RADNA TERAPIJA

Cilj RT je uporaba specifi�nih ciljanih aktivnosti radi poticanja i razvijanja

funkcionalnih sposobnosti potrebnih za AS� (produktivnosti, samozbrinjavanja i
slobodnog
vremena). Tijekom radnoterapijske intervencije upotrebljava se jedan ili vi�e RT
pristupa u
skladu s potrebama i problemima pacijenta.

RT je namjenjana osobama �ije su sposobnosti obavljanja AS� ugro�ene ili o�te�ene

razvojem, fizi�kom ozljedom, bole��u, emocionalnom ili socijalnom okolinom.

PRISTUPI

1)
NEURORAZVOJNI-na�in terapijskog postupanja kroz facilitaciju �eljenog obrasca
pokreta i posturalne kontrole, uz inhibiciju abnormalnih obrasca pokreta i
refleksnih
reakcija (Bobath, Vojta)

2)
SENZORI�KO INTEGRACIJSKI PRISTUP � tijekom SI tretmana se u za to
opremljenom prostoru na posebam na�in zadaju kontolirani, odmjereni vestibularni,
taktilni i proprioceptivni podra�aji koji olak�avaju odre�ene aktivnosti
odgovaraju�e
razvojnom stadiju. Poti�e cjelokupan razvoj djeteta bez u�enja specifi�nih vje�tina

3)
RAZVOJNI PRISTUP � temelji se na teoriji me�usobnog pro�imanja biolo�kog i
fiziolo�kog razvoja sa okolinom koja promovira ili inhibira proces sazrijevanja. RT

olak�ava razvoj i poma�e pri usvajanju aktivnosti primjerenih dobi i okolini

4)
BIOMEHANI�KI PRISTUP � temelji se na principima terapijskih vje�bi
uspostavljanja i odr�avanja pokretljivosti zglobova, mi�i�ne snage, koordinacije
ili
izdr�ljivosti

5)
KOGNITIVNI PRISTUP-pobolj�avanje spoznajnih vje�tina potrebnih za izvedbu
AS�, sredi�nja teorija modela je procjena klijentove sposobnosti u�enja

6)
BIHEVIORALNI PRISTUP-temelji se na postavljanju ciljeva uz primjenu nagrade,
odnosno odstranjivanja nagra�ivanja u periodu kada nau�eni oblik pona�anja
postane sastavnica svakodnevnog �ivljenja djeteta

7) ANALITI�KI PRISTUP-osnova je psihodrama, muzikoterapija, vo�eno ma�tanje,

projektivne i kreativne tehnike
8) INTERAKCIJSKI PRISTUP-igranje uloga, psihodrama, kreativne tehnike,
komunikacijski trening, spretnost i rad u grupi, trening socijalnih vje�tina

9)
PSIHODINAMSKI PRISTUP-rje�avanje nesvjesnih konfilikata i ja�anje mehanizama
obrane ( kod du�evnih poreme�aja, radi facilitacije komunikacije-cilj je da uo�e
svoje potrebe i emocije)
10)FUNKCIONALNO REHABILITACIJSKI-namjera je potaknuti, omogu�iti i podu�iti
neovisno �ivljenje bez obzira na onesposobljenost
11)SOCIJALNO KONSTRUKTIVNI-zauzima se za ostanak u zajednici, promjene u
dru�tvu ukoliko su mogu�e, pomo� klijentu kako bi povratio izgubljenu poziciju u
dru�tvu

12)KLIJENT ORIJENTIRANI PRISTUP-klijentu se omoguava da izrazi svoje osje�aje i

razvije samosvijest. Terapeut ne preuzima kontrolu ve� po�tuje klijentove
sposobnosti za rje�avanje problema

MODELI

1) KLIJENT ORIJETIRANI MODEL

-Radni terapeuti �e koriste�i ovaj model klijentu dati mogu�nost upravljanja th

procesom

-Klijent sam definira problemska podru�ja i tra�i za njih rje�enja, sam postavlja
ciljeve, a RT osposobljava klijenta da ostvari te ciljeve

2) MODEL CILJANE AKTIVNOSTI

-Bazira se na vjerovanju da ciljana aktivnost omogu�ava poticaj i priliku za

pojedince
da peuzmu vlast sami nad sobom i njihovom osje�aju sposobnosti

-Promatra pojedinca kao osobu koja je sposobna kontrolirati svoju sudbinu putem
svojih okupacija

-Aktivnosti se koriste samo na svrsishoviti na�in (aktivnost mora imati zna�enje za

pojedinca)

3) MODEL ADAPTIVNIH VJE�TINA

-Temelji se na uvjerenju da ljudi neprekidno prilago�avaju svoju djelatnost i

pona�anje okolini u kojoj se nalaze

-Bazira se na razvojnom pristupu gdje se adaptacija odvija ovisno o prije ste�enim

vje�tinama

-Vje�tina postaje adaptivna ukoliko pojedinac posjeduje sposobnost njene provedbe u

specifi�nom okru�enju

4) MODEL HUMANE OKUPACIJE

-Prema ovom modelu radni terapeut teba promatrati osobu u cjelini, a da bi to mogao

mora razumijeti sve aspekte pojednica i njegove okoline

-3 klju�na elementa: volja, navikavanje, okupacijsko izvo�enje

-Cilj intervencije je facilitirati promjenu kroz poticanje klijenta na izvo�enje

aktivnosti

5) MODEL ADAPTACIJE KROZ OKUPACIJU

-Veliki je naglasak na okolinu u kojoj pojedinac izvodi okupacije koje su va�ne za

klijenta, razinu vje�tina koje su potrebne za savladavanje okupacija i prilagodbe
koje
pojedinac mora izvesti prema sebi ili okolini da bi se okupacija uspje�no izvela

-Ve�i je naglasak na okupacijsku adaptaciju nego na funkcionalnu neovisnost

6) MODEL OKUPACIJSKOG IZVO�ENJA-KANADSKI MODEL

-Daje ve�i zna�aj pojedincu kao dru�tvenom bi�u

-Tra�i od radnih terapeuta da promatraju pojedinca kao kompleksni sustav sastavljen

od uma, tijela i duhovnih komponenti

-Glavne su mu pretpostavke da ljudi imaju priro�enu potrebu da budu okupirani i da
je okupacijsko izvo�enje pojedinca oblikovano njihovom okolinom

PROCJENE

1. RADNO TERAPIJSKO PROMATRANJE

-Glavni fokus procjene je izvo�enje aktivnosti, vje�tine, pona�anja, grupna
interakcija
-Zaklju�ak donosimo na temelju vi�enoga, bez uplitanja klijentovog mi�ljenja

2. ANALIZA AKTIVNOSTI
-Proces razlaganja nekog zadatka u njegove sastavne dijelove
-Podatke dobivene analizom terapeut prilago�ava sposobnostima i potrebama
klijenta
-Ustanovljujemo mo�e li klijent izvesti neku odre�enu aktivnost

3. INTERVJU
-Pomo�u intervjua s klijentom razgovaramo o njemu bitnim temama, facilitira se
stvaranje terapijskog odnosa izme�u klijenta i th, mogu�e je pokrivanje
subjektivnih
i objektivnih problemati�nih podru�ja

4. OKUPACIJSKA SAMOPROCJENA (OSA)

-Bazirana na modelu humane okupacije
-Klijent bilje�i osobna zapa�anja svojih okupacijskih sposobnosti i utjecaja
okoline na
izvo�enje aktivnosti
-2 dijela: serija izjava o okupacijskom izvo�enju (jako dobro, normalno, lo�e) i
niz
izjava o vlastitoj okolini sa sli�nim odgovorima

5. OKUPACIJSKI UPITNIK
-Daje se uvid u u raspored aktivnosti tokom dana i pokazuje gdje je disbalans
-Daje i podatke o motivaciji klijenta
-Izveden iz modela humane okupacije

