Vasa Pelagić o Jevrejima

VJEROZAKONSKO UČENJE TALMUDA ili "Ogledalo ćivutskog poštenja"

(Po nemačkom izradio Vasa Pelagić, 1879.)

U mjesto predgovora i uvoda

Danas kad evropske diplomate, gone Srbiju i Rumuniju da priznaju Civute (Jevreje) i njiovu
vjeru, kao ravnopravne sa ostalim drzavljanima pred zakonom ova je knjizica potpuno
umjesna i cjelishodna.

Danas, kad se Civuti sve vise i vise ugnjezdjuju ne samo po varosima, nego i po selima,
neophodno je nuzno za svaku porodicu svih pokrajina, gde Civuta ima, da ovu knjizicu dobro
procita i upamti; jer ona je pravilno ogledalo Civuta, iz kojeg se vidi, da njima i sami
bozanstveni njihov zakon - Talmud - nalaze da varaju, zakidaju, grabe, zalagivaju, panjkaju,
mrze, upropascuju, gule i ubijaju sve narode koji Civuti nijesu.

Danas, kad se Civuti smireno i placno Bogu mole, ne samo u crkvi-sinagogi, nego cak i po
ulicama, da ih svijet vidi kao skromne i pobozne ljude, treba svaki da sazna, sva navedena
data i dokaze ove knjizice, pa ce uvideti strahovite uzase, koje Civuti i njihovo jevandjelje -
Talmud, svemu necivutskom svetu sprema.

Uz to, iz ove knjizice svak ce uvideti, da mudre diplomate evropske, koje vele, ko djoja, da
rade za mir, sigurnost, moral, pravdu, srecu i blagostanje naroda, da ti mudri drzavnici i
krmanosi Evrope, pod zastitom Civuta i njihove vjere, mozda i nehotice i po neznanju,
uzimaju u zastitu prevaru, laz, podlost, grabez, mrznju zabludu i ubijstvo svih Necivuta, dakle
i nas Hriscana, kamo i mi Srbi pripadamo.

Posto oni procitaju ovu knjizicu ili veliku knjigu Die Sittenlehre des Talmud`s stampanu u
Berlinu 1876. godine, uvjerice se o istinitosti nasih rijeci.

A da je ta knjiga i ovaj izvod iz nje potpuno vjerna, svedoce navedeni citati uzeti iz samog
bozanstvenog Talmuda, koga je cijelog svog zivota proucavao dr. August Rolling, a koji je
radi boljeg dokaza polozio 1000 talira nagrade svakome onome, koji iznadje da je ma koji
citat u njegovoj knjizi lazan. Taku nagradu odredio je za to, sto Civuti govoreci taocima da su
ko-bajagi, navedeni citati neistiniti i da toga u Talmudu nema, ali na zalost njihovu, veli
pomenuta knjiga njemacka, jos niko dosada nije mogao pogrijeske naci i nagradu od 1000
talira dobiti.

Stoga je ta knjiga teski kamen spoticanja za Civute i njihovu vjeru, za njihovo postenje i
moral, cim se oni toliko po svijetu fale i razmecu.

Dr.August Rolling, pisac te za Civute uzasne knjige, morao je pobjeci u Ameriku, zbog osvete
bogoizabranih izrailjcana - koje nas narod zove Civuti, a i svakog onog koji je u sebicnosti
njima ravan, krstio je imenom cifta.

I cuveni naucar Herderveli u svojoj knjizi Ideje za istoriju covecanstva: Mi smatramo Civute,
kao parasitsko bilje, koje se gotovo svima evropskim narodima o vrat objesilo, te im manje
vise zivotnu snagu, krv i sok iz tijela ispija. I filosofi njemacki, Kant i Fihte, tako isto misle o
Civutima, veleci, da je to narod prevare, narod kod koga se gradjanska cast ne trazi.

1
Zbog toga eto i mi velimo, da je neophodno nuzno, da svak zivi, ko s Civutima i njihovim
jednomisljenicima pazaruje i zivi, dobro izuci sve mjere tezine i duzine i sve racune, koji su
nuzni coveku da zna izracunati tacno sve, sto kupuje i prodaje, jer besavjesna ciftarija uzasno
zakida i opkrada jadni narod i pri mjerenju i pri racunanju.

