Professional Documents
Culture Documents
Sonja Stamenković Rimsko Nasleđe U Leskovačkoj Kotlini PDF
Sonja Stamenković Rimsko Nasleđe U Leskovačkoj Kotlini PDF
SLAVI[A PERI]
IVANA POPOVI]
VUJADIN IVANI[EVI]
MILENA BOGDANOVI]
IVAN DELA^
ALEKSANDAR STAMENKOVI]
DANIJELA PARACKI & D_SIGN, BEOGRAD
ALTANOVA, Beograd
500 primeraka
na samom po~etku 1. veka. Iako je tada, u okviru Dardanije, i zvani~no postala deo rimske dr`ave, odnosno
provincije Mezije, u istorijskim izvorima nisu navedene okolnosti pod kojima se odvijao proces romaniza-
cije na ovom prostoru. Ne{to kasnije, u 2, a posebno u 3. veku, kada je Dardanija ve} bila bogata rudni~ka
oblast, ova teritorija je postala va`na za privredu Carstva. U tom periodu jo{ uvek je zna~ajnu ulogu imalo
autohtono stanovni{tvo. Nije poznato koliko je ono stradalo tokom najezde varvarskih plemena, ali je sva-
kako prodorom Huna 441. godine ova oblast bila ugro`ena. U tom periodu je i granica Carstva pomerena
sa Dunava na jug, na liniju koja se protezala preko Naisa. Podaci koje je zabele`io istori~ar Prisk omogu-
}avaju pretpostavku da su neki krajevi ju`no od Naisa ostali po{te|eni. Vi{e informacija poti~e iz 6. veka, i
to zahvaljuju}i Prokopiju, hroni~aru iz Justinijanovog vremena, koji je sastavio spisak obnovljenih i novo-
podignutih utvr|enja na nekada{njoj teritoriji Rimskog carstva, i opisao Justinijanu Primu,
jedini ranovizantijski grad u Leskova~koj kotlini.
Ovom prilikom `elim da izrazim zahvalnost dr Vujadinu Ivani{evi}u na podsticaju, trudu i nesebi~noj po-
mo}i tokom izrade publikacije, dr Vesni Biki} na dragocenim sugestijama, dr Ivani Popovi} i dr Miroslavu
Vujovi}u na korisnim savetima. Za moj rad zna~ajne su bile i smernice dragog profesora Aleksandra
Jovanovi}a. Posebno sam zahvalna svojoj porodici na iskrenoj i postojanoj podr{ci.
I pored velike neujedna~enosti gra|e, oskudnih podataka, a posebno ~injenice da su samo na malom broju
lokaliteta sprovedena arheolo{ka iskopavanja, cilj autora knjige Rimsko nasle|e u Leskova~koj kotlini je da
~itaocu pru`i osnovnu sliku o rimskom naseljavanju i materijalnoj kulturi na ovom prostoru, ali i da pod-
stakne budu}a istra`ivanja kako bi se rasvetlili proces romanizacije, uloga autohtonog stanovni{tva i razvoj
rudarstva i poljoprivrede u sredi{njim delovima provincije Gornje Mezije,
kasnije Dardanije i Sredozemne Dakije.
isani tragovi o anti~koj pro{losti Leskova~ke Me|utim, arheolo{ki materijal sa podru~ja Les-
kotline poti~u iz druge polovine 19. veka, ka- kova~ke kotline je i u tom periodu prikupljan i ~uvan.
da su M. Mili}evi}1 i M. Raki}2 zabele`ili po- Najve}a zasluga za to pripada Dru{tvu „Vulovi}“,
datke o ostacima materijalne kulture. U isto vreme, osnovanom 1929. godine, koje je nazvano po S. Vu-
ove krajeve je obi{ao i F. Kanic, jedan od prvih istra- lovi}u, istaknutom istori~aru knji`evnosti i profesoru
`iva~a na Balkanu, ~ije delo Das Königreich Serbien na Velikoj {koli u Beogradu. Osniva~ dru{tva bio je A.
und das Serbenvolk von der Römerzeit bis zur Ge- Krasovski, profesor Gimnazije u Leskovcu. Numiz-
genvart, Land und Bevölkerung I–II, iz 1904. i 1909. mati~ka zbirka, kao i zbirke oru`ja i keramike bile su
godine,3 jo{ uvek ~ini osnovu za arheolo{ka prou~a- sme{tene u zgradi Gimnazije, a ~inili su ih nalazi sa
vanja mnogih oblasti u Srbiji. Oko ve}ih pritoka Ju- Cari~inog grada, Skobalji} grada kod Vu~ja, Crkvi{ta
`ne Morave, „od Leskovca uz Veternicu ka Vranju, i Gluve padine u Razgojni i drugih lokacija.9 Na`a-
preko Masuri~kog polja u oblast Vlasine“ i „od Kur- lost, uni{tene su prilikom bombardovanja Leskovca
{umlije kroz Kosanicu, Pustu reku i Jablani~ki arna- 1944. godine, kada je sru{ena i Gimnazija.11
utski srez do Leskovca“,4 Kanic je uo~io, a zatim i Do Drugog svetskog rata publikovani su radovi
opisao ostatke utvr|enja, naselja i kultnih objekata iz M. M. Vasi}a (Izve{taj s arheolo{ke ekskurzije po ju`-
anti~kog, vizantijskog i srednjovekovnog perioda. noj, isto~noj i severoisto~noj Srbiji),12 A. Krasovskog
Prva arheolo{ka istra`ivanja preduzeta su po~et-
kom 20. veka, u vidu rekognosciranja koja je izvr{io
M. M. Vasi}, nakon ~ega je, 1909. godine, zapo~eo i 1 Mili}evi} 1884.
iskopavanja na nalazi{tu Gradac kod Zloku}ana.5 Tri 2 Raki} 1987.
godine kasnije, arheolo{ka iskopavanja prvi put su 3 Kanitz 1904; Kanitz 1909.
organizovana i na ranovizantijskom lokalitetu Cari- 4 Kanic 1985, 237–282, 318–347.
~in grad kod Lebana, pod rukovodstvom V. Petkovi- 5 Vasi} 1911, 97–135.
leskova~kom kraju naglo je prekinuo Prvi svetski rat,7 7 Gara{anin, Ivanovi} 1958, 8.
Cari~inom gradu.8 Osim toga, nau~na ekspedicija Har- 9 Gara{anin, Ivanovi} 1958, 9; Bulatovi}, Jovi} 2010, 10.
(Starine leskova~ke okoline),13 kao i S. Dimitrijevi}a,14 Trap u Konopnici, Crkvina ili Crkvene livade u Mrve-
koji je dao kratak opis Hisara tokom rimske vlasti. {u i dr.) obavljena su i sondiranja.24 Rezultat ovih si-
Godine 1948. osnovan je Gradski muzej u Les- stematskih radova, kao i onih ranijih, delimi~no obja-
kovcu, ~ime je ozna~en nov po~etak arheolo{kih is- vljenih 1958. godine u knjizi Praistorija leskova~kog
tra`ivanja. Prvu postavku uredili su M. Gara{anin i kraja M. Gara{anina i V. Ivanovi}a, bio je katalog
D. Milojevi}. Za stvaranje arheolo{ke zbirke presud- Arheolo{ki spomenici i nalazi{ta leskova~kog kraja
na je bila uloga S. Dimitrijevi}a, kolekcionara, koji je S. Ercegovi}-Pavlovi} i D. Kosti}, u kome su svi lo-
materijal sakupljao uglavnom na podru~ju Leskova~ke kaliteti iz {ire okoline Leskovca kartirani i razvrstani
kotline, a najve}i deo svoje bogate zbirke poklonio je po periodima.25 Autorke su navele 43 anti~ka nalazi-
novoosnovanom Muzeju.15 {ta, {to je bio zna~ajan doprinos daljim istra`ivanjima
Zatim se pristupilo sistematskom rekognosciranju u okviru arheologije rimskog perioda na podru~ju
u {iroj okolini Leskovca, kao i manjim arheolo{kim Leskova~ke kotline.
iskopavanjima, najvi{e zahvaljuju}i M. Gara{aninu, Saradnjom Narodnog muzeja u Leskovcu i Filo-
J. Kova~evi}u, potom V. Ivanovi}u, tada{njem direk- zofskog fakulteta u Beogradu, pod rukovodstvom \.
toru Gradskog muzeja u Leskovcu, i F. Feldhameru, Jankovi}a, 1984. su zapo~eta sonda`na iskopavanja
u~itelju u Stubli i dugogodi{njem saradniku Muze- na lokalitetu Skobalji} grad, koja su trajala do 1990.
ja.16 Godine 1949, M. i D. Gara{anin su zapo~eli re- godine. Njihov rezultat bio je otkri}e srednjovekovnog
kognosciranja u dolini Puste reke,17 koja su nastav- kulturnog sloja, ali i ostataka utvr|enja iz rimskog i
ljena 1951, 1953. i 1959. godine, kada je organizovan i ranovizantijskog perioda.26
obilazak terena na trasi auto-puta Bratstvo-jedinstvo.18 Po{to je pomenuta publikacija S. Ercegovi}-Pa-
Isti autori su 1951. godine objavili monografiju Arhe- vlovi} i D. Kosti} znatno upotpunila sliku o anti~kom
olo{ka nalazi{ta u Srbiji, u kojoj su, osim pregleda
nalazi{ta po periodima i okruzima (srezovima), dali
zna~ajne podatke o anti~kim lokalitetima u Vlasoti-
na~kom, Jablani~kom i Leskova~kom srezu.19 Treba
13 Krasovski 1930, 202, 203.
pomenuti i manja iskopavanja sprovedena 1952. go-
14 Dimitrijevi} 1933, 311–313.
dine u Donjoj Slatini, na lokalitetu Gumni{te, i u Me-
15 Gara{anin, Ivanovi} 1958, 9; Ercegovi}-Pavlovi}, Ko-
sti} 1988, 9.
dve|i, zatim 1953. u Maloj Grabovnici, na lokalitetu 16 Bulatovi}, Jovi} 2010, 11.
Progon ili ^uka, 1959. na trasi auto-puta, u Bratmi- 17 Joci} 1991, 45.
lovcu i Velikoj Grabovnici, i 1960. u Maloj Kopa{ni- 18 Kosti} 1961, 136.
ci.20 Od vi{e zna~ajnih nalazi{ta iz rimskog perioda 19 Gara{anin M. i D. 1951, 42, 134–135, 143, 144, 160, 161.
izdvaja se upravo Mala Kopa{nica, gde su 1960, 1962. 20 Kosti} 1961, 136; Joci} 1991, 45.
i 1964. godine obavljena sistematska iskopavanja ne- 21 Zotovi} 1960, 123–127; Gara{anin 1968, 5–34; Zotovi}
kropole, kojima su rukovodili M. Gara{anin i Lj. Zo- 1968, 19–30; Zotovi} 1984, 165–169; Pe{i} 1995,
tovi}. Rezultate ovih istra`ivanja publikovali su M. 25–44; Pe{i} 2010, 45–58.
Gara{anin, Lj. Zotovi} i J. Pe{i}.21 22 Narodni muzej u Leskovcu, nekada{nji Gradski muzej, od
Dve godine nakon podizanja zgrade Narodnog svog osnivanja 1948. godine, kao zvani~na ustanova za za{ti-
tu pokretnih kulturnih dobara, nadle`na je na teritoriji op{ti-
muzeja u Leskovcu,22 u koju su preseljene muzejske
na Leskovac, Lebane, Medve|a, Bojnik, Vlasotince i Crna
zbirke iz Gradskog muzeja, 1976. su nastavljena si- Trava. Godine 1994, osnivanjem Zavi~ajnog muzeja u Vla-
stematska rekognosciranja u Leskova~koj kotlini, i to sotincu, briga o pokretnim nalazima sa teritorije op{tina
zahvaljuju}i saradnji novoosnovanog leskova~kog Vlasotince i Crna Trava pripala je toj ustanovi (Bulatovi},
muzeja i Arheolo{kog instituta u Beogradu.23 Obu- Jovi} 2010, 10).
23 Bulatovi}, Jovi} 2010, 10.
hva}ene su doline Ju`ne Morave, Vlasine, Veternice,
24 Pavlovi}, Kosti} 1979, 349; Pavlovi}, Kosti} 1980,
Puste reke, Jablanice, kao i oblast Pore~ja, Zaplanja,
359; Pavlovi}, Kosti} 1984, 513; \or|evi} 1991, 241.
zatim krajevi oko Medve|e (sl. 1), Vlasotinca, Leba- 25 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988.
na, Grdelice i Vu~ja. Sprovedena su i na obroncima 26 Joci}, Jankovi} 1987, 61; Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti}
okolnih visova: Babi~ke i Petrove gore i Kukavice. 1988, 86, 87; Joci} 1989, 400; Joci} 1991, 45–47; Bulato-
Na pojedinim nalazi{tima (Kale u Gornjem Brijanju, vi}, Jovi} 2010, 12.
Pusto [ilovo, Crkva Sv. Prokopija, 1962. (dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu)
gradu obavljeno je rekognosciranje u oblasti Pore~ja, Sv. Jovana Prete~e, i to saradnjom Narodnog muzeja
u kome su u~estvovali S. Fidanovski i E. Ze~evi}, iz u Leskovcu i Arheolo{kog instituta u Beogradu, pod
Narodnog muzeja u Beogradu, i Julijana Pe{i} i Smi- rukovodstvom V. Ivani{evi}a (Arheolo{ki institut u
lja Jovi}, iz Narodnog muzeja u Leskovcu.36 Beogradu).
U okviru projekta Sistematsko rekognosciranje Na prostoru Leskova~ke kotline danas se siste-
op{tina Bujanovac, Medve|a i Pre{evo 2005–2006. matski istra`uje samo ranovizantijski lokalitet Cari-
godine, u organizaciji Zavoda za za{titu spomenika ~in grad (Iustiniana Prima). Sa prekidima usled ratova
kulture u Ni{u i u saradnji sa Arheolo{kim institutom i ekonomskih te{ko}a, iskopavanja se ovde sprovode
u Beogradu, Narodnim muzejom u Beogradu i Narod- ~itav jedan vek, od 1912. godine, kada je V. Petkovi}
nim muzejom u Leskovcu, sprovedena su i rekogno- na najvi{oj ta~ki otkrio monumentalnu trobrodnu ba-
sciranja na teritoriji op{tine Medve|a. Njihov rukovo- ziliku. Radovima su kasnije rukovodili A. Deroko, S.
dilac bio je T. ^er{kov (Zavod za za{titu spomenika Radoj~i}, \. Mano-Zisi, zatim N. Dival, V. Popovi},
kulture u Ni{u), a u~estvovali su A. Bulatovi} (Arhe- @. M. Spizer i V. Kondi}, koji su 1978. godine, kako
olo{ki institut u Beogradu), A. \or|evi} (Narodni mu- bi pospe{ili dalja istra`ivanja, pokrenuli me|unarod-
zej u Beogradu), S. Jovi} (Narodni muzej u Leskovcu) ni nau~ni projekat, u kome su u~estvovali francuski i
i P. Teodorski iz Ni{a.37 srpski stru~njaci.38 U okviru te saradnje, arheolo{ki
Godine 2007. obavljena su za{titna arheolo{ka radovi se na Cari~inom gradu izvode i danas, pod ru-
iskopavanja na lokalitetu Ja{unjski manastiri – Crkva kovodstvom B. Bavana i V. Ivani{evi}a.39
od 2.250 km², a njena apsolutna visina je 400 m. Na se na jugu i zapadu nalazi vardarska zona.53 Na kraj-
severu je otvorena prema Ni{koj kotlini, ka basenu njem isto~nom obodu leckog masiva sme{teno je Lece,
Dobri~a, a na ju`noj strani je ome|ena ograncima Go- rudnik zlata, olova i cinka. Masiv se sastoji od mag-
ljaka i Kukavice. Na istoku je uokviruju Bukovik, Kru- matskih i sedimentnih stena. Od magmatskih su za-
{evica, Babi~ka gora sa Garinom i Seli~evica. Isto~no stupljeni andeziti, propiliti, daciti, trahiti, piroklasti~ne
od njih di`e se Suva planina, koja pripada mladim ve- stene i kvarcno-bre~aste zone. Sedimentne stene su
na~nim planinama. Tercijerna Grkinjska presedlina je zna~ajne za precizno utvr|ivanje starosti andezita i ma-
granica izme|u Babi~ke gore i Seli~evice i Leskova~- siva u celini, ali je njihovo prisustvo veoma ograni~e-
ku kotlinu spaja sa Zaplanjskim basenom. Zapadnu no. To su konglomerati, pe{~ari, laporci i kre~njaci.54
granicu Kotline ~ine planine Radan i Pasja~a.45 D. Pe{ut bele`i da je u Lecu bilo rudarske delat-
nosti i u anti~kom periodu, na {ta ukazuju tragovi
rimskog rudarenja, na koje se i danas odnosi naziv
„rimski cirk“. Dalje navodi da je rimsko rudarstvo bi-
lo inicirano prisustvom samorodnog zlata u povr{in-
Geolo{ki sastav Kotline je veoma jednoli~an. Planine skim delovima kvarcno-bre~aste zone na Rasovici
koje ~ine njen obod sastoje se od kristalastih {krilja- (Rasova~a), kao i koncentracijom ametista, opala i
ca, sa neznatnim u~e{}em eruptivnih stena. U slivu ahata, koja je najve}a upravo na mestima na kojima
Ju`ne Morave, od kristalastih {kriljaca najvi{e su za- su konstatovani tragovi rimske rudarske aktivnosti.55
stupljeni gnajsovi, mika{isti i filiti. Oni su ~esto pro-
bijeni intruzijama granita, gabra, dijabaza andezita i
dacita.46 @ice eruptivnih stena javljaju se kod Konop-
nice, sela nedaleko od Vlasotinca, i kod Kopa{nice,
blizu Grdelice. O eruptivnim terenima i vulkanskim Leskova~ka kotlina se nalazi u umerenokontinental-
tvorevinama sa desne strane Ju`ne Morave, severno nom podru~ju ju`ne Srbije, sa slabo nagla{enom kom-
od Vlasotinca, pisao je K. V. Petkovi},47 a o eruptiv- ponentom mediteranske klime. U slivu Ju`ne Morave
nim stenama na Radanu i u njegovoj {iroj okolini G. prisutna su dva tipa pluviometrijskog re`ima. Prvi,
Gagarin i P. Risti}.48 Nizijske delove kotlina ju`nog kontinentalni tip odlikuje se maksimumom padavina
Pomoravlja ~ine aluvijalni i neogeni sedimenti. Le- u maju ili junu, a drugi, mediteranski tip, u oktobru.
skova~ka kotlina je ispunjena prete`no neogenim se- U Leskova~koj, Ni{koj i Vranjskoj kotlini se tokom
dimentima, kao {to su peskovi, {ljunkovi, gline i la- godine izlu~i oko 500 mm padavina. One su prili~no
porci,49 koji su Jablanicom i Veternicom ra{~lanjeni
na duge zaravnjene kose, stvaraju}i {iroke i plodne
aluvijalne doline.50 Planine rodopske mase u ju`nom 45 Milojevi} 1924, 18; Kosti} 1969, 195; \or|evi} 1996, 51.
i centralnom delu ju`nomoravskog sliva izgra|ene su 46 Mikin~i} 1953; Dimitrijevi} 1960; Raki}evi} 1969, 207;
uglavnom od kristalastih {kriljaca arhajske i paleo- Kosti} 1969, 197, 198.
zojske starosti, a mla|e vena~ne planine u isto~noj 47 Petkovi} 1932, 39–66.
zoni od karbonskih pe{~ara i mezozojskih kre~njaka 48 Gagarin 1937, 219–252; Risti} 1955, 163–187.
i laporaca. Zna~ajno je da je na kre~nja~kom tlu re~- 49 Kosti} 1969, 197, 198; Raki}evi} 1969, 207.
na mre`a veoma retka, dok su na terenima sastavlje- 50 Stojanovi} 1990, 221; \or|evi} 1996, 51.
nim od kristalastih {kriljaca i eruptivnih stena vode- 51 Raki}evi} 1969, 207.
ni tokovi ~esti.51 52 Naziv sli{anski andezitski masiv poti~e jo{ iz vremena pre
Posebno se izdvaja oblast bogata rudom, u litera- Drugog svetskog rata. Tada se, po selu Sli{anu, rudnik Lece
zvao „Sli{ane“ A. D. Me|utim, kako selo ne le`i na andezit-
turi poznata kao sli{anski andezitski masiv. D. Pe{ut
sko-dacitskim stenama, ve} na rodopskoj masi od kristala-
ovaj kompleks tercijarnih efuziva tretira kao lecki stih {kriljaca, D. Pe{ut za ovaj kompleks dalje koristi naziv
andezitski masiv i bele`i da zahvata povr{inu ve}u od lecki andezitski masiv (Pe{ut 1976, 5).
700 km².52 To je izolovana geolo{ko-tektonska i me- 53 Pe{ut 1976, 6.
talogenetska jedinica, a isto~no i jugoisto~no od nje 54 Pe{ut 1976, 5, 8.
prostire se kompleks kristalastih stena Jablanice, dok 55 Pe{ut 1976, 32, 33.
neravnomerno raspodeljene po mesecima, a ravno- pad–istok do sela Vrapca, gde se spaja sa Banjskom
mernije po godi{njim dobima. Osnovna karakteristi- rekom, a dalje, do u{}a u Ju`nu Moravu, meridijan-
ka klime u ve}em delu sliva Ju`ne Morave su suva i skim pravcem. Zna~ajan je i Milojevi}ev podatak da
veoma topla leta. Maksimalne mese~ne temperature su je od mesta gde se povija u meridijanski pravac do
su u julu, sa prose~nim vrednostima od 22,5º do 23ºC, blizine sela [ilova me{tani nazivali Medve|a, a oda-
a najni`e su u januaru i iznose od -0,3º do -0,6ºC. tle do u{}a – Jablanica. Dolina ove reke je klisurasta
Mo`e se zaklju~iti da su leta vrlo topla, dok zime ni- i kompozitna.60 U Medve|i se u nju uliva Lepa{tica,
su isuvi{e hladne. U vi{im planinskim krajevima leta a ispred sela Negosavlja – Gajtanska reka. Od Nego-
su sve`a, a zime o{tre. Apsolutne maksimalne tempe- savlja Jablanica skre}e ka severoistoku i ovaj pravac
rature u dolini Ju`ne Morave iznose oko 40ºC. Zbog zadr`ava do Lebana. Tu se u nju uliva njena najve}a
toga je isparavanje veoma veliko, pa vodeni tokovi pritoka, [umanska reka. Dalje, do sela Gornjeg Sto-
~esto presu{uju. To se de{ava i sa ve}im rekama, kao panja te~e ka severoistoku, a zatim ka severu, do u{}a
{to su Jablanica, Veternica i Pusta reka. Apsolutne u Ju`nu Moravu, 3 km nizvodno od Pe~enjevca.61
minimalne temperature, zabele`ene uglavnom u fe- Veternica je nastala spajanjem Jezerskog i Mana-
bruaru, spu{taju se ispod -20ºC.56 stirskog potoka, na nadmorskoj visini od 673 m. Te-
~e u pravcu sever–jug. Do sela Dobrejanovca probija
se kroz usku dolinu, dok su u Poljani~koj kotlini stra-
ne njene doline ne{to bla`e. Od Golemog Sela do Vi-
ne, gde ulazi u Leskova~ku kotlinu, te~e klisurastom
Kotlina ima bogatu mre`u re~nih tokova. Kao {to je dolinom. Izme|u Vine i Strojkovca, u Veternicu se sa
pomenuto, nastala je posle kona~nog povla~enja neo- desne strane uliva njena najve}a pritoka, Vu~anska
genog Leskova~kog jezera, a ~ine je Ju`na Morava i reka. Kod sela Bogojevca, 2 km nizvodno, Veternica
njene pritoke. se uliva u Ju`nu Moravu.62
Ju`na Morava nastaje na krajnjem jugu Vranjske Po S. M. Milojevi}u, Pusta reka je najstarija reka
kotline, ju`no od Bujanovca, spajanjem Bina~ke Mo- u Leskova~koj kotlini. Njen tok i dolina formirani su
rave i Pre{evske Moravice. Njena dolina je kompozit- nakon povla~enja neogenog Leskova~kog jezera.63
na i sastoji se od kotlina i klisura koje ih odvajaju.57 Nastala je spajanjem vi{e potoka kod sela Donjeg Sta-
Na dnu Leskova~ke kotline Ju`na Morava {iri svoju tovca. Izvire ispod vrha Vijegora (1.172 m), na visini
aluvijalnu ravan i blago skre}e ka severu, do u{}a od 1.050 m. Do sela Slavnika te~e brdovito-planin-
Vlasine, a zatim nastavlja tok u pravcu jugoistok–seve- skim predelom, a njena dolina je use~ena u kristala-
rozapad do Kurvingradske suteske, koja odvaja Le- ste {kriljce. Nizvodno od Slavnika, dolina Puste reke
skova~ku od Ni{ke kotline. Dalje te~e ka severu do postepeno postaje {iroka, sa nejasno izra`enim stra-
Stala}a, gde se spaja sa Zapadnom Moravom, sa ko- nama, kako navodi R. Ili}. U Bojniku se u nju uliva
jom formira Veliku Moravu.58 Kameni~ka reka, kao njena desna i najve}a pritoka.
Ve}e pritoke Ju`ne Morave (Vlasina, Veternica i Kod sela \in|u{e skre}e ka severu. Dalje uglavnom
Jablanica) nekada su se ulivale u Leskova~ko jezero. ima isti pravac, sve do u{}a u Ju`nu Moravu. Njena
Najve}a je bila Vlasina, otoka nekada{njeg Vlasin- najva`nija leva pritoka je Konjuva~ka reka.64
skog jezera, koja danas izvire neposredno ispod ve-
{ta~ke brane u Vlasotincu. Proti~e kroz Vlasotince i
Crnu Travu, a u Ju`nu Moravu se kao njena desna 56 Raki}evi} 1969, 202–206.
pritoka uliva kod sela Donjeg Krajinca. 57 Raki}evi} 1969, 202.
Od levih pritoka Ju`ne Morave zna~ajne su Jab- 58 Jovanovi} i dr. 1969, 6–9.
lanica, Veternica i Pusta reka. Najdetaljnije je prou~e- 59 Ili} 1978, 16; \or|evi} 1996, 68.
na dolina Jablanice. Ona nastaje od Banjske i Tularske 60 Milojevi} 1924, 29.
reke, koje se sastaju kod sela Ma}edonca, na nadmor- 61 Ili} 1978, 16.
skoj visini od 375 m.59 S. M. Milojevi} je zabele`io 62 Ili} 1978, 20, 21.
da izvire ispod ogranaka Goljaka i da se njen izvorni 63 Milojevi} 1924, 38, 39.
krak zove Tularska reka. Jablanica te~e u pravcu za- 64 Ili} 1978, 22, 23.
nti~ki pisci su ostavili samo posredne i op{te 65 Pobeda Marka Minucija Rufa nad Keltima 106. godine
podatke o zbivanjima u sredi{njim delovima p.n.e. oslabila je njihovu mo}. Protiv Skordiska je 85. godine
p.n.e. ratovao i Sula i odneo pobedu, kao i Scipion Azijagen,
Balkanskog poluostrva. Pisani izvori koji se
osamdesetih godina 1. veka p.n.e. Nakon Panonskog rata, Ti-
odnose na teritoriju Leskova~ke kotline su veoma os- berije je teritoriju Skordiska pripojio rimskoj dr`avi (Mirko-
kudni, {to je razumljivo budu}i da je ova oblast kasno vi} 1994b, 70, 71). Prema F. Papazoglu, njihova teritorija
romanizovana i urbanizovana, tek u periodu kasne an- potpala je pod rimsku vlast „11. godine, kada je obrazovana
tike. Jedini grad na ovom podru~ju, Cari~in grad provincija Ilirik, ili 10, prilikom borbi s Da~anima“ (Papa-
zoglu 1969, 264; Papazoglou 1978, 344).
(Iustiniana Prima), podignut je tridesetih godina 6. 66 Plinije bele`i da su u provinciji Meziji, koja se prostirala od
veka. Epigrafski spomenici, kao va`no svedo~anstvo Panonije do Ponta du` Dunava, a po~injala od u{}a Save, `i-
o rimskoj kolonizaciji, tako|e su retki. Zabele`eni su veli Dardanci, Celegeri, Tribali, Timahi, Mezi, Tra~ani i Ski-
prevashodno na podru~ju Leca, Pustog [ilova, Ga- ti (Plin. III, 149, preuzeto iz: Papazoglu 1969, 52, 418, T. 51;
zdara i Male Kopa{nice. Papazoglou 1978, 64). F. Papazoglu navodi da je Tribale i
Meze u carskom dobu bilo te{ko identifikovati i lokalizova-
Rimljani su oblasti ju`no od Dunava osvojili i pri-
ti (Papazoglu 1969, 101; Papazoglou 1978, 131).
pojili svojoj dr`avi najkasnije 9. godine n.e. Premda 67 Dion Kasije, istori~ar iz vremena Severa, pru`a jasan dokaz
su Dardanci i Skordisci65 pokoreni ne{to ranije, teri- o opstajanju i odr`avanju Tribala na istom mestu sve do vre-
torija na kojoj su `iveli Mezi,66 Tribali67 i Dardanci68 mena rimskog osvajanja. Ove podatke on daje u prikazu me-
sve do Avgustovog vremena nije organizovana kao pro- zijskog pohoda Marka Krasa (Papazoglu 1969, 50; Papazoglou
1978, 55). Ptolomej navodi da su Tribali `iveli u zapadnom
vincija. Me|utim, Dardanci su ve} sredinom 1. veka
delu provincije Donje Mezije. F. Papazoglu smatra da su Tri-
p.n.e. regrutovani u rimske pomo}ne odrede. U~estvo- bali u Ptolomejevo vreme zauzimali prostor izme|u Cibrice
vali su u bitki kod Farsale, i to u sastavu Pompejeve i Iskera (Papazoglu 1969, 53; Papazoglou 1978, 65) i navodi
vojske. Pre formiranja provincije, u doba Avgusta je da se ime Tribala mo`e pratiti tokom ~itavog carskog perio-
uspostavljana vojna komanda u Dardaniji, legije su iz da u oblasti oko u{}a Iskera. U prilog ove teze pominje nad-
grobni natpis Gaja Bebija Atika iz vremena cara Klaudija
Makedonije preme{tane na sever i stvarane su prve (41–54. godine n.e.), koji je bio praefectus civitatium Moe-
predstra`e na Dunavu.69 siae et Treballiae, kao i jedan kasniji dokument, supskripci-
Kao {to je re~eno, Dardanci su se odr`ali i nakon ju konstitucije Dioklecijana i Maksimijana iz 291. godine
{to su Rimljani zaposeli njihovu teritoriju. U to vreme n.e. (Papazoglou 1978, 66; Papazoglu 1969, 53).
