam pokazuju koliko je znatajno bilo po. morstvo za razvoj otoka, i kako se prestankom razdoblja jedrenjaka ugasila i ekonomska moc i blagostanje Silbe KRETANJE BROJA STANOVNIKA OTOKA SILBE Godina Broj_stanovnika 1527. 175 1750, 1056 1850. 1435 1854. 1435 1879, 1723 1910. 929, 1927. 750 1940. 590 1948. 495 1953, 444 12 otoka Silbe Ovakav pad broja stanovnika nakon osamdesetih go- dina proslog stoljeéa pokazuje nam da_siromagna.poljo. priveeda Silbe nije mogia prehraniti stanovnistvo, pana: Kon _propasti Silbljanskog —pomorstva stanovniitvo emigrira, 2. Poéeci razvoja pomorstoa na otoku Otek Silba bio je viasnistve Zadarske komune do god. 1073, kad su ga Zadrani darovali samostanu sv. Me nije u Zadru. Benediktinke su dovele Kolone, Koji su bili prvi stanovnicl otoka i koji su se bavili zemljoradnjom i ovéarstvom. U doba Mletaéke vladavine uDalmocht Silba je vlasnistvo erara Mletatke Republike, a zatim pre- lagi u viasni8tvo porodice Morosini, Godin 1770. spora. Zumjeli su Silbljani s porodicom Morosini da ce umjesto Getvrtine poljskih prihoda svake godine plaéat! Morosint, ievima 2000 mletackih talira. Ovaj je sporazum s fedne strane posliedica opée tendencije prelaza s naturalnity | radni na novéane dace, ali nam s druge. strane jasno ukazuje na Cinjenicu da se Sitbljani w XVIII stoljegu vet uvelike bave pomorstvom. Poéetkom XIX. stoljeca ‘novi Vlasnik otoka postaje Loginjanin Raguzin, Covjek Koj se obogatio u Americi. Zbog njegova zahtjeva da mu Silblja. ni isplacuju Getvrtinu svih prihoda uw naravi doslo je do Gugogodisnje parnice, koja je zavriila na taj natin da Su se Silbljani otkupiti iz kolonatskog polozaja isplativat Raguzinu svotu od 5025 bavarskih talita, Sto je 2a ono vrijeme bila omagna svota. Prvi podaci u postojanju pomorske tradicije na Sil raju iz druge polovine XVI stoljeéa, kad se spominje Jura) Vinturié, bogati brodovlasnik, koji je 1598. sagradio Kastel za obranu Silbo od gusara. Podatke 0 stanju pomorstva fa Sibi mozemo nati iw spisima zadarske bratovétine Pomoraca i ribara, iz kojih se vidi da od XVI stoljeca na dalje ovoj bratovitini pristupa sve veéi broj_silbljana, Razlog da se pomorstvo na Silbi potelo razvijati bas XVI stoljecu treba tragiti prvenstveno u éinjeni¢i da se to vrijeme na Silbi naseljuje puéanstvo iz Hrv. Primorja, dakle Zivalj Koji je veé bio upoznat s morem i pomer stvom. Uz veé ranije navedene prirodne pogodnost! (po. voljan gcografski polazaj, obilje drva), javijaju se i dru: ge, koje pogoduju razvitku pomorstva na Silbi..Venecija dovozi velike kolidine drva i prehrambenih artikala’s istotne obale Jadrana na tréisteq: Mlecima, a put kojim se ta roba prevozi prolazi upravo pokraj silbe.'S druge strane, Siba je viasnistvo Mletaékog erara, azatim fee. dalni posjed Morosinijevih. Sigumno je da su Silbljani imali Rekih poVlastica u pomorskom transportu; na podrug Miletaéke Republike © tome nam svjedoti postojanje ‘po-sebnih pristanita za silbljanske brodove najprije uw luka- ma pod Mleta¢kom upravom .a zatim i u ostalim Jadran- skim i Mediteranskim pristanistima, Problem prvobitne akumulacije novea za gradnju brodova i njegovo rjefavanje na Silbi jo3 nije dovoljno rasvijetijen. Izvori akumulacije (cibarstvo, poljoprivreda) Redvojbeno su bili