U ime toga trebalo bi odma ni casa caseci,da opstine, svecenici, uciteljii svi prijatelj naroda,
otvore nedeljne skole i javna predavanja, da u njima i musko i zensko, i staro i mlado, nauce
sve mjere i racune, sto mu pri prodaji kupovanju treba.

To je, kao i sva ova knjizica, zastitnik od poplave ciftinske prijevare i grabezi. Za ovo bi
trebalo i same skupstine i sabori narodni da se brinu i upustva daju, da bi se sto pouzdanije i
skorije do cijeli doslo.

Nek niko ne misli, da smo mi kao ljudi, protivni ravnopravnosti Civuta, jer mi pripadamo
onim ljudma, koji propovjedaju ne samo ravnopravnost, nego i jednakost i bratstvo sviju ljudi
i naroda, dakle i Civuta; ali nikome ne priznajemo ravnopravnost, koji vjeruje u Talmuda i
podobne ludorije, koje propovjedaju: zabludu, omrazu, laz, prevaru i stamanjivanje svega
onoga, sto u Talmuda ne vjeruje. Ravnopravnost treba priznati Civutima samo onda kad se
odreku Talmuda, pa prigrle vjeru istine i pravicnosti, bratstva i jednakosti,jer dotle treba po
Talmudski odmjerivati i suditi svima onima, koji i sami po Talmudski mjere i sude.

Vasa Pelagić

Rekav toliko umjesto predgovora i uvoda, prelazimo izlaganju navoda, citata i

vjerozakonskog civutskog ucenja Talmuda, koje je u pomenutoj njemackoj knjizi stalno
izlozeno. Izvadjanje ovo pocinjemo ovim redom.

1. O Civutima i njihovim bliznjim* uci Talmud ovako : Bogu su miliji Civuti no Andjeli (Tr.
cholin f.91.2).

Da Civuta nema na svijetu, ne bi ni sunce sjalo, ni kisa padala, niti bi ikakva blagoslova bilo
na zemlji. (Tr. jebam. f.63.1).

Svaki oni koji nije obrezan po civutski, jeretik je i bezakonik. (Tr. Berach. Tr. 47.2.)* Za
Civute su bliznji samo Civuti, a svi ostali narodi za njih su nevjernici, jeretici-otpadnici i
bezboznici.

Kao god sto je covek nad zivotinjom, tako je i Civutin nad svim narodima svijeta od Boga
postavljen. (Ib. f.101.2).

Koji bi Civuta cusio, osinuo. Toliko je ucinio grijeha, kao da je samoga Boga osamario(Tr.
Sanch. f. 58.2).

Kao sto je sin od oceva tijela, tako je i Civutin od bozijega tijela, pa zato svaki Necivutin
mora glavom platiti, koji bi se usudio Civutina tuci (Ibid).

Sta vise Talmud, opisujuci blage rajske dane veli: da su svi narodi, koji Civuti nisu psi i
magarci govoreci da su blagi dani samo za Civute, a ne za jeretike, za pse (Tr. Megilla. 7.2).

2
Kuce Necivuta, kuce su zivotinjske (Leb. Tob. F. 46.1).

Nikome, ko nije Civutin, ne treba milosti i pomoci ukazivati (Tr. Jebam f.12).

Zabranjeno je bezboznika pozdraviti (Tr. Gittin. f.62.1). ali ipak veli dalje: Covek valja da je
uvek lukav u strahu bozijem (Tr. Berach f.17.1). pa stoga, pozdravimo i nevjernika samo zato
da mu se pokazemo uctivi, miroljubivi i prijatelji, i da otklonimo sumnjicenja i izazivanja (Ib.
i tr. gillan f. 61.1).

Dopusteno je pred bezboznikom (necivutinom) pretvarati se, da te ne osteti i ne ujede (Tr.

Lota.f. 41.2).

Najboljem jeretiku uzmi zivot, samo ako mozes (Tr. Aboda. S. f. 62.2. I Ven.Soph. 13.3.9).

Slobodno je ubiti onoga koji civutsku vjeru porice (Tr. pes.f. 122.2).

Pravedno je u opste jeretika stamaniti (Ib. f. 4. 2. Tes.).