6. MORISTON MJERA ISHODA RADNE TERAPIJE (MOTOM)

-Cilje je izmjeriti promjenu u izvo�enju aktivnosti, odnosno sposobnosti klijenta
da

sudjeluje u odre�enim aktivnostima

-Izvo�enje okupacija ocjenjuje se prije i nakon intervencije
-Rezultat prikazuje stupanje promjene od -4 do +4

7. MINI MENTAL STATE EXAM

-Upotrebljava se ua procjenu kognitivnih funkcija klijenta, a slu�i kao orijentir u

procjeni stupnja bolesti

8. FUNCTIONAL INDEPENDENCE MEASURE (FIM)

-Slu�i za procjenu samozbrinjavanja i ovisnosti o drugoj osobi tokom izvo�enja AS�
-Kod CVI naj�e��e
9. HOSPITALIZACIJSKA I DEPRESIJSKA SKALA (HADS)
-Upitnik napravljen da pomogne terapeutima da bi znali kako se osje�aju pacijenti
-Polovica pitanja odnosi se na anksioznost a polovica na depresiju

10.CANADIAN OCCUPATIONAL PERFORMANCE MEASURE (COPM)

-Individualizirana procjena u svrhu klijentova prepoznavanja promjena u izvo�enju

svakodnevnih aktivnosti u odre�enom razdoblju

-Pokazuje kakvo je izvo�enje i zadovoljstvo izvo�enjem aktivnsti, te koliko je

pojedina aktivnost va�na klijentu (1-10)

11.LOWENSTEIN OCCUPATIONAL THERAPY COGNITIVE ASSESSMENT (LOTCA)

-Procjena je podjeljena u 4 podru�ja: orijentacija, percepcija, vizuo � motori�ka

organizacija i operacije mi�ljenja

-Sastoji se od 20 podtestova

-Koristi se za procjenu osoba sa ozljedom mozga (TOM, CVI, tumori)

-Cilj procjene je procjeniti sposobnosti i nemogu�nosti izvo�enja, odrediti

klijentove
pote�ko�e kako bi poslu�ile kao smjernice u planiranju terapije, omogu�ava
oblikovanje specifi�nih i stupnjevanih aktivnosti, omogu�uje procjenu uspje�nosti
terapije, slu�i kao screening za daljnje procjene

12.MODEL OF HUMAN OCCUPATION SCREENING TOOL (MOHOST)

-Procjenjuje klijentovu participaciju u okupacijama

-Za svaku to�ku th je du�an ocijeniti klijentovo sudjelovanje u okupacijama,

njegovo
izvo�enje aktivnosti

-Prvih 20 to�aka odnosi se na klijentove komponente, motivaciju, vje�tinu

izvo�enja,
a zadnje 4 na okolinu � u kojoj mjeri ista odma�e ili poma�e klijentu u izvo�enju
okupacija

13.COMPREHENSVE OCCUPATIONAL THERAPY EVALUATION (COTE skala)

-Koristi se u svrhu procjene op�eg pona�anja, socijalnog pona�anja i odnosa prema

zadanoj aktivnosti tokom hospitalizacije

-Njime se mjeri depresija u grupi

14.BARTHELOV INDEX

-Njime se procjenjuje stupanje neovisnosti kod klijenta, odnosno koliko je ovisan o

tu�oj pomo�i

-Koliko mu je potrebna fizi�ka ili verbalna pomo�

-Defekacija, mokrenje, svakodnevno odr�avanje higijene, kori�tenje toaleta,

hranjenje, transfer, pokretljivost, obla�enje, kupanje

15.BIHEVIORALNA PROCJENA SINDROMA IZVR�NIH FUNKCIJA (BADS)

-Namjenjen za predvi�anje svakodnevnih problema koji proizlaze iz sindroma
o�te�enja izvr�nih funkcija

-U testovima BADS-a od ispitanika se zahtjeva da organizira ili planira svoje

pona�anje tokom du�ih vremenskih perioda ili da odredi prioritete s obzirom na 2
ili
vi�e kompetitivna zadatka
16.RIVERMEAD BEHAVIOURAL MEMORY TEST (RBMT)

-Razvijen je u cilju otkrivanja o�te�enja u svakodnevnom pam�enju i za pra�enje

promjena nakon tretmana te�ko�a s pam�enjem (ime i prezime osoba s fotografije,
uzmemo predmet koji pripada ispitaniku i na kraju ga mora tra�iti, put po
sobi, ...)

17.SOTOF

-
Strukturirani test funkcije zasnovan na promatranju AS�

-Namjenjen je za kori�tenje s odraslim osobama za koje se sumnja da mogu imati

pote�ko�e vezane za posljedice mo�danog udara, dementne osobe, parkinsonovom
bole��u i TOM

-Identificira informacije koje se odnose na 4 razli�ite razine funkcioniranja:

izvo�enje
okupacija s podu�ja samozbrinjavanja, sposobnosti unutar izvo�enja AS� (doseg,
hvat, percepcija,...), sastavnice izvo�enja aktivnosti koje su o�te�ene(motori�ke,
senzori�ke, kognitivne) i specifi�ne neuropsiholo�ke deficite (apraksija, agnozija,

afazija, spasti�nost,...)

MOTORI�KI RAZVOJ DJETETA I RAZVOJ HVATA (�AKE)

Da bi uop�e znali da dijete ima problema u razvoju, potrebno je poznavati normalan

obrazac razvoja djeteta kako bi mogli eventualno uo�iti nepravilnosti tokom
razvoja.

�
Novoro�en�e-Nekontrolirani i refleksi pokreti, fleksorni polo�aj
�
1. Mjesec-u polo�aju na trbuhu refleksno okre�e glavu da oslobodi di�ne putove,
ruke savijene u laktovima a noge u koljenima, glavica pada, �ake zatvorene, jo�
uvijek prisutan refleks hvatanja
�
2. Mjesec-u polo�aju na trbuhu odi�e glavu od podloge, fiksira i prati pogledom
igra�ke ili lice, �ake zatvorene, a palac nije vi�e zarobljen u �aci
�
3. Mjesec-u polo�aju na trbuhu odi�e se od podloge i djelomi�no prsni ko� i
oslanja se na podlaktice, �ake se otvaraju, socijalni smje�ak
�
4. Mjesec-�vr��e se oslanja na laktove, ruke dr�i u srednjoj liniji, gleda ih i gra
se
s njima, stavlja igra�ke u usta, nestaju refleksi hvatanja
�
5. Mjesec-prevr�e se s trbuha na le�a i obrnuto, u polo�aju na trbuhu oslanja se
na poluotvorene �ake, prisutno tzv. plivanje (istovremeno podizanje ruku i nogu
od podloge), prihva�a predmet u medijalnoj liniji cijelim dlanom, sjedi uz
pridr�avanje, koristi obje ruke
�
6. Mjesec-ne le�ima dijete samo odi�e glavu od podloge i pru�a ruke prema
majci, hvata svoja stopala i stavlja ih u usta, ciljano hvata igra�ku i prebacuje
iz
ruke u ruku, razvija se palmarni hvat (hvat cijelim dlanom)
�
7. Mjesec-u polo�aju na trbuhu prenosi te�inu na jednu ruku dok je druga
slobodna za hvatanje, na le�ima se igra vlastitim stopalima, kada dodiruje
nogama podlogu odskakuje, igra�ku dodiruje prstima i ispru�enim palcem bez
dodirivanja dlana
�
8. Mjesec-hvata pru�ene ruke i pomo�u njih se di�e u sjede�i polo�aj, predmet
hvata objema rukama, vi�e prstima nego dlanom
�
9. Mjesec-ljulja se na dlanovima i koljenima te po�inje puzati s guzom na
petama, sjedi samostalno, pokazuje prstom �to ga zanima i hvata PINCET
HVATOM (palac-ka�ipst), uz pridr�avanje stoji na stopalima nekoliko sekundi
�
10. Mjesec-pu�e na dlanovima i koljenima uz recipro�nu koordinaciju, di�e se
hvataju�i za poku�stvo, stoji uz pridr�avanje, rad obiju ruku uskla�en tako da
mo�e udarati kocku o kocku
�
11. Mjesec-samostalno se podi�e stoje�i uz namje�taj i dr�e�i se jednom rukom,
a drugom pose�e za predmetima, naizmjeni�no kora�a na mjestu, predmete
hvata poput KLIJE�TA
�
12. Mjesec-kora�a prema naprijed uz pridr�avanje jednom rukom, koristi ruke u
aktivnostima hranjenja (bo�ica, prinosi kekse ustima), hvata olovku palmarno i
opona�a �aranje
Razvoj GRAFOMOTORIKE po�inje s 18 mjeseci kada dijete koristi kredu ili olovku za
spontano �aranje i to obi�no rukom kojom se �e��e slu�i (predznak dominantnosti). S
2
godine u stanju je crtati to�ke i opona�ati vertikalnu liniju. S 2 i pol godine
olovkom mo�e
opona�ati krug i horizontalnu liniju ako mu to prethodno poka�emo. U 3. godini
po�inje
crtati prepoznatljive slike, i crta prve grube slike �ovjeka. S 4 godine crta
�ovjeka (glava i
noge) i jednostavnu ku�u. U 5. godini mo�e crtati �etverokut i peterokut prema
predlo�ku,
ku�u s nekim detaljima, mo�e prepoznati i kopirati slova abecede.