68 Kod F. Papazoglu se nailazi i na podatak da je prvu vest o
su naseljavali prostor od Drine do Timoka, gornji tok
rimsko-dardanskim sukobima zabele`io Julije Opsekvens,
Vardara na jugu i dolinu Ibra na severozapadu,70 a navode}i da su za vreme konzulovanja Gneja Kornelija Len-
kasnije ~itav ju`ni deo Gornje Mezije. Severno od njih tula i Publija Licinija pokoreni Keltiberi, Medi i Dardanci
`iveli su Trikornjani, a na Timoku Mezi.71 (Papazoglu 1969, 134; Papazoglou 1978, 175, 176). Posle
Granice provincije
Gornje Mezije
Polo`aj rimskih
provincija na centralnom
Balkanu u 3–4. veku
novni{tvo. Postupno se razvijala putna mre`a, sa glav- Na desnoj obali Dunava, u isto~nom delu Gornje i
nom komunikacijom koja je iz severne Italije i{la do- zapadnom delu Donje Mezije, i u Trakiji formirane su
linom Save ka srednjem Podunavlju, a zatim se kod provincije Dacia Ripensis (Priobalna Dakija) i Dacia
Viminacijuma ra~vala u dva pravca, od kojih je jedan Mediterranea (Sredozemna Dakija). One su postojale
vodio na jug, preko Naisa i Skupija do Soluna, a dru- i u vreme Kara, Dioklecijanovog prethodnika, dok su
gi na istok, prema Trakiji. Va`an je bio i put koji je Dardania, na jugu Gornje Mezije, i Moesia Prima, na
preko Kosova i{ao ka jadranskoj obali. njenom severu, verovatno formirane tokom Diokleci-
Nova situacija je nastala usled upada varvara kra- janove vladavine. Zajedno sa dvema da~kim provin-
jem 3. veka, kao {to je bio prodor Gota 270. godine cijama i Prevalitanom, koja je obuhvatala jug Dalma-
n.e. na teritoriju Gornje Mezije. Klju~ni doga|aj bio cije, one su ~inile mezijsku dijecezu (karta 2).74
je napu{tanje provincije Dakije od strane cara Aure- Zna~ajne promene su se dogodile krajem 4. veka,
lijana, {to je dovelo do velikih promena, posebno u kada su Goti i njihovi saveznici ponovo prodrli na
balkanskim provincijama Carstva.
Car Dioklecijan (284–305) je tokom svoje vlada-
vine izvr{io podelu starih provincija, odnosno nasta- 72 Mirkovi} 1994b, 72–75.
vio je politiku upravnog sistema zapo~etu jo{ za vre- 73 Mirkovi} 1994a, 96, 97.
me Aurelijana (270–275). 74 Mirkovi} 1994a, 92.
centralni Balkan. Pobedu nad njima izvojevao je Te- le`io slede}e: „Negde u pokrajini evropskih Dardana-
odosije, ali bez trajnih rezultata. Godine 380, grupa ca koji `ive iza granice Dra~ana, u neposrednoj blizini
Ostrogota, Huna i Alana izvr{ila je napad na Prvu kastela zvanog Bederiana, be{e selo po imenu Tauri-
Meziju i Panoniju.75 Od svih pohoda varvara koji su sium. Tu je ro|en car Justinijan, osniva~ svetskog car-
ugrozili teritoriju Prve Mezije, treba izdvojiti prodor stva. Opasav{i na brzu ruku ovo selo zidom u obliku
Huna u petoj deceniji 5. veka. Osim Marguma, Singi- ~etvorougla i podigav{i na svakom uglu po jednu kulu,
dunuma, Viminacijuma, Racijarije i Sirmijuma, zau- na~ini kastel sa ~etiri kule (Tetrapurg/an), pa ga tako
zeli su Nais na jugu i 447. godine stigli su do Termo- i nazva. A pored samog tog mesta sagradi divnu varo{
pila u Gr~koj. Time je granica Carstva pomerena sa i nazva je Iustiniana Prima“.77 U Noveli XI iz 535.
Dunava na jug, na liniju koja se pru`ala preko Naisa. godine zabele`eno je da je Justinijana Prima postala i
O razorenom i opustelom Naisu nakon hunske naje- sedi{te arhiepiskopije, kojoj su bili pot~injeni episko-
zde pisao je istori~ar Prisk, koji je ovuda prolazio pri- pi slede}ih provincija: Sredozemne Dakije, Priobalne
likom odlaska na Atilin dvor.76 Dakije, Dardanije, Prevalitane, Makedonije Sekunde,
Sasvim je izvesno da su se ovi doga|aji odrazili kao i oblasti grada Basijane. Car Justinijan je „na sa-
i na zbivanja na prostoru Leskova~ke kotline, o ~emu mom zalasku antike“ otvorio novu epohu i zna~ajno
svedo~i izgradnja i obnova velikog broja fortifikaci- unapredio vojnu, upravnu i crkvenu organizaciju.78 Iz-
ja, posvedo~enih na pobr|ima i planinskim vencima. gradio je i obnovio, kao {to je navedeno, mnoge tvr|a-
Tridesetih godina 6. veka, u ovoj oblasti je podignut ve, koje je u provincijama popisao Prokopije u svom
novi grad, Iustiniana Prima (Cari~in grad ?), o kojem delu O gra|evinama. Takve fortifikacije na prostoru
je Prokopije, istori~ar iz Justinijanovog vremena, zabe- Leskova~ke kotline nisu, na`alost, identifikovane.79
`ivota u jednoj urbanoj aglomeraciji iz 6. veka.84 S Jablanice, Veternice i Vlasine. Svi navedeni nedosta-
druge strane, prilikom izgradnje auto-puta Bratstvo- ci upu}uju na glavni problem prilikom tuma~enja {i-
jedinstvo i omladinskog naselja, u Maloj Kopa{nici renja i stepena rimske urbanizacije na ovom podru~-
je otkriveno nekoliko rimskih grobova, pa su 1960. ju, a to je neujedna~en nivo podataka o lokalitetima,
godine preduzeta za{titna, a 1962. i 1964. i sistemat- zbog ~ega uglavnom ne mogu da se bli`e tipolo{ki
ska iskopavanja. Posle duge pauze, za{titna istra`iva- odrede. Od 249 registrovanih nalazi{ta, ~ak 105 je ne-
nja su na ovom lokalitetu sprovedena 2002. i 2003. opredeljenih, {to ~ini 42,17% (karta 5).
godine, i to u okviru projekta rekognosciranja podru~- Me|u lokalitetima neodre|enog tipa naj~e{}i su
ja infrastrukturnog koridora auto-puta Ni{ – granica oni koji se jedino na osnovu slu~ajnih nalaza mogu
Republike Makedonije, i 2012. godine, u sklopu ra- datovati u rimski, odnosno ranovizantijski period. To
dova na budu}oj trasi auto-puta E–75, na Koridoru su: Strana u Ma}edoncu (kat. 187), Imanje Andrije
10. Zahvaljuju}i njima dobijeni su zna~ajni podaci o Vu~kovi}a u Sijarinskoj Banji (kat. 213), Banjska
rimskom naselju i nekropoli u Maloj Kopa{nici, iz mahala ili Banjske njive u Ravnoj Banji (kat. 195),
vremena od 2. do 4. veka.85 Sonda`na istra`ivanja na Stra{ni potok u Bu~umetu (kat. 167), Crkvi{te u Mi-
lokalitetu Hisar u Leskovcu izvedena su 1994. godi- jajlici (kat. 20), Crkvena livada u Rafuni (kat. 45),
ne, a sistematska iskopavanja, zapo~eta 1999, trajala Potok u Me|i (kat. 119), Crkvi{te ili Dunj~iki u Gor-
su sve do 2008. godine. Ona su, izme|u ostalog, pru- njem Brijanju (kat. 10), ]opino lojze u Stubli (kat.
`ila va`ne informacije o manjem utvr|enju iz rimskog 26), Hisarski kanal (kat. 99), Podrum (kat. 102), Po-
perioda, koje je obnovljeno ili ponovo podignuto to- dvorce (kat. 103), Ulica industrijska br. 15 (kat. 104),
kom vladavine Justinijana I, ali su od njega sa~uvani Ulica Veselina Masle{e br. 36 (kat. 105) i Vinograd
samo ostaci bedema.86 Gorge (kat. 106) u Leskovcu, \orgov rid u Babi~-
Nedostupna dokumentacija sa pojedinih lokaliteta, kom (kat. 59), Gornje Crni~e (kat. 128), Lusarije
~injenica da ponekad nedostaju dnevnici istra`ivanja, (kat. 130) i Padina (kat. 131) u Ora{cu, Musin grob u
planovi, crte`i osnova, fotografije, kao i nedovoljna do- Grada{nici (kat. 79), Porta crkve Ro|enja Sv. Jovana
kumentovanost podataka, naro~ito za naselja i utvr|e-
nja, arheolo{ku sliku ovog prostora ~ine nepotpunom,
{to sigurno ote`ava dono{enje ozbiljnijih zaklju~aka.
84 Kondi}, Popovi} 1977, 3, 8; Bavant, Ivani{evi} 2003, 9–16;
Treba ista}i i da je detekcija pomo}u aerofotografije
Ivani{evi} 2011, 53, 60.
potpuno izostala. Ona bi svakako pru`ila zna~ajne in- 85 Zotovi} 1960, 123–127; Gara{anin 1968, 5–34; Zotovi}
formacije o raznim segmentima, kao {to je proces na- 1968, 19–30; Zotovi} 1984, 165–169; Pe{i} 1995, 25–44;
seljavanja u oblasti Leskova~ke kotline, naro~ito u Pe{i} 2010, 45–58.
dolinama reka, pre svega Ju`ne Morave, Puste reke, 86 Stoji}, Pe{i}, Jovi} 2007, 29–41.
Krstitelja u Grdelici (kat. 87), Mitrov grob u Oraovi- – pobr|a planina iznad re~nih tokova;
ci (kat. 126) i drugi. – podno`ja brda i planina na manjim nadmorskim
U lokalitete neodre|enog tipa spadaju crkvene visinama, iznad reka i potoka, i
gra|evine u kojima je, u vidu spolija, ili nedaleko od – ravnice u dolinama ve}ih reka.
njih nala`ena ranovizantijska kamena plastika: Crkva U ovim zonama se mogu izdvojiti geografske mi-
Sv. Pantelejmona u Gazdaru (kat. 172), Seoska crkva kroceline sa ve}om koncentracijom lokaliteta. Uo~e-
u Ivanju (kat. 13), Crkvina ili Crkvene livade u Mr- no je 17 takvih podru~ja: pobr|e Radana, slivovi Le-
ve{u (kat. 22), Seli{te u Bo{njacu (kat. 33), Crkva Sv. pa{tice, Lecke i Gazdarske reke, pobr|e Goljaka sa
Ilije u Leskovcu (kat. 97), Crkva Sv. Petke ili Rudar- podru~jem oko Tularske i Buniske reke, kompleks
ska crkva u Rudaru (kat. 145), Latinska crkva u Veli- oko Cari~inog grada, kompleks oko Rujkovca i Radi-
kom Trnjanu (kat. 157), Crkvi{te u Velikoj Grabovnici novca, dolina [umanske reke, dolina Puste reke, donji
(kat. 154), kao i mesta na kojima su ostaci gra|evina tok Jablanice, srednji tok Jablanice, dolina Veternice,
vidljivi ili na njih ukazuje konfiguracija terena ili su pobr|e Kukavice, kompleks oko Male Kopa{nice, do-
registrovani prema kazivanju me{tana. Tu se ubraja- lina Ju`ne Morave, kompleks oko Kozara~ke, odno-
ju i nalazi{ta sa kojih poti~e gra|evinski materijal iz sno Rupske reke, donji tok Vlasine (kompleks oko
rimskog, odnosno ranovizantijskog perioda. Izme|u Vlasotinca), pobr|e Babi~ke gore i Kru{evice i u{}e
ostalih, to su lokaliteti: Drmecki potok u Dobroj Vodi Lu`nice u Vlasinu. Poseban problem predstavlja teri-
(kat. 5), Crkvina u Gazdaru (kat. 173), Smr~je u Do- torija uz srednji tok Jablanice, na kojoj je broj regi-
njem Vranovcu (kat. 34), Karauli{te u Stubli (kat. 28), strovanih nalazi{ta sa ostacima materijalne kulture iz
Crkvi{te (kat. 38) i Seli{te (kat. 39) u Pertatu, Mana- rimskog, odnosno ranovizantijskog perioda veoma
stiri{te ili Brzansko crkvi{te u Brzi (kat. 63), Prkljiv- mali (karta 5).
ka–Seli{te (kat. 74) i Rosulje ili Cigansko groblje Prvoj visinskoj zoni, koja obuhvata planinski i
(kat. 75) u Gornjoj Slatini, Imanje Du{ana Miti}a u brdoviti obod Leskova~ke kotline, pripada sedam mi-
Golemoj Njivi (kat. 71), Talambas u Stupnici (kat. krocelina: pobr|e Radana, slivovi Lepa{tice, Lecke i
150), Golema njiva ili Latinska crkva u Konopnici Gazdarske reke, pobr|e Goljaka sa podru~jem oko
(kat. 230), Njiva Slavka Mand`i}a u Batulovcu (kat. Tularske i Buniske reke, pobr|e Kukavice, kompleks
220), Njiva Bosiljke Ran~i} u Grdelici (kat. 86), Bre- oko Kozara~ke, odnosno Rupske reke, u{}e Lu`nice
sje u Boljaru (kat. 222). u Vlasinu i pobr|e Babi~ke gore i Kru{evice.
Pojedini lokaliteti se vezuju za atar ili okolinu ne- Drugi pojas se odlikuje ne{to manjim nadmor-
kog sela, ve}eg mesta ili grada, budu}i da nije poznato skim visinama. U njemu su arheolo{ki lokaliteti sme-
precizno mesto nalaza pokretnog arheolo{kog mate- {teni u podno`jima brda ili planina, iznad reka i po-
rijala ili gra|evinskih ostataka na osnovu kojih su evi- toka. Izdvojene su tri mikroceline: kompleks oko
dentirani. Radi se o lokalitetima u ataru Re~ice (kat. 24), Cari~inog grada, kompleks oko Rujkovca i Radinov-
Orana (kat. 23), Turjana (kat. 29), Sekicola (kat. 47), ca i dolina [umanske reke.
[tulca (kat. 54), Poro{tice (kat. 41), Kosan~i}a (kat. Tre}oj, najni`oj visinskoj zoni pripadaju lokaliteti
16), Me|e (kat. 115), Stuble (kat. 25), Barja (kat. 60), u ravni~arskim krajevima, odnosno u dolinama ve}ih
Strojkovca (kat. 148), Vu~ja (kat. 158), Grdanice (kat. reka. Izdvojeno je sedam geografskih mikrocelina sa
84), Ora{ca (kat. 127), Skrape`a (kat. 239), Dobrovi- ve}om koncentracijom nalazi{ta: dolina Puste reke,
{a (kat. 225), zatim o polo`ajima u okolini Mijajlice donji tok Jablanice, srednji tok Jablanice, dolina Ve-
(kat. 21), Miro{evca (kat. 120), Leskovca (kat. 101), ternice, kompleks oko Male Kopa{nice, dolina Ju`ne
Bistrice (kat. 61) i drugim. Morave i donji tok Vlasine (kompleks oko Vlasotinca).
Prema geografsko-topografskim odlikama, arheolo{ki Obuhvata isto~ne i severoisto~ne padine planine Ra-
lokaliteti u Leskova~koj kotlini mogu se razvrstati u dan, slivove Maga{ke i Vujanova~ke reke, kao i ma-
tri visinske zone: njih potoka. U geolo{kom pogledu, pripada leckom
andezitskom masivu, koji je sa~injen od dve osnovne 14, 50b) i tragovi rudarske delatnosti (kat. 6, 7). To se,
grupe stena: magmatskih (andeziti, propiliti, daciti, pre svega, odnosi na lokalitete sme{tene na nadmor-
trahiti, piroklasti~ne stene i kvarcno-bre~aste zone) i skoj visini od 500 do 1.000 m. Na ne{to vi{oj koti
sedimentnih (konglomerati, pe{~ari, laporci i kre~nja- (1.047 m) nalazi se Mali kamen (kat. 8), gde su regi-
ci). U oblasti Radana su konstatovani amfibolski ande- strovani ostaci manjeg utvr|enja.
ziti efuzivnog postanka, koji se na terenu naj~e{}e ma- Ovoj celini pripada jo{ pet arheolo{kih lokaliteta.
nifestuju kao masa nepravilnog oblika, i hornblenda Na polo`aju @upa u ataru Dobre Vode otkriveni su
andeziti, koji se javljaju u blokovima raznih dimen- delovi ciglarske pe}i (kat. 9). U istom selu, na lokali-
zija, kao i njihova varijanta u vidu hornblenda pirok- tetu Drmecki potok (kat. 5), zabele`eni su ostaci gra-
sen andezita. Treba pomenuti i prisustvo piroklasti~nih |evina neodre|ene namene. U seoskoj crkvi u Ivanju
stena (bre~e i tufova), dok su na ne{to u`oj lokaciji (kat. 13) nalaze se ranovizantijske spolije, ~ije pore-
(atar sela Ivanja) konstatovane dacitske stene.87 klo nije utvr|eno, dok je u selu Vujanovu otkrivena
U pobr|u Radana izdvaja se grupa od 11 arheo- rimska grobnica zidana opekama (kat. 30).
lo{kih lokaliteta: Deli Voda (kat. 4), Drmecki potok
(kat. 5), Izvor (kat. 6), Kalkad`ije (kat. 7), Mali ka-
men (kat. 8) i @upa (kat. 9) u Dobroj Vodi, Gornje ili
Velike livade (kat. 12), Seoska crkva (kat. 13) i Struga-
ra (kat. 14, sl. 4) u Ivanju, nepoznati lokalitet u ataru
Vujanova (kat. 30) i Ibri{ u Statovcu (kat. 50b). Ovu mikroregiju ~ine isto~ne i jugoisto~ne padine
Na nalazi{tima iz ove grupe uglavnom su posve- Majdan planine i slivovi Lepa{tice, Lecke i Gazdar-
do~eni ostaci ranovizantijskog akvedukta (kat. 4, 12, ske reke. Prostire se zapadno i ju`no od pobr|a Ra-
dana. Njen severozapadni i centralni deo pripada lec- }oj nadmorskoj visini (700–1.000 m) su utvr|enje na
kom andezitskom masivu, na ~ijem se krajnjem is- Braj{oru (kat. 170), rudnik na Rasova~i (kat. 184) i
to~nom obodu nalazi Lece. Podru~je oko Medve|e polo`aj Mujovi}a dolina u Drencu (kat. 171), verovat-
na jugoistoku i istoku geolo{ki se vezuje za kristali- no naseobinskog karaktera. Na Rasova~i su otkriveni
nikum Jablanice, odnosno Srpsko-makedonsku masu. ostaci rimskog rudarenja, odnosno rudarsko okno tra-
Osim andezitskih stena, andezita bazalta, propilita, pezoidnog oblika i jalovina (sl. 6). Budu}i da je re~ o
dacita, trahita i piroklasti~nih stena, u ovoj oblasti su oblasti bogatoj rudom, utvr|enja na Braj{oru (kat.
zna~ajne kvarcno-bre~aste zone, koje predstavljaju i 170) i Kulinama (kat. 182) mo`da su imala ulogu za-
najva`niju karakteristiku tektonskog sklopa leckog {tite rudnika.
masiva jer se upravo u njima nalaze rude olova i cin- O rudarskoj delatnosti na ovom podru~ju govore
ka. Pored samorodnog zlata u povr{inskim delovima i lokaliteti na ne{to manjim nadmorskim visinama
kvarcno-bre~aste zone na Rasova~i, treba ista}i i le- (400–700 m). Zna~ajna je sekira-kramp s natpisom …
`i{ta poludragog kamenja (ametist, opal i ahat),88 koja Benenatus (kat. 183.1), na|ena nedaleko od stene sa
su, osim u pomenutoj zoni, registrovana i severno od vidljivim tragovima povr{inskih kopova, kao i grob
Gazdara, izme|u Gajtanske i Lecke reke.89 otkriven u blizini nekog okna, bez preciznog podatka
Na ovom prostoru registrovano je 14 arheolo{kih o mestu nalaza.90
lokaliteta: Mujovi}a dolina (kat. 171) i Braj{or (kat. Osim dokaza o rimskom rudarenju na {irem pro-
170) u Drencu, Crkvina (kat. 180), Kod rudnika (kat. storu Leca i fortifikacijama koje su verovatno bile
181), Kuline (kat. 182), Livada Stevana Petrovi}a povezane sa ovom delatno{}u, o rimskim naseljima u
(kat. 183) i Rasova~a (kat. 184) u Lecu, Brdo Kopran ovoj oblasti tako|e ima direktnih svedo~anstava. Je-
– Crkva Sv. Prokopija u Pustom [ilovu (kat. 193), dan od njih je natpis na votivnoj plo~i posve}enoj Li-
Crkva Sv. Pantelejmona (kat. 172), Crkvina (kat. 173), beru, na|enoj u Pustom [ilovu (kat. 193.3), u kojem
Crkvina – Imanje Ivanovi}a (kat. 174) i Ku}a Coki- se pominje neimenovani vicus. Pretpostavlja se da su
}a (kat. 175) u Gazdaru i nepoznati lokalitet u ataru
Medve|e (kat. 189). Premda se nalazi na ve}oj udalje-
nosti, na krajnjem zapadu Leskova~ke kotline (karta
5), ovoj grupi treba dodati i fortifikaciju u selu Gor- 87 Pe{ut 1976, 8–11, 19–22.
njem Gajtanu, na Sokolovom visu (kat. 177, sl. 5). 88 Pe{ut 1976, 16–23, 33.
Navedeni lokaliteti su razli~itog tipa. Izuzev naj- 89 \or|evi} 1996, 64.
vi{e fortifikacije na Sokolovom visu (1.370 m), na ve- 90 Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu.
naselja tipa vici metallorum, osim u Pustom [ilovu sela utvr|eno je postojanje propilita, koji izgra|uju
(sl. 7), postojala u Lecu, Gazdaru, uz samu Gazdar- Brajinsku ~uku, Trlicu i teren oko gornjeg toka Gu-
sku reku, gde je konstatovana ve}a grupa neoprede- bava~ke i Brajinske reke. Piroklasti~ne stene i bre~a
ljenih lokaliteta (kat. 172–175), kao i u Medve|i (kat. registrovani su na Maloj Brajini i Goljaku. U naju`em
189). Epigrafski spomenici sa ovog prostora, posve- podru~ju Tulara nalaze se sedimentne stene, od kojih
}eni Herkulu i Liberu, bo`anstvima koja su, izme|u su u gornjem toku Tularske reke zastupljeni laporci,
ostalog, {titila rudnike i rudarsku delatnost, ukazuju pe{~ari, kre~njaci i konglomerati. Treba ista}i da se u
na svetili{te koje je slu`ilo rudarima. Mogu}i polo`aj rejonu Tulara nalazi znatna koncentracija kvarcno-
jednog svetili{ta vezuje se za lokalitet Crkvina u Le- bre~astih zona, kao i da je zabele`ena ~esta pojava
cu (kat. 180). olova i cinka. Olovo-cinkove rudne `ice sa bakrom
vrlo su karakteristi~an tip orudnjenja u podru~ju Tu-
lara.91 Le`i{ta olova, cinka, zlata i srebra pored Leca
vezana su i za hidrotermalno promenjene andezite u
Svira~kim potocima.92
Isto~ni deo ovog podru~ja, prostorno ograni~enog
Ova mikrocelina obuhvata pobr|e Goljaka i oblast i tretiranog kao „oblast oko Tularske reke“, pripada
oko Tularske i Buniske reke, od kojih ovde nastaje kristalinikumu Jablanice, gde svakako dominiraju kri-
Jablanica. Rejon Tulara izdvaja se kao posebna jedi- stalasti {kriljci.93 Treba, me|utim, pomenuti da se u
nica u ju`nom delu leckog masiva. Zapadno od ovog Sijarinskoj Banji, na prostoru od oko 600 km², nalazi
ve}a masa mermernog oniksa, i to neposredno uz an- Gradina II (kat. 209), Imanje Ilije \oki}a (kat. 210) i
dezite i kristalaste {kriljce. @. \or|evi} smatra da je Kod ba{te (kat. 211) u Sijarini, nepoznati lokalitet u
oniks ovde nastao u jednom od termalnih izvora. Sa ataru Svirca (kat. 216), Ani{te (kat. 194), Banjska
andezitima su povezani mnogobrojni termalni izvori mahala ili Banjske njive (kat. 195), Gajine rupe ili
u Sijarinskoj Banji, ~iji se najve}i broj javlja na levoj [eo potoke (kat. 196), Njiva Dragutina Cvetkovi}a
obali Banjske reke. Pripadaju tipu alkalno-karbonat- (kat. 197) i Njiva Limana Selimanovi}a (kat. 198) u
nih voda, koje se dele na kisele hiperterme i sumpo- Ravnoj Banji, kao i Samokov u Marovcu (kat. 188).
rovite hipoterme. Va`an je i podatak da kod Sijarin- Prema nadmorskoj visini i polo`aju, mogu se raz-
ske Banje postoji niz manjih kamenoloma lokalnog vrstati u dve zone. U pobr|u Goljaka (karta 5) su utvr-
zna~aja.94 |enja na nadmorskoj visini izme|u 700 i 1.000 m
U ovoj mikrocelini nalazi se 26 arheolo{kih loka- (kat. 178, 190, 218). S obzirom na ~injenicu da je ju-
liteta, svrstanih u dve grupe. Na krajnjem jugozapa- gozapadni deo Leskova~ke kotline bogat rudom, for-
du Leskova~ke kotline (karta 5), u pobr|ima Goljaka tifikacije su mo`da imale ulogu za{tite, prevashodno
i rejonu Tulara, grupisano je sedam nalazi{ta: Brain- rudarskih revira. Me|utim, kako za to nema dokaza,
ski vis u Velikoj Braini (kat. 218), Jugozapadno od ne treba isklju~iti ni mogu}nost da su neka utvr|enja,
mosta u Tularu (kat. 217), Gradina u Gubavcu (kat. naro~ito manjeg obima, bila i pribe`i{ta. Ovoj visin-
178), Mrkonjski vis (kat. 190, sl. 8), Ravan (kat. 191) skoj zoni pripadaju i tri lokaliteta za koja se mo`e
i Tomovina (kat. 192) u Mrkonju, i Ravna njiva u pretpostaviti da su imala funkciju naselja. To su Ra-
Retkoceru (kat. 199). van (kat. 191) i Tomovina (kat. 192) u ataru Mrkonja,
Isto~no od njih, kao posebna celina izdvajaju se kao i Ravna njiva u Retkoceru (kat. 199, sl. 9).
nalazi{ta na prostoru gde se sastaju Tularska i Buni- Na ne{to manjoj nadmorskoj visini, oko 500 do
ska reka i dalje ka jugu, uz Bunisku reku. Njihov ve- 700 m, u blizini mesta gde se sastaju Tularska i Bu-
liki broj vezuje se za Sijarinsku Banju i Sijarinu, kao niska reka zabele`ena su tri lokaliteta u ataru sela
i ju`nije, za atar Ravne Banje. Ovu grupu ~ini 19 na-
lazi{ta: Crkvi{te (kat. 185), Pod ku}u (kat. 186) i
Strana (kat. 187) u Ma}edoncu, Na obali Tularske re-
ke u Vrapcu (kat. 219), nepoznati lokalitet u ataru Si- 91 Pe{ut 1976, 23–25.
jarinske Banje (kat. 212), Imanje Andrije Vu~kovi}a 92 \or|evi} 1996, 63.
(kat. 213), Izvor Spas (kat. 214) i Velikina njiva (kat. 93 Pe{ut 1976, 28.
215), tako|e u Sijarinskoj Banji, Gradina I (kat. 208), 94 \or|evi} 1996, 66.
Ma}edonca (kat. 185–187). Re~ je o utvr|enju na Cr- donskoj masi, tj. njenom jablani~kom bloku, sa~inje-
kvi{tu (kat. 185), zatim o nalazi{tu Pod ku}u, vezanom nom od kristalastih {kriljaca. Kod Lebana postoji niz
za rudarsku delatnost (kat. 186), i lokalitetu neoprede- manjih kamenoloma lokalnog zna~aja.95
ljenog tipa (kat. 187), odakle poti~e ostava novca da- Ovu celinu ~ine 23 nalazi{ta: Pavlov grob (kat.
tovana u 4. vek. Kompleks oko Ma}edonca je tako|e 49), Petrova gora (kat. 50) i Potresulje (kat. 50a) u
mogao imati odre|enu ulogu u anti~kom rudarstvu. Sli{anu, nepoznato nalazi{te u ataru Orana (kat. 23),
Ne{to ju`nije, ve}a koncentracija lokaliteta regi- nepoznati lokalitet u Turjanu (kat. 29), Crkvi{te (kat.
strovana je na podru~ju Sijarinske Banje i u ataru Si- 20) i nepoznati polo`aj u okolini Mijajlice (kat. 21),
jarine, i to pet utvr|enja (kat. 208, 209, 212, 216, nepoznati lokalitet (kat. 47) i Gradi{te (kat. 48) u Se-
219), mo`da rimski kapta`ni objekat (kat. 214), jedan kicolu, Crkvina ili Crkvene livade u Mrve{u (kat. 22),
potes koji se vezuje za rudarstvo (kat. 215) i tri nala- nepoznati lokalitet (kat. 57) i Imanje Pe{i}a (kat. 58)
zi{ta neopredeljenog karaktera, sa kojih poti~u frag- u Vrbovcu, nepoznati lokalitet (kat. 51), Desna obala
menti pitosa (kat. 210, 211) i primerak rimskog nov- Svinjari~ke reke (kat. 52) i Gornje gradi{te (kat. 53) u
ca (kat. 213). Svinjarici, nepoznati lokalitet (kat. 54), Cari~in grad
Ju`no od Sijarinske Banje, uz Bunisku reku, grupa (kat. 55) i Crkva Sv. Ilije (kat. 56) u [tulcu, Jezero ili
nalazi{ta izme|u Ravne Banje i Marovca vezana je, Kuli{te u Prekop~elici (kat. 42), Crkvi{te, Drenjak ili
pre svega, za rudarstvo. Tu su evidentirani: rudna okna Reka (kat. 31) i Crnovski breg (kat. 32) u Ba~evini,
(kat. 196), topioni~arski kompleks (kat. 194, sl. 10), Stra{ni potok u Bu~umetu (kat. 167) i Crkvica u Do-
ve}a koli~ina zgure i fragmenti zape~ene zemlje, vero- njem Bu~umetu (kat. 169). Prema karti rasprostranje-
vatno ostaci pe}i (kat. 188), ali i tri lokaliteta na ko- nosti (karta 5), i ovde se mogu izdvojiti dve grupe.
jima se mo`da prostiralo naselje (kat. 195, 197, 198). Na ve}oj nadmorskoj visini (500–700 m), iznad
Svinjari~kog i Cari~inskog potoka sme{ten je lokali-
tet Crkvi{te, Drenjak ili Reka u Ba~evini (kat. 31). Tu
se verovatno nalazilo rimsko naselje koje je, prema
polo`aju, mo`da imalo poljoprivredni karakter. Na
Nalazi se u podno`ju Radana, du` tokova Kameni~- nalazi{tima Pavlov grob (kat. 49, sl. 11) i Potresulje
ke i Sli{anske reke, kao i Svinjari~kog i Cari~inskog
potoka. U geolo{kom pogledu, na istoku i jugoistoku
ulazi u sastav leckog andezitskog masiva, koji se rani-
je zvao sli{anski, a ostali deo pripada Srpsko-make- 95 Pe{ut 1976, 28–31.
(kat. 50a) u Sli{anu i Crnovski breg u Ba~evini (kat. 47), [tulca (kat. 54), ne mo`e doprineti preciznijem
32) otkriveni su ostaci ranovizantijskog akvedukta. U utvr|ivanju karaktera ovih lokaliteta.
ataru istog sela evidentirani su neodre|eni ostaci arhi-
tekture (kat. 50), dok su na polo`aju Crkvica u Donjem
Bu~umetu (kat. 169) na|ene ranovizantijske opeke.