Ko proliva krv onih, koji nisu Civuti, vele rabini, Bogu zrtvu prinosi (8Falk. Schim. f. 247.3;
Bemid. b.r.p. 21. f .229.3).

Zapovijed ne ubi znaci i vazi samo za Civute, a ne za nevjernike. (Orao Majmonides.fad. ch.
4.1.f.47.1); jer ko ubije jednu civutsku dusu, veli Talmud, tom se racuna, kao da je sav svijet
poubijao, a ko odrzi jednu civutsku dusu, taj je ucinio djelo, kao da je cio svijet odrzao (Tr.
Sanh. F. 37.1).

Mada Talmud pravi neku razliku izmedju Hriscana i Perzijanaca i Hananaca, ipak veli da su i
Hriscani jeretici, neznabosci i nevjernici, dakle i za Hriscana vazi sve ono sto je dovde
navadjano. Tako Talmud veli: Ma da su Hriscani neznabosci, ali ipak slobodno je o njihovom
prazniku s njima trgovati (Tr. Aboda s. f.2.1).

A Rasi bez okolisanja veli: I najboljeg medju Hriscanima treba udaviti (14. Ed. Am. 7.A).

I tako po bozanstvenom civutskom zakonu Talmudu, svi narodi, koji nisu Civuti bezboznici
su, psi i magarci, koje treba pobiti. No pocem se danas prva pocast odaje velikasima, sto su
odozgo, zglave, to u to kolo spadaju i dobrotvori civutski, gospoda diplomate, koji na
kongresu u Berlinu vise radise i vjecase u zastitu Civuta, no o onoj mnogobrojnoj bjednoj
sirotinji, koja je iz nuzde bunu podigla, i koja je u tome istocnome ratu ostala bez idje icega.

2. O vlastitosti ili privatnoj svojini govori sveto pismo Talmud ovako: Bog je dao vlast i
pravo Civutima (izrailjcima) na zivot i imanje sviju naroda (Seph. Ik. 3 cp. 25; It. Falk.
Schim. f. 83. 3n 533).

Opljackati nevernika sa svijem je dozvoljeno, a tako isto i nadnicu mu zakinuti (Babam. f.

111.2).

Zapovjed mojsijeva ne ukradi znaci da Civutina ne pokrades i ne ostetis, a ne nevjernika

(Saph. Niz. 105.2 Orao Majmunides).

3
Za Civuta kradja, nije i ne moze biti kradja, jer sav svijet pripada od Boga njima u imanje i
vlastitost. On uzme samo ono, sto mu treba i sto je njegovo.

3. O nadjenim stvarima Talmud govori: Koji nevjernikovu izgubljenu stvar nadje i povrati mu
je, grjesi Bogu, jer time jaca moc bezboznika (Orao Majmonides fed. Ch. 4.11.3. F. 31.1; i Tr.
Sanh. f. 76.2; Tr.Baba. k. f. 113.2).

Ako Civutin nadje priznanicu svoju, koju je dao nevjerniku za uzajmljeni novac, ne treba mu
je vratiti, jer obveza prestaje cim je nju Civutin nasao. A ako bi nasao sam od sebe, u ime
Boga hteo priznanicu natrag vratiti, to rabin mora reci :ako hoces da slavis ime Boga, to cini
sto ti pripada, to jest, ne jacaj moc nevjernika i zadrzi ono, sto ti je od Boga po zakonu
odredjeno (Rabi Jeruham.Seph. mesch. 51.4).

4. O kamatama (o interesu) Talmud uci. Zabranjeno je neverniku bez interesa (kamate) davati
(Tr. Aboda. S. f. 77.1. Psk. Tos. 1). I sam Behaj, koji je drzao za sebe da je nepogrjesiv veli:
Civutine! Zivot svakog onog, koji nije Civutin u tvojoj je ruci, a jos vise njegov novac. (Ib.
24.1).

Ocevidno je da se ovim ne samo daje maha najnecovecnijem interesu, gulenju naroda, nego
time se ustupa Civutinu imetak i krv nevjernika i uci svakom razbojnistvu.