>CEREBRALNA PARALIZA je jasan klini�ki entitet o�te�enja nezrelog mozga koji se

manifestira poreme�ajem pokreta i ravnote�e. Uz dominantni motori�ki deficit �esto
su
pridru�ena i o�te�enja senzori�kih funkcija (vid, sluh, govor), mentalnog
funkcioniranja,
pona�anja.
RT � poti�e se funkcionalna pokretljivost radi razvijanja sposobnosti snala�enja u
prostoru
i stjecanja neovisnosti potrebnih za AS�, poti�e vje�tine igranja, edukacijske
vje�tine, poti�e
se socijalizacija, emocionalna stabilnost, uspostavljanje dnevnog ritma. Prije bilo
koje
aktivnosti s djetetom koje ima CP potrebno je PRAVILNO POZICIONIRANJE!

Op�enito RT se kod djece sa smetnjama u razvoju usmjerava na njegove funkcionalne

sposobnosti, ali i na �imbenike iz okoline koji mogu inhibirati djetetov razvoj. Uz
procjenu
funkcionalnih sposobnosti djeteta radni terapeut procjenjuje i u okolinu u kojoj
dijete
obitava, odnose u obitelji, interakciju s roditeljima tokom hranjenja, odijavanja,
igranja, je li
dijete dovoljno emocionalno i socijalno stimulirano. (to se mo�e i kod mentalne
retardacije
spomenuti).
Dvije temeljne terapijske tehnike u habilitaciji djeteta s CP su BOBATH
(neurorazvoji
pristup) I VOJTA. Radi se na normalizaciji posturalnog tonusa te orijentacija glave
i tijela u
sredi�nju ravninu. Tonus mi�i�a mora svojim intezitetom omogu�iti pokret.
Orijentacija na
sredi�nju ravninu omogu�uje orijentaciju na zadak, igru, jelo, itd.

Glavni cilj terapeuta kod djeteta sa CP je inhibirati patolo�ke i primitivne

obrasce pokreta i
posture i facilitirati normalne.

Radno terapijska intervencija je usmjerena na: 1) TERAPIJA IGROM-gdje terapeut daje

upute i vodi dijete kroz igru. U po�etku je intervencija jedan na jedan pa se

postupno
uklju�uju u grupni rad. Ova se aktivnost ve�inom provodi na podu gdje se dijete
osje�a
najsigurnije. 2) SPRETNOST RUKU-posti�emo pomo�u kocki, lego kocki, plasti�nih
kantica,
�a�a raznih veli�ina, igre bojanja, tijesto, glina, itd. Djeca oboljela od CP imaju
pote�ko�e pri
razvoju hvata. Te�ko im je otpu�tati stvari radi osjetljivosti palmarne strane
dlana. Palac je
�esto zarobljen u �aci. Aktivnosti koje �emo upotrebljavati su recimo nizanje
predmeta na
konac, izrada likova od papira, itd. 3) SENZORNA STIMULACIJA-pri u�enju oblika,
boje i
veli�ine potrebno je koristiti predmete iz svakodnevne uporabe, �ime dijete dobiva
na
savladavanju navedenog ali i na iskustvu koje mu je potrebno za samostalnu izvedbu
AS�.
4) TRENING AKTIVNOSTI SAMOZBRINJAVANJA-provoditi �to je vi�e aktivnosti.
Prvenstveno treba paziti na pravilno pozicioniranje koje poti�e razvoj i usvajanje
normalne
posture i pokreta te prvenira nastanak deformiteta, kontraktura ili pojave
patolo�kih
obrazaca pokreta i posture. Ekstremitet koji je ja�e o�te�en potrebno je prvi
obla�iti.
O�te�eni ekstremitet slu�i kao potpora pri aktivnosti hranjenja. Potrebno je
adaptirati
okru�je u skladu s potrebama djeteta. Koristiti adaptivna pomagala za provedbu
aktivnosti.
5) SAVLADAVANJE AKTIVNOSTI PISANJA-pravilno pozicioniranje, adaptirani stol te
pravilna pozicija obje ruke na stolu, ponavljanje, zatim damo djetetu da se igra s
malim
predmetima, zatim neka �ara, boja razne oblike, izrada linija, oblika i slova

HEMIPAREZA � funkcionalnost jedne strane tijela je vi�e naru�ena, vi�e su o�te�eni

gornji
ekstremiteti nego donji

>SPASTI�NI OBLICI SU:

1.
HEMIPARETSKI OBLIK CP-a � hemiplegija je jedan od oblika spasti�ne CP.
Asimetrija polo�aja, pokreta, tonusa i refleksa. Ruka koja je vi�e zahva�ena je u
pronaciji, fleksiji, stisnute �ake, noga u ekstenziji, plantarna fleksija stopala.
Naj�e��i
uzroci su fokalna traumatska ozljeda, vaskularna ili infektivna lezija.
Obla�enje TROMBLY METODA (prvo se obla�i bolesna strana a zatim zdrava), RT obavlja

sve korake osim posljednjeg koji treba napraviti klijent, postupno terapeut
smanjuje svoj
udio u obla�enju a klijent se osamostaljuje. Pozicioniranje� u sjede�em polo�aju,
po potrebi
dodatna potpora poput jastuka koji stabilizira, najbolje da na po�etku dijete sjedi
izme�u
terapeutovih nogu, po�eljno nasuprot ogledala, prije obuvanja �arape ili cipele
noga treba
biti flektirana

2.
DISPARETI�KI OBLIK CP-diplegija je oblik spasti�ne CP (50% djece). Donji su
ekstremiteti zna�ajnije naru�eni od gornjih. Vrlo �esto su ova djeca ro�ena
prerano.
Naru�ena je funkcija ruke-imaju problema sa pisanjem te svim aktivnostima koje
zahtjevaju finu motoriku. Gotovo sva djeca moraju pro�i operativni zahvat
kontraktura i deformiteta. Koriste pomagala za hod.
3.
TETRAPARETI�KI OBLIK CP-tetraplegija je oblik spasti�ne CP. Zahva�ena su sva 4
ekstremiteta, trup i mi�i�i koji kontroliraju usta, jezik i farinks, sa te�kom
retardacijom motornog razvoja. Oskudna je spontana motorika sa patolo�kim
obrascima uz hipertonus. Nemogu�nost kontrole vrata i trupa. Ruke u fleksiji,
unutarnjoj rotaciji, pronaciji, �ake stisnute, spazam aduktora, polo�aj stopala u
ekvinusu.
>DISKINETI�KI OBLICI CP-abnormalni pokreti koji se javljaju kada osoba zapo�inje
pokret nazivaju se diskineze. Motori�ki problemi pra�eni su disartijom, disfagijom
i
problemima pretjerane salivacije. Sjedenje je ote�ano, ve�ina ne mo�e hodati.
Javljaju se
distone atake i koreo atetoze.
>ATAKTI�NI OBLICI CP-ataksija je gubitak balansa, koordinacije i fine motorike.
Ovakvo
dijete ne mo�e kontrolirati svoje pokrete. Usporen razvoj motorike sa hipotonom
muskulaturom, koji postaje normalan u 2,3 godini. Ponekad potrebna pomagala za hod.