oskudni. Najyjerojatnije je da su silb Hani postepeno razvijali svoju flotu, od malih brodova do velikih jedinica Kojima su u doba najveteg prosperi- teta brodova na jedra plovili po Mediteranu. Prema ne kim autorima (prof. Petar Staregina) izvori akumulacije na silbi bile su uitede ribara-kolona, organiziranih u zadruge, i prilozi Mlctackih gospodara. U toj_ pocetno} fazi pomorstvo je na Silbi bilo organizirano na zanatsko} osnovi, a zarada se dijelila na gotovo jednake dijelove fzmedu posade i vlasnika broda (paruna). Poéetkom XVII st,, kad su privedeni kraju uskotki ratovi i kad su se opée plovidbene prilike popravile, ra. vo} pomorstva na Silbi dobiva puniji zamah. Zanimijivo je da su za Gitavo vrijeme dok je postojala Mletatka Re- publika i njena viast u Dalmaciji silbljani ostvarivali vel. ke zarade provozeéi ovnove i volove u Mletke, Tako je silba bila jedan od rijetkih dalmatinskih gradiéa Kojima je Mletaéka uprava donijela sreéu i prosperitet. U tom razdoblju silbljani plove mahom na fregadonima, traba- Kulima i marsilijanama, iz Gega je vidijivo da su se bavili pretegno velikom obalnom plovidbom. Prema nekim_na- Sim histeri¢arima, Silbljani su ak razvili dva specifi¢na tipa brodova, Kojima su se sluzili pri prevozu stoke u Yeneciju, Veci brodovi, »manzeree, imale su do 200 t. nosivosti i tri jedra, Sluzile su za prevoz volova (manzo = talijanski: vol). »Kastreree su imale dva jedra i 60—70 tona nosviosti i siuzile za prijevoz ovaca (castrato = tal. brav). Ipak, Gini se da manzere i kastrere nisu bili po: sebni tipovi brodova, veé da se radi o vecim trabakulima i fregadonima koji su bili ponesto preuredeni za prevoz stoke, a imena su dobili jedino zbog tereta koji su pre vozili Od polovine XVII stoljeéa spominje se na Silbi brodo- gradiliste, a majstori koji na njemu rade gotovo su isklju- fivo Hrvati, jednako kao i paroni, kapetani i mornari koji plove na Siibljanskim brodovima. U to su vrijeme brodovi mahom svojina jednog viasnika ili pak postoji porodiéno vlasnistvo. Karaini oblik viasnistva javija se tek pod kraj XVIII stoljeea, kad su se poceli graditi veliki brodovi. Go- dine 1711, spominju se 37 brodoviasnika koji s 14 traba- kula, 10 fregadona i 13 marsilijana prevoze stoku u Mlet- ke, Zacijelo je u to vrijeme brodoviasnika bilo dalcko vige, jer & XVII st, silbljani nisu viSe orijentirani iskiju- Givo na prevoz stoke, veé plove po éitavom Jadranu i potinju se pojavijivatina Levantu. Jedan je strani putnik ‘na prelazu XVII u XVIII st. opisao Silbu kao »malen i lijep gradié, naseljen bogatim pomorcimae (citt piccola assai gentile, habitata da ricehi marinaci) 3. Razdoblje coata pomortva na Silbi Druga polovina XVIII st. je razdoblje najveceg pro- speriteta Silbljanske mornarice. U to vrijeme ona je bro- jem i tonaZom svojih brodova premaiila Losinj i svrstala se u red najjaéih pomorskih mjesta na istotnoj obali Ja: drana, U to vrijeme Silba ima 38 manzera i 60 kastrera, a 4759. spominju se 42 trabakula koji pripadaju silbljanima. Gotovo 90% muskog stanovnistva bavi se pomorstvom. Zaposlenost 1 pomorstvu rezultirala je Cinjenicom da veé poéetkom XVIII st. na otoku ima veoma malo nepismenih, a veéina pomoraca sluéi se i talijanskim i hrvatskim je: zikom, Kuée su solidno gradene i