U ne{to ni`oj zoni, na nadmorskoj visini od 397 m,
nalazi se Cari~in grad (sl. 12). Ka njemu gravitiraju Arheolo{ki lokaliteti iz ovog kompleksa vezuju se za
arheolo{ki lokaliteti u neposrednoj blizini, sme{teni u oblast severoisto~no i isto~no od Medve|e, zatim za
zoni od 300 do 500 m nadmorske visine. To su utvr- krajeve ju`no od reke Jablanice, odnosno za njen tok
|enja u Svinjarici (kat. 53), [tulcu (kat. 56), Prekop- od Medve|e do Lebana. Ovaj prostor je ome|en Ja-
~elici (kat. 42) i Sekicolu (kat. 48), zatim dve ranovi- blanicom na zapadu i severu, [umanskom rekom na
zantijske bazilike, od kojih se jedna nalazi unutar istoku i Klaji}kom, Buvskom i \ulekarskom rekom
fortifikacije (kat. 48), a druga u podgra|u, van bede- na jugu.
ma (kat. 51), vila u Vrbovcu (kat. 57, 58) i ciglarska Registrovano je 16 arheolo{kih lokaliteta: Crkvi-
pe} (kat. 52) u podno`ju Gradi{ta u Svinjarici, pored na u Crnom Vrhu (kat. 168), Vaskina porta (kat. 207),
istoimenog potoka. Sa nepoznatog nalazi{ta u okoli- Bander ili Rid (kat. 200), Crkvi{te Sv. Jovana (kat.
ni Mijajlice (kat. 21) i iz crkve u Mrve{u (kat. 22) po- 201), Kaljaja (kat. 202), Nagranjci (kat. 205), Kalja-
ti~e sekundarno upotrebljena ranovizantijska kamena ja – Crkvi{te Sv. Pantelejmona (kat. 203), Porta Sto-
plastika koja, na`alost, kao i nalazi iz Sli{ana (kat. janovi}a (kat. 206) i Mitrin potok (kat. 204) u Ruj-
50), Orana (kat. 23), Turjana (kat. 29), Sekicola (kat. kovcu, Severna padina brda Kaljaje u Radinovcu
Bander ili Rid i Vaskina porta (kat. 200, 207), kao i Na Gradi{tu (kat. 40) su zabele`eni ostaci utvr|e-
Mitrin potok (kat. 204, sl. 14) i Porta Stojanovi}a nja, dok na postojanje naselja u Gagincu (kat. 69)
(kat. 206), su na malim me|usobnim razdaljinama. upu}uju nalazi fragmentovanih opeka, keramike i ve-
Ostaci ve}e gra|evine na lokalitetu Porta Stojanovi}a likih pitosa. U Klaji}u (kat. 35, 36) su konstatovani
u Rujkovcu (kat. 206) verovatno pripadaju komplek- tragovi rudarskog okna i {ljaki{te, a iz Lebana (kat.
su koji se vezuje za Crkvi{te Sv. Jovana (kat. 201), 37) poti~e slu~ajni nalaz gvozdene alatke, zbog ~ega
odnosno za ranovizantijsku baziliku. se taj polo`aj svrstava u lokalitete neodre|enog tipa.
Jugozapadno od Rujkovca, u ataru Crnog Vrha
nalazi se lokalitet Crkvina (kat. 168), gde je, kako se
pretpostavlja, postojala ranovizantijska bazilika.
^itava zona sa pomenutim nalazi{tima oko Radi-
novca i Rujkovca gravitira ka severu i zapadu, tj. ka Lokaliteti su sme{teni u dolinama Puste reke i njenih
slivu Jablanice, prostoru oko Cari~inog grada i Med- levih pritoka, Konjuva~ke reke i Drenova~kog poto-
ve|i, odnosno tokovima Lepa{tice i Gazdarske reke. ka. Tlo ~ine neogeni sedimenti, koji ispunjavaju le-
skova~ku potolinu, i to dve serije: glinovito-peskovi-
ti i {ljunkovito-peskoviti. Prva serija le`i ispod
druge, u dnu padina blago zaobljenih grebena, koji se
prostiru kroz Leskova~ko polje. Sastoji se od alevri-
Ova mikrocelina obuhvata dolinu [umanske reke i ta, peskovito-glinovitih alevrita i alevritskih peskova.
prostor oko njenog u{}a u Jablanicu. [umanska reka Druga serija se javlja u vi{im delovima i predstavlje-
nastaje na jugu Leskova~ke kotline, spajanjem Kla- na je peskovitim {ljunkovima, {ljunkovitim peskovi-
ji}ke i Lipovi~ke reke. Zapadno je kompleks nalazi- ma i alevritskim peskovima. Kvartarne tvorevine su
{ta oko Rujkovca i Radinovca, severozapadno grupa veoma zastupljene u Leskova~kom polju, pa se osim
lokaliteta oko Cari~inog grada, na istoku su srednji aluvijalnih i proluvijalnih tvorevina javljaju i gomila-
tok Jablanice i reka Su{ica, dok se na severoistoku nja brdskih padina u vidu deluvijalnih i proluvijalnih
otvara aluvijalna ravan Leskova~ke kotline. naslaga.96
Registrovano je pet arheolo{kih lokaliteta: Korito
reke Jablanice u Lebanu (kat. 37), Gradi{te u Popovcu
(kat. 40), Usavske vodenice (kat. 35) i Vlajkova utri-
na (kat. 36) u Klaji}u i Ravnjak u Gagincu (kat. 69). 96 \or|evi} 1996, 58, 59.
plavljenja obradivih povr{ina u pro{losti, ali i zbog ve, kao i terene oko sela Miro{evca. Osobenost ovog
izostanka rekognosciranja ove oblasti. Treba ipak prostora je ve}a koli~ina {ljunkova heterogenog sa-
pretpostaviti postojanje manjih i ve}ih poljoprivred- stava kod sela Rudara, sa neznatnim sadr`ajem gline
nih dobara, ~ijim je proizvodima mo`da snabdevan i peskova sive boje.98 Kvartarne tvorevine su najve-
veliki urbani centar Nais, prema kome su geografski }im delom akumulirane radom Jablanice i Veternice.
i privredno gravitirala i sa kojim su verovatno bila i Grebene nastale njihovim usecanjem kroz centralnu
administrativno povezana. jezersku povr{, na padinama karakteri{u deluvijalne
Ovu celinu ~ine ~etiri lokaliteta: Smr~je u Donjem naslage gotovo pra{inskog sastava. Ve}a masa aluvi-
Vranovcu (kat. 34), Seli{te u Bo{njacu (kat. 33), Cr- jalnih tvorevina zastupljena je uz tokove Jablanice i
kvi{te (kat. 38) i Seli{te (kat. 39) u Pertatu. Izuzev Veternice, i javlja se u tri facije: re~na korita, povod-
Smr~ja (kat. 34), sme{teni su na levoj obali Jablanice, nje i mrtvaje.99
na nadmorskoj visini do 300 m. To su nalazi{ta neo- Ovoj celini pripadaju 24 lokaliteta: Sastanci u
dre|enog tipa, sa kojih poti~u samo ostaci gra|evin- Bobi{tu (kat. 62), Crkva Sv. Ilije (kat. 97), Hisar (kat.
skog {uta u vidu kamena, fragmentovanih opeka (kat. 98), Hisarski kanal (kat. 99), Mala Dubo~ica (kat.
34, 39) i tegula (kat. 38), kao i stope dva stuba (kat. 100), Okolina Leskovca (kat. 101), Podrum (kat. 102),
33), {to onemogu}ava njihovo preciznije tipolo{ko Podvorce (kat. 103), Ulica industrijska br. 15 (kat.
odre|enje. 104), Ulica Veselina Masle{e br. 36 (kat. 105) i Vino-
grad Gorge (kat. 106) u Leskovcu, Dolina u [i{incu
(kat. 151), Crkva Sv. Petke ili Rudarska crkva (kat.
145) i Rudarska ~uka (kat. 146) u Rudaru, Latinska
crkva u Velikom Trnjanu (kat. 157), Crkvi{te u Rado-
Dolina reke Veternice pripada jezgru Srpsko-makedon- njici (kat. 141), nepoznati lokalitet u Strojkovcu (kat.
ske mase, odnosno dislokacionom pojasu Veternice. 148), nepoznati lokalitet u Bunu{kom ^ifluku (kat.
Neogeni sedimenti javljaju se u vidu glinovito-pesko-
vite serije, na dnu leskova~kog visa sa Hisarom, i kao
{ljunkovito-peskovita serija, u njegovim vi{im delo-
vima. Prva serija je zastupljena i na dnu padine Pu- 98 \or|evi} 1996, 59, 66.
storudarske ~uke, a druga izgra|uje njene vi{e delo- 99 \or|evi} 1996, 60.
64), Okolina Miro{evca (kat. 120), Seli{te–Sala~ina Seli{te–Sala~ina (kat. 121) i Seli{te I (kat. 122) u Mi-
(kat. 121) i Seli{te I (kat. 122) u Miro{evcu, Manasti- ro{evcu.
ri{te ili Brzansko crkvi{te u Brzi (kat. 63), nepoznati S druge strane, u seoskim crkvama u Rudaru
polo`aj u Barju (kat. 60) i Desna obala Veternice u (kat. 145) i Velikom Trnjanu (kat. 157) na|ena je ra-
Crcavcu (kat. 65). novizantijska kamena plastika u sekundarnoj upotre-
Njihova ve}a koncentracija zabele`ena je u Le- bi. Ovi lokaliteti, me|utim, kao i polo`aj u Crcavcu,
skovcu i njegovoj okolini (kat. 97–106, karta 5). Izu- na desnoj obali Veternice (kat. 65), i nepoznata nala-
zev utvr|enja na Hisaru (kat. 98, sl. 16) i lokaliteta zi{ta u ataru Bunu{kog ^ifluka (kat. 64) i Strojkovca
Mala Dubo~ica (kat. 100), koji je na osnovu nalaza (kat. 148), sa koga poti~u 34 primerka rimskog nov-
dve nedovr{ene statue (kat. 100.1, 2) protuma~en kao ca, zbog neistra`enosti i nedostatka podataka jo{
radionica, ne mogu bli`e da se odrede. Treba ista}i da uvek nisu opredeljeni. Neodre|enog tipa je i lokalitet
sa nepoznatih lokacija iz okoline Leskovca poti~e veli- Manastiri{te ili Brzansko crkvi{te (kat. 63) u Brzi,
ki broj slu~ajnih nalaza novca careva od Gracijana do gde je na prostoru od oko 55 x 50 m uo~ena velika
Justinijana I (kat. 101.4–10), kao i tri imitacije folisa povr{ina sa fragmentovanim opekama i kamenjem,
Konstantina II (kat. 101.1–3). Vrlo je verovatno da su kao i masivni zid od opeka vezanih malterom.
u pitanju nalazi sa {ireg prostora Leskova~ke kotline.
Ve}ina nalazi{ta je sme{tena na manjim nadmor-
skim visinama, do pribli`no 300 m, osim Barja (kat.
60) i Crcavca (kat. 65), koji le`e na vi{im kotama.
Rimsko naselje mo`e se pretpostaviti u Bobi{tu, ^ine ga severne i isto~ne padine ili, preciznije, rub
na lokalitetu Sastanci (kat. 62), kao i na polo`ajima planine Kukavice, kao i prostor u dolinama Veterni-
Zagu`anu, Beli Breg (kat. 110a), Crkvi{te–Branik Izdvajaju se dve grupe nalazi{ta: jedna, sa ve}om
(kat. 111), Kamenitica (kat. 112), Lug (kat. 113), Mo- koncentracijom na severu, oko u{}a Jablanice u Ju-
ravi{te (kat. 113a), Pazari{te (kat. 113b) i @irova pa- `nu Moravu, i druga, na jugu, oko u{}a Veternice
dina (kat. 114) u Maloj Kopa{nici, Dvorinje ili Dvo- (karta 5). Sme{tene su u dolini, na nadmorskoj visini
ri{te (kat. 125) i Mitrov grob (kat. 126) u Oraovici i do 300 metara.
Slani{te ili Tursko groblje u Tulovu (kat. 152). Prvoj grupi pripadaju ~etiri nalazi{ta: nepoznati
Veoma je zna~ajan lokalitet Kamenitica u Maloj lokalitet u Grdanici (kat. 84), Crkvi{te (kat. 142), Glu-
Kopa{nici (kat. 112, sl. 18), sa naseljem i nekropolom va padina (kat. 143) i Seli{te (kat. 144) u Razgojni, a
iz 2–4. veka, ~ija su istra`ivanja ukazala na va`nu ulo- drugoj osam: Gradac u Zloku}anu (kat. 166), nepo-
gu ovog prostora tokom ranog perioda romanizacije i znati lokalitet (kat. 81), Dvori{te Milorada Trajkovi-
omogu}ila izu~avanje `ivota autohtonog stanovni{tva. }a (kat. 82) i Seli{te (kat. 83) u Grajevcu, Seli{te (kat.
To je ujedno i usamljen primer ispitanog naselja i ne- 92) i [irine (kat. 93) u Jela{nici, Prkljivka–Seli{te
kropole u Leskova~koj kotlini, koji su se protezali i (kat. 74) i Rosulje ili Cigansko groblje (kat. 75) u
na drugim lokalitetima u Maloj Kopa{nici (Beli Breg, Gornjoj Slatini.
kat. 110a, Crkvi{te–Branik, kat. 111, Lug, kat. 113, ^itav ovaj prostor uz reku odlikuje ve}a koncen-
Moravi{te, kat. 113a, i Pazari{te, kat. 113b). Osim to- tracija lokaliteta za koje se pretpostavlja da su imali
ga, na lokalitetu @irova padina (kat. 114), nedaleko funkciju naselja: u Razgojni (kat. 142–144), Grajevcu
odavde, otkriven je vodovod od kerami~kih cevi. (kat. 81–83) i Jela{nici (kat. 92, 93). U selu Grajevcu
Naselja se mogu pretpostaviti u Zagu`anu, na po- su poznata dva nalazi{ta ovog tipa, jedno pored drugog,
lo`aju Pod jablanom (kat. 160), i u Maloj Grabovni- pa se naslu}uje da je re~ o jednom ve}em rimskom
ci, na lokalitetima Donji drum ili Mutina (kat. 109) i naselju. Isti slu~aj zabele`en je i u ataru Jela{nice.
Leva obala Tulovske reke (kat. 110). Grobovi tipa U obe grupe postoje i nalazi{ta neodre|enog tipa.
Mala Kopa{nica – Sase IV i V otkriveni su i u Veli- To su nepoznati lokaliteti u ataru sela Grdanice (kat.
koj Grabovnici (kat. 153). 84), dva u Gornjoj Slatini, koja su mo`da imala karak-
Ostali lokaliteti se ne mogu tipolo{ki opredeliti. To ter naselja (kat. 74, 75). Severozapadno od ovog kom-
su Bostani{te u Zagu`anu (kat. 159), Crkvi{te (kat. 154), pleksa nalazi se utvr|enje u Zloku}anu (kat. 166), gde
Gradi{te (kat. 155) i Moravi{te (kat. 156) u Velikoj Gra- je potvr|en zna~ajan praistorijski horizont, ali i trago-
bovnici, Lug u Maloj Kopa{nici (kat. 113), Dvorinje vi iz rimskog perioda. Polo`aj ove fortifikacije pokazu-
ili Dvori{te (kat. 125) i Mitrov grob (kat. 126) u Ora- je da je verovatno {titila neku anti~ku saobra}ajnicu.
ovici i Slani{te ili Tursko groblje u Tulovu (kat. 152).
Ova mikrocelina obuhvata deo toka Ju`ne Morave, Obuhvata pobr|a i padine ^emernika i Ostrozuba, kao
odnosno lokalitete sme{tene na njenoj desnoj obali. i slivove Kozara~ke i Rupske reke i Ju`ne Morave.
Re~ je o nizijskom delu Kotline u ju`nom Pomoravlju, Ova oblast ~ini jugozapadni i zapadni obod Leskova~-
koji se u geolo{kom smislu sastoji od aluvijalnih i ke kotline. U geolo{kom pogledu, predstavlja deo Srp-
neogenih sedimenata, sa~injenih od peskova, {ljun- sko-makedonske mase, a najstarije stene su kristala-
kova, glina i laporaca.103 sti {kriljci, koji izgra|uju i najve}i deo ovog terena. U
Tu je registrovano 12 arheolo{kih lokaliteta: nepo- pojasu {irokom nekoliko kilometara uz pluton Vlaj-
znati lokalitet u Grdanici (kat. 84), Crkvi{te (kat. 142), ne, stene vlasinskog kompleksa su preobra`ene do
Gluva padina (kat. 143) i Seli{te (kat. 144) u Razgoj- amfibolitske facije.104
ni, Gradac u Zloku}anu (kat. 166), nepoznati lokali-
tet (kat. 81), Dvori{te Milorada Trajkovi}a (kat. 82) i
Seli{te (kat. 83) u Grajevcu, Seli{te (kat. 92) i [irine
(kat. 93) u Jela{nici, Prkljivka–Seli{te (kat. 74) i Ro- 103 Kosti} 1969, 197, 198.
sulje ili Cigansko groblje (kat. 75) u Gornjoj Slatini. 104 \or|evi} 1996, 61, 62.
Na ovom prostoru zabele`eno je 11 lokaliteta: ~iti ni mogu}nost za{tite rudarskih revira. Drugo
Kale (kat. 85), Njiva Bosiljke Ran~i} (kat. 86) i Por- utvr|enje u ovoj visinskoj zoni potvr|eno je na loka-
ta crkve Ro|enja Sv. Jovana Krstitelja (kat. 87) u Grde- litetu Leskova padina u Novom Selu (kat. 124). Nje-
lici, Gradac u Gradi{tu (kat. 228), Gradi{te – Visoki gov polo`aj ukazuje da je verovatno {titilo rudnike
Mori~ u Samarnici (kat. 238), nepoznati lokalitet u kod Ruplja. Treba pomenuti i Ostrc (kat. 237), loka-
ataru Ostrca (kat. 237), Cajin breg u Gornjoj Lopu- litet na sli~nom polo`aju kao i utvr|enja u Novom
{nji (kat. 226), Okolina Bistrice (kat. 61), Leskova Selu i Samarnici (kat. 124, 238). Njegova precizna
padina u Novom Selu (kat. 124), Ornice ili Orni~je u lokacija nije poznata, ali bi se mogao povezati sa
Sejanici (kat. 147) i nepoznati lokalitet u ataru Dedi- Gradi{tem nedaleko od Ostrca. Zbog nedostatka po-
ne Bare (kat. 67). dataka, lokalitet je svrstan u neopredeljene, premda
Sme{teni su u ~etiri visinske zone (karta 5). Naj- se mo`e pretpostaviti da je re~ o utvr|enju koje je, sa
vi{oj pripadaju dva nalazi{ta neodre|enog tipa, na fortifikacijama na Leskovoj padini (kat. 124) i Viso-
kotama izme|u 1.000 i 1.500 m. To su Cajin breg u kom Mori~u (kat. 238), imalo zna~ajnu ulogu u za{ti-
Gornjoj Lopu{nji (kat. 226) i nepoznati lokalitet iz- ti obli`njih rudnika.
me|u sela Bistrice i Orlovice (kat. 61). Tre}u grupu ~ine lokaliteti na manjoj nadmorskoj
U drugoj grupi su nalazi{ta pozicionirana na nad- visini, pribli`no od 500 do 700 m. ^ine je dva utvr-
morskoj visini od oko 700 do 1.000 m. To su dva |enja (kat. 67, 228) i jedan neopredeljeni lokalitet
utvr|enja (kat. 124, 238) i jedan neopredeljeni loka- (kat. 147). Utvr|enje kod Dedine Bare (kat. 67) nalazi
litet (kat. 237). se na ogranku ^emernika, iznad polo`aja Kale i Crkve
Severnije od njih je utvr|enje na polo`aju Gradi- Ro|enja Sv. Jovana Krstitelja u Grdelici. Severoisto-
{te – Visoki Mori~ u Samarnici (kat. 238). Nalazi se ~no od njega, na desnoj obali Rupske reke je utvr|enje
na 868 m nadmorske visine, na strate{ki dominantnom na lokalitetu Gradac u selu Gradi{tu (kat. 228). Me-
mestu (sl. 19). O njegovoj funkciji za sada se, me|u- |utim, o funkciji ovih fortifikacija za sada se ne mo`e
tim, ne mogu izneti precizni zaklju~ci. Mo`da je {ti- ni{ta detaljnije re}i. Na osnovu karte rasprostranjeno-
tilo put ili je slu`ilo kao pribe`i{te, ali ne treba isklju- sti arheolo{kih lokaliteta, mo`e se pretpostaviti anti~ka
komunikacija koja je preko Babi~ke gore, Vlasotin- mase. Kao i na prostoru oko Male Kopa{nice, kod
ca, du` Kozara~ke reke, zatim Grdeli~kom klisurom Konopnice se javljaju vulkanske tvorevine u vidu `i-
vodila na jug. Na`alost, usled nedostatka podataka i ca eruptivnih stena.105
nedovoljne istra`enosti, to ne mo`e da se potvrdi. Ovoj Ovde je registrovano 13 arheolo{kih lokaliteta:
visinskoj zoni pripada i lokalitet Ornice ili Orni~je u nepoznati lokalitet (kat. 229), Golema njiva ili Latin-
selu Sejanici (kat. 147), koji je tipolo{ki neopredeljen, ska crkva (kat. 230), Gradac (kat. 231), Latinsko (Ci-
a sa koga poti~u dva nalaza, novac Antonina Pija (kat. gansko) groblje ili Ciganski ~ukar (kat. 232), Severo-
147.1) i votivna ara posve}ena Jupiteru (kat. 147.2). isto~no od Trapa (kat. 233), Trap (kat. 234) i Tr{evine
Nekropola i naselje u Maloj Kopa{nici (kat. 110b, (kat. 235) u Konopnici, Njiva Slavka Mand`i}a u Ba-
111, 112, 113a, 113b), utvr|enje u Grdelici (kat. 85) tulovcu (kat. 220), Latinsko groblje (kat. 241) i Pla-
i lokalitet Ornice u Sejanici (kat. 147) svakako ukazu- vi{te (kat. 242) u [i{avi, ]eramid`inica u Vlasotincu
ju na zna~aj ove oblasti u prvim vekovima Rimskog (kat. 243), Begova livada (kat. 221) i Bresje (kat.
carstva, ali mogu dati i va`ne podatke o procesu i ste- 222) u Boljaru.
penu romanizacije. Da bi se do{lo do preciznih zak- Sme{teni su na desnoj obali Vlasine, osim lokali-
lju~aka, neophodna su detaljnija sonda`na i sistemat- teta na njivi Slavka Mand`i}a u selu Batulovcu (kat.
ska istra`ivanja ovih lokaliteta, kao i {ireg prostora. 220). Njihova ve}a koncentracija zabele`ena je u ata-
U ~etvrtu grupu mogu se uvrstiti nalazi{ta sme- ru Konopnice. Re~ je o utvr|enju (kat. 231), osma-
{tena na 300 do 500 m nadmorske visine (kat. 85, 86, tra~nici (kat. 232), dva naselja (kat. 234, 235), zatim
87). Me|u njima treba ista}i dominantan polo`aj lokalnom vodovodu severoisto~no od Trapa (kat. 233),
utvr|enja na lokalitetu Kale u Grdelici (kat. 85). kao i o jednom lokalitetu neodre|enog tipa (kat. 230).
Sme{teno je na brdu iznad u{}a Kozara~ke reke u Ju- Utvr|enje na lokalitetu Gradac u Konopnici (kat. 231)
`nu Moravu. Svakako je imalo funkciju za{tite glav- obiluje arheolo{kim materijalom u vidu kerami~kih
ne saobra}ajnice, odnosno njene deonice Naissus– lampi i posuda. Njegova uloga mo`da je bila odbram-
Scupi, koja je, kako se pretpostavlja, i{la preko Grde- bena. Pretpostavlja se da je u nemirnim vremenima
li~ke klisure. Sonda`nim istra`ivanjima potvr|en je imalo i funkciju pribe`i{ta ili je {titilo neku rimsku
rimski horizont iz 2–4. veka, {to ukazuje na to da je komunikaciju u blizini. U donjem toku Vlasine, u se-
utvr|enje bilo istovremeno sa kompleksom lokaliteta lu [i{avi, zabele`eno je jo{ jedno naselje (kat. 242),
oko Male Kopa{nice, udaljenom 2 km ka severoza- kao i nekropola (kat. 241).
padu. Osim toga, na njivi Bosiljke Ran~i} (kat. 86) Iznad samog u{}a Boljarske reke u Vlasinu ubi-
evidentirani su temelji gra|evine od kamena, nala`e- ciran je lokalitet Begova livada (kat. 221), koji se jedi-
na je rimska opeka, kao i rimski novac, dok iz Porte no na osnovu polo`aja i horizonta sa anti~kom kera-
crkve Ro|enja Sv. Jovana Krstitelja u Grdelici (kat. mikom mo`e protuma~iti kao naselje. Me|utim, kao
87), na levoj strani Kozara~ke reke, nedaleko od nje- i Bresje (kat. 222), tako|e u Boljaru, i dalje je tipolo-
nog u{}a u Ju`nu Moravu, poti~e bronzani pe~at ko- {ki neopredeljen.
ji je na|en slu~ajno pored temelja crkve, pa ne mo`e Iz Vlasotinca, sa lokaliteta ]eramid`inica (kat.
doprineti preciznom odre|ivanju tipa ovog lokaliteta. 243), poti~u bogati nalazi iz grobova. Tu su, na seve-
Treba nazna~iti da je ve}i broj arheolo{kih nalazi- roisto~noj strani Vlasotinca, na putu prema [i{avi,
{ta iz ovog kompleksa sme{ten na visokim bregovi- slu~ajno otkrivena tri rimska groba, koja su pomenu-
ma iznad Kozara~ke, odnosno Rupske reke, sa njiho- tim materijalom datovana u kraj 3. – po~etak 4. veka.
ve desne strane, i da raspored utvr|enja prati njihove Treba ista}i da to nisu jedini grobovi poznati sa ovog
tokove. prostora. Naime, na lokalitetu Latinsko groblje u [i-
{avi (kat. 241) nala`eni su ozidani rimski grobovi,
dok iz Konopnice (kat. 229) poti~e de~ji sarkofag,
bez preciznijih podataka o mestu nalaza.
Ja{unja, Crkva Sv. Jovana Krstitelja (dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu)
Gornja Loko{nica, Gradi{te
utvr|enje svakako bilo u direktnoj vezi sa rudar- U neopredeljene lokalitete spadaju uglavnom po-
stvom. Ovoj grupi pripada i utvr|enje na lokalitetu lo`aji za koje se vezuju slu~ajni nalazi novca. Treba
Gradac ili Rsa u Crnoj Bari (kat. 223), koje zauzima izdvojiti Lusarije u Ora{cu (kat. 130), odakle poti~e
dominantan polo`aj, ali se zbog neistra`enosti pro- zlatan nakit sa novcem Filipa i Aleksandra Makedon-
stora ne mo`e odrediti njegova funkcija. U Crnoj Ba- skog, zatim Gornje Crni~e (kat. 128), gde je otkriven
ri je registrovan i lokalitet Seli{te (kat. 224), na kome novac Eudoksije, i lokalitet Padinu (kat. 131), tako|e u
se, prema kazivanju me{tana, nalaze ostaci pe}i za iz- Ora{cu, sa slu~ajnim nalazom novca Justinijana I. Na
radu opeke. lokalitetu Gradin~e ili Kovnica na|eni su rimski no-
Tri nalazi{ta iz ove grupe i dalje su tipolo{ki neo- vac i komadi zgure (kat. 77), a u ataru Skrape`a (kat.
predeljena (kat. 91, 150, 236). Na lokalitetu Ja{unjski 239) primerak novca kovanog za vreme vladavine Va-
manastiri – Crkva Sv. Jovana Krstitelja (kat. 91, sl. lentinijana I (364–375) ili Valentinijana II (375–392).
20) mo`e se samo pretpostaviti starija sakralna gra- U nalazi{ta neopredeljenog karaktera svrstan je i po-
|evina, odnosno ranovizantijska bazilika, dok su na lo`aj Sastanci u Jarsenovu (kat. 88).
polo`aju Talambas u Stupnici (kat. 150) zabele`eni
ostaci rimskih opeka i zidova. Sa lokaliteta Crkvi{te
ili Latinska crkva u Lipovici (kat. 236) poti~e ostava
rimskog novca. Najve}i broj primeraka iz nje pripada
vremenu careva Konstantina I i Konstancija II. Prili- Ova oblast obuhvata pobr|e, odnosno rubove planine
kom oranja ovde se nailazilo na kamen i fragmento- Ostrozuba, kao i tokove Lu`nice, Vlasine, Bistrice i
vanu opeku, ali je zbog nedovoljnog broja podataka i Zlati}eva~kog potoka. Nalazi se na isto~nom obodu
neistra`enosti struktura lokaliteta jo{ uvek nejasna. Leskova~ke kotline i u geolo{kom pogledu mo`e se ve-
U najni`em pojasu, izme|u 300 i 500 m nadmor- zati za kompleks oko Rupske, odnosno Kozara~ke reke.
ske visine, sme{tena su dva utvr|enja (kat. 73, 76), Registrovana su tri utvr|enja i jedno nalazi{te ne-
dva naselja (?) (kat. 88, 133), jedna nekropola (kat. odre|enog tipa: nepoznati lokalitet u Gornjem Prisja-
90), ostaci vodovoda (kat. 89) i rudarske delatnosti nu (kat. 227), U{}e Lu`nice u Vlasinu u ataru Svo|a
(kat. 78, 132), rimskog puta (?) (kat. 129), kao i devet (kat. 240), Prokop – Rimski grad u Zlati}evu (kat. 244)
neopredeljenih lokaliteta (kat. 59, 77, 79, 80, 127, 128, i nepoznati lokalitet u Dobrovi{u (kat. 225).