Povezuju se s o�te�enjem malog mozga.

>MIJE�ANI OBLICI CP-ova djeca imaju blagi spasticitet, distoniju i/ili atetoidne
pokrete.
Ataksija mo�e biti dio motori�kih funkcija tako�er. U pokretima postoji kombinacija

spasticiteta, distonije i ataksije. Funkcionalna o�te�enja mogu onemogu�iti uporabu

pomagala za hod.
>SINDROM SPASTI�NOSTI karakterizira oskudna spontana motorika, hipertonus,
nestabilnost na le�nom i potrbu�nom polo�aju, abnormalne polo�ajne reakcije,
abnormalnost refleksa, dijete mirno
>SINDROM DISTONIJE karakterizira vrlo bogata spontana motorika, izvijanje tijela
(opistotonus-izvijanje tijela u luku s osloncem na pete i tjeme), distane atake
(nesvrsishodne kontakcije muskulature trupa i proksimalnih ekstremiteta), atetotska

hiperkineza (crvoliki pokreti prstiju na �akama), varijabilan tonus, nestabilnost u

potrbu�nom i le�nom polo�aju, razdra�ljivo je i kratke pa�nje, smetnje slinjenja,

gutanja,
treptanje o�iju
>SINDROM HIPOTONIJE karakteriziraju oskudni spontani pokreti, mi�i�ni tonus
hipoton,
abnormalne polo�ajne reakcije, primitivni refleksi ili abnormalni ili odsutni,
prekomjerno
pospano
>ADHD (Attention deficit disorder hyperactivity) je stanje za koje je
karakteristi�an
vrlo visok stupanj motori�ke aktivnosti kao manifestacija vrlo visoke aktivnosti
uma.
Karakteriziraju ga hiperaktivnost, impulzivnost i poreme�aj pozornosti. Ovakvi
pacijenti
imaju problema u socijalnom funkcioniranju, �est je neuspjeh u �koli, razne
ovisnosti, a od
sekundarnih poreme�aja javljaju se depresija i anksioznost. Radna terapija obuhva�a

edukaciju roditelja, prilagodu okoline, uklanjanje negativnih podra�aja, smanjenje

rizika
budu�ih komplikacija, edukacija u�itelja � kognitivno-bihevioralni pristup
>DOWNOV SINDROM jest sindrom uzrokovan poreme�ajem kromosoma. Klini�ki se
o�ituje mentalnom retardacijom razli�itog stupnja, te poreme�ajima u nizu organskih

sustava. Postoji i znatna zaostalost u fizi�kom razvoju i rastu. Sindrom

karakterizira mi�i�na
hipotonija, glava smanjena opsega i zatiljak plosnat, �iroki vrat, kosi polo�aj
o�nih otvora i
�ire su razmaknute, nos i usta maleni, kratke �ake i na dlanu postoji specifi�na
brazda,
kratke i �iroke ruke i noge, �esta uganutost petog prsta (klinodaktilija), visoka
incidencija
kongenitalnih sr�anih gre�aka (oko 40% djece ima sr�anu manu; tetralogija fallot),
smanjena otpornost prema infekcijama. Radna terapija � zna�ajna uloga u
habilitaciji za
postizanje individualnih razvojnih maksimuma. RT intervencija je usmjerena prema:
ljuljanje na ljulja�ki ili sjedenje na lopti prilikom obavljanja aktivnosti kako bi
se postigla
stabilnost trupa, kako bi se smanjila gravitacijska nedigurnost mo�emo dijete
staviti na
dasku koja je na lopti. Dijete je u proniranom ili supiniranom le�e�em polo�aju ili
sjedi.
Svaki zadatak koji dajemo djetetu prvo pokazujemo pa tra�imo da ponovi (prvo uz
verbalno
navo�enje, a postupno samostalno)-to upotrebljavamo kod smetnji motori�kog
planiranja
koje onda ote�avaju razvoj fine ili grube motorike. Savladavanje koris�tenja
adaptiranih
pribora za jelo, savladavanje aktivnosti odjevanja.
>CEREBROVASKULARNI INZULT (CVI) je naglo nastali neurolo�ki poreme�aj uzrokovan
poreme�ajem mo�dane cirkulacije. Mo�e biti ishemijski� uzrokovan ugru�kom koji
za�epi
arteriju i onemogu�i protok krvi kroz nju ili hemoragijski� uzrokovan puknu�em
krvne �ile
i prodiranjem krvi u okolno tkivo (15% od ukupnog broja CVI).
Klini�ka slika

1.
KLIJENUT (paraliza)-redovito zahva�a polovinu tijela (hemiplegija)
2.
PAREZA (hemipareza)-zahva�a polovinu tijela, o�ituje se ote�anim kretanjem i
kontolom zahva�enog dijela tijela
3.
OSJETILNI I PERCEPTIVNI POREME�AJI-gubi se osjet u paraliziranom dijelu tijela, ne
znaju u kojem se polo�aju nalazi njihova noga ili ruka (NEGLECT!)
4.
AFAZIJE-skup govornih poreme�aja, osim �to ote�ano govori ne razumije izre�eno
5.
POREME�AJ VIDA-neki bolesnici ne mogu vidjeti slike u desnom ili lijevom dijelu
vidnog polja
6.
POREME�AJ RAVNOTE�E I POREME�AJ KRETANJA
7.
OTE�ANO GUTANJE
8.
POREME�AJ KONCENTRACIJE, PAM�ENJA I ORIJENTIRANJA TE IZVR�NIH FUNKCIJA
Radna terapija � zapo�inje procjenom gdje se procjenjuje razina svijesti,
tolerancija na
vje�be, motivacija, motori�ki deficit, senzori�ki deficit, posturalna kontrola,
emocionalne
reakcije, depresija, strah. Koriste se i Barthelov index i FIM, MMT, COPM. Radna
terapija kod
starijih ljudi koji su pretrpjeli CVI se bazira na pove�anje snage mi�i�a,
pospje�enje
koordinacije. Intervencija se provodi kroz funkcionalne aktivnosti-kupanje,
obla�enje,
spremanje. Ukoliko je potrebno uvode se pomagala. Socijalizaicija, moralni
support.Model
adaptivnih vje�tina, adaptacije kroz okupaciju. Kod osoba mla�e ili srednje �ivotne
dobi
koristimo svrsishodne aktivnosti u skladu s klijentovim �eljama i potrebama. U
rehabilitaciju uklju�ujemo i obitelj. Model adaptacije kroz okupaciju jer osoba
adaptira
odnosno mijenja sebe ili okolinu u kojoj izvodi okupaciju. Radni terapeut
facilitira pokrete.

>PARKINSONOV SINDROM je progresivan poreme�aj centralnog �iv�anog sustava. Uzrok

je degeneracija neurona koji produciraju dopamin. To je degenerativno stanje.
Klini�ka
slika: prisutan je tremor, rigor (plasti�an otpor pasivnim kretnjama), hipokineza
(usporenost svih pokreta), poreme�aj posturalnih refleksa. Sekundarni simptomi su
depresija, poreme�aj spavanja, vrtoglavica,... Radna terapija � procjena zapo�inje
promatranjem manifestacije simptoma i bilje�imo kako isti utje�u na provo�enje AS�.