Po svetoj knjizi toj izabrani narod osjeca se pozvan da zivi od odabranih povlastica, gdi se
najvise zakajisariti moze, veleci: Nema goreg ni losijeg posla od obradjivanja zemlje, od
zemljoradnje; jer kad ko 100 srebrenika u trgovini ima, moze svaki dan mesa i vina imati;
kopak ulozi 100 srebrenika u zemljoradnju, moze samo soli i kupusa jesti (Tr. Jebam. f. 63.1).

Jamacno zbog takvog filosofiranja Talmudovog, gotovo nidje niko ne moze viditi Civutina da
kopa i zanje, a svaki ih vidi kako jedu zaradu i izradu kopaca i zeteoca.

5. O prevari ovo uci Talmud: Civutin moze nevjernika prevariti i oguliti ga, ali svog bliznjeg
izrailjca ne treba varati (tr. Baba. m. f. 61.1.Tos; Tr. Megilla 13.2).

Dalje veli Talmud: Ako bi Civutin imao neku raspru ili svedocenje s nevjernikom pred
sudom, treba da sve moguce ucinis, da tvoj brat Civutin raspru dobije

O Rabi Samujilu, jednome od najvecih civutskih patrijaraha, prica Talmud da je rekao:

nevjernika prevariti slobodno je; te je i sam jednog nevjernika prevario, uzev mu jednu bocu
zlatnu za 4 drahme, a on je mislio da je od tuca i pri tom mu je jos jednu drahmu zakinuo.

Rabi Brenc pise u svome Judenbalg-u str. 21 ovako: Ako bi Civuti citave nedelje tumarali
tamo amo varajuci Hriscane, to neka se u subotu svi skupa saberu i svoje slavne marifetluke
ispricaju jedan drugome veleci: nevjerniku treba i srce iz grudi iscupati i najboljega medju
Hriscanima ubiti naravno ako se moze.

Eto u tome se sastoji civutsko postenje, koje im sveta i bozanstvena knjiga Talmud ocinski
ulijeva.

Zbog takog slavnog, ili kao sto veli dr. August Rolling sramnog vjeronauka Talmudova,
Civuti su mu ostali neminovno vjerni kroz sva vremena i medju svima narodima. Ali danas i
djeca vec uvidjaju da mu ne ostaju Civuti vjerni sto su pobozni i posteni, vec za to sto im ta

4
sveta knjiga radi bogatstva i opstanka kajisarskog naroda civutskog svaku podlost dopusta.

6. O bogu civutskom Talmud takodje do uzasa smjesne slike prica

Ta sveta knjiga izbranog naroda bozijeg evo sta veli o Bogu: Po njoj dan ima 12 sati. U prva
tri sata Bog sjedi i proucava zakon; u drugim trima satima sudi, u trecim hrani cio svijet, a u
poslednja tri sata Bog sjedi i igra se sa kraljem riba Levijatanom.

Menahem veli uz to da Bog nocu uci Talmud (f. 97.3. p.17)

Za Levijatana veli Talmud da mu je celjust tako velika da riba od 300 milja duzine u njega uci
moze i da mu je Bog zbog te grdne velicine morao zenu oduzeti, jer bi se se svet sa tako
pregolemim cudovistima napunio, koja bi sve potrla. S toga je veliki Bog muskarca zasjekao,
a zenskinju utamanio, osolio i ostavio za cast pravednima u raju. (Tr. Aboda s. f. 3. i Baba b.
f. 74.1.2).

Igra bozija sa Levijatanom trajala je samo do razorenja Jerusalima (A a. O). Od tog doba Bog
se prestao igrati i sa Levijatanom i sa Evom, sa kojom se od prije igrase. (Tr. Berach. f 61).

Poslije razorenja Jerusalima i progonstva Civuta po svijetu, place Bog zato, sto je sagrijesio
zbog razorenja civutskog Jerusalima i svoj bogoizbrani narod po svijetu rasturio. (Tr. Chagiga
f 5.2)

Taj grijeh boziji tako je veliki da Bog u sva tri dijela noci sjedii rice kao lav, jadikujuci sto je
kucu izrailjevu opustio, crkvu porusio i sagoreo i djecu svoju po svijetu rasturio. (Tr. Ber. ach
f 31).

Od tog doba Bog na ovome svijetu nema vise prostora od 4 milje, a prije toga on je sav svijet
ispunjavao. (Ibid. f 11.1) i (Tr.Ber. 1. c).