130, 131, 239). Iako ne{to udaljen, lokalitet u ataru Gornjeg Pri-
Ostaci utvr|enja evidentirani su na lokalitetu Gra- sjana (kat. 227) gravitira ka grupi nalazi{ta na u{}u
di{te u Gornjoj Loko{nici (kat. 73, sl. 21) i u ataru sela Lu`nice u Vlasinu. Premda je re~ o fortifikaciji na kraj-
Grada{nice, na polo`aju Gradac ili Gradi{te (kat. 76), njem severoistoku Leskova~ke kotline, severno od
gde je na|en rimski novac iz 2. ili 3. veka, kao i pri- ove grupe, ona je, zajedno sa utvr|enjima u Svo|u
merak Justinijana I. (kat. 240) i Zlati}evu (kat. 244), koja su zauzimala
Postojanje naselja mo`e se pretpostaviti na pote- dominantan polo`aj iznad u{}a Lu`nice u Vlasinu
su Seli{te u Ora{cu (kat. 133). U Ja{unji (kat. 90) su (kat. 240), odnosno izme|u Zlati}eva~kog potoka i
zabele`eni grobovi tipa Mala Kopa{nica – Sase III, a Bistrice (kat. 244), mo`da {titila rimski put koji se od
na lokalitetu Staro lojze u Jarsenovu (kat. 89) ostaci Ju`ne Morave spu{tao ka reci Vlasini.
rimskih vodovodnih kerami~kih cevi. Rudarska delat- Na krajnjem istoku Leskova~ke kotline, na potesu
nost je potvr|ena u Ora{cu, na lokalitetu Rudinje ili izme|u Crne Trave i Svo|a, nalazi se nepoznati loka-
Sasi (kat. 132), i u Grada{nici, na mestu zvanom La- litet u ataru Dobrovi{a, odakle poti~e primerak velike
tinska vodenica (kat. 78). U Ora{cu su uo~eni i ostaci bronze Karakale, provincijalnog kovanja (kat. 225.1).
puta (kat. 129), verovatno rimskog, koji je mo`da bio Lokalitet je neopredeljen budu}i da nema podataka
povezan sa putem (?) u Golemoj Njivi (kat. 70). za njegovo preciznije tipolo{ko odre|enje.
rheolo{ki lokaliteti u Leskova~koj kotlini su, Justinijanu Primu, grad koji je sagradio u Sredozem-
prema tipu, razvrstani u vi{e grupa: gradovi, noj Dakiji, u blizini svog rodnog sela Taurisiona. Ta-
utvr|enja, naselja, vile, nekropole, akveduk- da je car (oko 535. godine) novu prestonicu podigao
ti i lokalni vodovod, lokaliteti vezani za rudarsku de- u rang arhiepiskopije, sa jurisdikcijom nad Da~kom
latnost, radionice, sakralni objekti, terme, putevi i ne- dijecezom i Makedonijom II.109
opredeljeni (karta 5).106 Kod svih grupa, pri poku{aju Iako je Cari~in grad hipoteti~ki poistove}en sa
njihovog tuma~enja i dono{enja preciznijih zaklju~a- Justinijanom Primom, budu}i da ne postoji „epigraf-
ka, osnovni problem je nedovoljna istra`enost, ali i ski svedok koji bi nedvosmisleno potvr|ivao predlo-
nedostatak dokumentacije, {to se pre svega odnosi na `enu identifikaciju“,110 ve}ina stru~njaka za ranovi-
planove, skice, opise, kao i na objavljenu gra|u. zantijski period prihvatila ga je kao velelepan grad,
~iji opis daje Prokopije.111
Sagra|en je na izdu`enoj gredi, izme|u Cari~in-
ske i Svinjari~ke reke, ex nihilo, izvan glavnih putnih
pravaca, ali na osnovu jasnog plana (sl. 22). Urbano
U ovoj oblasti nisu zabele`ene urbane (municipium) jezgro razvilo se u okviru fortifikacije, a ~inile su ga
ili pseudourbane (civitas) aglomeracije. Jedini potvr- tri celine, Akropolj, Gornji i Donji grad, na koje se na-
|en grad je Cari~in grad. Arheolo{ka iskopavanja na dovezuje {ire podgra|e. Podru~ju grada pripadao je i
ovom lokalitetu zapo~eta su jo{ 1912. godine. U iz- zanatski centar u samom podno`ju, na obalama reka.
ve{taju objavljenom u Godi{njaku Srpske kraljevske U`i prostor utvr|enog grada zauzimao je povr{inu od
akademije, Vladimir Petkovi} je godinu dana kasnije
izneo pretpostavku o identifikaciji Cari~inog grada sa
Justinijanom Primom,107 koju je podigao vizantijski 106 Ve}inu neopredeljenih nalazi{ta ~ine polo`aji sa kojih poti~u
car Justinijan I (527–565) u blizini mesta svog ro|e- slu~ajni pojedina~ni nalazi, spolije, ili na kojima su konsta-
tovani ostaci arhitekture koji se ne mogu bli`e protuma~iti.
nja. O tom graditeljskom poduhvatu pisao je Proko- 107 Petkovi} 1913, 285; Popovi} 1990a, 53.
pije u ~etvrtoj knjizi O gra|evinama (De aedificiis). 108 Bavant, Ivani{evi} 2003, 9.
Nestanak Justinijane Prime sa istorijske pozornice ve- 109 Bavant, Ivani{evi} 2003, 45.
zuje se za vreme Iraklijeve vladavine (610–641) i na- 110 Popovi} 1990a, 53.
jezde Slovena.108 Va`an istorijski izvor je i Justinija- 111 O problemu ubikacije Justinijane Prime videti: Bari{i}
nova XI Novela, u kojoj je zabele`ena careva `elja da 1963, 129; Mikul~i› 1982, 106; Milinkovi} 2009,
sedi{te prefekta pretorije Ilirika iz Soluna preseli u 239–246.
pribli`no 8 hektara i bio je branjen mo}nim bedemi- Kao najrazvijenija celina Cari~inog grada izdva-
ma od kamena i opeke, dok su odbranu podgra|a ja se Gornji grad. Njegov najvi{i, poseban deo ~ini
obezbe|ivali veliki rov i zemljana fortifikacija, koji Akropolj, koji je bio i religiozno sredi{te (sl. 24, 25).
su najverovatnije bili oja~ani palisadom. Postojala je Jasan urbanisti~ki sklop nagla{en je javnim sredi{tem,
i {ira mre`a odbrane (karta 6), koju su ~inili osma- odnosno centralnim trgom na kome se seku glavne uli-
tra~nica na lokalitetu Jezero–Kuli{te (kat. 42), utvr- ce, cardo i decumanus, oivi~ene porticima. Takav urba-
|enje na polo`aju Gradi{te kod Sekicola (kat. 48) i nisti~ki plan trebalo je da bude istaknut formiranjem
fortifikacija na Gornjem gradi{tu u Svinjarici (kat. trga ispred arhiepiskopskog sredi{ta – bazilike, ali je,
53). Treba pomenuti i kvadriburgijum na lokalitetu kako su pokazala istra`ivanja ^. Vasi}a, promenjen
Crkva Sv. Ilije (kat. 56), iznad brane-mosta na Cari- tokom podizanja grada.113 Portici du` ulica odaju he-
~inskoj reci.112 lenisti~ki uticaj. Episkopska bazilika, baptisterijum,
Organizacija prostora je va`an element svakog konsignatorijum i episkopska palata na Akropolju
grada. Na urbanisti~ku strukturu Cari~inog grada znat-
no su uticali pad terena i terasasta re{enja povr{ina,
na {ta ukazuje i podizanje objekata u vi{e nivoa oko 112 Kondi}, Popovi}1977, 148–150.
kru`nog trga. 113 Vasi} 1990, 313–315.
potvr|uju zna~ajnu ulogu Cari~inog grada kao epi- crkva, manja trobrodna bazilika, villa urbana i prin-
skopskog sedi{ta. cipia – sedi{te komandanta garnizona.
Oko centralnog kru`nog trga, kao i du` ulica sa Gornji grad je ju`nom kapijom razdvojen od Do-
pokrivenim tremovima, nalazio se niz gra|evina kult- njeg grada, gde su otkrivene dvojna crkva i bazilika
nog, upravnog, trgova~kog i javnog karaktera. Seve- sa transeptom, zatim terme koje su, prema \. Mano-
roisto~no od njega, podignuta na terasama, le`ala je Zisiju, kasnije pretvorene u crkvu, cisterna, kao i kvart
bazilika sa kriptom. sa nizom privatnih objekata.
Du` ju`ne ulice Gornjeg grada, ka njegovoj ju- Tokom novijih iskopavanja potpuno je istra`eno
`noj kapiji nizali su se slede}i objekti: krstoobrazna naselje koje se razvijalo izme|u zapadnog bedema i
glavne ulice Donjeg grada, na jednoj, i ju`nog bede- Kao {to je ve} re~eno, na prostoru Leskova~ke ko-
ma, na drugoj strani (sl. 23). Njegova severna grani- tline nisu zabele`ene druge urbane aglomeracije iz
ca nije utvr|ena, ali se mo`e pretpostaviti da je bila rimskog i ranovizantijskog perioda. Podizanje Cari-
odre|ena polo`ajem cisterne. ~inog grada tek u 6. veku ukazuje na kasnu urbaniza-
Ugaona kula u jugozapadnom uglu Donjeg grada ciju, a nedostatak gradova najbolje odslikava organi-
bila je va`an objekat jer je kroz nju prolazio akve- zaciju `ivota u ovoj oblasti, koja je verovatno bila u
dukt, koji je u grad dolazio sa ju`ne strane i nastav- skladu sa tradicijom autohtonog stanovni{tva.
ljao dalje ispod {etne staze zapadnog bedema. Upra-
vo je ta ~injenica opovrgla pretpostavke o kasnijoj
izgradnji Donjeg grada, koji je verovatno sa bedemi-
ma i cisternom pripadao jedinstvenom arhitekton-
skom sklopu.114 Najve}i broj tipolo{ki opredeljenih lokaliteta sa pro-
Veoma je bio va`an razvijeni sistem vodosnabde- stora Leskova~ke kotline svrstan je u utvr|enja (48).
vanja Cari~inog grada – akvedukt, velika cisterna, vo- Ona su naj~e{}a u obodnim pobr|ima, a re|a na ma-
dotoranj, dovod vode do kupatila i vodovodna mre`a. lim nadmorskim visinama (karta 6). Tretirana su u
Tu su i dodatne akumulacije: u atrijumu episkopske okviru ve} izdvojenih geografskih celina, od oboda
bazilike, piscina za sakupljanje ki{nice i brana na Svi- Kotline ka njenoj unutra{njosti.
njari~koj reci, koja je slu`ila za snabdevanje radioni- Prvu grupu ~ine fortifikacije na najvi{im kotama,
ca sme{tenih pored ove i Cari~inske reke (pe}i za pe- u planinskim i brdskim podru~jima na rubu Lesko-
~enje opeka i topioni~arske pe}i). va~ke kotline (pobr|a Radana, Goljaka sa krajevima
Grad je imao i razvijenu kanalizacionu mre`u. oko Tularske i Buniske reke, Kukavice, sliv Kozara~-
Voda je odvo|ena pomo}u oluka, a postojale su i re- ke, odnosno Rupske reke, u{}e Lu`nice u Vlasinu i
vizije i kanalizacione re{etke. pobr|a Kru{evice i Babi~ke gore).
Izvan utvr|enog gradskog jezgra formirano je na- Na krajnjem zapadu Leskova~ke kotline nalaze se
selje, koje se prostiralo ju`no od grada, kao i na blagim dve fortifikacije. Izuzetan strate{ki polo`aj i najvi{u
padinama sa njegove isto~ne i zapadne strane. Kao {to kotu (1.370 m) zauzima utvr|enje na Sokolovom visu
je ve} pomenuto, u podno`ju grada, na obalama reka, u Gornjem Gajtanu (kat. 177, sl. 5). Kako je plato na
nalazio se zanatski centar. U podgra|u je bilo i nekoli- kome se nalazi male povr{ine, oko 30 x 40 m, verovat-
ko sakralnih i javnih objekata. To su trikonhalna crkva no se pru`alo stepenasto, a prilazilo mu se sa istoka.117
i jednobrodna bazilika, kao i terme, znatno ve}ih di- Drugo, manje utvr|enje sme{teno je na Malom ka-
menzija od onih u Donjem gradu.115 menu (kat. 8), na 1.047 m nadmorske visine.118 Na
Cari~in grad je `iveo pribli`no 80 godina, okvirno osnovu ulomaka kerami~kih posuda na njemu je
izme|u 535. i 615, na {ta ukazuje i bogata zbirka arhe- potvr|en ranovizantijski horizont.
olo{kih predmeta sa ovog lokaliteta, kao i nalazi novca. Jugozapadnom obodu Kotline pripadaju utvr|e-
Od anti~kih gradova u neposrednoj blizini Le- nja u pobr|u Goljaka i u oblasti oko Tularske i Buni-
skova~ke kotline svakako treba pomenuti Nais, ~iji je ske reke. Podignuta su na nadmorskim visinama ve-
ager, kako se pretpostavlja, zadirao u ovu oblast. Na- }im od 700 m, osim utvr|enja na lokalitetu Crkvi{te
ime, teritorija rimskog Naisa nalazila se u centralnim u Ma}edoncu (kat. 185). Ova fortifikacija ima rov –
delovima Gornje Mezije. Spomenik iz @ukovca, po-
sve}en Herkulu (Herculi Naisati), omogu}io je odre-
|ivanje njenih granica samo na severu. Iz natpisa se
114 Bavant, Ivani{evi} 2003, 31.
saznaje da je podru~je ju`no od Knja`evca bilo pod
115 Kondi}, Popovi} 1977, 130–146; Bavant, Ivani{evi} 2003,
municipalnom upravom Naisa. Pretpostavlja se da se
17–38.
na zapadu ager Naisa prostirao do mansio Ad Fines 116 Petrovi}1999, 95.
(Kur{umlija) i planinskog prevoja kod Prepolca, a na 117 Dokumentacija projekta Sistematsko rekognosciranje op{ti-
istoku do granice izme|u Gornje Mezije i Trakije. na Bujanovac, Pre{evo i Medve|a Zavoda za za{titu spo-
Prema P. Petrovi}u, na jugu je bio odre|en ulazom u menika kulture u Ni{u.
Grdeli~ku klisuru, kod dana{nje Grdelice.116 118 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu.
protehizmu, a ka jugu se su`ava i zavr{ava u obliku su vidljivi delovi ju`nog bedema, debljine oko 2 m,
{pica.119 Zapadno od Ma}edonca, na zaravnjenom od lomljenog, delimi~no pritesanog kamena vezanog
platou Brainskog visa, povr{ine od jednog hektara, kre~nim malterom (sl. 29). Utvr|enje se najverovat-
evidentirano je jo{ jedno utvr|enje (kat. 218, sl. 26, nije pru`alo u pravcu zapad–istok, u du`ini od oko
27), sa ostacima bedema na ju`noj strani, gra|evina 100 metara.122
od lomljenog pritesanog kamena, kao i delovima Dalje ka istoku, F. Kanic pominje fortifikaciju na
podgra|a. Tu su zabele`eni i ulomci praistorijskih obali Tularske reke, kod sela Vrapca (kat. 219).123 Is-
kerami~kih posuda, pa se mo`e pretpostaviti da je to~no od nje, u dolini Buniske reke i na uzvi{enjima
ovaj polo`aj bio kontinuirano nastanjen od praistorij- iznad nje, registrovana su jo{ ~etiri utvr|enja, jedno
skog do anti~kog doba.120 kasnoanti~ko, u Sijarinskoj Banji (kat. 212, sl. 30),124
Ka jugoistoku, nedaleko od fortifikacije na Brain- jedno u Svircu (kat. 216),125 a dva u Sijarini, kru`ne
skom visu, nalazi se utvr|enje u Gubavcu, na Gradi- osnove (Gradina I, kat. 208, sl. 31, i Gradina II, kat.
ni (kat. 178), koje zauzima dominantan strate{ki po- 209, sl. 32).126 Zna~ajan je podatak da je u Sijarini
lo`aj. U njegovoj strukturi jasno su izdvojene dve
celine, gornji i donji grad. Neovla{}enim iskopava-
njima otkriven je severni bedem, {irok 2 m, od ve}ih 119 Dokumentacija projekta Sistematsko rekognosciranje op{ti-
komada lomljenog kamena (sl. 28). Severno od nje- na Bujanovac, Pre{evo i Medve|a Zavoda za za{titu spome-
ga nalaze se ostaci donjeg grada, a u krajnjem sever- nika kulture u Ni{u.
120 Dokumentacija projekta Sistematsko rekognosciranje op{ti-
nom delu utvr|enja gra|evina ve}ih dimenzija, sa
dve prostorije, kao i zid koji se pru`a paralelno sa be- na Bujanovac, Pre{evo i Medve|a Zavoda za za{titu spome-
nika kulture u Ni{u.
demom, u pravcu sever–jug. Objekat na samom vrhu 121 Dokumentacija projekta Sistematsko rekognosciranje op{ti-
mo`e se definisati kao kula. Osim fragmenata lepa, na Bujanovac, Pre{evo i Medve|a Zavoda za za{titu spome-
komada zgure i srebrnog prstena, koji je izgubljen, u nika kulture u Ni{u.
ovom utvr|enju nije registrovan arheolo{ki materijal 122 Dokumentacija projekta Sistematsko rekognosciranje op{ti-
koji bi omogu}io njegovo precizno datovanje.121 na Bujanovac, Pre{evo i Medve|a Zavoda za za{titu spome-
nika kulture u Ni{u.
Ne{to druga~ija situacija je na Mrkonjskom visu 123 Kanic 1985, 340.
(kat. 190, sl. 8), odakle poti~u slede}i nalazi: folis Ju- 124 Vasi}, Simi} 1989, 39–45.
stinijana I (kat. 190.1), gvozdena trobrida strelica 125 Kanic 1985, 340.
(kat. 190.2), kameni mortarijum (kat. 190.3), `rvanj 126 Dokumentacija projekta Sistematsko rekognosciranje op{ti-
(kat. 190.4), veliki broj fragmentovanih kerami~kih na Bujanovac, Pre{evo i Medve|a Zavoda za za{titu spome-
posuda (kat. 190.5, 6), opeka i crepova. Na lokalitetu nika kulture u Ni{u.
na|en folis Justinijana I, iako nije izvesno sa kog po- taka zalivenih malterom. Sa ovog polo`aja poti~e no-
lo`aja poti~e.127 vac Gordijana III, Konstancija II, Justina I, zatim
Na ju`nom obodu Leskova~ke kotline sme{tena bronzana alka (kat. 85.1), predmeti od gvo`|a (kat.
su utvr|enja u pobr|u Kukavice (Kopriva, kat. 163, 85.2–8), kerami~ki `i`ak (kat. 85.9) i veliki broj po-
Skobalji} grad, kat. 164, i Pade`, kat. 134). O fortifika- suda od keramike.131
cijama na Koprivi128 i Pade`u129 nema podataka, dok Treba pomenuti i utvr|enje u Gradi{tu, na domi-
je polo`aj na Skobalji} gradu, 550 m iznad kanjona nantnom Gradcu (kat. 228), gde se u konfiguraciji te-
Vu~janske reke (sl. 17), kontinuirano utvr|ivan od pra- rena uo~avaju bedem i odbrambeni rov na prilaznoj,
istorije do srednjeg veka. Predrimsko utvr|enje iz 3–1. severnoj strani.132 Ne{to isto~nije, na polo`aju Viso-
veka p.n.e. kori{}eno je i u rimskom dobu, a obnovlje- ki Mori~ u Samarnici (kat. 238, sl. 19),133 na nad-
no je u drugoj polovini 4, kao i u 6. veku, za vreme morskoj visini od 868 m, evidentirano je utvr|enje
vladavine Justinijana I. Iz 6. veka poti~e gra|evina od ovalne osnove. U njegovom zapadnom delu konsta-
kamena i maltera, sa pregradnim zidovima u tehnici tovan je bedem od kamena. U rupama nastalim neo-
suhozida.130 vla{}enim iskopavanjima uo~avaju se fragmenti ke-
Isto~nom i severoisto~nom obodu Leskova~ke ko- rami~kih posuda (kat. 238.2–8) i lepa, a prona|en je
tline pripadaju utvr|enja u oblasti Kozara~ke, odno- i ingot gvo`|a (kat. 238.1), koji ukazuje na zna~aj ru-
sno Rupske reke, zatim oko u{}a Lu`nice u Vlasinu i darstva u oblastima ju`no od Vlasotinca. F. Kanic je
u pobr|u Kru{evice i Babi~ke gore (karta 6).
Utvr|enja iz prve celine le`e na ve}im nadmor-
skim visinama, osim fortifikacije na polo`aju Kale u
127
Grdelici (kat. 85), koja je podignuta na strate{ki va- Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu.
`nom polo`aju iznad u{}a Kozara~ke reke u Ju`nu 128 Kanic 1985, 250; Gara{anin M. i D. 1951, 160; Ercego-
Moravu. Tu je arheolo{kim istra`ivanjima otkriveno vi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 38, br. 95.
gradinsko naselje iz 11–10. veka p.n.e., zatim rimsko
129 Kanic 1985, 552.
130 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 86, 87, br. 268; Jo-
utvr|enje iz 2–4. veka i ranovizantijsko iz 6. veka.
ci} 1989, 400; Joci} 1991, 49, 50.
Rimski horizont je datovan u isto vreme kao i naselje 131 Pe{i}, Peri} 2001, 271–285.
i nekropola u Maloj Kopa{nici (kat. 112), nedaleko 132 Gara{anin M. i D. 1951, 134; Ercegovi}-Pavlovi}, Ko-
odavde (karta 5). Bedemi iz rimskog perioda zidani sti} 1988, 91, br. 71.
su od tesanog kamena vezanog malterom, a njihova 133 Kanic 1985, 279; Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 36,
unutra{njost bila je ispunjena trpancem od re~nih oblu- br. 218.
zabele`io i ostatke utvr|enja kod Dedine bare (kat. Na polo`aju Gradi{te u Gornjoj Loko{nici (kat. 73,
67), o kojem nema bli`ih podataka.134 sl. 21),138 usled o{te}enja nastalih nelegalnim isko-
Na krajnjem isto~nom rubu Leskova~ke kotline pavanjima, konstatovani su ostaci zidina, verovatno
(karta 6) nalaze se utvr|enja u blizini u{}a reke Lu`- bedema, koji mo`e da se prati u konfiguraciji terena.
nice u Vlasinu, u Svo|u (kat. 240), Zlati}evu (kat. Od pokretnih arheolo{kih nalaza uo~eni su fragmen-
244), kao i ne{to severnije, u selu Gornjem Prisjanu ti keramike (kat. 73.1–7) i komadi zgure. Preliminar-
(kat. 227). Utvr|enje na polo`aju Prokop – Rimski ni rezultati analize zgure sa nekoliko mesta u Lesko-
grad u Zlati}evu podignuto je na dominantnom polo- va~koj kotlini ukazali su na posebne odlike primerka
`aju izme|u Zlati}eva~kog potoka i reke Bistrice.135
Na osnovu velikog broja ulomaka kerami~kih i sta-
klenih posuda, protuma~eno je kao ranovizantijsko. 134 Kanic 1985, 552; Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 28,
Fortifikacije u Svo|u136 i Gornjem Prisjanu137 pomi- br. 34.
nje F. Kanic, ali bez detaljnijeg opisa. 135 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 48, br. 273.
Dalje ka severoistoku ni`u se utvr|enja u pobr|i- 136 Kanic 1985, 277.
ma Kru{evice i Babi~ke gore (Gornja Loko{nica, kat. 137 Kanic 1985, 191.
73, Golema njiva, kat. 70, 72, Stupnica, kat. 149, Crna 138 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 90, br. 123; doku-
Bara, kat. 223 i Grada{nica, kat. 76). mentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu.
iz Gornje Loko{nice.139 Zgura sa ovog lokaliteta je nje, u kome se mogu prepoznati obrisi jedne od kula.
sekundarno obra|ivana, {to zna~i da je ovde postoja- Posude od keramike, opeke i crep doprinose datova-
la radionica u kojoj je pripremana ruda, odnosno me- nju utvr|enja u ranovizantijski period.143
tal za finalnu fazu obrade – kovanje. Svakako treba pomenuti i fortifikaciju u ataru se-
Isto~no odavde, u Golemoj Njivi, na lokalitetu la Grada{nice, na lokalitetu Gradac ili Gradi{te (kat.
Gradi{te (kat. 70),140 nalazi se utvr|enje ovalne osno- 76). A. Krasovski iznosi podatak o ostacima utvr|e-
ve. Na ovom polo`aju je divljim kopanjem otkrivena nja kod Grada{nice, ali ne daje bli`e obja{njenje to-
apsida od pritesanog kamena vezanog malterom, po- ponima koji bi odredio njegovu lokaciju. Va`ne su
lukru`ne spolja{nje strane, kao i ostaci zida od kame- njegove informacije o nalazu rimskog novca iz 2. ili
na, verovatno bedema. Fragmentima keramike (kat.
70.1–3) potvr|en je ranovizantijski horizont.141 Jugo-
isto~no od polo`aja u Golemoj Njivi registrovano je 139 Analize je radila M. Radivojevi} (Univerzitetski koled` u
utvr|enje na lokalitetu ^ukar u Stupnici. Osim frag- Londonu), kojoj ovom prilikom zahvaljujem. Kori{}ena li-
mentovanih kerami~kih posuda (kat. 149.1–9), odav- teratura: Bachmann 1982; McDonnell 1983, 81–83; Sperl
de poti~e i veliki broj komada zgure, na|enih unutar 1980.
fortifikacije i pored Stupni~ke reke.142 Ju`no, odno- 140 Kanic 1985, 193; Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 90.
141 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu.
sno jugoisto~no od Stupnice, u pobr|u Kru{evice,
nalazi se utvr|enje na Gradcu u Crnoj Bari (kat. 223),
142 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 37, br. 235; doku-
mentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu.
koje le`i na zaravnjenom platou na vrhu brega, du- 143 Pavlovi}, Kosti} 1979, 352; Ercegovi}-Pavlovi}, Ko-
ga~kom 50–60 metara. Na njegovoj jugozapadnoj sti} 1988, 52, br. 26; dokumentacija Narodnog muzeja u
strani konstatovani su ostaci zida od lomljenog ka- Leskovcu (bele{ke V. Ivanovi}a o starinama u okolini Le-
mena vezanog malterom, a na istoku kru`no uzvi{e- skovca).
3. veka, kao i o primerku Justinijana I.144 Me|utim, na podru~ju oko Tularske i Buniske reke, utvr|enja su
nije sigurno da li govori o utvr|enju na Gradcu ili mo- mo`da {titila rudnike kao najve}e bogatstvo ove obla-
`da o lokalitetu Gradin~e ili Kovnica (kat. 77), ~iji sti. U ve}ini fortifikacija iz ove celine zabele`en je
karakter nije odre|en. S. Ercegovi}-Pavlovi} i D. Ko- horizont iz 6. veka (Gubavce, kat. 178, Mrkonje, kat.
sti} bele`e da na polo`aju Gradi{te ili Gradac nema 190, Ma}edonce, kat. 185, Sijarina, kat. 208, 209), ali
vidljivih zidanih objekata, ali da se u konfiguraciji te- su verovatno podignute ranije. Utvr|enje u Sijarin-
rena mo`e ispratiti bedem. Od pokretnih arheolo{kih skoj Banji (kat. 212) je protuma~eno kao kasnoanti~-
nalaza navode samo srednjovekovnu keramiku, dok ko, dok je na Brainskom visu (kat. 218) konstatovan
sa polo`aja Gradin~e poti~e novac za koji autorke praistorijski horizont. F. Kanic je zabele`io podatak o
pretpostavljaju da je rimski.145 planinskom putu koji je „na svojoj anti~koj trasi me-
U prvu grupu su, dakle, izdvojena utvr|enja na stimi~no jo{ o~uvan i koji je od Pirota (Turres) preko
rubu Leskova~ke kotline (karta 5). Ve}ina ima domi- Leskovca i Lebana, izme|u kastela kod Radinovca i
nantan strate{ki polo`aj, pa su verovatno {titila puteve Popovca na [umanskoj reci, vodio od kastela kod se-
ili ekonomske resurse, poput rudnika. Ne treba isklju- la Vrapce na Tularskoj reci, pod za{titom utvr|enja
~iti ni njihovu ulogu pribe`i{ta prilikom povla~enja na 750 m visokom Brainskom visu i na Mrkonju
stanovni{tva iz ni`ih, neutvr|enih naselja u vi{e, bez- (1045 m), na zapad ka Pri{tini (Vicianum)…“.146
bednije fortifikacije. U ve}ini je potvr|en ranovizantij-
ski horizont, dok su ostaci iz rimskog perioda evidenti-
rani uglavnom na ju`nom, isto~nom i severoisto~nom 144 Krasovski 1930, 205, 206.
obodu Kotline (Skobalji} grad, kat. 164, Kale u Grde- 145 Pavlovi}, Kosti} 1984, 514; Ercegovi}-Pavlovi}, Ko-
lici, kat. 85, Grada{nica, kat. 76 i drugi). U jugoza- sti} 1988, 29, br. 69.
padnom delu Leskova~ke kotline, u pobr|u Goljaka i 146 Kanic 1985, 340.
padnom delu. Na terenu su vidljivi ostaci ~etvrtaste Mo`e se zaklju~iti da su utvr|enja u prelaznoj vi-
kule i niza gra|evina, kao i deo bedema sa pilastrom sinskoj zoni imala, pre svega, lokalni zna~aj, iako su
(sl. 37).153 Unutar fortifikacije na|en je novac dato- mo`da {titila komunikaciju koja je dolinom Puste reke
van u vreme od 3. do 6. veka (Valerijan I, kat. 202.1, povezivala Turres i Vicianum.156
Klaudije II (?), kat. 202.2, Maksimijan, kat. 202.3, Preostale su jo{ fortifikacije podignute na obalama
Jovijan, kat. 202.4, Valentinijan II, kat. 202.5, Hono- ve}ih reka (Ju`na Morava, Pusta reka, Jablanica, Ve-
rije, kat. 202.6, Teodosije II, kat. 202.8, Anastasije I, ternica i Vlasina), koje se spu{taju ka centralnom delu
kat. 202.40, Justin I, kat. 202.41, i Justinijan I, kat. Leskova~ke kotline (karta 6). Upravo bi se u njima
202.42, 43), ali i drugi predmeti (kat. 202.44–51), me- mogao sagledati za~etak procesa utvr|ivanja na va`-
|u kojima se izdvajaju: bronzani teg za merenje novca nim putevima uz re~ne tokove. Nedostatak podataka
– solida (kat. 202.49), gvozdeno koplje (kat. 202.50) i nedovoljna istra`enost ote`avaju precizniju analizu.
i kerami~ki teg (kat. 202.51). Grupa utvr|enja oko U dolini Puste reke zabele`eno je nekoliko utvr|e-
Rujkovca i Radinovca, gde je registrovan i veliki broj nja (Lapotince, kat. 17, Gornje Brijanje, kat. 11, Me|a,
ranovizantijskih crkava, kao i druga nalazi{ta, sigurno kat. 116, 117, Kutle{, kat. 96). O kastelu jugoisto~no
je ~inila va`an kompleks koji gravitira ka Cari~inom od Lapotinca (kat. 17) pi{e D. Trajkovi},157 {to na te-
gradu i slivovima Lepa{tice i Gazdarske reke. renu nije provereno. Isti autor bele`i da se i u blizini
O utvr|enju u Lapa{tici, na u{}u Zabr|skog (Za-
br|anskog) potoka, obave{tava nas F. Kanic, koji po-
minje anti~ki kastel sa zidovima od lomljenog kamena 153 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 41, br. 197; doku-
i velikih opeka, kao i ostatke kule za koju smatra da mentacija projekta Sistematsko rekognosciranje op{tina
je verovatno bila njegov istureni objekat. Prema vero- Bujanovac, Pre{evo i Medve|a Zavoda za za{titu spomeni-
ka kulture u Ni{u.
vanju me{tana, sru{ena crkva u susednom selu Ruj- 154 Kanic 1985, 336; Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988,
kovcu pripadala je ovom „gradu“.154 29, br. 107.
Grupama utvr|enja oko Cari~inog grada, Rujkov- 155 Gara{anin M. i D. 1951, 144; Kanic 1985, 340; Ercego-
ca i Radinovca treba dodati i fortifikaciju na desnoj vi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 34, br. 190.
obali [umanske reke, na polo`aju Gradi{te u Popovcu 156 Kanic 1985, 340.
(kat. 40),155 o kojoj nema bli`ih podataka. 157 Trajkovi} 1961, 10.
{kole u Lapotincu (kat. 19) nalaze ostaci rimskog ka- neposrednoj blizini Kutle{a, uo~io tragove tvrde ispu-
struma.158 Budu}i da nema bli`ih podataka o njegovoj ne zidova i anti~kih krovnih plo~a, na osnovu kojih je
lokaciji i da se mo`e posumnjati u postojanje rimske ovde locirao utvr|enje.164
fortifikacije na ovom polo`aju, nalazi{te je svrstano u Dalje ka istoku, oko donjeg toka Jablanice regi-
grupu neopredeljenih. Severno odavde, uz Pustu reku, strovana su dva utvr|enja, na polo`aju Kuli{te u Li-
na brdu Kale u Gornjem Brijanju (kat. 11) zabele`eni povici (kat. 108) i na Gradi{tu kod Priboja (kat. 140),
su ostaci ve}eg utvr|enja. Osim novca, tu je na|eno koje D. Sabovljevi} vezuje za rimski period, ne izno-
ranovizantijsko oru`je (trobride, romboidne i listoli- se}i detalje.165 Na lokalitetu Kuli{te u Lipovici, prema
ke strelice, vrh koplja listolikog oblika, sa tulcem), re~ima me{tana, nekada su bili vidljivi ostaci ~etvoro-
oru|e (sekira, kramp, dleto, probojci), zatim delovi ugaone kule.166 Iz ovog sela, sa nepoznatog lokalite-
kova~kog alata (ka{ika za izlivanje metala), kao i fibu- ta, poti~e nalaz tremisisa Justinijana I (kat. 107.1).167
le, kop~e, prsten, gvozdeni no`evi, deo brave, `i`ak, Na levoj obali Veternice, na Hisaru u Leskovcu
pr{ljenci i stopa staklenog pehara. Me|u ovim pred- (kat. 98, sl. 16), arheolo{kim iskopavanjima su potvr-
metima posebno se izdvaja krstoobrazna fibula iz |eni ostaci manjeg rimskog utvr|enja iz 4. veka, koje
4–5. veka.159 Tu su i ranovizantijski folisi i polufoli- je obnovljeno ili ponovo podignuto za vreme vladavine
si datovani u 6–7. vek.160 Justinijana I. Na padinama Hisara otkriveno je rano-
U ataru sela Me|e ubicirane su dve fortifikacije, vizantijsko naselje. Kao {to je ve} pomenuto, veliki broj
na Gradi{tu (kat. 116) i Kuli{tu (kat. 117). Na Gradi-
{tu je konstatovan jedino gra|evinski {ut od kamena i
opeke,161 dok se za utvr|enje na polo`aju Kuli{te (sl.