Ciljevi RT intervencije usmjereni su ka asistenciji u postizanju pozitivnih stavova

prema
sposobnostima i prihva�anju postupnog smanjenjasposobnosti. Da bi se postigao
maksimum funkcionalnosti potrebno je klijenta uklju�iti u svakodnevnu provedbu
aktivnosti kako bi se o�uvao aktivan opseg pokreta, snaga i produktivnost. Bilo bi
dobro
kada bi intervencija bila provedena u ku�nom okru�enju kako bi klijent provodio
svrsishodne aktivnosti. Glazboterapija se upotrebljava kako bi se potaknula
mobilnost tijela
kroz ritmi�no mar�iranje, plesanje, pljeskanje. Sport za motivaciju, socijalizaciju
i kretanje.
Manualne aktivnosti radi odr�avanja fine i grube motorike (aktivnosti
samozbrinjavanja).
>MULTIPLA SKLEROZA je sporo napreduju�a bolest S�S koju karakteriziraju difuzni
(ra�ireni) plakovi (nakupine) dimijelinizacije u mozgu i le�noj mo�dini, a to
rezultira
razli�itim neurolo�kim simptomima i znakovima koji se javljaju u remisijama i
egzacerabracijama (pogor�anje bolesti, pa smirenje na neko vrijeme). Klini�ka
slika�
slabost ili nespretnost ruke ili noge, nejasni vid, vrtoglavice, emocionalni
poreme�aji
(apatija, depresija, euforija), drhtave i nepravilne kretnje. Radna terapija �
prvotno se
bazira na potpori i ohrabrenju. Fokus je na odr�avanju funkcionalnih sposobnosti i
izbjegavanju stresnih situacija koje poti�u umor. Osobe sa MS ujutro se osje�aju
bolje. Cilj
tretmana je na odr�avanju aktivnog opsega pokreta, prevencija spazma, kontraktura,
deformiteta i dekubitusa, optimalna funkcionalna neovisnost, razumijevanje tijeka i
prirode
bolesti, uporaba pomagala ukoliko je potrebno. Obratiti pa�nju na faktor umora.
Model
adaptivnih vje�tina.

>
ALZHEIMEROVA DEMENCIJA je naj�e��i tip degenerativne bolesti mozga. Progresivan
tijek. Klini�ka slika � brzo zaboravljanje, te�ko�e u �itanju i pisanju, te�ko
pronala�enje
rije�i u govoru, smanjena orjentiranost u vremenu, nezainteresiranost, stereotipni
pokreti.
Radna terapija � od procjena se upotrebljavaju LOTCA ili RBMT. Funkcionalni pristup
i
model adaptacije kroz okupaciju. Intervencija se bazira na pojednostavljenju
svakodnevnih
zadataka, strukturiranje okru�enja, adaptivna pomagala, kori�tenje verbalnih uputa,

vizualne upute, osigurati aktivnosti u kojima je klijent uspje�an.

>
TRAUMATSKA OZLJEDA MOZGA (TOM) mo�e nastati u bilo kojoj �ivotnoj dobi, a
naj�e��a je u starijih osoba i alkoholi�ara. Najpoznatiji su subduralni hematom�
krvarenje
ispod tvrde mo�dane ovojnice, a manifestira se poreme�ajem stanja svijesti od
konfuzije do
kome i epiduralni hematom� predstavlja jednu od majhitnijih situacija, intervencija

neurokirurga, krvarenja iz arterije. Problemi mogu biti fizi�ki i fiziolo�ki,

kognitivni,
bihevioralni i emocionalni, komunikacijski problemi. S rehabilitacijom se treba
zapo�eti �to
ranije uz gibanje, makar i pasivno ve� u prvim danima nakon udara. Time se
sprije�avaju
komplikacije sa disanjem i optokom krvi. Rehabilitaciju treba podijeliti u
razli�ite stupnjeve
kako bi se objektivno odredili ciljevi oporavka. Radna terapija� prema Rancho Los
Amigos
Hospital (skala kognitivnog funkcioniranja). RAZINA 1.-u komi, nema odgovora;
RAZINA 2.generalizirani
odgovor (vegetativno stanje)�u ovim fazama koristimo se stimuliranjem
podra�aja. RAZINA 3.-lokalizirani odgovor (min svjesno stanje) i dalje smo na
senzornoj
stimulaciji, a ako se pobolj�avaju odgovori postavljamo ciljana pitanja i radimo na

pobolj�avanju odgovora. RAZINA 4.-konfuzan, agitaran �to zna�i da po�inje govoriti

i
odgovara pouzdano i to�no, a pona�anje je impulzivno. U ovoj je razini bitno
strukturirati
prostor u kojemu se klijent nalazi (smanjuje se napetost i anksioznost kod
klijenta).
Poticanje na obavljanje jednostavnih aktivnosti poput bacanja lopte.
Samozbrinjavanje-mi
zapo�injemo aktivnost i zamolimo klijenta da ju zavr�i. RAZINA 5.-konfuzan,
neadekvatan
(isto kao 4.) vi�e poti�emo aktivnosti samozbrinjavanja i poti�emo samostalnost.
RAZINA
6.-konfuzan, adekvatan, radimo na istim aktivnostima ali smanjujemo strukturiranje
prostora. RAZINA 7.-adekvatno, pojedinac se vra�a u zajednicu svojim obvezama,
intervencija je usmjerena na razvijanje naru�enih vje�tina poput kognitivnih, cilj
je razviti
vje�tine koje su mu potrebne za �ivot u vlastitom domu i zajednici.
Kraniocerebralne
ozljede podrazumijevaju traumu glave nastalu djelovanjem direktne i indirektne
sile.
Fokalna ozljeda mozga je lokalizirana na mjestu udarca u lubanji. Do polarne
ozljede dolazi
kada se usred akceleracije ili deakceleracije zaustavi naglo gibanje glave, a mozak
uslijed
inercije udari o kost lubanjske �upljine (ozljede frontalnih i temporalnih
re�njeva). Difuzna
ozljeda mozga nastaje kidanjem i propadanjem �iv�anih vlakana u bijeloj tvari
mo�danih
hemisfera i mo�danog debla.

>KRALJE�NICA-7 vratnih kralje�aka (C1-C7), 5 lumbalnih (L1-L5), 12 torakalnih

(Th1Th12),
zdjeli�na kost. TETRAPLEGIJA nastaje kod ozljede le�ne mo�dine u vratnom dijelu
kralje�nice. Dolazi do gubitka osjeta i pokreta u rukama, prstima, trbuhu i nogama.

PARAPLEGIJA nastaje kod ozljede le�ne mo�dine u torakalnom, lumbalnom ili sakralnom

dijelu. Dolazi do gubitka osjeta i pokreta u prstima, trbuhu i nogama. Kod ozljeda
kralje�nice
prvo je �to se treba nau�iti je vje�ba okretabha u krevetu. Vje�bama opsega pokreta
na
rukama raste�u se mi�i�i i sprije�ava uko�enje zglobova.
>RADNA TERAPIJA KOD OZLJEDE KRALJE�NI�NE MO�DINE � a) nepotpuna povredaosoba
ima neke funkcije ispod nivoa povrede, iako one nisu normalne; b)potpuna
povredazna�i
potpuni gubitak osjeta i kontrole mi�i�a ispod nivoa povrede. Mnoge su povrede
rezultat nagnje�enja mo�dine ili gubitka dotoka krvi u mo�dinu a ne njena
presjecanja.
Radna terapija� bazira se na postizanju max neovisnosti u aktivnostima
samozbrinjavanja,
prepoznavanje i razvijanje fizi�kih i intelektualnih sposobnosti, obnavljanje
zadovoljavaju�ih odnosa u obitelji i op�enito obnavljanje socijalnih odnosa,
nastavljanje
edukacije ili drugih aktivnosti produktivnosti, razumijevanje zdravstvenog stanja,
te
va�nost nastavljanja rehabilitacije, kori�tenje usluga koje zajednica pru�a. Radno
terapijskom intervencijom zahva�a se: 1) POZICIONIRANJE-edukacija, trening i
poticanje
posture prikladne za provedbu aktivnosti (sprije�avaju se kontakture, dekubitus i
defomiteti), 2) SAMOZBRINJAVANJE-svakodnevna provedba AS� osigurati �e odr�avanje
opsega pokreta, snage, te drugih fizi�kih ali i psiholo�kih sposobnosti, edukacija
i trening
uporabe pomagala za samozbrinjavanje, 3) POMAGALA �e biti potrebna za zamjenu
smanjenog opsega pokreta, ote�anog hvata i drugih ograni�enja sustava za kretanje,
osiguravaju potrebnu neovisnost, 4) PRODUKTIVNOST I RAZONODA-mnoge aktivnosti
poput sporta mogu osobama pobolj�ati kvalitetu �ivota u smislu resocijalizacije,
osje�aja
postignu�a, samopouzdanja i samosvjesti. Na radnom terapeutu je tako�er da istra�i
gdje se
osoba ili �koluje ili radi i da pomogne u pripremi okoline i da ga pripremi na nove
situacije.
>Kod hemipareza, kvadripareza, dipareza i svih spinalnih ozljeda, kod amputacije
udova,
najosnovnije je: provo�enje vje�ba disanja, spre�avanje kontraktura, dekubitusa,
ja�anje
muskulature, pasivne vje�be u krevetu, vje�be balansa, aktivne vje�be i
osposobljavanje
pacijenta za normalan �ivot
>BOBATH neurorazvojni PRISTUP-temelji se na pretpostavci da uslijed o�te�enja mozga