Razorenje Jerusalima i progonstvo Civuta medju otpadnike po svijetu,Bog na osobiti nacin

otkajava i grehe ispasta.

On je svaki dan po dvije suze u more spustio, ali njegove suze sa takim straovitim urnebesom
padnu u more da se cuje po svemu svijetu i da od tog tereta i udara zemljotres biva. (Tr.
Berach f 59.1. Chagig. f 5.2).

Po Talmudu i samu zakletvu svoju Bog porice. Tako se bio zakleo, da oni Civuti nece imati
vjecnog blazenstva u raju koji su se u sume razbjegli u vrijeme gnjeva bozijeg, ali docnije
vidio je Bog svoju pogrjesku, pokajao se i uzeo svoju rijec natrag, te tako te Civute
pomilovao. (Tr. Sanli f 110.2.) Na drugom mjestu Talmuda stoji da Bog moze od krive
zakletve odustati. Jedan od civutskih mudraca prica, kako je cuo, gdi Bog jadikujuci za
razaranjem Jerusalima vice: Tesko meni! ko ce me razrjesiti od nepravo ucinjene zakletve i
zadane rijeci! (Tr. Baba b. f 74.1). No ima jedan mocni andjeo; zvani Mi, koji sjedi izmedju
neba i zemlje i taj je kadar razrjesiti Boga, od krivo zadane rijeci i ucinjene zakletve. (Meg.
Amulek. F. 1.4).

Kao sto se Bog krivo zaricao i zaklinjao, tako je isto i lagao po rijecima Talmuda, a narocito
kad je htio da pomiri Avrama sa Sarom. Usljed toga i sama sveta knjiga, Talmud, dopusta laz,
gdi je ona nuzna radi mira. (Tr. Baba m. f 87.1).

5
Tako eto veli sveto pismo izbranog naroda o Bogu, njegovoj nauci i naravi.

Talmudov Bog izgleda kao djak koji uci, kao kartadzija koji igra s kraljevima riba, kao
zenskaros, koji se i sa Evom igra neki igara, kao laza koji cas obeca, a cas opet porice, kao
covek i dijete, koje place i okajava svoje grije, kao potcinjeni momak, koji dobija oprostaj od
Andjela i.t.d. Nakratko reci, civutski Talmudov Bog izgleda smijesan i naprasit kao dzandrljiv
loncar, koji lonce gradi pa ih onda lupa. Zbog svega toga mnogi ce citalac reci: do vraga i
Civuti i Talmud, zajedno sa njiovim tako nakaradnim Bogom!

7. O mesiji veli Talmud ovo:

Mesija ce doci i povratiti kraljevinu Civutima, a ostali narodi svi ce njemu i njima sluziti i
potcinjeni biti. (Tr. Scabb. f 120.1; Tr. Sah. f 88.2.99.1)

Tada ce svaki Civutin imati 2,800 slugu i 310 sluskinja (Falk. Scim. Is. 56.4. n. 359; Bechaj. l.
c. f. 168 P. 37. u.a; Tr. Sanh. f 101.1). Ali prije toga bice uzasan rat, koji ce dve trecine
ljudstva stamaniti. U njemu ce Civuti toliko oruzja zadobiti da ce trebati sedam godina da ga
sagoru i istope. (Majene jesc. f 74.4.76.1; Abar. b. Mascm. Is. f. 49.1-3).

Pa i sam Orao sinagoge Majmonides vjeruje u svjetsku vladu Civuta, te veli: Starim
neprijateljima Civuta, tad ce narasti zubi od 22 rifa dugacki (Ot. Akib. i Schim).

Kad Mesija civutski dodje, onda ce zemlja roditi s kolacima i vunenim haljinama, a zito ce
biti tako krupno kao dva bubrega od najveceg vola (Tr. Kethub. f. 111.2; Schabb. 30.2).

Mesija ce od sviju naroda poklone primati samo od Hriscana ne. (Tr. pes. f. 118.2).