15), ~iji su bedemi zidani od kamena vezanog malte- 158 Trajkovi} 1961, 10.
159 \or|evi} (Georgiadis-Mustakidis) 2009, 9, 17, sl. 3–5.
rom (sl. 38), pretpostavlja da je imalo ovalnu osnovu,
pribli`ne orijentacije u pravcu sever–jug.162 Podig-
160 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 39, br. 303.
nuto je na nadmorskoj visini od 312 m, a sa njegove
161 Jovanovi} 1978a, 16; Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988,
93, br. 153.
najvi{e ta~ke mo`e se sagledati {irok prostor ka zapa- 162 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu.
du, odnosno Pustore~kom polju, i severu, prema Ju`- 163 Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu.
noj Moravi. Odavde poti~u fragmentovane kerami~ke 164 Kanic 1985, 286.
posude, a u Narodnom muzeju u Leskovcu ~uvaju se 165 Sabovqevi} 1886, 28.
dve opeke, od kojih je jedna ozna~ena motivom izve- 166 Pavlovi}, Kosti} 1984, 515; Ercegovi}-Pavlovi}, Ko-
denim prstima pre pe~enja.163 sti} 1988, 92, br. 120.
Jo{ jedno utvr|enje poznato je isklju~ivo zaslu- 167 Arheolo{ko blago Ni{a 2004, 268, br. 304; Crnoglavac
gom F. Kanica, koji je na brdu [iljegarniku (kat. 96), u 2005, 90, br. 83.
istra`enih jama sa gvozdenom zgurom, gvozdenim Kale u Grdelici (bronzani novac Gordijana III)169 i
slitkom, amorfnim gvo`|em i fragmentima posuda Gradac ili Gradi{te kod Grada{nice (primerak iz 2. ili
za livenje metala, ukazuje na topljenje rude i preradu 3. veka).170 U tom kontekstu je va`an i lokalitet Sko-
gvo`|a u ovoj fortifikaciji. Stradala je krajem 6. ili balji} grad (kat. 164), sa horizontom iz prvih vekova
po~etkom 7. veka. Va`an je nalaz ostave novca pohra- Rimskog carstva, zatim Hisar kod Leskovca (kat. 98),
njene 573/4. godine, koju ~ine folisi i polufolisi (kat. gde je potvr|eno rimsko utvr|enje iz 2–3. veka, kao
98.1–6) kovani u rasponu od Justina I do Justina II.168 i Gradac kod Zloku}ana, sa slu~ajnim nalazom bron-
Fortifikacija (?) na Gradcu kod Zloku}ana (kat. zane statuete iz istog perioda (kat. 166.1).
166) podignuta je na desnoj obali Ju`ne Morave, ne- Podizanje fortifikacija u ovoj oblasti najverovatni-
daleko od u{}a Veternice. U arheolo{koj literaturi je je je bilo u funkciji, pre svega, za{tite puteva i ekonom-
poznata kao praistorijski lokalitet. Me|utim, slu~ajni skih resursa, poput rudnika. Me|utim, izvesno je da
nalaz bronzane statuete Junone ili Cerere (kat. 166.1), su postojale i vojne postaje. Na`alost, njihova identi-
datovane u 2–3. vek, ukazuje na kontinuitet naselja- fikacija je gotovo nemogu}a zbog nedostatka pouzda-
vanja, a mo`da i fortificiranja ovog polo`aja. Drugo nih hronolo{kih repera: natpisa, numizmati~kih nala-
utvr|enje ubicirano je na desnoj obali Vlasine, na za i drugog pokretnog arheolo{kog materijala. Neka
Gradcu u Konopnici (kat. 231). Ima izdu`enu pravo- utvr|enja su svakako imala i ulogu pribe`i{ta, ali po-
ugaonu osnovu, povr{ine 135 x 15 metara. Tu su potvr- stoje}a i dostupna dokumentacija ne omogu}ava nji-
|eni ostaci fortifikacije iz rimskog, ranovizantijskog hovo preciznije tuma~enje.
i srednjovekovnog perioda. Osim nje, na lokalitetu
Latinsko (Cigansko) groblje ili Ciganski ~ukar u Ko-
nopnici (kat. 232) evidentirana je osmatra~nica (?).
O kontinuitetu utvr|ivanja na prostoru Leskova-
~ke kotline govore fortifikacije koje su, kako se pret- Nedovoljna arheolo{ka istra`enost Leskova~ke kotline
postavlja, nastale na temeljima starijih, gvozdenodob- ote`ava odre|ivanje karaktera lokaliteta, naro~ito ka-
nih opiduma (Brainski vis, kat. 218, Lece (?), kat. 182, da je re~ o naseljima, vilama ili po{tanskim, odnosno
Hisar kod Leskovca, kat. 98, Kale u Grdelici, kat. 85).
Na osnovu raspolo`ivih podataka, taj proces je zapo-
~eo na va`nim komunikacijama pored Ju`ne Morave,
Vlasine, Jablanice i Puste reke. To donekle potvr|u- 168 Stoji}, Pe{i}, Jovi} 2007, 33, 34.
ju numizmati~ki nalazi sa slede}ih polo`aja: Kaljaja 169 Pe{i}, Peri} 2001, 275, 276.
u Rujkovcu (antoninijan cara Valerijana, kat. 202.1), 170 Krasovski 1930, 205, 206.
putnim stanicama. Sigurno se mo`e govoriti samo o ma.172 Duboki slojevi naplavina (pesak, {ljunak, mulj)
dva rimska naselja, od kojih se jedno prostiralo na vi{e potvrdili su ~esta izlivanja Ju`ne Morave, koja su
polo`aja u Maloj Kopa{nici (Crkvi{te–Branik, kat. 111, svakako odre|ivala granice naselja. Naselje u Maloj
Kamenitica, kat. 112, Moravi{te, kat. 113a, i Pazari{te, Kopa{nici imalo je razvijenu vodovodnu mre`u, po-
kat. 113b) i verovatno u Belom Bregu (kat. 110a), tvr|enu ostacima kerami~kih cevi na lokalitetu @irova
dok je drugo potvr|eno epigrafskim spomenikom iz padina (kat. 114), kao i veliku nekropolu (kat. 112),
Pustog [ilova (kat. 193.3, sl. 40). U ovoj oblasti su, na kojoj su ~esti bogati grobni prilozi od zlata i sre-
me|utim, svakako postojala i druga naselja, pa }e bi- bra, koji ukazuju na vi{i socijalni i materijalni polo-
ti pomenuta i nalazi{ta ~iji se naseobinski karakter `aj autohtonog stanovni{tva. Blizina rudnika zlata,
mo`e samo pretpostaviti (karta 7). olova i srebra u oblasti Ruplja173 navodi na pretpo-
Najve}u pa`nju svakako privla~i rimsko naselje stavku da je ovakav socijalni status ste~en upravo za-
u Maloj Kopa{nici, sme{teno na levoj obali Ju`ne hvaljuju}i rudnom bogatstvu ovog podru~ja. Primerci-
Morave, na samom ulazu u Grdeli~ku klisuru. Prostira- ma rimskog novca i ulomcima kerami~kih posuda,
lo se na nekoliko lokaliteta: na omanjem uzvi{enju na istra`eni deo naselja na Pazari{tu datovan je u 4. vek,
nalazi{tu Crkvi{te–Branik i na terasi Ju`ne Morave dok je na osnovu pokretnih arheolo{kih nalaza sa Ka-
ispod njega, gde su pozicionirani Kamenitica, Pazari- menitice ustanovljeno da je gra|evinski kompleks
{te i Moravi{te (sl. 39). Arheolo{ka istra`ivanja spro- podignut tokom 3, da je bio u funkciji i u 4. veku, a da
vedena su na Kamenitici (kat. 112) i Pazari{tu (kat. je stradao u po`aru krajem 4. ili na samom po~etku 5.
113b), dok je naseobinski karakter na ostalim polo`a- veka, nakon ~ega nije obnovljen.174
jima potvr|en isklju~ivo slu~ajno otkrivenim pokret- Jedan vikus evidentiran je zahvaljuju}i natpisu na
nim nalazima i arhitektonskim ostacima. Registrovani votivnoj plo~i iz Pustog [ilova, posve}enoj Liberu
tragovi materijalne kulture pokazuju da je povr{ina (kat. 193.3, sl. 40). Dedikanti, otac i sin, pripadali su ro-
rimskog naselja mogla da iznosi pribli`no 20 hekta- manizovanom stanovni{tvu i verovatno su, u svojstvu
ra. Na lokalitetu Kamenitica je ustanovljen deo kom- poglavara vikusa, podigli spomenik za zdravlje svojih
pleksa sa objektima, dvori{nim prostorom i odvodnim seljana.175 Mo`da je u pitanju bilo rudarsko naselje, {to
kanalima, kao i gra|evine izvan njega,171 dok je na potvr|uje posveta Liberu, koji je u Iliriku bio po{to-
Pazari{tu istra`ena jugoisto~na periferija naselja, sa van vi{e kao za{titnik rudara nego kao agrarno bo`an-
tragovima arhitekture i velikim brojem otpadnih ja- stvo.176 Lokacija vikusa, me|utim, nije izvesna (sl. 7).
142), Gluva padina (kat. 143) i Seli{te (kat. 144), na ni obrisi gra|evina, masivni zidovi od kamena, opeke
kojima je, kao i u Pe~enjevcu, verovatno postojalo i maltera, fragmentovana keramika i bakarni novac.188
ve}e rimsko naselje. Ne{to ju`nije, oko u{}a Veterni- Severno od Vlasotinca izdvajaju se nalazi{ta u
ce, ostaci naselja pretpostavljaju se u Grajevcu (kat. [i{avi (kat. 242) i Konopnici (kat. 231, 234, 235).
81–83) i Jela{nici (kat. 92, 93). Osim fragmenata ke- Plavi{te (kat. 242) se nalazi na desnoj obali [i{av-
rami~kih posuda sa polo`aja Seli{te u Grajevcu (kat. ske reke, na potesu duga~kom oko 400 m pored puta
82), u dvori{tu M. Trajkovi}a (kat. 83) na|en je ma- koji iz Konopnice vodi u [i{avu. Na povr{ini su kon-
sivni zid od ve}ih kamenih blokova, kao i veliki broj statovani ostaci zidova i fragmentovanih opeka iz rim-
fragmentovanih tegula.184 Na lokalitetu Seli{te u Je-
la{nici (kat. 92) evidentirana je fragmentovana rano-
vizantijska opeka, zatim gra|evinski materijal i ve}a 184 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 29, br. 225.
kamena posuda, verovatno mortarijum,185 a na polo`a- 185 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 40, br. 101; doku-
ju [irine (kat. 93) ulomci kerami~kih posuda i tegula mentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu (gra|a pripre-
iz rimskog perioda.186 mana za monografiju Istorija Leskovca i okoline).
Na obalama Veternice, od severoistoka ka jugo-
186 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 16, br. 103.
187 Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu (bele{ke V.
zapadu, rimska naselja se mogu pretpostaviti u Bobi-
Ivanovi}a o starinama u okolini Leskovca).
{tu, na lokalitetu Sastanci (kat. 62), u Miro{evcu, gde 188 Pavlovi}, Kosti} 1980, 360; Ercegovi}-Pavlovi}, Ko-
su na polo`aju Seli{te–Sala~ina (kat. 121) registrovani sti} 1988, 33, br. 156; dokumentacija Arheolo{kog insti-
ostaci rimskih opeka i tegula,187 ali i drugi arheolo{ki tuta u Beogradu (gra|a pripremana za monografiju Istorija
materijal, dok su na lokalitetu Seli{te I (kat. 122) uo~e- Leskovca i okoline).
skog perioda.189 Tragovi naselja se uo~avaju i na od oko 40 x 50 m.197 U Porti Stojanovi}a (kat. 206),
Gradcu (kat. 231), na ju`noj padini bre`uljka na kome ju`no od Crkvi{ta Sv. Jovana (kat. 201), uo~en je ve}i
je podignuta fortifikacija, kao i na njegovoj severnoj objekat od lomljenog kamena i opeke. Ova gra|evi-
strani, gde je ubiciran polo`aj Trap (kat. 234). Tu je, na je najverovatnije pripadala kompleksu oko Crkvi-
na povr{ini od oko 100 x 120 m, otkriven masivni zid {ta Sv. Jovana. Sa ovog lokaliteta poti~e i fragment
sa ispustima, gra|en od opeke i maltera, koji se, sa crepa sa oznakom u vidu talasastih linija izvedenih
izvesnom rezervom, mo`e protuma~iti kao deo hore- prstima pre pe~enja.198 Zidovi od kamena su konsta-
uma.190 Ne treba isklju~iti ni mogu}nost da je re~ o tovani i na polo`aju Mitrin potok (kat. 204, sl. 14),
vili u kojoj je sabirano i distribuirano `ito. Ostataka gde su vidljivi fragmenti opeka, crepova i kerami~kih
naselja ima i na polo`aju Tr{evine (kat. 235), koji se posuda.199 Na ovim mestima sigurno je postojalo ra-
du` reke Vlasine prostire u du`ini od oko 200 m, gde novizantijsko naselje ili podgra|e koje je ~inilo kom-
se nailazilo na fragmente kerami~kih posuda i rim- pleks sa utvr|enjem na Kaljaji (kat. 202).
skih opeka.191 U dolini [umanske reke i pobr|u Kukavice izdva-
Dalje ka jugu, u okviru kompleksa oko Male Ko- jaju se lokaliteti Ravnjak u Gagincu (kat. 69), na bla-
pa{nice, osim potvr|enog naselja u ovom selu, mogu goj padini brega, odakle poti~u rimske opeke, ulomci
se pretpostaviti jo{ tri nizinske naseobine, i to na po- kerami~kih posuda i veliki pitosi200 (kat. 69.1), Vlaj-
lo`ajima Pod jablanom u Zagu`anu (kat. 160), Donji ~ina njiva (kat. 165), gde su na|ena dva pitosa, tegu-
drum ili Mutina (kat. 109) i Leva obala Tulovske reke la i `rvanj,201 i Seli{te u Nakrivnju (kat. 123), sa ma-
(kat. 110) u Maloj Grabovnici. O polo`aju Pod jabla- sivnim zidom od opeka, gra|evinskim {utom (opeka,
nom jedino je zabele`en podatak da je tu postojalo malter) i nalazom ranovizantijskog folisa.202
rimsko naselje, kao i za lokalitet Donji drum ili Mu- U severoisto~nom delu Leskova~ke kotline, u
tina u ataru Male Grabovnice,192 dok su u ravnici du` pobr|u Babi~ke gore i Kru{evice, jedan lokalitet je
leve obale Tulovske reke, na povr{ini od pribli`no 250
x 250 m, nala`eni fragmenti kerami~kih posuda i veli-
ka koli~ina gra|evinskog {uta iz rimskog perioda.193
189 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu (bele{ke
Naselja na ne{to vi{em polo`aju okarakterisana su
sa rekognosciranja M. Gara{anina iz 1951. godine).
kao sto~arska. Sme{tena su u kompleksima oko Cari- 190 Prema usmenom kazivanju profesora A. Jovanovi}a.
~inog grada (kat. 31), Rujkovca i Radinovca (kat. 191 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu (bele{ke
200, 204, 206, 207), zatim u dolini [umanske reke sa rekognosciranja M. Gara{anina iz 1951. godine).
(kat. 69) i u pobr|ima Babi~ke gore (kat. 133) i Ku- 192 Trajkovi} 1961, 11.
kavice (kat. 123, 165) (karta 7). 193 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu (bele{ke
lo`aja Vaskina porta (kat. 207) poti~u ostaci zidova i na Bujanovac, Pre{evo i Medve|a Zavoda za za{titu spome-
gra|evinskog materijala (opeke, imbreksi i tegule oz- nika kulture u Ni{u.
199 Dokumentacija projekta Sistematsko rekognosciranje op{ti-
na~ene kru`nim motivima), kao i dva primerka nov-
na Bujanovac, Pre{evo i Medve|a Zavoda za za{titu spome-
ca iz 6. veka, na osnovu kojih se lokalitet mo`e dato- nika kulture u Ni{u.
vati.196 Pretpostavlja se da je re~ o manjem naselju iz 200 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 28, br. 59; doku-
ranovizantijskog perioda. Gra|evinski materijal (ka- mentacija Narodnog muzeja u Leskovcu.
men, opeka, tegule) je na mestu zvanom Bander ili 201 Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu.
Rid (kat. 200) nala`en prilikom oranja, na povr{ini 202 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 41, br. 164.
a b
protuma~en kao naselje, mada se i za druga, tipolo{ki (sl. 42). Sli~na presa, ali kru`ne osnove, na|ena je
neopredeljena nalazi{ta mo`e pretpostaviti naseobin- pored termi na Medijani.206 Podizanje vila na Medi-
ski karakter. Lokalitet Seli{te u Ora{cu (kat. 133) svr- jani zapo~eto je verovatno krajem 3, a ve}im intenzi-
stan je u naselja budu}i da je na ovom prostoru, koji se tetom nastavljeno je u 4. veku,207 {to mo`e da poslu`i
u du`ini od oko 200 m pru`a uz reku, zabele`en ru- za datovanje presa iz Vrbovca. Na Imanju Pe{i}a na-
{evinski {ut, kao i tragovi zida od rimskih opeka.203 |eno je i stablo stuba od kre~njaka (kat. 58.5), kao i
Odavde poti~e koplje u obliku {irokog lista blago na- impost kapitel (kat. 58.3) i fragmentovani stub (kat.
gla{enog rebra, sa perforacijom za klin na kratkom 58.4), koji danas ~ine ~asnu trpezu u crkvi na seoskom
koni~nom usadniku,204 datovano u {iri vremenski groblju. Sa nepoznate lokacije u Vrbovcu poti~u dva
raspon od 2. do 6. veka.205 Severoisto~no od Seli{ta zna~ajna nalaza, odnosno dve kamene skulpture, od
uzdi`u se blaga kosa i brdo ^ukar, na kome su potvr- kojih je jedna zmijolikog oblika (kat. 57.1), dok dru-
|eni ostaci rimskog utvr|enja (kat. 149). ga (kat. 57.2), sekundarno iskori{}ena za nadgrobni
spomenik, podse}a na kruni{te sa figurama dva lava.
Ostaci vile pretpostavljeni su i na lokalitetu Di-
rektorovo u Bojniku (kat. 1), gde je slu~ajno na|ena
glava mu{karca od mermera (kat. 1.1), datovana u
Identifikacija rimskih vila, odnosno ekonomskih doba- drugu polovinu 3. i po~etak 4. veka. Sonda`nim istra-
ra na prostoru Leskova~ke kotline predstavlja pose- `ivanjem na tom mestu otkrivena su dva paralelna zi-
ban problem. Aglomeracije ovog tipa mogu samo da da, od kojih je jedan blago povijen (sl. 43), {to prema
se pretpostave budu}i da nijedan lokalitet protuma- M. Joci} ukazuje na prostoriju sa apsidom, odnosno
~en kao vila nije podrobno istra`en (Vrbovac, Imanje na postojanje vile rustike.208 Takav zaklju~ak, me|u-
Pe{i}a, kat. 58, nepoznati lokalitet, kat. 57, Bojnik, tim, treba prihvatiti sa rezervom budu}i da jo{ uvek
Direktorovo, kat. 1, Podrimce, Belije, kat. 138, Ogra- nije arheolo{ki potvr|en.
|e, kat. 139), pa se ne mo`e odbaciti ni tuma~enje da
su u pitanju rimska naselja ili stanice. Nalazi{ta su
sme{tena u blizini reka (karta 7), na nadmorskim visi- 203 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu (bele{ke
nama do 300 m, kao {to je slu~aj u Vrbovcu i Podrim- sa rekognosciranja M. Gara{anina iz 1951. godine; gra|a pri-
cu, ili na samoj obali, o ~emu govori primer iz Bojni- premana za monografiju Istorija Leskovca i okoline).
ka. Samo se posredno, na osnovu arhitekture i drugih 204 Nino{evi}, Pe{i}, Jovi} 2011, 144, br. 105.
arheolo{kih nalaza, mogu identifikovati sa vilama. 205 Nino{evi}, Pe{i}, Jovi} 2011, 35.
Iz Vrbovca, sa lokaliteta Imanje Pe{i}a, poti~u dve 206 Petrovi} 1999, 137.
kamene prese za muljanje gro`|a (kat. 58.1, 2), koje 207 Petrovi} 1999, 66.
potvr|uju zna~aj vinogradarstva na ovim prostorima 208 Joci} 1989a, 289–295.
kojih 488 sa kremacijom. Ustanovljeno je da se ne- grobova sa inhumacijom. Zna~ajno otkri}e na nekro-
kropola protezala na ~itavoj povr{ini Kamenitice, poli su tri zidane memorije. Od dve (memorije I i III),
pribli`ne veli~ine 300 x 100 m. Okru`ena je nizom jednostavnih kvadratnih osnova, ostali su samo teme-
lokaliteta (sl. 39), a na nekima od njih se tako|e mo- lji. U memoriji II (sl. 44), ~iji su zidovi o~uvani znat-
gu pretpostaviti ostaci nekropole. Na jugoistoku se no vi{e, izdvojene su centralna odaja i naknadno pri-
grani~i sa Pazari{tem, gde je ustanovljena periferija zidana severna prostorija.218
naselja iz 4. veka.217 Na zapadu je ome|ena delom Na osnovu rezultata istra`ivanja nekropole u Ma-
rimskog naselja, sa ostacima gra|evinskog komplek- loj Kopa{nici 1962. i 1964. godine, M. Gara{anin je
sa, a na jugu manjim uzvi{enjem, gde su slu~ajno na- izdvojio tri tipa grobova (I–III) karakteristi~nih za
|ene vodovodne kerami~ke cevi, na kome se mogu ve}inu nekropola sa spaljenim pokojnicima. Grobovi
o~ekivati i delovi naselja i nekropole. Isti je slu~aj i tipa Mala Kopa{nica – Sase I imaju pravougaonu, oval-
sa potesom Beli Breg jugozapadno od Kamenitice. nu ili kru`nu osnovu, i nagorele bo~ne strane i dno
Du` nekropole na Kamenitici otkriven je rimski put, (sl. 45a), dok su grobovi tipa Mala Kopa{nica – Sase II
sa~uvan u segmentima. Njegovi ostaci se nalaze iz-
me|u nekropole i dana{njih ku}a u Maloj Kopa{nici.
Prema podacima dobijenim od me{tana, nekropola se
verovatno pru`ala i severno od ove komunikacije, na 217 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu.
potesu Moravi{te, gde su slu~ajno otkriveni ostaci 218 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu.
eta`ni, uglavnom pravougaonog oblika (sl. 45b) i naj- grobna arhitektura ukazuje na 4. vek kao na vreme
prisutniji na Kamenitici. Tre}i tip grobova odlikuje pre kojeg grobovi tipa VII nisu mogli nastati.226
plitka raka kru`nog ili ovalnog oblika, bez tragova Na ~itavom istra`enom prostoru Kamenitice na-
vatre na zidovima i dnu, a M. Gara{anin ga je okarak- laze se i pojedina~ni grobovi sa inhumiranim pokoj-
terisao kao prate}i jer je malobrojan.219 Ovu podelu nicima. Najgu{}e su raspore|eni oko memorije II,
je usvojio A. Jovanovi}, ukazuju}i na autohtono po- naro~ito isto~no od nje (sl. 44). Uglavnom su ukopa-
reklo grobova tipa Mala Kopa{nica – Sase i slabiji in- vani bez reda, a orijentisani su u pravcu sever–jug i
tenzitet romanizacije na ovom prostoru.220 severoistok–jugozapad. Re~ je o jednostavnim raka-
[iru podelu je ustanovila Lj. Zotovi}, koja je gro- ma, a re|e grobnim konstrukcijama od kamena, opeka,
bove na lokalitetu Kamenitica u Maloj Kopa{nici svr- tegula i imbreksa. Na osnovu priloga (novac, kera-
stala u III, IV, V, VI i VII tip svoje klasifikacije gro- mi~ke posude, fibule, kop~e, i dr.), datovani su u prvu
bova sa spaljenim pokojnicima na teritoriji Gornje i donekle u drugu polovinu 4. veka. U jednom grobu,
Mezije. Naime, radi se o pohranjivanju ostataka kre- ispod lobanje pokojnika nalazilo se 175 primeraka
miranih pokojnika u kerami~ke urne (tip III, sl. 45c), u bronzanog novca iz druge polovine 4. veka.227
pravougaone i ovalne rake sa opaljenim dnom i bo~- Grobovi sa spaljenim i skeletno sahranjenim po-
nim stranama, naj~e{}e orijentisane u pravcu severo- kojnicima na jednom mestu, uz bogat i pouzdano dato-
istok–jugozapad (tip IV), u eta`ne grobove oblikom van pokretni materijal, omogu}avaju tuma~enje pre-
sli~ne tipu IV, ali sa manjom rakom (tip V), u plitke laska sa jednog na~ina sahranjivanja (incineracija) na
koritaste rake ovalne ili kru`ne osnove, sa opaljenim drugi (inhumacija). Ta promena, s obzirom na kasnu
dnom i bo~nim stranama (tip VI), i u grobove sa kon- pojavu inhumacije u rimskim provincijama na cen-
strukcijom od opeka (tip VII, sl. 45d).221 Na ovoj ne- tralnom Balkanu, najverovatnije se odigrala pod uti-
kropoli treba ispratiti internu hronologiju. Naime, cajem hri{}anstva i mo`e se datovati u kraj 3. i po~e-
naj~e{}i su grobovi tipa IV i V, ~iji je broj ravnoprav- tak 4. veka.
no zastupljen. Znatno re|i je tip VI. Me|utim, va`no Severno od Male Kopa{nice, u Velikoj Grabovnici
je ista}i da su grobovi sva tri tipa raspore|eni u pra- (kat. 153) je tako|e postojala nekropola sa grobovi-
vilne i guste redove. Kao obavezni prilozi, u njima su ma tipa Mala Kopa{nica – Sase. Lj. Zotovi} ih svrsta-
se nalazili bronzani novac, `i{ci, kerami~ke i staklene va u IV i V tip i datuje u drugu polovinu 2. i prve de-
posude. U grobovima `ena bio je prisutan i nakit od cenije 3. veka.228
zlata, bronze i staklene paste, a u grobovima mu{ka- Dalje uz Ju`nu Moravu, A. Jovanovi} je u Ja{unji
raca koplja, strele, no`evi i poneka alatka. Svi grobo- zabele`io grobove tipa Mala Kopa{nica – Sase III.229
vi tipa IV, V i VI iz Male Kopa{nice poti~u s kraja 2. Nekropole sa spaljenim pokojnicima, u koje Lj.
ili iz prve decenije 3. veka. D. Srejovi} ih vezuje za Zotovi} ubraja i najranije, sa grobovima u obliku bu-
ilirski etni~ki element.222 M. Gara{anin prihvata takvu nara i kru`nim opaljenim jamama u vidu dubljih zde-
atribuciju,223 dok Lj. Zotovi}, budu}i da se nekropo- la tipa urni, bez izuzetka prate tok Dunava i Velike
la u Maloj Kopa{nici nalazila na teritoriji Dardanaca,
koji se pouzdano mogu smatrati Ilirima, i ostale grobo-
ve ovog tipa u Gornjoj Meziji vezuje za ilirski etnos.224
Ne{to su re|i i mla|i grobovi tipa III i VII. Grobovi 219 Gara{anin 1968, 5–28.
tipa III su na nekropoli u Maloj Kopa{nici ukopava- 220 Jovanovi} 1984, 143.
ni bez ikakvog reda, sa rakama nepravilnog oblika, a 221 Zotovi} 1968, 19–21.
datovani su u 4. vek.225 Grobovi tipa VII, konstruisani 222 Srejovi} 1965, 81.
od opeka slo`enih tako da podra`avaju oblik kov~e- 223 Gara{anin 1968, 5–28.
ga, veoma su retki. Njihovo dno i bo~ne strane napra- 224 Zotovi} 1968, 25–27.
vljeni su od opeka, a pokriva~ je ravan, sa dva niza 225 Zotovi} 1968, 23, 24.
opeka, ili poluobli~ast, sa dva niza tegula. Orijentaci- 226 Zotovi} 1968, 27, 28.
ja grobova je razli~ita. U jednom je na|ena jabuka u 227 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu.
koju su bili zabodeni primerci novca iz Konstantino- 228 Zotovi} 1968, 19, 24, 29.
ve epohe. Osim nesumnjivo kasnoanti~kih priloga, i 229 Jovanovi} 1984, 111.
c b
d f
Morave sa pritokama. Vezuju se isklju~ivo za naselja o grobu iz Leca ne postoje, pa se o njegovoj struktu-
i vojne logore formirane jo{ u najranijem periodu ro- ri ne mo`e govoriti.
manizacije.230 Najmla|a je nekropola otkrivena na Cari~inom
Od takozvanih naseobinskih nekropola, treba po- gradu (kat. 55), nedaleko od pretpostavljene trase pu-
menuti i rimsku grobnicu u Vujanovu (kat. 30), zidanu ta koji je sa ju`ne strane dopirao do Donjeg grada, u
od opeka, dimenzija osnove 2,80 x 0,52 m,231 zatim blizini akvedukta. Na njoj su sahranjivani stanovnici
selo Konopnicu (kat. 229), iz kojeg poti~e de~ji sarko- Cari~inog grada. Sistemom sondi istra`eno je svega
fag od kre~njaka, u vidu sanduka sa blago nagla{enim 10 grobova odraslih osoba i dece, koji su ranije otva-
dnom, dimenzija 0,34 x 1,02 x 0,50 m (kat. 229.1, sl. rani, osim mo`da de~jeg groba 4 i potpuno uni{tenih
46),232 kao i ozidane grobove na rimskoj nekropoli u grobova 8 i 10. Razlikuju se tri na~ina sahranjivanja:
[i{avi (kat. 241).233 Osim njih, na lokalitetu ]erami- bez grobne konstrukcije (6 i 7), u drvenom kov~egu
d`inica u Vlasotincu (kat. 243) otkrivena su dva rim- (5) i u grobovima sa konstrukcijom od opeka. Uzani
ska groba zidana od opeka. Na osnovu priloga (kat. grobovi (30–40 cm) bili su pokriveni horizontalno
243.1–10), datuju se u kraj 3. i po~etak 4. veka.234 Zna- polo`enim opekama, a u nekim slu~ajevima krovnim
~ajno je da su sve pomenute nekropole protuma~ene crepom. Skeleti su orijentisani u pravcu zapad–istok,
kao naseobinske sme{tene na obalama reka. sa devijacijom od zapada ka jugu. Areal prostiranja
Rudarska nekropola mo`e se pretpostaviti na lo- nekropole jo{ uvek nije ustanovljen.236
kalitetu Kod rudnika u Lecu (kat. 181), gde je u bli-
zini rudnog okna na|en grob iz kojeg poti~u ~etiri
perle razli~itog oblika, od staklene paste tamnoplave
boje (kat. 181.3–6), zatim bronzana fibula (kat. 181.2), 230 Zotovi} 1968, 19.