nedostaje kontrola pokreta vi�eg kortikalnog nivoa, te se osloba�aju primitivni i

abnormalni refleksi na ni�em nivou. Osmislili su ga Carl i Berta Bobath. Na�ela
Bobath
terapije su: 1) prepoznavanje va�nosti rane intervencije kod djece sa CP-om, 2)
strategijski
tretman na temelju neurolo�kih i razvojnih komponenti, 3) razumijevanje humanog
plasticiteta i teoriji po kojoj je cilj tretmana reorganizacija podru�ja mozga koji
su
odgovorni za motoriku. Sugeriraju se dvije osnovne aktivnosti: 1) pozicioniranje
pacijenta
�ime se abnormalni pokret i mi�i�ni tonus reduciraju ili eliminiraju i 2)
facilitiraju novi,
normalniji obrasci pokreta. Bobathovi su teoretizirali da ako osoba sa specifi�nim
mozgovnim o�te�enjem dobije iskustvo normalnog obrasca pokreta, njihov mozak mogao
bi
ste�i novo motori�ko pam�enje i mogao bi usvojiti normalne, svrsishovite pokrete.
Ovaj
pristup bi se mogao definirati kao REMEDIJACIJSKA STRATEGIJA koja se usmjerava na
mijenjanje tjelesnih �imbenika i sposobnosti pokreta u pojedinca. Cilj intervencije
je
posturalna kontrola preko proksimalnih to�aka odakle bi i facilitacija pokreta
glave i
ekstremiteta bila mogu�a. Osnovni pristup je da nije mogu�e nadograditi normalne
uzorke
kretanja na abnormalne.

>TERAPIJA PREMA VOJTI-Osniva� terapije je prof. Vaclav Vojta, neurolog. Terapija

prema Vojti je zasnovana na refleksnoj lokomociji. Refleksna lokomocija se definira
kao
recipro�na motori�ka aktivnost globalnog karaktera. Prema prof. Vojti, refleksna
lokomocija se nalazi u sve zdrave novoro�en�adi; to su uro�eni mehanizmi kretanja,
odnosno neonatalni automatizam. Refleksna lokomocija se sastoji od refleksnog
puzanja i
refleksnog okretanja. U normalnom motornom razvoju ne vidimo u cijelosti refleksnu
lokomociju, ali pojedini djelovi su prisutni u pojedinim fazama normalnog razvoja.
U djece
koja �e kasnije razviti cerebralnu paralizu nemamo zastupljene sve elemente koji su

normalno prisutni u odre�enoj fazi razvoja. Ukoliko uslijed djelovanja terapije

potaknemo
refleksnu lokomociju, pojedini elementi mogu se pohraniti u sredi�nji �iv�ani
sustav i kao
takvi se kasnije upotrijebiti za razvoj pojedinih funkcija. Refleksna lokomocija se
izaziva
preko dva osnovna polo�aja i devet podra�ajnih zona.
>LIJEVA HEMISFERA MOZGA je dominantna za govor i verbalne sposobnosti (�itanje,
pisanje, razumijevanje i produkciju govora te usmeno ra�unanje), analiti�ko
mi�ljenje,
konceptualizaciju, povezivanje uzroka i posljedica. O�te�enje dovodi do smetnje
verbalnog
pam�enja (npr. pri�anje pri�a), smjetnje u orijentaciji lijevo-desno.
>DESNA HEMISFRA MOZGA ima ve�u sposobnost za procesuiranje vidnih i prostornih
informacija koje se te�ko mogu verbalizirati. Zadu�ena je za neverbalne
sposobnostipercepcija
polo�aja tijela u prostoru, prostorne odnose, konstrukcijske sposobnosti. Bitna je
za vizualno pam�enje i pam�enje prostornih odnosa.
>AGNOZIJE-nemogu�nost prepoznavanja odre�ene vrste podra�aja uz sa�uvan osjet:
1.
VIDNE AGNOZIJE-nastaju o�te�enjem sekundarnih podru�ja za vid, nemogu�nost
prepoznavanja predmeta. U vidne agnozije pripadaju: a) aperceptivna
agnozijapacijenti
ne mogu prepoznati ni jednostavne crte�e i imenovati ih; b) asocijativna
agnozija-ne mogu prepoznati predmet jer imaju o�te�enu asocijaciju s pro�lim
iskustvom (LOTCA); c) akromatopsija-nemogu�nost prepoznavanja boje; d)
prosopagnozija-nemogu�nost prepoznavanja poznatih lica; e)
simultanagnozijanemogu�nost
povezivanja dijelova u smislenu cjelinu

2.
TAKTILNE AGNOZIJE-a) asterognozija-nesposobnost prepoznavanja predmeta
dodirom; b) autotopagnozija-gubitak sposobnosti lokalizacije ili imenovanja
vlastitog dijela tijela (L tjemeni re�anj); c) asomatognozija-bolesnik pori�e da
ima
oduzetu jednu stranu svoga tijela (D tjemeni re�anj)
3.
SLU�NA AGNOZIJA (vanjska strana sljepoo�nog re�nja)-nemogu�nost prepoznavanja
poznatih zvukova ili glasova uz sa�uvani sluh
4.
OLFAKTORNA AGNOZIJA (peripiriformni korteks)-nesposobnost prepoznavanja
poznatih mirisa uz o�uvani osjet
5.
AGEKSIJA-poreme�aj osjeta okusa
>AFAZIJA-potpuna nemogu�nost govora, organskog uzroka
>DISFAZIJA-djelomi�no o�te�enje govora
>PRAKSIJA-obuhva�a sve oblike nau�enog, svrsishodnog pona�anja �ovjeka, osim
govora.
APRAKSIJA je poreme�aj izvo�enja, voljnih, svrsishodnih pokreta uz normalnu
inervaciju
mi�i�a. Mo�e biti: a) ideomotori�ka-pote�ko�e izvr�avanja pokreta na zapovijed ili
imitacije pokreta; b) ideacijska-pote�ko�e kod biranja pravilnog motori�kog
odgovora i
nemogu�nost izvo�enja serije pokreta (LOTCA); c) apraksija za obla�enje-pote�ko�e
pri
samom obla�enju zbog pote�ko�a odre�ivanja odnosa dijelova tijela i dijelova
odje�e; d)
bukofacijalna-ne mogu na verbalni zahtjev voljno izvesti pokrete koji uklju�uju
odre�ene
skupine mi�i�a donje polovice lica; e) kalozalna-kod o�te�enja corpus calosuma, ne
mogu
imitirati ni koristiti predmete lijevom rukom.
>MENTALNA RETADACIJA-definira kao sni�ena sposobnost kojoj su svojstvena zna�ajna
ograni�enja u intelektualnom funkcioniranju i u adaptivnom pona�anju, izra�ena u
pojmovnim, socijalnim i prakti�nim adaptivnim vje�tinama. Nastaje prije 18. godine.
Laka
mentalna retardacija -pribli�ni kvocijent inteligencije prote�e se izme�u 50 i 69,
�to
odgovara mentalnoj dobi od 9 do 12 godina. Obuhva�a neke te�ko�e pri u�enju, dok su