lijepo uredene, $ mnos ijelovima namjestaja, posudem i drugim stvarima don senim iz stranog svijeta. Za ovo je razdoblie karakteristiGna pojava brodovlas- nika — Kapetana, Silbljani koji posjeduju brodove veli kim dijelom sami zapovjedaju na njima. silbljanske brodo- vlasnitke i trgovatke porodice bile su u vrijeme najveéeg, napretka silbljanskog pomorstva poznate po svim lukama Sredozemnog i Crnog mora, Najpoznatije obitelji (Brnetici, Bogdaniéi, Supitiéi, Rasoli i drugi) odrzavale su treovatke veze ne samo sa partnerima u zemljama sredozemlja, vee su trgovali i s Dalekim Istokom i Amerikom. —Pojedine kuce pomoraca bile su pravi muzeji, i prema misljenju M. Ujeviea Silbu je u tom pogledu nadmasivao jedino Du brovnik, Pad Mletatke Republike nije ostavio nikakvih tezih posljedica na pomorstvo Silbe, jer Silba u to vrijeme nije Vise bila ovisna o prevozu robe u Veneciju. silbljanska je momnarica tesko stradala tek za napoleonskih ratova, kad je zbog blokade bila onemoguéena trgovina na Jadranu i Mediteranu, Pa ipak, unatoe teSkih prilika Silbljanski_ su se brodovi probijali kroz blokadu i trgovina i pomorstvo isu zamrli niu tim teskim vremenima. 4. Opadanje i propast pomorstva na Silbi Prvj udarac silbljanska je flota, dakle, podnijela na potetku XIX stoljeéa, Postoje podaci o natinu na Koji su Silbljani vodili borbu za oGuvanje svoje mornarice. Nao- ruzani brodovi Silbljana vodili su Zestoke borbe s francu: skim brodovima, a u jednom dokument govori se i o francuskom ratnom brodu koji je bio zarobljen u sukobu sa siltljanskom ladom. Jasno je da su nakon prestanka hapoleonskih ratova Silbljani nastojali da ponovno ojacaju svoju flotu, ali ona nikad vise nije dostigla nekadainju veliginu, U_prvoj polovini XIX stoljeca Silbljani odrzavaju sve uze poslovne veze s Losinjem, narotito kao suvlasnici ve iki Loginjskih brodova. U to se vrijeme sve vise javija karatni oblik brodovlasnistva, zacijelo zbog toga sto po: jedinae vige nije mogao sam snositi troskove izgradnje ve- likog broda, Polako nestaje brodoviasnika — kapetana, Koji su. sami zapovijedali na svojim brodovima, a brodo: vlasnistvo se sve vise vezuje uz trgovacko poduzetnistvo. Paralelno s razvitkom novih tipova brodogradilista i uusporedno s jaéanjem postovnih veza izmedu Silbe i Lo- Sinja, a Kasnije i Trsta, javija se i tendencija potpunog osamostaljenja pomorskih profesija. Od zadruznog viasni- Stva i brodovlasnika — pomoraca, razvija se karatno bro: dovlasnistvo i bavijenje trgovinom s jedne strane, i pro- fesionalni pomorci, koji plove za placu, s druge strane. Ovakva diverzifikacija zanimanja w pomorstvu pomogla je da jedan dio silbljana lakSe podnese udarac Koji je u dru: 0) polovini XIX stoljeca parobrodarstvo nanijelo jedre- njacima. Godine 1835, osnovano je u Trstu parobrodarsko dru Stvo Lloyd, koje je svojim parobrodima konkuriralo svim nnagim jedrenjacima, Postepenim usavrSavanjem parobro- da jedrenjaci su bili sve vige potiskivani s pojedinih plo- vidbenih puteva. Pojavom stranog kapitala izumire i ka- ratni oblik brodovlasnistva, a time su osobito biti pogo. Geni silbljani, Neposredno pred. definitivnim svrsetkom ere jedrenjaka Silbljani su posjedovali, pored manjih bro- dova, pelige *Ciclopes, »Carlo d'Ottavioe, »Cavaliere