231 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu (gra|a pri-
bronzani prsten (kat. 181.1) i tri kerami~ke posude
(kat. 181.7–9). Nekropole u Domaviji i Guberevcu, premana za monografiju Istorija Leskovca i okoline).
sa ukopanim grobovima nagorelih bo~nih strana, bez
232 Jovi} 2002, 37.
233 Trifunoski 1974, 6; dokumentacija Arheolo{kog instituta
urni, D. Srejovi} tuma~i kao rudarske, smatraju}i da
u Beogradu (bele{ke sa rekognosciranja M. Gara{anina iz
su sve srodne nekropole u Gornjoj Meziji i Donjoj 1951. godine).
Panoniji mo`da bile povezane sa rudarskim naselji- 234 Joci} 2003, 53.
ma ili sa privrednim posedima ~iju je osnovnu radnu 235 Srejovi} 1965, 83, 84.
snagu ~inilo autohtono stanovni{tvo organizovano u 236 Kondi}, Popovi} 1977, 146; Jeremi} 1995, 187–195; Ba-
stare plemenske zajednice.235 Na`alost, bli`i podaci vant, Ivani{evi} 2003, 34.
Deli Voda u Dobroj Vodi (kat. 4), Strugara (kat. 14,
sl. 4) i Gornje ili Velike livade (kat. 12) u Ivanju, Ibri{
Osim Cari~inog grada, koji predstavlja izuzetan primer u Statovcu (kat. 50b), Potresulje (kat. 50a, sl. 47) i
razvijenog sistema vodosnabdevanja u ranovizantij- Pavlov grob (kat. 49, sl. 11) u Sli{anu, a otkriven je i
skom periodu (akvedukt, velika cisterna, vodotoranj, veliki most u Ba~evini (Crnovski breg, kat. 32, sl. 48),
vodovodna i kanalizaciona mre`a), sa drugih lokali- pribli`ne du`ine 70–80 m i visine 20–30 metara. Od
teta u Leskova~koj kotlini poti~u samo slu~ajni nala- Ba~evine, trasa se nastavlja padinama ispod Borovca,
zi vodovodnih kerami~kih cevi, koji ukazuju na po- spu{taju}i se u blagom nagibu ka Cari~inom gradu.
stojanje lokalnih vodovoda (karta 5). Njena otkrivena du`ina na ovom potesu iznosi 600 m.
Saznanje o akveduktu Cari~inog grada dopunje- Dalje ka jugoistoku se gubi, verovatno usled intenziv-
no je tokom poslednjih decenija, kada su prikupljeni ne obrade zemlje i duga~kog dubokog useka. Zatim
novi podaci o kanalu i zidovima u njegovoj bli`oj i prolazi uz ju`ni bedem i preko odbrambenog rova svi-
daljoj okolini. Novi rezultati istra`ivanja njegove tra- njari~kog Gradi{ta. Na terenu se jasno uo~ava zemlja-
se dobijeni su rekognosciranjem terena i kori{}enjem ni propust, koji odbrambeni rov deli na dva dela. Ispod
savremenih metoda detekcije. Trasa akvedukta danas zaseoka Stojanovci, trasa je ponovo vidljiva i prati se
mo`e da se prati od Petrove gore, gde se na {irokim pa- sve do Cari~inog grada, gde njena du`ina iznosi pri-
dinama prirodnog amfiteatra nalazila kapta`a, na ko- bli`no 1.270 m. Trasa akvedukta do grada, duga~ka
ti od pribli`no 1.120 m. Odavde ka Cari~inom gradu 280 m, bila je poznata i ranije na osnovu tragova na
potvr|ena je na vi{e mesta (karta 3), na polo`ajima terenu i aerofotografije iz 1947. godine. Akvedukt je
u grad ulazio sa ju`ne strane. Do velikog valuma, ko- lazi olovnih i kerami~kih vodovodnih cevi (Cari~in
ji je branio prilaz gradu, i{ao je pod zemljom, a dalje grad, kat. 55, sl. 49, Sli{ane, kat. 49, Statovac, kat.
je trasa bila nadzemna. Sa ju`ne spoljne strane zidina 50b). Kako je zabele`eno, du`ina cevi na|enih u Sli-
otkrivena su dva stupca kvadratne osnove, sa tranze- {anu iznosi 50–60 cm, a pre~nik 10 cm.239 Mogu}e je
mama na isto~noj i zapadnoj strani. Severni stubac je da su ~inile deo lokalnog sistema razvoda, kojim je
sa jugozapadnom kulom Donjeg grada bio povezan voda dopremana u neko naselje ili vilu.
redovima opeke i kamena vezanih malterom. Razmak Na ostatke vodovoda nailazilo se i u dolini Puste
izme|u stubaca iznosio je oko 3 metra.237 Unutar gra- reke (]ukovac, kat. 3, Kacaba}, kat. 15), Ju`ne Mora-
da, akvedukt je prolazio kroz kulu i nastavljao ispod ve (Pe~enjevce, kat. 135, Jarsenovo, kat. 89) i Vlasine
{etne staze zapadnog bedema, do cisterne u Donjem
gradu i jugozapadne kule, odnosno rezervoara u Gor-
njem gradu.238 237 Ivani{evi} 2012, 13–31.
Osim akvedukta, sa Cari~inog grada i ve} pome- 238 Kondi}, Popovi} 1977, 130; Bavant, Ivani{evi} 2003, 31.
nutih lokaliteta u njegovoj bli`oj okolini poti~u i na- 239 Stefanovi} 2006, 53.
Cari~in grad, ciglarska pe}: osnova sa izgledom i presecima (Duval, Jeremi}, Popovi} 2010, 77, fig. I, 36)
debljine od 1,02 do 1,04 m, gra|eni su od lomljenog pri ~emu je jedna (ili nekoliko njih) bila sme{tena
kamena i blata. U podu su se nalazila 33 otvora, pre~- oko ju`ne kapije Gornjeg grada. To su bile kolibe od
nika od 0,04 do 0,07 m.251 Pe}i u neposrednoj blizini lakog materijala, koje nisu bile gradske radionice u
Cari~inog grada mo`da su slu`ile i za izradu kera- pravom smislu, a potvr|ene su nalazima nakovnja, te-
mi~kih posuda, budu}i da je grn~arija za potrebe nje- razija, tegova i kalupa.256
govog stanovni{tva najve}im delom bila lokalno pro- Ne treba izostaviti ni arhitektonsku plastiku sa
izvo|ena, od gline eksploatisane u okru`enju.252 ovog lokaliteta. Klesana je od lokalnog kamena lo{eg
Osim izrade opeka i kerami~kih posuda, na Cari- kvaliteta, veoma podlo`nog raspadanju, na {ta uka-
~inom gradu, u jugoisto~nom uglu Donjeg grada, ot- zuju dodaci {tuka.257 Za izradu najve}eg dela arhi-
kriveni su ostaci rasturenih pe}i, koje su mo`da bile tektonske plastike u Cari~inom gradu kori{}en je lo-
kori{}ene za proizvodnju stakla. Nalazi gorelih opeka kalni andezit, va|en u kamenolomima ispod masiva
sa o~uvanom staklastom masom i posuda za topljenje Radana.258 O kamenoreza~kom zanatu govore i nala-
stakla (?) sa ovog prostora, kao i velike koli~ine sirovi- zi oru|a i opreme sa Cari~inog grada, u koje spadaju
ne stakla (sl. 56), potvr|uju njegovu proizvodnju.253 klinovi, dleta, kramp-sekire i }uskije, i delovi sistema
Me|u zanatima koji nisu zahtevali veliki prostor za preno{enje manjih komada kamena.259
i koji su mogli da se obavljaju u naseljima, na Cari-
~inom gradu se izdvajaju: izrada tekstila (~e{ljanje,
predenje i tkanje lana, konoplje, vune i kozje dlake), 250 Tomovi} 1993, 21.
obrada ko`e i drugih materijala za {ivenje ode}e i 251 Kondi}, Popovi} 1977, 145, 146; Duval, Jeremi}, Popovi}
obu}e, kosti za pravljenje raznih predmeta (uglav- 2010, 75–80.
nom dr{ki, ~e{ljeva ili kutija) i zlatarstvo, odnosno 252 Bjelajac 1990, 184.
izrada nakita.254 Sa ovog lokaliteta poti~u i mnogo- 253 Ivani{evi}, Stamenkovi} 2010a, 39–52.
brojni nalazi drvodeljskog alata. Dleta, svrdla, keseri, 254 Bavant, Ivani{evi} 2003, 57.
struga~i i se~iva potvr|uju intenzivnu obradu drveta 255 Popovi} 1988, 209.
u poslednjoj fazi `ivota u Cari~inom gradu. Brojni 256 Popovi}1988, 223.
no`evi, na|eni na prostoru izme|u dvojne bazilike i 257 Nikolajevi}-Stojkovi} 1957, 55.
bazilike sa transeptom, ukazuju na radionice za pre- 258 Duval, Jeremi}, Popovi} 2010, 65.
radu ko`e.255 Bilo je i zlatarsko-toreutskih radionica, 259 [pehar 2008, 96–100.
Rujkovac, Crkvi{te Sv. Pantelejmona, osnova bazilike (Hoddinott 1963, 194, Fig. 103)
Rujkovac, Crkvi{te Sv. Jovana, osnova bazilike (Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 42)
Na prostoru Leskova~ke kotline posvedo~en je i uo~eni su ostaci ve}e trobrodne ranovizantijske crkve,
kult Jupitera. Votivna ara posve}ena vrhovnom bogu od lomljenog kamena i opeke, du`ine 25 i {irine 13 m.
rimskog panteona na|ena je u Sejanici, na lokalitetu Naos je sa dva niza od po ~etiri stupca podeljen na
Ornice ili Orni~je (kat. 147.2). Sa polo`aja Podrum u brodove; apsida je sa unutra{nje strane polukru`na, a
Leskovcu poti~e bronzana aplikacija sa likom Jupite- sa spoljne trostrana (sl. 57). Oko gra|evine je konsta-
ra Dolihena (kat. 102.1). Predstavljeno je poprsje tovan niz drugih objekata, koji su bili u sastavu bazi-
ovog orijentalnog bo`anstva, sa frigijskom kapom na like. T. ^er{kov je, prilikom rekognosciranja, baziliku
glavi, bujnom kovrd`avom kosom i bradom. Aplika- izdvojio kao zaseban lokalitet u okviru utvr|enja, kao
cija je ~inila ukrasni deo dr{ke kr~aga i datovana je u Kaljaja – Crkvi{te Sv. Pantelejmona (kat. 203).272
po~etak 3. veka.271 Jugozapadno od Kaljaje, bazilika je zabele`ena na
Sude}i prema nalazu bronzane statuete iz Zloku- lokalitetu Crkvi{te Sv. Jovana (kat. 201, sl. 13, 58).
}ana (kat. 166.1), datovane u 2–3. vek, u ovoj oblasti Zidana je od {kriljca i opeke, du`ine 21 m i {irine
je bio prisutan i kult Cerere. Pretpostavlja se da je 16,15 m. Njena apsida je spolja trostrana, a unutra je
prikazana Cerera u nabranom hitonu, sa pojasom i potkovi~asta. Na zapadnoj strani bazilike je narteks sa
velom na glavi. Desna ruka boginje je ispru`ena, a le- pravougaonim aneksima. Severni aneks na isto~noj
va, ~ija {aka nije sa~uvana, je podignuta. strani ima polukru`nu apsidu. U zidovima narteksa
Poseban i veoma zna~ajan problem predstavlja konstatovano je nekoliko ni{a, dok su se sa spoljne
hristijanizacija ovog prostora, koji je ~inio deo cen- strane bazilike, na podu`nim zidovima, nalazila ~etiri
tralne oblasti severnog Ilirika. Poznato je da je hri{- masivna pilastra.273
}anstvo najpre prodrlo u ve}e gradove, a kasnije se Crkva, duga~ka 18 i {iroka 8 m, nalazila se na
ra{irilo i u ruralne sredine. Iako je Leskova~ka kotli- dominantnom polo`aju na lokalitetu Nagranjci (kat.
na nedovoljno istra`ena, pojedini nalazi ukazuju na 205). U njenoj neposrednoj blizini i u profilima seo-
ovaj proces. Do sada su registrovana dva hri{}anska skog puta nailazilo se na opeke, kamen i malter. Prema
centra, i to u zapadnom delu kotline, jedan oko Ruj-
kovca i utvr|enja na Kaljaji (kat. 202), a drugi na Ca-
ri~inom gradu (kat. 55) i u njegovoj {iroj okolini
271 Joci} 2000, 308, T. IV, sl. 11.
(karta 5). 272 Dokumentacija projekta Sistematsko rekognosciranje op{ti-
Utvr|enje na Kaljaji u Rujkovcu, prema arheolo-
na Bujanovac, Pre{evo i Medve|a Zavoda za za{titu spome-
{kom materijalu, podignuto je u 3, ali je evidentiran nika kulture u Ni{u.
novac i iz 4, 5. i 6. veka. Unutar i oko fortifikacije na- 273 Kondi}, Popovi} 1977, 115, sl. 118; Ercegovi}-Pavlo-
lazile su se bazilike. Na centralnom platou utvr|enja vi}, Kosti} 1988, 42, br. 210.
Cari~in grad, Akropolj, osnova episkopske bazilike (Duval, Popovi}, Jeremi} 2010, 125)
Svinjarica, osnova bazilike (Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 42)
T. ^er{kovu, potes je verovatno predstavljao deo do- 35 x 15,50 m, koja se sastoji od tri dela: centralnog i
njeg grada ili podgra|a utvr|enja na Kaljaji.274 dva bo~na broda, zatim od kripte ispod brodova i atri-
Zna~ajan udeo u hristijanizaciji ove oblasti imao juma.277 Ju`no od nje, uz ju`nu ulicu u isto~noj polo-
je Cari~in grad (kat. 55), gde je prihvatanje hri{}anstva vini Gornjeg grada, nalazi se krstoobrazna crkva, du-
svakako bilo podstaknuto osnivanjem arhiepiskopije. `ine 29,5 m i {irine 17,5 m, ~iji je centralni prostor
Naime, 535. godine Justinijan I je objavio svoju XI izveden u obliku gr~kog krsta, sa polukru`nom apsi-
Novelu, u kojoj je izrazio `elju da sedi{te prefekta dom i atrijumom.278 Bazilika u Gornjem gradu, u
pretorije Ilirika preseli iz Soluna u Justinijanu Primu podno`ju Akropolja, ju`no od njegovih zidina, je tro-
i istim zakonom je ovom gradu dodelio rang arhiepi- brodna crkva sa narteksom i otvorenim portikom, du-
skopije sa jurisdikcijom nad celom Da~kom dijecezom ga~ka 24,8 m.279
i Makedonijom II. Me|utim, u tim nemirnim vreme- Ju`no od pomenutih gra|evina, sa severne i ju`ne
nima, preme{tanje prefekture u Justinijanu Primu ni- strane isto~ne ulice Donjeg grada, podignute su jo{
je ostvareno, {to potvr|uju i izvori. U Noveli CXXXI dve bazilike. Dvojna bazilika je izgra|ena na osnovu
iz 545. godine razmatra se osnivanje nove crkvene me- jednostavnog plana, sa dve prostorije nejednakih du-
tropole i potvr|uju prerogative arhiepiskopa Justini- `ina, 19 i 18 m, i {irina, 5,70 i 5 m, koje se zavr{ava-
jane Prime, sa nadle`no{}u samo u Da~koj dijecezi. ju polukru`nim apsidama i pravougaonim predvorjem
Tako je Justinijana Prima ostala prvenstveno crkveni povr{ine 12 x 5,40 m.280 Ju`no od nje je bazilika sa
administrativni centar.275
Unutar bedema Cari~inog grada zabele`eno je
{est bazilika, a izvan njih dve.
274
Treba najpre pomenuti episkopsku baziliku na Dokumentacija projekta Sistematsko rekognosciranje op{ti-
Akropolju. To je trobrodna i troapsidalna gra|evina, na Bujanovac, Pre{evo i Medve|a Zavoda za za{titu spome-
nika kulture u Ni{u.
duga~ka 64 m i {iroka 22 m, sa narteksom i atriju- 275 Bavant, Ivani{evi} 2003, 45, 46.
mom u kome se nalazi velika piscina (sl. 59). Na kra- 276 Kondi}, Popovi} 1977, 25, sl. 8; Duval, Popovi}, Jeremi}
ju bo~nih brodova sme{teni su |akonikon i protezis, 2010, 101–199.
dok se sa ju`ne strane na baziliku portikom nadove- 277 Kondi}, Popovi} 1977, 74, sl. 52.
zuje baptisterijum, koji je imao kvadratnu osnovu, sa 278 Kondi}, Popovi} 1977, 25, sl. 60; Guyon, Cardi 1984,
stranama du`ine 17,50 m.276 1–90.
U Gornjem gradu, severoisto~no od kru`nog trga, 279 Kondi}, Popovi} 1977, 86, sl. 65.
podignuta je bazilika sa kriptom, dimenzija osnove 280 Kondi}, Popovi} 1977, 104, sl. 78.
transeptom, trobrodna gra|evina sa narteksom i atri- poti~e sekira-kramp od gvo`|a (kat. 183.1), s natpi-
jumom, ukupne du`ine oko 45 i {irine 18,50 m. Njen som Benenatus, ispred koga je urezan krst. P. Petro-
centralni brod se zavr{ava polukru`nom apsidom sa vi} smatra da je u pitanju li~no ime ra{ireno u kasnoj
unutra{nje strane i tro~lanom sa spoljne. Bazilika je antici, koje je nosio i episkop Justinijane Prime. Ovoj
poznata po dobro o~uvanim podnim mozaicima.281 grupi nalaza treba dodati i bronzani krst-privezak sa
Izvan grada nalaze se dve crkvene gra|evine. Ne- lokaliteta Kaljaja u Rujkovcu (kat. 202.47). Krst ima
daleko od jugoisto~ne kule Donjeg grada je trikon- pro{irene krake ornamentisane koncentri~nim krugo-
halna bazilika, sa dimenzijama osnove 39 x 16,50 m, vima. Na Cari~inom gradu su na|eni brojni predmeti
jednobrodnim naosom, narteksom sa aneksima i atri- hri{}anskog karaktera. Posebno se isti~e scena dobrog
jumom. Unutra{nja strana apside je polukru`na, a pastira na mozaiku u naosu bazilike sa transeptom.287
spolja{nja je tro~lana.282 Na ju`nom platou, van pro- Krst se ~esto javlja na kamenoj plastici.
stora branjenog zemljano-palisadnom fortifikacijom,
nalazila se i druga bazilika, nepravilne osnove di-
menzija 34 x 16,50 m, sa jednobrodnim naosom, nar-
teksom i atrijumom. Njena apsida je polukru`na na
unutra{njoj i tro~lana na spoljnoj strani.283 Terme su poznate iz atara Radinovca (kat. 43) i sa
U neposrednoj okolini Cari~inog grada zabele`e- Cari~inog grada (kat. 55, karta 5). F. Mesesnel je zabe-
ni su ostaci dve ranovizantijske bazilike, u Svinjarici le`io podatak o razru{enim anti~kim termama u Ra-
(kat. 51) i Sekicolu (kat. 48). Prva je sme{tena u pod- dinovcu (kat. 43), na severnoj padini Kaljaje, pored
no`ju bregova na kojima le`e Cari~in grad i Gornje jednog izvora. Delimi~no su otkrivene 1932. godine,
gradi{te, nedaleko od zapadne obale Svinjari~ke re- a u narodu su poznate kao Crkvica. Isti autor navodi
ke. To je trobrodna bazilika (sl. 60), unutra{njih di- da se ovde mogu raspoznati predvorje, pe} i tepidari-
menzija 24 x 15 m (zajedno sa narteksom i apsidom). jum (sl. 61).288
Perimetralni zidovi su od lomljenog kamena, sa dva U Cari~inom gradu (kat. 55) terme su se nalazile
reda opeka u donjim delovima. Po{to je istra`ena sa- unutar bedema, ali i extra muros. U gradu su podig-
mo unutra{njost crkve, nije poznato da li je spoljna nute neposredno uz spoljni zid zapadne kule ju`ne
strana apside polukru`na ili trostrana. Druga bazilika kapije Gornjeg grada. Gra|evina nije istra`ena u ce-
se nalazi 4 km severno od Cari~inog grada, iznad Ca- lini i jednim delom, u vidu trikonhalne prostorije
ri~inske reke, u selu Sekicolu. Unutar utvr|enja na (svla~ionica – apodyterium), le`i preko zapadnog
lokalitetu Gradi{te konstatovani su ostaci temelja portika ju`ne ulice. Iz apoditerijuma se ulazilo u iz-
jednobrodne crkve sa zidovima od {kriljca. Gra|evi- du`enu pravougaonu prostoriju sa kadama, najpre za
na je podeljena na naos i narteks. Unutra{nje dimen- hladnu vodu (frigidarium), a zatim u dve odaje za to-
zije osnove naosa su 11,50 x 5,30 m, a narteksa 5,40 plu vodu (caldarium). U jednoj je otkriven hipoka-
x 3,76 metara.284 ust, a ispod druge lo`i{te (praefurnium). Prema \.
Treba pomenuti i ostatke zidova u Ka{tavaru, na Mano-Zisiju, terme su kasnije pretvorene u crkvu. Tu
polo`aju Crkvi{te (kat. 95), koje je zabele`io V. Iva- tvrdnju je bazirao na ~injenici da je isto~na konha
novi}. J. Jovanovi} smatra da je re~ o ranovizantij-
skoj crkvi.285
Osim arhitekture, na proces hristijanizacije uka-
281 Kondi}, Popovi} 1977, 110, sl. 82.
zuju i drugi arheolo{ki nalazi. Sa nepoznatog lokali- 282 Kondi}, Popovi} 1977, 136, sl. 97.
teta u selu Miro{evcu poti~e opeka s natpisom Deus 283 Kondi}, Popovi} 1977, 140, sl. 101; Duval, Jeremi} 1984,
adiuvet vobis et nobis (kat. 120.1). Pored temelja crkve 91–146.
Ro|enja Sv. Jovana Krstitelja u Grdelici na|en je pra- 284 Kondi}, Popovi} 1977, 74, sl. 52.
vougaoni bronzani pe~at (kat. 87.1), na kome je ure- 285 Jovanovi} 1978, 16.
zan tekst, odnosno aklamacija Vivas in deo ei. Ova 286 Joci} 2000, 311.
zavetna formula se javlja jo{ u paganskom dobu, na 287 Kondi}, Popovi} 1977, 114.
rimskom nakitu, ali je naj~e{}a na hri{}anskim spo- 288 Mesesnel 1938, 195, 197, 198; Ercegovi}-Pavlovi}, Ko-
menicima.286 Iz Leca, sa imanja Stevana Petrovi}a sti} 1988, 36, br. 323.
izgledao bi ovako: Naissus – XIIII – Ad Herculem izme|u kastela kod Radinovca i Popovca na [uman-
(Brestovac) – VIII – nepoznata stanica – XXX – Ad skoj reci, vodio od kastela kod sela Vrapca na Tularskoj
Fines (Lepenica ili D`ep u Grdeli~koj klisuri) – reci, pod za{titom utvr|enja na 750 m visokom Brain-
XXXV – Anausaro (Vladi~in Han) – XII – (Banja kod skom visu i na Mrkonju (1045 m), na zapad ka Pri{ti-
Kumanova) – XXI – Scupi.293 ni (Vicianum)…“. A zatim je na krajnjem jugozapadu
Polaze}i od op{teg uverenja da je rimski put od Leskova~ke kotline zabele`io i put koji je preko sela
Naisa prema Skupiju, koji je zabele`en na Tabuli, i{ao Svirca vodio ka rudonosnoj oblasti Novog Brda.298
direktno na jug dolinom Ju`ne Morave, N. Vuli} je Preko Babi~ke gore je mogla da prelazi neka anti-
izneo svoju ispravku rasporeda stanica izme|u Naisa, ~ka saobra}ajnica. Kanic pominje rimsku komunikaci-
Skupija i Stobija. On se sla`e sa Milerom da Ad Her- ju koja je vodila preko Babi~ke gore, a {titili su je ka-
culem i Ad Hercule treba izjedna~iti i da je od Ni{a steli kod ]elija, Velikog Kr~mira, Gornjeg Prisjana
raspored stanica bio slede}i: Naissus – XIIII – Ad (kat. 227), Gornjeg Vlasa, Dragovlja i Stupnice (kat.
Herculem – VIII – Ad Fines – XXXII – Anausaro – 149), a zatim je i{la preko moravske vododelnice ka
XII – Banja. To ~ini 66 milja ili 100 km, a tolika je i Vlasini. Ostaci starog puta od nabijenog kamena, koji
udaljenost izme|u Ni{a i Vranjske Banje (96 km). se nazivaju rimskim, zabele`eni su kod utvr|enja na
Stoga Vuli} stanicu kod Vranjske Banje povezuje s lokalitetu Gradi{te u Golemoj Njivi (kat. 70). Prema
vinjetom kupatila.294 kazivanju me{tana, njegova trasa mestimi~no se mo-
U novije vreme izra`eno je mi{ljenje da je sastav- `e pratiti iz pravca Crkovnice ka selu Stupnici. Osim
lja~ Tabule imao u vidu samo jedan pravac od Naisa toga, prilikom izgradnje puta u selu Ora{cu, na ima-
ka jugu i da se tek od Vicijana (Vu~itrn) ra~vao pre- nju Todora Stojkovi}a i Milana \oki}a, na polo`aju
ma Skupima, odnosno Lje{u (Lissus) na Jadranskom koji je nazvan Kaldrme (kat. 129, karta 5) otkrivena je
moru. Takav stav zastupa M. Mirkovi}, navode}i sle- kaldrma od oblutaka, koja mo`da poti~e iz rimskog
de}e stanice izme|u Naisa i Vicijana: Naisso (Ni{) – perioda.299 Ne{to ju`nije, u podno`ju Kru{evice, na-
XIIII – Ad Hercule (@itora|a) – VI – Hammeo (Pro- laze se ostaci puta, koji seljaci tako|e nazivaju rim-
kuplje) – XX – Ad Fines (Kur{umlija) – XIX – Vindeni skim, a koji je prolazio pored starog grada, odnosno
– XX – Viciano (Vu~itrn). F. Papazoglu na relaciji utvr|enja kod sela Grada{nice (kat. 76).300
Stobi–Skupi prepoznaje stanice: Scupis – XXI – Prae- Na`alost, mala istra`enost i nedostatak raspolo`i-
sidio – VIIII – Ad Cephalon – XIII – Gurbita – VIII – vih arheolo{kih podataka onemogu}avaju tuma~enje
Stopis, a preostale preme{ta na relaciju Scupi–Vicia- itinerara ili izno{enje pretpostavki o mre`i rimskih
no, i to bez promene rastojanja, obrnutim redom, od saobra}ajnica na prostoru Leskova~ke kotline.
Skupija do Vicijana: Scupis – VIIII – Ad Hercule – Jedini potvr|eni ostaci rimskog puta otkriveni su
VIII – Ad Fines (Ka~anik) – XXXV – Anausaro – XII 2012. godine, u selu Maloj Kopa{nici, na lokalitetu
– Viciano, sa ~ime se sla`e i M. Mirkovi}.295 Kamenitica (kat. 112), prilikom za{titnih arheolo{kih
Na Tabuli je mogla biti ozna~ena i cesta koja je iskopavanja na trasi ugro`enoj izgradnjom auto-puta
povezivala niz zna~ajnih anti~kih naselja ju`no od E-75. Sa~uvan je u segmentima, a pru`ao se u pravcu
Naisa: @itora|u, Zlatu, Bregovinu, Lece, Medve|u,
Sijarinsku Banju i druga, u dolinama reka Kosaonice
i Jablanice.296
Ne treba isklju~iti ni mogu}nost da je deonica pu-
293 Mirkovi} 1960, 250; Petrovi} 1999, 110–112.
ta Naissus–Scupi vodila preko Kukavice. F. Kanic iz-
294 Vuli} 1925, 3.
nosi da je u rimskom periodu ovuda prolazio put ko-
295 Mirkovi} 1960, 252, 253.
ji je preko „Zbe`i{ta i Crnog vrha (1005 m), pa pored
296 Petrovi} 1999, 112.
297 Kanic 1985, 250.
druge kule, na 764 m visokoj Koprivi, dolinom Gornje
298 Kanic 1985, 340.
Veternice i{ao za Vranje“, ~ime obja{njava i izgradnju 299 Trajkovi} 1961, 11, 12; dokumentacija Arheolo{kog insti-
utvr|enja u „ovako surovoj, bezljudnoj okolini“.297
tuta u Beogradu (bele{ke sa rekognosciranja M. Gara{anina
Isti autor pi{e o planinskom putu koji je, kako je iz 1951. godine; gra|a pripremana za monografiju Istorija
naveo, „na svojoj anti~koj trasi mestimi~no jo{ o~uvan Leskovca i okoline).
i koji je od Pirota (Turres) preko Leskovca i Lebana, 300 Krasovski 1930, 205, 206.
jugozapad–severoistok, severno od istra`enog dela ne- Najvi{oj zoni pripadaju lokaliteti na obodu Kotline
kropole formirane uz pomenutu komunikaciju. Naj- (pobr|e Radana, slivovi Lepa{tice, Lecke i Gazdar-
bolje o~uvani segment puta duga~ak je 13,30 m. Po{to ske reke, pobrdje Goljaka sa podru~jem oko Tularske
zalazi ispod dana{njeg lokalnog puta, njegova {irina i Buniske reke, pobr|e Kukavice, sliv Kozara~ke, od-
nije potpuno ustanovljena. Na ovom delu ona iznosi nosno Rupske reke, oblast oko u{}a Lu`nice u Vlasi-
2,80 m. Rimski put je izgra|en od sitnijih i krupnijih nu i pobr|e Babi~ke gore i Kru{evice).
re~nih oblutaka, iznad kojh se nalaze ve}i komadi pri- Na krajnjem zapadu, u pobr|u Radana se nalaze
tesanog kamena, naj~e{}e pravougaonog oblika, di- tri lokaliteta. Drmecki potok (kat. 5) le`i u trouglu iz-
menzija oko 50 x 20 cm (sl. 63).301 me|u vrha Malog kamena, Strugarskog kr{a i Velike
loparde, Ivanje (kat. 13) gravitira ka dolini Puste reke
i kompleksu oko Cari~inog grada (kat. 55), dok je Sli-
{ane (kat. 50) okrenuto ka planini Majdanu i tokovima
Lepa{tice, Lecke i Gazdarske reke na jugu. Na lokali-
Najve}i broj rimskih i ranovizantijskih arheolo{kih na- tetu Drmecki potok (kat. 5) zabele`ene su velike gra-
lazi{ta je tipolo{ki neopredeljen. Re~ je o 105 lokalite- |evine od kamena, opeke i maltera, zatim fragmenti
ta, registrovanih na osnovu slu~ajnih nalaza, spolija pljosnatih opeka, kerami~kih posuda i `i`aka, komadi
ili arhitekture, koji ne mogu da doprinesu precizni- ravnog stakla plavi~aste boje i jedan predmet od olo-
jem odre|ivanju njihovog karaktera. Ovde su prika-
zani od zapada ka istoku Leskova~ke kotline, u okvi-
ru ranije izdvojenih geografskih celina, u tri visinske
zone (karta 5). 301 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu.
va.302 Sa nalazi{ta Seoska crkva u Ivanju poti~u osta- |enih na imanju Ilije \oki}a (kat. 210) i na polo`aju
ci ranovizantijske arhitektonske plastike (kat. 13.1, Kod ba{te (kat. 211). U Sijarinskoj Banji, na imanju
2), koja je sekundarno upotrebljena za ~asnu trpezu u Andrije Vu~kovi}a (kat. 213), na|en je rimski novac,
seoskoj crkvi. Ostaci starijeg utvr|enja ili metalur- a kod izvora Spas ostaci arhitekture, mo`da delovi rim-
{kog centra uo~eni su na Petrovoj gori, u ataru Sli{a- skog kapta`nog objekta (kat. 214).306
na (kat. 50).303 Sa {ireg potesa Vu~ja, u podno`ju Kukavice, po-
Ju`no od njih su nalazi{ta u oblasti oko Lepa{ti- znate su dve rimske posude (kat. 158).
ce, Lecke i Gazdarske reke. U Gazdaru su registrova- Nalazi{ta neodre|enog karaktera grupi{u se i oko
na ~etiri neopredeljena lokaliteta (kat. 172–175). Iz Kozara~ke, odnosno Rupske reke. Porta crkve Ro|e-
Crkve Sv. Pantelejmona (sl. 64) poti~e sekundarno nja Sv. Jovana Krstitelja u Grdelici registrovana je kao
upotrebljena kamena plastika (kat. 172.2–4, sl. 65). lokalitet na osnovu slu~ajnog nalaza bronzanog pe~a-
Na ulazu u selo, na mestima Crkvina i Crkvina – Ima- ta (kat. 87. 1). Na njivi Bosiljke Ran~i} (kat. 86) evi-
nje Ivanovi}a (kat. 173, 174), prilikom oranja se naila- dentirani su temelji gra|evine od kamena i opeka, ali
zilo na masivne zidove od kamena i opeke, zatim na i rimski novac. U selu Sejanici, na polo`aju Ornice ili
fragmentovane kerami~ke lonce sive boje i zemljane Orni~je (kat. 147), na|ena je votivna ara posve}ena Ju-
tegove.304 Premda se ovaj lokalitet ubraja u neopre- piteru (kat. 147.2), kao i sestercij Antonina Pija (kat.
deljene, mo`e se pretpostaviti da je tu postojalo nase- 147.1), koji pripada emisiji iz 140–144. godine.307
lje. U blizini ku}e Coki}a u Gazdaru na|ena je votiv-
na ara posve}ena Herkulu (kat. 175.1).