Tad ce Civuti neizmjerno bogati biti, jer sve blago svega svijeta doci ce u njihove ruke; a za
kaznu, veli sveti Talmud, da ce tolika velika biti, da ce 300 magaraca trebati da kljuceve nose,
i svi ce narodi tada preci u civutsku vjeru, samo hriscanima nece dopusteno biti, nego ce sa
svijem iskorenjeni biti, jer su od djavolskog porekla. (Tr. Iebam. f. 24.2; Tr. Aboda s. f. 3. 2;
Abarb. Maschm. Is. f. 65; Bechaj. l c. 85.3).

O da hoce taj slavni Mesija skoro doci da Civute sabere i usreci, te bi se bar svijet kuzne
civutske atmosfere kurtalisao!

Rad je za Nežidove

"Nežidovi su stvoreni da služe Židovima. Oni moraju orati, kopati, sijati, kositi, vršiti. Židovi
su stvoreni da sve na gotovo dođu." (Talmud, Berahot 58a).

Židovsko junaštvo

"Židov neka ide posljednji u rat. U tom slučaju biće prvi kod kuće." (Talmud, Tesahim 113a).

Židovsko milosrđe

6
"Zabranjeno je biti milostiv prema Nežidovima." (Talmud, Ramban).

"Nežidovu ne treba milost i pomoć ukazivati." (Talmud, Jebamot 12a).

Ni u smrtnoj opasnosti Nežidovu ne treba pomoći

"Ako jednom Nežidovu prijeti opasnost da se u jednoj rijeci udavi, pa ako se nalazi već i blizu
smrti, Židov mu ne smije ići u pomoć da ga spasi." (Jad Hazakah, Aboda Cara 10a).

Nežidovi nisu ljudi, nego životinje

"Bog je stvorio Nežidove, iako su oni ravni sa životinjama, i dao im je čovjekov oblik, jer ne
dolikuje Židovu da bude služen od stoke. Zato ga služe životinje u čovječjem obliku." (Šulhan
aruh, Mudraš talpiot 225).

"Nežidovi, čija duša potiče od nečistog duha, nazivaju se svinjama." (Talmud, Jalkut Rubeni
12).

"I zato kad jedan nežidovski sluga ili sluškinja umre, treba ih ožalostiti onako, kao kad jedan
vol ili magarac crkne." (Talmud, Brohes).

"Između Nežidova i Židova ne postoji nikakva veza. Jer meso Nežidova je životinjsko meso,
a njihovo sjeme je životinjsko sjeme." (Talmud, Jebamot 89a).

"Nežidov je kao jedno pseto. Što više, zapisi uče da se pseto ima više poštovati od nežidova."
(Talmud, Ekesegetrašieksod 22).

"Meso Nežidova je meso magareće, a sjeme konjsko sjeme." (Talmud, Jebamot 98a).

"Onaj koji nije obrezan i ne drži sabat ne naziva se čovjekom." (Talmud, Jalkut Rubeni 39).

"Nežidov nema oca, jer je on na đubrištu rođeno pseto." (Talmud, Jebamot).

"Ma koliko imali narodi svijeta tijelo slično Izraelcima, ipak se oni uspoređujući sa čovjekom
imaju smatrati za majmune." (Talmud, Šene Lukot 250).

"Spolni odnosi Nežidova su isto kao i spolni odnosi životinja." (Talmud, Sanhedrin 74b).

"Kuće nežidovske su kuće životinjske." (Talmud, Leb. tob. 46a).

"Tuđa žena koja nije kći Izraelca, dio je stoke." (Talmud, Abarbanel).

"Nežidovka u bremenitom stanju ima se smatrati kao bremenita stoka." (Šulhan aruh, Košen
ha-mišpat 405).

"Dijete u utrobi jedne Nežidovke nije bolje od životinje." (Šulhan aruh, Joreh deah 240).

7
Nežidovke su prostitutke

"Nežidovke su nečiste i imaju se smatrati prostitutkama." (Talmud, Aloda Kara 36b).

"Sve Nežidovke su kurve." (Talmud, Even hekor).

Pet zapovijedi za Židove

"Židovi moraju naučiti ovih pet stvari:

1. volite jedan drugoga,
2. Volite pljačku,
3. Volite bančenje,
4. Mrzite vaše gospodare i
5. Ne govorite nikada istinu." (Talmud, Pesahim 113a).

Laž

"Prema Nežidovima dozvoljena je svaka upotreba laži." (Talmud, Berahot).