de ‘Turskye i 9S. Antonios, Skunu »Sacra Famigliac i bark »Peppina Bx. Po karatnom tipu viasnistva Silbljani su jimall udjela na brikovima »Mire { sTartaros, Miper barko- vima_>Milano« i »Padovac i na barkovima’ » ‘Triestee, »Ararate, »Sinaie i »>Fanny Ba. Pojavom parobroda bila je neminovna propast velikih, jedrenjaka, pa su mnoge silbljanske pomorsko-trgovaéke chetto di 13obitelji propale. Medutim, profesionalni pomorci sa silbe, Poznati po svojoj vjestini, lako su nasli zaposlenje na Parobrodima Lloyda, Potetkom druge polovine XIX stoljeéa za Silbu je ka- rakteristiéna pojava privatnih pomorskih teéajeva, na ko. ima su pojedini iskusni pomorski kapetani poucavali mla. de& u navigaciji i drugim vjestinama i spremali ih za po- laganje ispita za pojedina pomorska 2vanja. Kapetan Ja: kov Ferara davao je takvu poduku veé od treéeg decenija XIX st., a njegov rad nastavili su mnogi drugi, kap. Bartul Supitié, Frano Lovrovié, kap. Juraj Carié i ostali. Ovi te- Cajevi prerasli su godine 1883. u javnu pomorskir skolu, koja je bila obavezna za sve dake osnovne skole ukoliko nisu_nastavijali skolovanje na Kojo} drugo} srednjoj $koli. Velik broj silbijana_napuita rodni otok nakon. pro. asti Silbljanske momnarice i seli se u Trst, ili joS dale, u Rusiju, Australiju ili u Ameriku, Mnogo Silbljana radilo je na kopanju Sucskog kanala, a oni koji st ostali na silbi velikim dijelom posvetili su se vinogradarstvu, i bavili su se njime sve do potetka stoljeéa, kad su vinogradi stradali od filoksere. Krajem XIX stoljeéa definitivno zavréava_razdoblje ostojanja silbljanske mornarice. Njezina propast odrazila se negativno na ekonomske i demografske prilike na oto- ‘ku, Siibljanski brodoviasnici propali su zbog toga sto nist. imali kapitala ni razumijevanja za parobrodarstvo, a po- morci su morali odseliti s rodnog otoka i potraziti posla u drugim mjestima ili u tudini, Za razliku od Silbljana, stanovnici nedalekog otoka Ista prebrodili su Krizu i svo- jim motornim jedrenjacima plovili su Jadranom gotovo do danaénjih dana Po svrSetku prvog svjetskog rata prestala je djelo- yati i pomorska skola, jer su talijanske okupacione vast zaplijenile sav skolski’ pribor. Na kraju, treba spomentti da su stanovnici Silbe do danas saguvali pomorsku tra- diciju i da su veoma cijenjeni kao pomorci. Postojanie Ove tradicije, kao i ¢injenica da na otoku ima joS mnogo predmeta i zgrada koje podsjecaju na raadoblje pro speriteta i blagostanja Silbe, mogli bi pridonijeti napretky turizma, koji se kao nova’ privredna grana na otoku posljednje vrime sve bolje razvij LITERATURA: 1. Ivo Juras: Silba, staro gnijezdo nagih pomoraca, Alma nah Jadranska straza, godiste 1928/29. Radovan Boinjak: Silba, Geografski glasnik, br 23, god 1961. 3. Ljubo Marvié: Otok Silba, Pomorstvo br. 9, 1954, 4, Petar Staresina: sitba 5. Petar StareSina: Kapetan Rartul Supidié silbljanin, Radovi Instituta JAZU u Zadru, sv. X, Zadar 1963 6. Oliver Fio: Pomorske skole u Zadru 7. Dr Ivo Rubié: Nai otoci na Jadranu, split 1952, 8. Ljubomir Jurié: silba, Zadar 1910. 9. Annuario marittimo, Trieste 1853. na dalje. 10. Pomorska enciklopedija Leksikografskog zavoda SFR], sv. 7., Zagreb 1961 11. 1. Cvitanovié, radovi i podaci o Silbi u Radovima Instituta JAZU wu Zadru,