U pobr|u Goljaka i oko Tularske i Buniske reke
302 Stefanovi} 2006, 35, 36.
sme{teno je nekoliko tipolo{ki neopredeljenih lokali- 303 Kondi}, Popovi} 1977, 151, sl. 113.
teta. Jugozapadno od mosta u Tularu (kat. 217) otkri- 304 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 34, br. 160; Trajko-
veni su ostaci gra|evina i alat, datovani u rimski pe- vi} 1961, 12; Joci} 1999, 54; dokumentacija Arheolo{kog
riod. Sa lokaliteta Strana u Ma}edoncu poti~e slu~ajni instituta u Beogradu (gra|a pripremana za monografiju
nalaz ostave rimskog bronzanog novca iz 4. veka Istorija Leskovca i okoline).
(kat. 187).305 U istom selu nalaze se i utvr|enje (kat. 305 Jankovi}-Mihalxi} 2005, 54.
306
185) i polo`aj Pod ku}u (kat. 186), na kojem je kon- Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu (bele{ke V.
statovana ve}a koli~ina zgure. Ova nalazi{ta su vero- Ivanovi}a o starinama u okolini Leskovca); dokumentacija
Arheolo{kog instituta u Beogradu (bele{ke sa rekognosci-
vatno ~inila kompleks koji je, budu}i da je lociran ne-
ranja M. Gara{anina iz 1951. godine; gra|a pripremana za
daleko od Leca, mo`da bio povezan sa rudarstvom. monografiju Istorija Leskovca i okoline).
Dalje ka jugu, dva lokaliteta neodre|enog tipa zabe- 307 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu (gra|a pri-
le`ena su u Sijarini, i to na osnovu pitosa slu~ajno na- premana za monografiju Istorija Leskovca i okoline)
Ovi polo`aji gravitiraju ka dolini Ju`ne Morave, pa Latinska crkva u Lipovici (kat. 236), sa slu~ajno na-
se mogu posmatrati u {irem kontekstu, zajedno sa |enom ostavom rimskog novca iz 4. veka (kat. 236.1),
utvr|enjem u Grdelici (kat. 85) i kompleksom oko i nepoznati polo`aj u Skrape`u, sa koga poti~e prime-
Male Kopa{nice. Neopredeljen lokalitet u ovoj obla- rak novca iz istog perioda, kovan za vreme vladavine
sti je i Ostrc (kat. 237). Nije poznato na koji je polo- cara Valentinijana I ili Valentinijana II (kat. 239).
`aj mislio F. Kanic prilikom lociranja ovog nalazi{ta. Drugoj, tj. prelaznoj visinskoj zoni pripadaju lo-
Me|utim, u blizini Ostrca je polo`aj Gradi{te, za koji kaliteti u okolini Cari~inog grada, oko Rujkovca i Ra-
se mo`da mogu vezati ostaci ru{evina o kojima pi{e dinovca, i u dolini [umanske reke (karta 5).
Kanic.308 Jo{ dva neopredeljena lokaliteta evidentira- Na prostoru oko Cari~inog grada potvr|eno je
na su u Gornjoj Lopu{nji (kat. 226) i na nepoznatom nekoliko lokaliteta kojima se karakter ne mo`e preci-
nalazi{tu izme|u sela Bistrice i Orlovice (kat. 61). zno odrediti. Iz sela Orana (kat. 23) i Sekicola (kat. 47)
U blizini u{}a Lu`nice u Vlasinu, izme|u Crne poti~e po jedan vizantijski pitos, a u Sekicolu i [tulcu
Trave i Svo|a, u selu Dobrovi{u (kat. 225) je na|en (kat. 47, 54) je na|en po jedan primerak rimskog
primerak velike Karakaline bronze provincijalnog novca. Kod Mijajlice (kat. 21) je zabele`en fragment
kovanja.309 Ovaj jedini, i to slu~ajni nalaz, ne omo- dekorativne arhitektonske plastike (kat. 21.1),315 a iz
gu}ava da se lokalitet tipolo{ki odredi. ovog sela, sa polo`aja Crkvi{te (kat. 20), poznat je
Veliki broj lokaliteta nejasnog karaktera registro- vrh koplja datovan u period od 4. do 6. veka.316 U
van je na obroncima Babi~ke gore i Kru{evice. Svi Mrve{u, na lokalitetu Crkvina ili Crkvene livade
gravitiraju ka dolini Ju`ne Morave. Iz sela Babi~kog, (kat. 22), tako|e je na|ena ranovizantijska kamena
sa lokaliteta \orgov rid (kat. 59), poti~u dva primer- plastika, i to u sekundarnoj upotrebi (kat. 22.1, 2). U
ka rimskog novca, iz perioda vladavine Elagabala i Turjanu (kat. 29) su potvr|eni ostaci opeka, rimski
Aleksandra Severa.310 U Ja{unji, oko manastira Sv. zemljani poklopac317 i novac Justinijana I.318 Iz Bu-
Jovana Krstitelja (kat. 91, sl. 20), tokom za{titnih ar- ~umeta (kat. 167) poti~e slu~ajno na|ena rimska mo-
heolo{kih iskopavanja na|eno je nekoliko fragmen- tika, dok su u Donjem Bu~umetu (kat. 169) nala`eni
tovanih tegula, zatim praistorijska, rimska i srednjo- fragmenti opeka sli~nih onima sa Cari~inog grada.319
vekovna keramika i jedan kerami~ki pr{ljenak.311 U oblasti oko Rujkovca i Radinovca ubicirano je
Otkriveni su i ostaci arhitekture iz kasnoanti~kog pe- par lokaliteta ~iji tip nije odre|en. ^ine}i celinu, sme-
rioda.312 Nedaleko odavde, na imanju Du{ana Miti}a {teni su izme|u reke Jablanice i kompleksa oko Cari-
u Golemoj Njivi (kat. 71), konstatovani su delovi ~inog grada na severu, oblasti oko slivova Lepa{tice
rimskih opeka.313 Ka jugoistoku, u Stupnici, na me-
stu zvanom Talambas (kat. 150) uo~eni su zidovi i
uru{en gra|evinski materijal sa velikim rimskim ope-
kama, dok su na polo`aju Sastanci u Jarsenovu kon- 308 Kanic 1985, 279, 280.
statovani ostaci gra|evina iz rimskog perioda (kat. 309 Dokumentacija Narodnog muzeja u Beogradu.
88). Jugozapadno odavde, u Ora{cu su ubicirana ~e- 310 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu.
tiri neopredeljena lokaliteta: Lusarije (kat. 130), gde 311 Deqanin 1987, 47–51; Rajkovi} 1996, 274.
su slu~ajno na|eni zlatan nakit i tri zlatnika Filipa i 312 Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu.
Aleksandra Makedonskog, Gornje Crni~e, sa semisi- 313 Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu (bele{ke V.
som Eudoksije emitovanim izme|u 439. i 455. godi- Ivanovi}a o starinama u okolini Leskovca).
ne (kat. 128.1), Padina, odakle poti~e folis Justinijana
314 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 62, br. 67.
I (kat. 131.1), i nepoznato mesto nalaza jednog pri-
315 Nikolajevi}-Stojkovi} 1957, 55.
merka rimskog bronzanog novca sa ven~i}em na re-
316 Nino{evi}, Pe{i}, Jovi} 2011, 145.
317 Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu (bele{ke V.
versu (kat. 127). U Grada{nici, na polo`aju zvanom
Ivanovi}a, Arheolo{ka nalazi{ta na prostoru sreza Lesko-
Musin grob, na|en je gvozdeni prsten sa inkrustova-
vac I).
nom srebrnom plo~icom (kat. 79.1), a na mestu Skr- 318 Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu.
vena (kat. 80) ostava rimskog novca. U istom selu re- 319 Dokumentacija projekta Sistematsko rekognosciranje op{ti-
gistrovano je i utvr|enje, sa koga poti~e rimski novac na Bujanovac, Pre{evo i Medve|a Zavoda za za{titu spome-
iz 2–3. veka.314 Ovoj celini pripadaju i Crkvi{te ili nika kulture u Ni{u.
i Gazdarske reke na zapadu i doline [umanske reke ke ukra{ene motivima izvedenim prstima. Jugoisto~-
na istoku. Na lokalitetu Pu{kanova crkva u Gornjoj no od Gornje Lapa{tice, tri lokaliteta u ataru Rafune
Lapa{tici (kat. 176) uo~ena je gra|evina sa dve odvo- (kat. 44–46) svrstana su u grupu neopredeljenih, ali se
jene zasvedene prostorije, zidana od opeka, koja se na osnovu tegula, imbreksa, kerami~kih posuda i te-
pru`a u pravcu severozapad–jugoistok (sl. 66–68). gova mo`e pretpostaviti da je ovde postojalo naselje,
Pomenute prostorije najverovatnije su predstavljale datovano ranovizantijskim folisom sa polo`aja Crkve-
kriptu, ali ne treba isklju~iti ni mogu}nost da su u pi- na livada (kat. 45). Nedaleko od Rafune, u selu Poro-
tanju grobnice. Odavde poti~u fragmenti crepa i ope- {tici, na|en je rimski pitos (kat. 41).
Isto~no odavde, u dolini [umanske reke je izdvo- laz Domicijanovog denara iz Kosan~i}a (kat. 16.1),
jeno pet neopredeljenih nalazi{ta. U neposrednoj bli- datovan u 77–78. godinu, kao svedo~anstvo rane fa-
zini Lebana (kat. 37) na|ena je gvozdena alatka, pro- ze romanizacije, koja je zahvatila najpre doline ve}ih
tuma~ena kao ranovizantijska.320 Na lokalitetima reka. Ne{to severnije, u Gornjem Brijanju je lokalitet
Crkvi{te (kat. 38) i Seli{te (kat. 39) u Pertatu evidenti- Crkvi{te ili Dunj~iki (kat. 10), sa posvedo~enim na-
rani su ostaci gra|evinskog {uta od kamena, opeka i lazima iz ranovizantijskog perioda, pa je izvesna nje-
tegula, kao i u Donjem Vranovcu (kat. 34), dok iz gova veza sa utvr|enjem na polo`aju Kale ili Grgec u
Bo{njaca (kat. 33) poti~u stope dva stuba, sli~ne oni- istom selu (kat. 11). U Me|i su registrovana tri neo-
ma sa Cari~inog grada.321 predeljena lokaliteta, i to jedan na osnovu slu~ajnih
Tre}oj, najni`oj visinskoj zoni u Leskova~koj ko- nalaza bronzanog amuleta (kat. 115.1) i trobridnog
tlini pripadaju slede}e geografske celine, izdvojene vrha strele romboidnog oblika iz 4–5. veka,324 a drugi
prema ve}oj koncentraciji arheolo{kih lokaliteta olovnim tegom za kantar, kru{kastog oblika (kat.
(karta 5): dolina Puste reke, donji i srednji tok Jabla- 119.1). Za tre}i lokalitet, Manastiri{te (kat. 118), po-
nice, dolina Veternice, kompleks oko Male Kopa{ni- stoji jedino podatak o tragovima anti~kog naselja.
ce, dolina Ju`ne Morave i donji tok Vlasine (kom- Poslednji neopredeljeni lokalitet iz ove celine je Stra-
pleks oko Vlasotinca). na u Dra{kovcu (kat. 68), gde su prilikom obrade ze-
U blizini Puste reke, prate}i njen tok, sme{teno je mlje nala`eni fragmenti kerami~kih posuda i kamene
15 neopredeljenih lokaliteta. Najju`nije su Seli{te u plo~e.
Bojniku (kat. 2) i Re~ica, odakle poti~e solid Justina U dolini Veternice zabele`en je veliki broj nala-
I (kat. 24.1). Ka severoistoku slede dva nalazi{ta u zi{ta ~iji karakter nije ustanovljen. Njihov polo`aj
ataru Lapotinca, Marjanovo jezero (kat. 18) i U blizi- pokazuje da gravitiraju ka dolini Ju`ne Morave. Naj-
ni {kole (kat. 19), gde su zabele`eni ostaci rimskog ve}i broj je ubiciran u Leskovcu i njegovoj okolini, i
kastruma,322 {to nije potvr|eno. Jugoisto~no odavde,
na lokalitetu Pod nasip u Kara|or|evcu (kat. 94) na-
|en je primerak rimskog novca. Dalje na severu, u
ataru Stuble, na polo`aju ]opino lojze (kat. 26) na|en
320 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 40, br. 115.
321 Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu (bele{ke V.
je ve}i pitos, a na mestu Jergovan (kat. 27) manji broj
Ivanovi}a, Arheolo{ka nalazi{ta na prostoru sreza Lesko-
fragmenata kasnoanti~ke keramike. Sa nepoznatog vac I).
polo`aja iz istog sela (kat. 25) poti~u dva primerka 322 Trajkovi} 1961, 10.
rimskog i tri komada ranovizantijskog novca,323 dok 323 Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu (rukopisni
su na lokalitetu Karauli{te (kat. 28) uo~eni ostaci ru{e- numizmati~ki inventar, br. 51).
vina i rimskih opeka. Veoma je zna~ajan slu~ajni na- 324 Nino{evi}, Pe{i}, Jovi} 2011, 50.
to na osnovu slu~ajnih nalaza. Na lokalitetu Hisarski Dalje ka istoku, lokaliteti su sme{teni oko Male
kanal na|eno je dosta fragmenata rimske keramike, Kopa{nice i gravitiraju ka dolini Ju`ne Morave. Na
me|u kojima se izdvajaju tri cele posude (kat. 99.1–3). osnovu ostataka arhitekture, spolija i drugih slu~ajnih
Sa polo`aja Vinograd Gorge poti~e rimski dolium nalaza, u Velikoj Grabovnici su registrovana tri ne-
(kat. 106), a sa prostora oko crkve Sv. Ilije u Leskov- opredeljena lokaliteta (kat. 154–156), u Maloj Kopa-
cu dva ranovizantijska kapitela (kat. 97). Iz naselja {nici jedan (kat. 113), odakle poti~u epigrafski spo-
Podvorce u Leskovcu poznata je zna~ajna ostava menik i dve rimske statue.328 Sa polo`aja Mitrov grob
bronzanog novca (kat. 103.1) kovanog u vreme Kon- u Oraovici (kat. 126) poznat je „srebrni novac Kon-
stantina i njegovih naslednika, a sa lokaliteta Po- stantinov“,329 dok su na lokalitetu Dvorinje ili Dvo-
drum, tako|e u Leskovcu, bronzana aplikacija Jupi- ri{te (kat. 127) zabele`eni ostaci rimskih opeka. Tre-
tera Dolihena (kat. 102.1), koja se mo`e datovati u ba pomenuti lokalitet Slani{te ili Tursko groblje u
prve decenije 3. veka.325 U Leskovcu, u Ulici Veseli- Tulovu (kat. 152), gde se u konfiguraciji terena uo~a-
na Masle{e br. 36 (kat. 105) na|en je Dioklecijanov vaju obrisi gra|evina, a na|ene su i dve gvozdene
bronzani novac, a u Industrijskoj ulici br. 15 (kat. 104) trobride strelice.
koplje od gvo`|a, datovano u 3–4. vek.326 Navedeni Manji broj lokaliteta neodre|enog tipa zabele`en
predmeti slu~ajno su na|eni na pojedinim mestima, je u dolini Ju`ne Morave. Re~ je samo o tri nalazi{ta,
ali je za brojne nalaze zabele`eno samo da poti~u iz od kojih se za dva, sme{tena u Gornjoj Slatini, mo`e
okoline Leskovca. To su primerci novca Faustine i pretpostaviti naseobinski karakter (kat. 74, 75), dok
Hanibalijana, zatim careva od Gracijana do Justinija- je lokalitet u Grdanici (kat. 84) registrovan jedino na
na I (kat. 101.4–10), kao i imitacije folisa Konstanti- osnovu primerka rimskog zlatnog novca, bez bli`ih
na II (kat. 101.1–3). Pojedini komadi zlatnog novca podataka.330
iz 6. veka mo`da su doneti sa Cari~inog grada. Iz U donjem toku Vlasine, oko Vlasotinca su tri lo-
okoline Leskovca poti~u i tri pitosa (kat. 101.12–14), kaliteta ~iji je tip nepoznat. To su Njiva Slavka Man-
koja se ~uvaju u Narodnom muzeju u Leskovcu, kao d`i}a u Batulovcu (kat. 220), i Begova livada (kat.
i bronzani sve}njak (kat. 101.11, sl. 113). Ovoj celi- 221) i Bresje (kat. 222) u selu Boljaru. Na Njivi Slav-
ni pripada i lokalitet Seosko groblje u selu Zalu`nju ka Mand`i}a nailazi se na anti~ke opeke i malter, dok
(kat. 162), ubiciran na osnovu sekundarno upotre- sa polo`aja Bresje poti~e materijal iz ranog gvozdenog
bljenih rimskih opeka na dana{njem groblju. Dalje ka doba i rimskog perioda,331 {to ukazuje na kontinuira-
jugu su nalazi{ta koja gravitiraju ka ravni~arskim no naseljavanje ovog prostora.
oblastima Leskova~ke kotline, bli`e Veternici i reci Za veliki broj nalazi{ta iz ove grupe mo`e se pret-
Su{ici. Iz [i{inca poti~u fragmentovane rimske tegu- postaviti naseobinski karakter. Tu, pre svega, treba
le (kat. 151). U Rudaru (kat. 145.1, 2, sl. 69, 70, 91b) pomenuti sela Gazdare (kat. 172–175), Rafunu (kat.
i Velikom Trnjanu (kat. 157.1) registrovana su rano- 44–46), Stublu (kat. 25–28), Ora{ac (kat. 127, 128,
vizantijskom arhitektonskom plastikom u sekundar- 130, 131), Grada{nicu (kat. 79, 80), Gornju Slatinu
noj upotrebi, a na polo`aju Rudarska ~uka nalazima (74, 75), Veliku Grabovnicu (kat. 154–156), Oraovi-
pitosa (kat. 146). Iz Strojkovca (kat. 148) su poznata cu (kat. 125–127) i druga. Nije zanemarljiv ni broj
34 primerka rimskog novca, iz Radonjice ulomci rim- lokaliteta pozicioniranih isklju~ivo na osnovu spolija
ske grn~arije (kat. 141), a iz Bunu{kog ^ifluka opeke
ve}ih dimenzija (kat. 64). Izme|u Miro{evca i Vu~ja
(kat. 120) N. Vuli} je konstatovao zidove, dok je u 325 Joci} 2000, 308.
okolini na|en rimski novac i, {to je posebno va`no, 326 Nino{evi}, Pe{i}, Jovi} 2011, 144, br. 104
opeka s natpisom (kat. 120.1).327 Na lokalitetu Ma- 327 Petrovi} 1979, 125, no. 115.
nastiri{te ili Brzansko crkvi{te (kat. 63) uo~ena je veli- 328 Trajkovi} 1961, 11.
ka koli~ina gra|evinskog {uta, na povr{ini od pribli`no 329 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu (bele{ke
55 x 50 m, kao i masivni zid {irok 0,90 m, od velikih sa rekognosciranja M. Gara{anina iz 1951. godine).
opeka u malteru, dok su na desnoj obali Veternice, u 330 Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu (rukopisni
Crcavcu (kat. 65), na|eni fragmenti kerami~kih po- numizmati~ki inventar, br. 231).
suda iz rimskog perioda. 331 Trifunoski 1974, 15.
cerealija,334 ali i pitosi i `rvnjevi (sl. 71, 72). Iz Leca bova.337 A. Jovanovi} pretpostavlja da su ostaci ma-
(kat. 183) poti~u srp, kosir, raonik, motika, dvozuba sivnog zida od opeka vezanih malterom, sa ispustima
motika, `rvanj i velike kerami~ke posude za ~uvanje orijentisanim u pravcu sever–jug, na lokalitetu Trap
`ita – pitosi (kat. 182).335 Sa utvr|enja u Grdelici u Konopnici (kat. 234) predstavljali horreum.338
(kat. 85) poznata je gvozdena motika, a pitosi iz Me- Privatni ager je sigurno imao ve}i zna~aj u lokal-
dve|e (kat. 189), Ma}edonca (kat. 186), Sijarine (kat. noj poljoprivredi, sa druk~ijim imovinsko-pravnim po-
210, 211), Ravne Banje (kat. 195, 197, 198), Dobre lo`ajem nego dr`avno zemlji{te. Njime je raspolaga-
Vode (kat. 9), Orana (kat. 23), Sekicola (kat. 47), lo doma}e stanovni{tvo i bio je u vlasni{tvu manjih
Rujkovca (kat. 204), Poro{tice (kat. 41), Klaji}a (kat. zajednica (pagusa i vikusa), kao i pre rimskog osvaja-
36), Stuble (kat. 26), Gaginca (kat. 69), Rudara (kat. nja.339 Po{to su robovlasni~ki odnosi kasno zahvatili
146), Barja (kat. 60), Zbe`i{ta (kat. 165) i iz okoline panonsko-balkansku oblast i nisu dostigli svoj puni
Leskovca (kat. 101). Na Mrkonjskom visu (kat. 190) razvoj, u 2. i 3. veku mo`e se ra~unati sa postojanjem
i u Retkoceru (kat. 199), osim fragmentovanih pito- imanja sitnih seljaka na ovom prostoru.340
sa, zabele`eni su i nalazi `rvnjeva. U selu Drencu (kat.
171) je uo~ena jama sa zape~enim ivicama, pre~nika
2,5 m i dubine do 0,50 m, koja je mo`da slu`ila kao
neka vrsta silosa ili pe}i.336 Bronzana statueta Cere- 334 Bavant, Ivani{evi} 2003, 57.
re (?) iz Zloku}ana (kat. 166.1) i kamena statua koja 335 Joci} 1999, 49, 50; dokumentacija Arheolo{kog instituta u
prikazuje personifikaciju Dardanije iz Male Dubo~i- Beogradu; dokumentacija projekta Sistematsko rekognosci-
ce (kat. 100.1) govore o ra{irenosti kulta plodnosti na ranje op{tina Bujanovac, Pre{evo i Medve|a Zavoda za za-
{titu spomenika kulture u Ni{u.
ovom prostoru. 336 Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu (bele{ke V.
U zemljoradnji su bili zna~ajni posebno gra|eni Ivanovi}a, Arheolo{ka nalazi{ta na prostoru sreza Lesko-
magacini za ~uvanje `ita – horrea. To su jednostavne vac I).
gra|evine, ali ~vrste i masivne konstrukcije, sa jednim 337 Popovi} 1988, 201, 202.
spratom i dvoslivnim krovom kako bi se obezbedio 338 Usmeni podatak dobijen od profesora A. Jovanovi}a.
suv prostor za ~uvanje `ita. Neke `itnice su bile pode- 339 Popovi} 1988, 194.
ljene popre~nim zidovima, a druge samo nizovima stu- 340 Popovi} 1988, 204.
Posle Dioklecijanovog Edikta o cenama nastale su Na ovom stepenu istra`enosti Leskova~ke kotli-
ve}e promene, pa je i taksa na zemlju postala osnovni ne ne mo`e se, na`alost, detaljnije govoriti o poljo-
izvor dr`avnih prihoda. Dr`ava je tada najve}e priho- privrednoj delatnosti. Nije poznato da li su se naselja
de ubirala od zemljoradnje. Zbog toga se u 4. veku grupisala po principu podele aktivnosti – poljopri-
seljaci vi{e vezuju za zemlju, javljaju se kolektivna vredna proizvodnja, sakupljanje proizvoda, obrada,
poreska odgovornost, prebacivanje obaveza na neo- razmena i distribucija seoskih proizvoda u bli`oj oko-
bra|enu zemlju raznim zajednicama, kao i sistem za- lini. Sagledavanjem ovih procesa verovatno bi se mo-
{titni{tva, koji je posebno obele`io kasnoanti~ku i ra- gli ustanoviti regionalni centri.
novizantijsku poljoprivredu. Treba naglasiti da se u I vojna uprava je raspolagala odre|enom teritori-
isto~nim provincijama veliki posedi nikada nisu raz- jom, koja je bila odvojena od municipalne. Ovaj ze-
vili u onoj meri kao na zapadu. Osnovni zemlji{ni mlji{ni posed je tako|e mogao da se daje u zakup i
posed bio je fundus. ^esto je nosio ime vlasnika i imao je va`nu ulogu u snabdevanju vojske. Me|utim,
mogao je da se raspar~ava i deli. Vi{e fundi bilo je nema podataka da je u vreme ranog Carstva vojnici-
grupisano u massae, pod jedinstvenom upravom.341 ma davana zemlja. Svoje posede, patrimonia, imala
Sela se u na~elu mogu podeliti u dve grupe. Prvu je i crkva, na ~elu sa crkvenim licem ni`eg ranga
su ~inila ona koja su bila u vlasni{tvu jednog zemljopo-
sednika, a drugu su predstavljala sela u svojini ve}eg
broja slobodnih seljaka. Stanovnici slobodne zajedni-
ce (vicus-a), koji su posedovali zemlju (possessores), 341 Popovi} 1988, 205.
zajedno su bili odgovorni za pla}anje poreza.342 342 Popovi} 1988, 206.
(rector).343 Na`alost, na prostoru Leskova~ke kotline nija je predstavljala jednu od dve ve}e rudni~ke obla-
o ovome se ne mo`e ni{ta zaklju~iti. sti Gornje Mezije. Kompleks Metalli Dardanici se
sastojao od najmanje pet distrikta, od kojih je posled-
nji, koji se delom odnosio na prostor Leskova~ke ko-
tline, obuhvatao isto~ni Kopaonik, Kur{umliju, Veliki
Jastrebac i Lece.344
Iz rimskog perioda, na prostoru Leskova~ke ko-
Eksploatacija mineralnih resursa podrazumeva va|e- tline eksploatacija rude je potvr|ena u oblasti koja
nje rude, kamena i gline. Rudarstvo je bilo najzna~aj- pripada leckom andezitskom masivu. Rimska rudar-
nija delatnost fiskalnih imanja, a njegovo te`i{te bilo ska okna registrovana su na Rasova~i (kat. 184, sl. 6,
je u provincijama. Ova grana privrede u Iliriku bila je 51, 52), u oblasti Leca, ~uvenoj po le`i{tima samo-
vitalna za ~itavo Rimsko carstvo. Privredno-upravnu rodnog zlata, sulfida olova, cinka, bakra i srebra, polu-
celinu u Iliriku tokom 1–3. veka ~inile su provincije dragog kamenja (ametista, opala i ahata),345 i u ataru
Norik, Panonija, Dalmacija i Gornja Mezija. Darda- Ravne Banje (kat. 196). Rudnici na krajnjem zapadu
Rudnici
u Gornjoj Meziji
(Du{ani} 2010, 476)
da je plastika sa Cari~inog grada klesana od veoma poludragog kamena iz le`i{ta kod dana{njeg rudnika u
lo{eg kamena iz okru`enja, podlo`nog raspadanju, na Lecu. S druge strane, na istoku Leskova~ke kotline, u
{ta ukazuju tragovi dodavanja {tuka.350 Radi izgrad- naselju u Maloj Kopa{nici, kao gra|evinski materijal
nje Cari~inog grada obnovljeni su stari kamenolomi su u ve}oj meri bili upotrebljeni re~ni obluci (kat. 112).
ispod masiva Radana, dvadesetak kilometara zapad- Obrada gline je potvr|ena pe}ima za izradu opeka.
no od lokaliteta, gde su otkrivene mnogobrojne are i Otkrivene su u podno`ju brega na kome je podignut
delovi kamene plastike iz rimskog perioda. P. Petro- Cari~in grad, u zapadnom profilu Svinjari~ke reke,354
vi} ukazuje na jedan od tih kamenoloma kod dana{-
njeg rudnika Leca,351 dok I. Popovi} konstatuje da je
u arhitekturi Cari~inog grada kori{}en andezit va|en 350 Nikolajevi}-Stojkovi} 1957, 55.
kod sela Bogojevca na Radanu.352 Na Cari~inom gra- 351 Petrovi} 1979, 120–123.
du je zastupljen i lokalni kristalasti {kriljac, koji formi- 352 Popovi} 1988, 211.
ra obli`nje planine (Radan, Petrovu goru, Gajtan), gde 353 Duval, Jeremi}, Popovi} 2010, 65.
je prekriven masivima eruptivnog andezita i tufa.353 354 Kondi}, Popovi} 1977, 145, 146; Duval, Jeremi}, Popovi}
Na ovom lokalitetu su na|ene i kockice mozaika od 2010, 78, 80.
i u blizini brane na Cari~inskoj reci.355 Pe} je postoja- Ne{to je vi{e primeraka iz 2. veka, evidentiranih
la i u Svinjarici, na desnoj obali Svinjari~ke reke (kat. isklju~ivo u centralnom delu Kotline, u dolinama Ju`ne
52),356 u Dobroj Vodi (kat. 9) i Crnoj Bari (kat. 224). Morave i njenih pritoka, kao i u pobr|ima iznad re-
Prema Lj. Bjelajac, pe}i kod Cari~inog grada su slu- ka. Najraniji komadi novca iz 2. veka su dva primer-
`ile i za izradu kerami~kih posuda. Ona smatra da je ka Antonina Pija: sestercij iz Sejanice, kovan u Rimu
najve}i deo grn~arije za potrebe stanovni{tva Cari~i- izme|u 140. i 144. godine (kat. 147.1, sl. 76), i zlat-
nog grada nastao u lokalnim radionicama i od lokal- nik iz Jela{nice, sa lokaliteta Seli{te (kat. 92). Iz oko-
ne gline.357 line Leskovca (kat. 101) poti~e novac Faustine II
(?),362 o kojem nema bli`ih podataka. Rimski novac
iz 2–3. veka zabele`en je i u Grada{nici (kat. 76).