mnogi odrasli s tim stupnjem mentalne retardacije sposobni za rad i ostvarivanje

socijalnih
kontakata. Umjerena mentalna retardacija -pribli�ni kvocijent inteligencije prote�e
se
izme�u 35 i 49, �to odgovara mentalnoj dobi od 6 do 9 godina. Mogu� je odre�en
stupanj
nezavisnosti, uklju�uju�i komuniciranje, u�enje i brigu o sebi, odrasle osobe s tim
stupnjem
mentalne retardacije trebaju razne oblike potpore za �ivot i rad. Te�ka (te�a)
mentalna
retardacija -pribli�ni kvocijent inteligencije prote�e se izme�u 20 i 34, �to
odgovara
mentalnoj dobi od 3 do 6 godina. Potrebna kontinuirana pomo� okoline. Duboka
(te�ka)
mentalna retardacija -pribli�ni kvocijent inteligencije je ispod 20, �to odgovara
mentalnoj
dobi ispod 3 godine. Potrebna stalna pomo� i njega, ozbiljna ograni�enja u
komunikaciji i
pokretljivosti. Radna terapija � zna�ajna uloga u habilitaciji za postizanje
individualnih
razvojnih maksimuma.

>
SINDROM FRONTALNOG RE�NJA-Sve se �e��e koristi termin "poreme�aj izvr�nih
funkcija". Frontalni re�anj zadu�en je za skup kognitivnih vje�tina odgovornih za
planiranje,
zapo�injanje, izvr�enje i kontroliranje kompleksnih ciljanih radnji, a tako�er i za
radnu
memoriju, obnavljanje memorije i meta-kognitivne funkcije. O�te�enje onemogu�ava
osobu
da se na zadovoljavaju�i na�in brine za sebe, odr�ava socijalne odnose i obavlja
korisne
poslove. O�te�enje poga�a sve aspekte pona�anja. Bolesnici su �esto impulzivni,
mijenjaju
temu razgovora i socijalno neprihvatljivo pona�anje. Od testova se koristi BADS.
>DIDAKTIKA je podru�je pedagogije koje se bavi teorijama, idejama, na�elima i
uputama
koje su usmjerene uspje�nom provo�enju obrazovnog procesa. DIDAKTI�KE IGRA�KE su
tako osmi�ljene igra�ke da onaj tko upotrebljava takvu igra�ku mora imati razvijenu

odre�enu funkciju ili ta igra�ka slu�i za razvijanje odre�ene motori�ke ili

kognitivne
funkcije.
>SPACIJALNE SPOSOBNOSTI se dijele na vizualne i orijentacijske. Vizualizacija je
sposobnost mentalne manipulacije slikovno zadanog podra�aja. Orijentacija je
shva�anje
rasporeda elemenata unutar vizualnog sklopa i sposobnost zadr�avanja orijentacije
pri
promijeni spacijalne konfiguracije. Oba procesa zahtjevaju paralelno procesiranje.
>PROPRIOCEPTIVNA NEUROMUSKULARNA FACILITACIJA-koncept terapijskih
postupaka, bazira se na tome da sva ljudska bi�a, uklju�uju�i i ona sa
invaliditetom, imaju
nerazvijene potencijale. Osnovni elementi facilitacije osiguravaju postupke kojima
terapeut
poma�e bolesniku da uspostavi efikasnu motornu funkciju. Cilj PNF terapija je
pobolj�anje
funkcionalnog pokreta kroz facilitaciju, inhibiciju, ja�anje i relaksaciju mi�i�nih
grupa.
>KOGNITIVNE KOMPONENTE-orijentacija, prepoznavanje, raspon pa�nje, zapo�injanje i
zavr�avanje aktivnosti, pam�enje, sekvencioniranje, kategorizacija, prostorne
operacije,
rije�avanje problema, u�enje, inteligencija i generaliziranje
>VJE�BE DISANJA-protiv anksioznosti i stresa, za stabilizaciju krvnog tlaka, za
alergije, za
kontrolu tjelesne te�ine, za pove�anje kapaciteta plu�a
>
MANUELNI MI�I�NI TEST (MMT)-ocjenjuje se ocjenama od 0-5. Ocjena 0 dodjeljuje se
kada se na agonistu kojeg ocjenjujemo pri poku�aju pokreta ni vizualno ni
palpatorno ne
mo�e evidentirati kontragcija. Ocjena 1 (10% snage) dodjeljuje se kada mi�i� nije u
stanju
izvesti pokret, ali se vizualno ili palpatorno mo�e evidentirati kontrakcija.
Ocjena 2 (25%
snage) dodjeljuje se kada je mi�i� u stanju savladati te�inu vlastitog segmenta u
horizontalnom, rasteretnom polo�aju u punom opsegu pokreta. Ocjena 3 (50% snage)
dodjeljuje se kada je agonist u stanju savladati te�inu vlastitog segmenta,
antigravitacijski u
punom opsegu pokreta. Ocjena 4 (75% snage) dodjeljuje se kada je agonist u stanju
savladati manji manualni otpor antigravitacijski u punom opsegu pokreta. Ocjena 5
(100%
snage) dodjeljuje se kada je agonist u stanju savladati jak manualni otpor
antigravitacijski u
punom opsegu pokreta.

1.
PODLAKTICA-fleksija, ekstenzija, pronacija i supinacija
2.
�AKA-fleksija, ekstenzija, fleksija 1. falange zadnja �etiri prsta, fleksija 2. i
3. falange
zadnja �etiri prsta, ekstenzija 1. falange zadnja �etiri prsta, abdukcija prstiju,
adukcija prstiju, fleksija 1. i 2. falange palca, ekstenzija 1. i 2. falange palca,
abdukcija
palca, adukcija palca, opozicija palca i petog prsta.
3.
LOPATICA (scapula)-abdukcija i adukcija u odnosu na kralje�nicu,
elevacija,depresija,
4.
NADLAKTICA-antefleksija, retrofleksija, abdukcija, adukcija, eksterna i interna
rotacija
5.
TRUP-ekstenzija, rotacija, fleksija
6.
GLAVA-ekstenzija, fleksija
7.
NATKOLJENICA-abdukcija, adukcija, interna i eksterna rotacija, fleksija,
ekstenzija,
elevacija
8.
POTKOLJENICA-fleksija, ekstenzija
9. STOPALO-everzija, inverzija, ekstenzija, fleksija
10.POKRETI IZ ZGLOBA KOLJENA-pokreti natkoljenice u zglobu koljena-fleksija i
ekstenzija, unutarnja i vanjska rotacija iz fleksije
11.POKRETI IZ ZGLOBA KUKA-elevacija zdjelice, unutra�nja rotacija, vanjska
rotacija,
abdukcija natkoljenice, adukcija natkoljenice, ekstenzija i fleksija iz zgloba kuka

12.POKRETI IZ ZGLOBA LAKTA-fleksija, ekstenzija, pronacija i supinacija

13.POKRETI IZ RAMENA-rame omogu�ava pokrete ruke u svim smjerovima oko tijela

antefleksija, retrofleksija, abdukcija, adukcija, eksterna i interna rotacija,

horizontalna adukcija i abdukcija nadlaktice

14.POKRETI IZ SKO�NOG ZGLOBA-everzija, inverzija, ekstenzija, fleksija
15.POKRETI IZ RU�NOG ZGLOBA-palmarna fleksija, dorzalna fleksija, radijalna

devijacija, ulnarna devijacija

>AMPUTACIJA je kirur�ki postupak kojim se uklanja neki dio tijela ili organa. Kod
amputacije uklanjaju se meki dijelovi zajedno s kostima, a kad linija prelazi kroz
jedan ili
vi�e zglobova postupak se zove egzartikulacija. Mogu biti primarne (odmah poslije
ozljede) i
sekundarne (kasne, vr�e se kasnije kad nastupe komplikacije koje se ne mogu
otkloniti na
druge na�ine). Rehabilitacija te�e provedbom toalete bataljka, samozbrinjavanjem,
banda�iranjem, individualnim i skupnim vje�bama, vertikalizacijom s pomagalom i
�kolom
hoda s protezom. Slijedi provedba edukacije bolesnika za kori�tenje proteze,
vje�be, �kola
hoda s protezom, edukacija za higijenu bataljka, prilagodbu okoli�a te se provode
slobodne
aktivnosti.
>TOTALNA ENDOPROTEZA (TEP) KUKA-Cilj lije�enja umjetnim zglobovima je
smanjenje boli, pove�anje pokretljivosti zgloba i nadomje�tanje funkcije
postoje�ega
o�te�enog zgloba. Rehabilitacija se usmjerava na povratak svakodnevnim
aktivnostima,
povratak na radno mjesto i edukaciju pacijenta. Sa samom edukacijom zapo�inje se
prije
same operacije. Edukacija obuhva�a upoznavanje s vje�bama za ja�anje muskulature,
u�enje
hoda s pomagalima te edukacija o mogu�im komplikacijama i kako ih sprije�iti. Rana
rehabilitacija zapo�inje u osamostaljivanju pacijenta prilikom odlaska na toalet,
upoznavanje s mjerama opreza pri svim aktivnostima, kori�tenje pomagala za hod na
ravnim povr�inama i na stepenicama. Pacijenta treba upozoriti da izbjegava fleksiju
ve�u od
90 stupnjeva, izbjegavanje adukcije (ne prekri�iti nogu preko noge), izbjegavanje
prekomjerne rotacije.
>GONIOMETRIJA je tehnika kineziometrije kojom se mjeri opseg pokreta sustava organa

za kretanje. Goniometar = kutomjer. Skala goniometra je od 0 � 360 stupnjeva. U

zglobu
kuka mjerimo antefleksiju i retrofleksiju, abdukciju i adukciju, unutarnju i
vanjsku rotaciju.
>VRSTE POKRETA su AKTIVNI (MMT 3,4 i 5), PASIVNI(bez aktivnog sudjelovanja osobe,
kod pareza, uz pomo� terapeuta) I AKTIVNO POTPOMOGNUTI (kada mi�i�na snaga nije
tolika da bi se aktivni pokret mogao izvesti u punom opsegu).
>STATI�KE VJE�BE su one vje�be kod kojih se zadr�ava kontrakcija mi�i�a, nakon �ega

slijedi opu�tanje, dok se DINAMI�KE VJE�BE izvode bez zadr�avanja pokreta.

>REUMATOIDNI ARTRITIS je kroni�no oboljenje u kojem dolazi do upale zglobova,
njihovog oticanja, bolnosti, ukru�enosti i gubitka funkcije. Karakteristi�an
simptom RA je
jutarnja uko�enost koja traje najmanje pola sata. Simptomi poput malaksalosti,
gubitka
tjelesne te�ine i groznice mogu biti po�etni znaci reumatoidnog artritisa. Osim �to
se lije�i
lijekovima najdragocjenija je kineziterapija. Zglobna se upala loklano mo�e
ubla�iti
kriomasa�om. Optimalan polo�aj reumatoidnog pacijenta u krevetu je: rame u laganoj
abdukciji, lakat u laganoj fleksiji, ru�ni zglob u dorzifleksiji od 35 stupnjeva,
prsti flektirani
za oko 15 stupnjeva, dlan konkavno oblikovan s poduprtim lukovima, �aka poduprta
jo� i s
ulnarne strane kako bi se sprije�ila ulnarna devijacija prstiju, kuk je ekstendiran
u srednjem
polo�aju te u laganoj abdukciji, koljeno u potpunoj ekstenziji, stopalo prema
potkoljenici
pod kutem od 90 stupnjeva, oslonjeno tabanom na neku povr�inu i oslobo�eno pritiska

pokriva�a odozgo. Funkcionalna terapija obuhva�a postupke prevencije devijacija i

deformacija zglobova, ja�anje mi�i�a medicinskom gimnastikom i stati�kim vje�bama.
>
PROTEZE su ortopedska pomagala koja funkcionalno i estetski nadomje�taju izgubljen
ud ili njegov dio. ORTOZE su ortopedska pomagala koja se upotrebljavaju u kontroli
funkcije pojedinih dijelova tijela (za stabilizaciju i rastere�enje). UDLAGE se
postavljaju na
ozlje�eni ekstremitet i imobiliziraju ga. Naj�e��e su napravljene od laganih
materijala.
POMAGALO je naprava ili ure�aj koji poma�e izvo�enju AS�.
>SHIZOFRENIJA je razvojni du�evni poreme�aj koji je karakteriziran gubitkom veze sa

stvarno��u, halucinacijama, krivim uvjerenjima, nenormalnim razmi�ljanjem,

ograni�enim
spektrom emocija, smanjenom motivacijom te poreme�enim socijalnim i radnim
funkcioniranjem. Kroni�na du�evna bolest. Model adaptivnih vej�tina. Mogu biti
paranoidna, katatona i dezorganizirana.
>POSTRAUMATSKI STRESNI POREME�AJ (PTSP) oblik je psiholo�kih posljedica
izlaganja stresnim do�ivljajima, koji uklju�uju smrtnu opasnost, ozbiljne fizi�ke
povrede ili
prijetnju psihi�kom ili fizi�kom integritetu osobe te koja ta osoba do�ivljava
krajnje
traumati�no. U sredi�tu traume je nametljivo sje�anje na sredi�nji stresni
(nasilni) doga�aj,
poput slike i zvuka pu��ane vatre, vriskovi ili trenuta�na ti�ina, ubod no�em,
prasak pu�ke,
eksplozija mine, ranjavanje, udarac, liptanje krvi, zvukovi zrakoplova, zvukovi
sirena.
>ORDINACIJSKI TEST je test za invalidska kolica koja su ortopedsko rehabilitacijsko

pomagalo. Test obuhva�a: 1) �irina sjedala-preko kukova ili natkoljenice gdje je

�irina
najve�a, dodati 4-5cm za kretanje; 2) dubina sjedala-uzdu� cijele natkoljenice do
politealne
jame, oduzeti 5-7cm zbog fleksije od 90 stupnjeva; 3) visina sjedala-od distalnog
dijela
natkoljenice do pete, dodaje se 5cm; 4) visina normalnog ili specijalnog naslona-od
sjedala
do axille 10cm + ako je jastuk, visina sjedala od poda; 5) visina pomi�nog
rukohvata-od
sjedala do lakta flektiranog pod 90 stupnjeva
>ERGONOMIJA je znanstvena disciplina (znanost o radu) kojoj je zadatak da istra�uje

ljudski organizam i pona�anje, te pru�a podatke o prilago�eno��u predmeta s kojima

�ovjek
dolazi u kontakt. Dakle, ergonomija prou�ava anatomske, fiziolo�ke i druge
parametre
ljudskog tijela. ADAPTIRANI STAN-vrata otvora najmanje 100-120cm. Kvaka na 90cm.
Prag ne smije biti vi�i od 2cm. U WC-u vrata najmanje 90cm. WC �koljka s daskom
visine od
45-50cm. Dr�a�i za ruke kod WC �koljke duljine 90cm i visine 80-90cm. Rub WC
�koljke od
zida udaljen najmanje 65cm. Umivaonik �irine najmanje 50cm i na visini od 80cm.
Ispred
umivaonika prostor najmanje 90cm. Kada gornjeg ruba najvi�e 50cm i veli�in 90x90cm.

Dr�a� za ruke uz kadu na visini od 80-90cm. U kuhinji radna ploha du�ine najmanje
90cm, a
svi elementi na najvi�e 85cm. Vise�i elementi na najvi�e 120cm. Slobodan prostor u
kuhinji
za okretanje invalidskim kolicima promjera najmanje 150cm. Ulazna vrata najmanje
80cm.
Radni stol na najvi�e 85cm i dubina pristupa najmanje 50cm. Ulazna vrata najmanje
80cm.
Hodnik �irine najmanje 120cm.