I slu~ajno na|ena ostava iz Podrimca (kat. 138.1),
pohranjena nakon 244. godine,363 sadr`ala je novac iz
Blizina grada Naisa, na raskrsnici starih trgova~kih 2. veka, i to kovan u Rimu, od najstarijeg primerka
puteva, prisustvo vojske i relativna bezbednost u po- Antonina Pija do Filipa I, i Antiohiji, od Julije Meze
zadini limesa, doveli su do stvaranja povoljnih uslova do sredine 3. veka. U vreme Filipa I, sna`ne najezde
za razvoj ove delatnosti na prostoru koji danas zauzi- varvara uslovile su pani~no skrivanje ostava u Gor-
ma Leskova~ka kotlina. Veliki trgova~ki zna~aj Nais njoj Meziji (Mezul II, Sikirica I, mo`da i Ni{ka Ka-
je imao u svim etapama svog razvoja, pa i u vreme menica). Ovim procesima bile su zahva}ene i okolne
najja~ih najezda varvara.358 provincije, Donja Mezija, Trakija i Makedonija, oda-
Trgova~ki centar mo`e se samo pretpostaviti u na- kle su varvari mogli da pre|u granice Gornje Mezije.
selju u Maloj Kopa{nici, ~iji su autohtoni stanovnici Godine 245. Karpi su se pojavili na donjem Dunavu
pokojnike sahranjivali na velikoj i prilozima bogatoj i pre{li ovu reku, ali nema podataka da su prodrli u
nekropoli, {to ukazuje na njihov vi{i socijalni i materi- Gornju Meziju i u njene ju`ne delove. Zbog malog bro-
jalni polo`aj, ste~en mo`da zahvaljuju}i eksploataci- ja komada i velikog broja denara iz ranijih perioda, mo-
ji rudnog blaga, po kome je {ira teritorija oko Vlaso- `e se pretpostaviti da su pomenute ostave bile u vlasni-
tinca i Crne Trave bila zna~ajna i u rimskom periodu {tvu privatnih lica, a ne vojnika.364 Sli~nog je sastava
(karta 4).359 Ovakvu funkciju svakako je imao i nei- i ostava iz Podrimca, mo`da sakrivena pred dolazak
menovani vikus u okolini Medve|e. I poljoprivredni varvara, a mo`da i zbog potreba njenog vlasnika.365
proizvodi su nesumnjivo imali veliki udeo u trgovini Cirkulacija novca na ovom prostoru pove}ana je u
sa drugim oblastima Carstva, {to za sada, usled nedo- 3. i 4. veku, kada se prime}uje i u unutra{njosti Lesko-
statka podataka, nije dovoljno rasvetljeno. O kontak- va~ke kotline, uz tokove reka i potoka. Najstariji po-
tima sa ostalim delovima Carstva posredno svedo~e svedo~en komad iz 3. veka je Karakalina velika bron-
nalazi novca iz perioda od 1. do 7. veka, koji ukazuju za provincijalnog kovanja, iz Dobrovi{a (kat. 225.1),
na postupnu monetarizaciju i razvoj nov~ane privrede. kao i novac Elagabala i Aleksandra Severa, sa lokali-
Najstariji rimski carski novac na|en je upravo u geo- teta \orgov rid u selu Babi~kom (kat. 59). Primerci
grafskim celinama koje su otvorene ka Ni{koj kotlini
(doline Ju`ne Morave, Puste reke, Veternice, Rupske
reke i pobr|e Babi~ke gore i Kr{evice). Tek u 2, a po- 355 Petkovi} 1913, 286.
sebno u 3. veku, ovi procesi su ravnomerno zahvatili 356 O ovoj pe}i nema bli`ih podataka.
sve delove Leskova~ke kotline. 357 Bjelajac 1990, 184.
O kasnoj romanizaciji ovog prostora svedo~i go- 358 Petrovi} 1999, 146.
tovo potpuni nedostatak novca iz 1. veka, koji je za- 359 Du{ani} 2010, 548, 577.
stupljen samo denarom cara Domicijana iz Kosan~i- 360 Neobjavljeno. Privatna zbirka.
}a (kat. 16.1), kovanim 79. godine u Rimu.360 Na 361 RIC II, p. 43, no. 241.
njegovom aversu je poprsje cara sa lovorovim ven- 362 Gara{anin M. i D. 1951, 160.
cem i legendom CAESAR AVG F – DOMITIANVS, 363 Stamenkovi} 2005, 143–191.
a na reversu je predstava vu~ice koja doji Romula i 364 Vasi} 1972, 61, 62.
Rema, sa ~amcem u ise~ku i legendom COS V.361 365 Stamenkovi} 2005,150, 151.
a b
c d
do Gracijana, koja broji 3.971 komad (kat. 187.1). U nastaje 40-ih godina 5. veka, i to kao posledica hun-
Retkoceru je zabele`eno pet folisa neodre|enih vla- skog prodora i razaranja, kada je opusto{en i Nais. O
dara, od kojih je jedan na osnovu aversne i reversne dubini krize u kojoj se na{lo Carstvo svedo~i Prisk,
legende (kat. 199.3, sl. 77c) datovan u vreme izme|u koji navodi da je 448. godine Atila zahtevao da se ce-
337. i 341. godine, i dva folisa Konstansa (kat. 199.4, lokupna rimska populacija od Singidunuma i Nova
sl. 77d) i Konstancija II (kat. 199.5, sl. 77e), emito- povu~e u dubinu od pet dana hoda, sve do Naisa. U
vana 348–350. godine. Iz Rujkovca poti~e bronzani Teofanovoj Hronici zabele`en je jo{ jedan napad Hu-
novac careva Jovijana (kat. 202.4) i Valentinijana II na, 450. godine, kada je Nais ponovo poru{en. Va`ne
(kat. 202.5), kao i neodre|nih vladara, kovan izme|u podatke za ovaj period pru`a bronzani novac sa utvr-
384. i 388. godine (kat. 202.9–11).384 Primerak Va- |enja u Rujkovcu (kat. 202, sl. 78), kojim je posve-
lentinijana II posvedo~en je i na lokalitetu Skobalji} do~ena cirkulacija u unutra{njosti Ilirika tokom druge
grad (kat. 164),385 dok je u Skrape`u (kat. 239), kako polovine 5. veka.387 Sa ovog lokaliteta poti~e novac
stoji u dokumentaciji Narodnog muzeja u Leskovcu, Honorija (kat. 202.6), emitovan od 400. do 408. go-
na|en novac Valentinusa. Re~ je verovatno o novcu dine,388 zatim Teodosija II, emitovan u periodima iz-
Valentinijana I ili II. me|u 395. i 450. (kat. 202.12–38), 426. i 450. (kat.
Do sada poznati numizmati~ki nalazi, pojedina~-
ni i u sastavu ostava, ukazuju na smanjenje opticaja
bronzanog novca u severnom Iliriku krajem 4, a po-
sebno u prvoj polovini 5. veka,386 {to se dovodi u vezu 384 Neobjavljeno. Narodni muzej u Leskovcu.
sa prvim upadima i pusto{enjima varvara nakon bit- 385 Joci} 1989, 400; Joci} 1991, 49, 50.
ke kod Hadrijanopolja 378. godine. I pored eviden- 386 Kos 1986, 222–224; Duncan 1993, 167.
tne krize, cirkulacija opstaje i u slede}im decenijama, 387 Ivani{evi}, Stamenkovi} 2010, 59, 67–69.
ali znatno manjeg intenziteta. Njen potpuni prekid 388 Neobjavljeno. Privatna zbirka.
a b
c d e
f g h
202.7, 8) i 426. i 518. godine (kat. 202. 39). Poseb- obnovom vizantijske vlasti u dunavskim provincijama
nost nalaza iz Rujkovca ~ini veliki broj primeraka se- severnog Ilirika i novom monetarnom politikom Car-
~enog novca (sl. 78g). Prikupljeno je 139 komada, od stva.394 To se naro~ito ispoljilo za vreme vladavine
kojih su se mogla obraditi 67, kao i ~etiri olovne plo- Justina I, sa stabilnim folisom, prihvatljivim na tr`i-
~ice. To je novac datovan u {irok hronolo{ki raspon {tu. Ovaj period se odlikuje i pojavom imitacija foli-
(3–5. vek), a najve}i broj se~enih komada pripada sa na ~itavoj teritoriji severnog Ilirika. Najintenzivni-
drugoj polovini 4. veka. Iz Rujkovca poti~u i minime ja cirkulacija novca u ranovizantijskom periodu bila
careva Teodosija II, Markijana, Lava I, Zenona, Ba- je pod Justinijanom I i Justinom II. Analiza zlatnika
zilika, Anastasija I i Justinijana I, kao i tremisisi Te- pokazuje njihov kontinuirani priliv tokom ~itavog 6.
odosija II i Zenona.389 Sude}i po ovim nalazima, ju- veka, a posebno u vreme Justinijana I, kada su bili
`no od Naisa je tokom druge polovine 5. veka, osim zastupljeni mnogim emisijama solida i tremisisa.395
zlatnog, nastavljena i cirkulacija bronzanog novca, Ve}i broj polufolisa samo Justina II iz utvr|enja na
poja~ana opticajem se~enih primeraka iz ranijih kova- lokalitetu Maskare–Bedem kod Stala}a ukazuje da je
nja, kao i bronzanih i olovnih plo~ica.390 U 5. veku je program obnove fortifikacija, koju je preduzeo Anasta-
posvedo~ena i semisisom Eudoksije iz Ora{ca (kat. sije I, a dosledno primenjivao Justinijan I, nastavljen
128.1), kovanim u Konstantinopolju izme|u 439. i
455. godine,391 i solidima Teodosija II (kat. 101.5), iz
422–450. godine, i Zenona (kat. 101.6), iz 476–491.
godine, slu~ajno na|enim u blizini Leskovca. Izme- 389 Ivani{evi}, Stamenkovi} 2010, 59, 60.
|u 492. i 518. godine emitovani su tremisisi Anasta- 390 Ivani{evi}, Stamenkovi} 2010, 68.
sija I iz okoline Leskovca (kat. 101.7)392 i iz Mrkonja 391 Du{ani} 1961, 96, br. 5, sl. 5.
(kat. 192.1).393 Zastupljene kovnice u ovom periodu 392 Du{ani} 1961, 97, br. 7, 8, sl. 7, 8.
su Konstantinopolj i Solun. 393 Crnoglavac 2005, 72, br. 3.
Pove}ani protok zlatnog, a naro~ito bronzanog 394 Ivani{evi} 2010, 442.
novca, na po~etku 6. veka bio je direktno povezan sa 395 Ivani{evi} 2010, 444, 446, 448.
Gradina I ili Gradi{te I (kat. 208). Me|utim, po{to je (kat. 98.1–6). Ostava je pohranjena 573/4. godine.410
u zbirci vizantijskog novca Narodnog muzeja u Le- Iz okoline Leskovca su poznata i dva komada Justi-
skovcu navedeno da je na|en u Sijarini, na lokalitetu nijana I (kat. 101.9, 10), i to jedan solid, emitovan u
Gradina, ne treba isklju~iti mogu}nost da poti~e sa periodu od 542. do 565. godine, i jedan tremisis, ko-
lokaliteta Gradina II.408 Na Mrkonjskom visu je za- van od 527. do 565. godine. Treba pomenuti i folis
bele`en folis Justinijana I, kovan u Konstantinopolju Anastasija I ili Justinijana I (kat. 101.8).411 U Gor-
(kat. 190.1, sl. 80).409 Va`na je ostava folisa i polufo- njem Brijanju (kat. 11), na utvr|enju Kale ili Grgec,
lisa (6 komada) sa utvr|enja na Hisaru u Leskovcu na|en je veliki broj ranovizantijskih folisa i polufoli-
(kat. 98), kovanih u rasponu od Justina I do Justina II sa iz 6–7. veka.412
nim natpisom ITIV IVRO u dva reda (kat. 180.1, sl.
82),415 dok je druga, posve}ena Omfali (kat. 180.2,
Sa prostora Leskova~ke kotline poti~e 14 epigrafskih sl. 83). Nekoliko stotina metara od Crkve Sv. Proko-
spomenika,413 od kojih su najbrojnije (7) votivne are pija na Kopranu na|ena je votivna plo~a posve}ena
(kat. 147.2, 172.1, 175.1, 180.1, 2, 193.1, 2). Osim njih, Liberu (kat. 193.3, sl. 40). Bila je ugra|ena u temeljni
evidentirane su jedna votivna i jedna nadgrobna plo- zid uru{ene crkve na mestu zvanom Gornji Kopran u
~a (kat. 193.3, 110a.1), zatim plo~ica od slonova~e Pustom [ilovu. Njen terminus post quem je gentilno
(kat. 98.7), sekira-kramp sa urezanim krstom i li~nim ime Flavius, dok tip slova (pravilna i jednake visine od
imenom (kat. 183.1), opeka s natpisom (kat. 120.1), 5,5 cm, izuzev u poslednjem redu, gde su ne{to ni`a,
bronzani pe~at sa tekstom aklamacije (kat. 87.1) i 3,5 cm) ukazuje na prvu polovinu 3. veka.416
srebrna plo~ica s natpisom (sl. 86). Dva epigrafska spomenika slu~ajno su na|ena i u
Najve}i broj nalaza (votivne are, nadgrobni spo- isto~nom delu Leskova~ke kotline, u oblasti oko Rup-
menici) datovan je u kraj 2. i po~etak 3. veka, dok iz ske reke i u Maloj Kopa{nici. Iz Sejanice (kat. 147.2)
kasnoanti~kog i ranovizantijskog perioda poti~u uglav- je poznata votivna ara sa posvetom Jupiteru, a sa lo-
nom predmeti s natpisom (kat. 55, 87.1, 98.8, 183.1) kaliteta Beli Breg (kat. 110a.1, sl. 84) nadgrobna plo~a
i jedna opeka (kat. 120.1). s natpisom Luci(i) Flavii Proculus et Constans patri
Epigrafski spomenici iz 2–3. veka koncentrisani b(ene) m(erenti) p(osuerunt).417
su u oblasti Lepa{tice, Lecke i Gazdarske reke (Lece, U kasnoanti~ki i ranovizantijski period oprede-
Gazdare, Pusto [ilovo), i u isto~nom delu Kotline ljeni su slede}i nalazi: fragmentovana plo~ica od slo-
(Sejanica, Mala Kopa{nica). nova~e s natpisom REDDETA, iz 4. veka, na|ena na
Tri are su posve}ene Herkulu: dve sa lokaliteta
Brdo Kopran – Crkva Sv. Prokopija u Pustom [ilovu
413 Od are iz Gazdara (kat. 172.1) sa~uvan je samo fragment
(kat. 193.1, 2, sl. 81), a jedna sa polo`aja Ku}a Coki-
}a u Gazdaru (kat. 175.1). Epiteti sanctus i invictus su bez natpisa (dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beo-
gradu).
na ovim spomenicima navedeni kada je posveta upu- 414 Petrovi} 1968, 52–54.
}ena samo Herkulu, i to u okviru oficijelnog rimskog 415 Petrovi} 1969, 227, br. 2, sl. 2; Petrovi} 1979, 123, no.
kulta, koji je krajem 2. i po~etkom 3. veka, u vreme 112.
poslednjih Antonina i dinastije Severa, dobio sna`an 416 Petrovi} 1966, 245, br. 1; Petrovi} 1979, 121, no. 109.
podsticaj.414 U isti period datovane su i are iz Leca, 417 Gara{anin M. i D. 1951, 134; Petrovi} 1979, 125, no. 117;
sa lokaliteta Crkvina, jedna, sa plitko i nemarno klesa- Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 37, br. 331.
Hisaru u Leskovcu (kat. 98.7, sl. 107),418 pravougaoni ciji.” Imala je simboli~no zna~enje prilikom osve}e-
bronzani pe~at sa urezanim tekstom – aklamacijom nja temelja crkve.
Vivas in deo ei, otkriven pored temelja crkve Ro|enja Isti autor je izneo svoje tuma~enje teksta, koji na-
Sv. Jovana Krstitelja u Grdelici (kat. 87.1),419 opeka vodi u integralnom obliku:
s natpisom u kurzivu Deus adiuvet vobis et nobis “+ ¦gp_r eÙchj ++ ’Iw£nnou tou lamprot£tou,
(Bog poma`e tebi i meni), slu~ajno na|ena na prosto- sledi eventualno funkcija ili komitiva, kai twn AÙg-
ru izme|u Miro{evca i Vu~ja (kat. 120.1), sekira- oÚstwn ili ’Aeiseb£stwn ¹mwn aÙtwn. ’En ÑnÒma-
kramp iz Leca, sa urezanim krstom i imenom Bene- ti PatrÕj ka< ¦giou kai ¦Ag/ou PneÚmatoj.”
natus, datovana u 6. vek (kat. 183.1, sl. 85),420 kao i Tekst u prevodu glasi: „Prema zavetu presvetlog
srebrna plo~ica sa Cari~inog grada, dimenzija 2,5 x Jovana (odre|ene ali nama nepoznate funkcije ili ko-
1,9 cm, sa urezanim gr~kim slovima na obe strane mitive) i Avgusta na{ih li~no, u ime Oca i Sina i sve-
(sl. 86). Forma plo~ice je tabula ansata, a natpis je, toga Duha.”423
prema P. Petrovi}u, slede}i: V. Popovi} isti~e da bi, ukoliko se usvoji ovakvo
(a) + ‘Up_r ¡± 6¿ ¤ ’Iw£n ¡nou tou¿ ¤ lam ~itanje, pomen vladara u mno`ini potvr|ivao ve} na-
¡prot£tou¿ ¤
(b) ¡---¿.twn ¤ ¡---¿ Øtwn ¤ ¡---¿ (chrisme).421
Na|ena je u trobrodnoj crkvi s transeptom u Do- 418 Stoji}, Pe{i}, Jovi} 2007, 33, sl. na str. 38.
njem gradu, u temelju severne baze tribelona, na me- 419 Joci} 2000, 311.
stu stuba koji je nosio kapitel sa ugraviranim Justini- 420 Petrovi} 1979, 138, no. 137; Popovi} 1988, 59, 60.
janovim monogramom.422 V. Popovi} navodi da 421 Petrovi} 1979, 123, no. 113.
„~vrsto ustanovljena veza izme|u kapitela sa Justini- 422 Mano-Zisi 1955, 156, sl. 75; Kondi}, Popovi} 1977,
janovim monogramom i zavetne plo~ice sa o~uvanim 204, kat. 75, T. XXII; Nikolajevi} 1984, 498, 499, nap. 50;
imenom dedikanta u temelju baze istog stuba, pru`a Popovi} 1990a, 53–108.
nove mogu}nosti arheolo{koj i istorijskoj interpreta- 423 Popovi} 1990a, 76.
plastike od mermera, importovani u Cari~in grad.432 su jednostavne profilacije, a samo neki imaju ravno-
U crkvi ispod Akropolja nalazio se kapitel menoa, sa kraki krst u medaljonu. Identi~no je dekorisan frag-
predstavom krsta u medaljonu.433 Baze stubova sa ment venca iz Mijajlice (kat. 21.1).435 Elementi litur-
Cari~inog grada uglavnom su prstenaste, re|e trohilu- gijskih instalacija, kao i delovi kamenog name{taja u
sne forme, a na|ene su u episkopskoj, krstoobraznoj profanim gra|evinama, klesani su u andezitu, kre~nja-
i u bazilici u ju`nom delu grada. Stabla stubova sa ku i mermeru. To su kolonete, baze koloneta, stubi}i
ovog lokaliteta imaju oblik uobi~ajen za ranovizan- kancela ili parapeta, parapetne pregradne plo~e, oplate
tijsku epohu. Odlikuju se jedva primetnim entazisom sa zup~astim ornamentom, menze, delovi bema i te-
i obi~no se zavr{avaju dvojnim astragalom, a pone- melji amvona.436 U bazilici s transeptom otkriveni su
kad su ukra{eni reljefno izvedenim krstom.434 Venci temelji amvona koji je imao oblik kru`ne platforme
sa dva prilaza.437
Arhitektonska plastika sa Cari~inog grada klesa-
na je od lokalnog kamena lo{eg kvaliteta, podlo`nog
raspadanju, ~iji su nedostaci nadokna|ivani dodava-
njem {tuka. Stoga o~igledno poti~e iz obli`njih kle-
sarskih radionica, {to omogu}ava upoznavanje pro-
vincijalne umetnosti iz Justinijanovog perioda, kao i
ranohri{}anske arhitektonske skulpture u Iliriku.438
a b
e f
a b
Nije zanemarljiv broj crkava sa ranovizantijskom 193). Re~ je o fragmentima plo~e sa ograde amvona
kamenom plastikom u sekundarnoj upotrebi, analog- (kat. 193.6, 7, sl. 91e), kapitelu ciborijuma (kat. 193.4,
nom onoj sa Cari~inog grada. Uglavnom je upotre- sl. 91f) i bazi stuba (kat. 193.5).439
bljena za ~asnu trpezu ili je ugra|ena u zidove seo-
skih crkava, a re|e oko njih.
Najprisutniji su jonski impost kapiteli ili samo
imposti, delovi stubova, stubi}i i baze stubova, otkri-
veni na slede}im lokalitetima: Crkva Sv. Ilije u [tulcu Rimska i ranovizantijska skulptura sa prostora Le-
(kat. 56.1, 2, 4, 5, sl. 88–90), Crkvi{te–Drenjak ili Re- skova~ke kotline izra|ena je od kamena ili bronze.
ka u Ba~evini (kat. 31.3, sl. 91a), Crkvina ili Crkve- Datovana je mahom u 3. i prve decenije 4. veka. Mo-
ne livade u Mrve{u (kat. 22.1, sl. 91d), Imanje Pe{i- `e se pretpostaviti da su skulpture iz Vrbovca ne{to
}a u Vrbovcu (kat. 58.3, 4, sl. 91c), Seoska crkva u starije (2–3. vek), dok je bronzana statua sa Cari~i-
Ivanju (kat. 13), Crkva Sv. Ilije u Leskovcu (kat. 97), nog grada, od koje su o~uvani delovi draperije, opre-
Crkva Sv. Petke u Rudaru (kat. 145.1, 2, sl. 70, 91b), deljena u 6. vek.
Latinska crkva u Velikom Trnjanu (kat. 157.1) i Crkva
Sv. Pantelejmona u Gazdaru (kat. 172.2, 3, sl. 65).
Ne{to druga~iji i raznovrsniji primerci dekorativ-
ne arhitektonske plastike poti~u sa lokaliteta Brdo 439 Joci} 1999, 53; dokumentacija Arheolo{kog instituta u
Kopran – Crkva Sv. Prokopija u Pustom [ilovu (kat. Beogradu.
Dardanije u zlatu. Pored leve noge figure, u dubokom ikonografskim odlikama, M. Joci} je datuje u drugu
reljefu je izra|ena glava divljeg vepra i labris iznad polovinu 3. veka.447 M. Tomovi}, koji predla`e ne{to
nje.443 [. Pikar smatra da je na statui sa Medijane pri- {iri hronolo{ki okvir, odnosno kraj 3. i po~etak 4. veka,
kazana autohtona interpretacija Kibele, vrhovnog ma- bele`i da njene karakteristike, kao i samo modelovanje,
loazijskog bo`anstva, A. Nenadovi} je tuma~i kao jednostavnost oblika, bezizra`ajnost lica, jaka brada,
boginju lova – Dijanu,444 a P. Petrovi} kao za{titnicu {iroka usta sa linijama na krajevima, ukazuju na rad
zemljoradnje i lova, sa funkcijama Kibele i Dijane.445
Prema A. Jovanovi}u, na statui je predstavljena per-
sonifikacija provincije Dardanije (Dea Dardanica)
jer je isti ikonografski koncept poznat sa votivnog re- 440 Tomovi} 1993, 21, 123, cat. 232, 233; Jovi} 2002, 38, 39,
ljefa iz Romule u Olteniji. Boginja Dardanija pripa- br. 11, 12, sl. 11, 12.
da grupi tzv. bo`anstava otad`bine (dea patriae). Sta- 441 Bavant 1990, 213, fig. 151.
tua sa Medijane na|ena je u sloju koji je arheolo{kim 442 Tomovi} 1993, 21.
i numizmati~kim materijalom datovan u po~etak 4. 443 Jovi} 2002, 33–54.
veka i vezuje se za vreme Konstantina I.446 444 Nenadovi} 1961, 169.
Na glavi iz Bojnika (kat. 1.1, sl. 93), koja je pri- 445 Tomovi} 1993, 94, cat. 95; Jovi} 2002, 45.
padala statui ne{to ve}oj od prirodne veli~ine, pred- 446 Tomovi} 1993, 94, cat. 95; Jovi} 2002, 45, 46.
stavljen je portret starijeg mu{karca. Prema stilskim i 447 Joci} 1989a, 291–293, sl. 1–3.
provincijskog skulptora, nastao posle tetrarhijskog car- mo {akom iz Podrimca, koja je pripadala statui u pri-
skog portreta, ali najverovatnije po uzoru na vladarske rodnoj veli~ini (kat. 138.2, sl. 95),452 i fragmentima
portrete iz vremena Prve tetrarhije. Izvesne analogije sa prikazom draperije sa Cari~inog grada (sl. 96), ve-
u prikazu detalja sre}u se na Konstantinovom novcu iz rovatno sa monumentalne statue visoke pribli`no
Nikomedije i Antiohije, kao i na portretima Maksen- 2,20 metara.453
cija iz Napulja. Me|utim, i pored toga se ne mo`e
utvrditi da li je re~ o carskom portretu iz ranog peri-
oda Prve tetrarhije ili je portret nekog visokog dr`av-
nog ~inovnika ra|en prema carskim portretima iz tog
razdoblja.448 Na osnovu stilskih i ikonografskih ka- Retki nalazi sitne plastike sa prostora Leskova~ke
rakteristika, M. Joci} ga vezuje za cara Valerijana.449 kotline opredeljeni su u 2–3. vek. Pripadaju im jedi-
Dve kamene skulpture slu~ajno su na|ene u ata- no bronzana statueta Junone ili Cerere, slu~ajno na-
ru sela Vrbovca, od kojih jedna ima izdu`eno zmijo- |ena na utvr|enju u Zloku}anu (kat. 166.1, sl. 97),454
liko telo sa uzdignutom glavom (kat. 57.1, sl. 94a), i bronzana aplikacija sa likom Jupitera Dolihena, sa
dok druga predstavlja deo kruni{ta sa figurama dva lokaliteta Podrum u Leskovcu (kat. 102.1, sl. 98).455
lava, izme|u kojih je loptasto ispup~enje (kat. 57.2,
sl. 94b). G. Tomovi} ih tretira kao kasnoanti~ke, od-
nosno ranovizantijske, i smatra da su donete sa Cari-
~inog grada, mada na ovom lokalitetu sli~ni nalazi 448 Tomovi} 1993, 54, 80, cat. 28, figs. 10.1, 12.3.
nisu zabele`eni.450 449 Joci} 1989a, 291–293, sl. 1–3.
Zbog ~injenice da je glava iz Bojnika (kat. 1.1) iz- 450 Tomovi} 1985, 459; Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988,
ra|ena od lokalnog kamena,451 da su na lokalitetu Ma- 84, br. 265, sl. na str. 265.
451 Tomovi} 1993, 80, cat. 28.
la Dubo~ica otkrivene dve nedovr{ene kamene statue
452 Sa istog polo`aja poti~e ostava rimskih denara i antoninija-
(kat. 100.1, 2) i da pojedini autori skulpture iz Vrbovca
na, pohranjena nakon 244. godine (Stamenkovi} 2005, 143,
(kat. 57.1, 2) tako|e smatraju poluproizvodima, mo- 149–151).
`e se pretpostaviti da su na ovom prostoru postojale 453 Grabar 1948, 49–63; Kondi}, Popovi} 1977, 187, 387,
klesarske radionice. br. 1, T. I, 2; Bavant, Ivani{evi} 2003, 60, 61, kat. 3, 4.
Nalazi rimske i ranovizantijske bronzane skulp- 454 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 38, br. 276.
ture su retki u Leskova~koj kotlini. Zastupljeni su sa- 455 Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu.
b c
i ogrlice sastavljene od zlatnih karika i sitnih perli od broja predmeta od zlata, pre svega min|u{a, ukazuje
plave staklene paste (sl. 99a), zatim perle od zlatnog da su na ovom prostoru postojale radionice za izradu
lima u obliku sun~anog sata, prstenje i dijademe. Za- nakita.460
nimljiva je dijadema u vidu trake od tankog zlatnog Nakit iz 2. veka prisutan je i u Ja{unji (kat. 90.1),
lima, sa urezanim motivom riblje kosti, kao i aplika- gde je na|en zlatni prsten sa glavom u obliku izdu`e-
cija za sredi{nji deo dijademe, napravljene od zlatnog nog romba i umetnutim kamenom u sredini.461 Istom
lima, sa otisnutim aversom novca. Lik cara je nejasan, periodu pripada i gvozdeni prsten iz Grada{nice, sa
a legenda je ~itka: AVRELIVS CAESAR AVG.458 Sa umetnutom srebrnom plo~icom na kojoj je predsta-
nekropole poti~e i srebrni nakit: narukvica sa krajevi- vljen Pan u igri sa jarcem (kat. 79.1).462
ma u obliku zmijskih glava, prstenje, kolenaste fibu- Drugoj polovini 3. veka pripada zlatni nakit iz
le, okovi, kop~e, zatim bronzani nakit, par gvozdenih Ora{ca, sa polo`aja Lusarije (kat. 130, sl. 100), koji
prstenova sa ukrasnim kamenom, i drugi.459 Nakit je je ~inio ostavu ili prilog u o{te}enom grobu. Odavde
uglavnom izra|en u lokalnim radionicama, mada se poti~u: ogrlica sastavljena od 31 ~lanka u obliku sti-
pretpostavlja da pojedini primerci predstavljaju im- lizovanih ptica (pataka) (kat. 130.1, sl. 100a),463 dva
port, kao {to su min|u{e sa {koljkama. Dijadema i ovalna medaljona, sa kamejom od plavo-belog kame-
zlatna aplikacija su lokalna interpretacija helenisti~- na (opal) umetnutom u kasetu, na kojoj je u visokom
kih uzora. Ipak, isti oblik i na~in ukra{avanja velikog reljefu prikazana glava Meduze (kat. 130.2, 3, sl. 100b,
b c d
a b c d
a b
c),464 kameja s poprsjem `ene sa dugom kosom i {le- 164) poti~u jednostavna bronzana narukvica i ko{ta-
mom na glavi, najverovatnije boginje Atene (kat. na igla.468
130.4, sl. 100d), osam perli koni~nog oblika (kat. Na Kaljaji u Rujkovcu (kat. 202) evidentirane su
130.5, sl. 100e), perla od zlatnog lima sa pro{irenim tri fibule, kao i bronzani privezak u obliku krsta i bron-
krajevima kvadratnog preseka (kat. 130.6, sl. 100f), zana igla (sl. 103).469 Jedna fibula je izra|ena od bron-
kao i ~etiri izdu`ene {uplje perle od istog materijala ze sa pozlatom i ima `lebljene lukovice (kat. 202.44,
(kat. 130.7, sl. 100g).465 sl. 103a). Dve fibule su u obliku goluba, pri ~emu je
U Lecu (kat. 181) su na|ene ~etiri perle od sta-
klene paste tamnoplave boje, i to kao prilog u grobu.
Dve su trougaone, sa zaobljenim krajevima ukra{e-
nim motivom spirale (kat. 181.3, 4, sl. 101a, b), tre- 458 Pe{i} 1995, 32, 35, 36, kat. 23, 24, sl. 23, 24; Pe{i}
}a je u obliku cveta (kat. 181.5, sl. 101c), a ~etvrta je 2010, 50.
okrugla (kat. 181.6, sl. 101d).466 459 Pe{i} 1995, 32, kat. 24, sl. 24; dokumentacija Arheolo-
Nakit s kraja 3. i po~etka 4. veka poznat je iz Vla- {kog instituta u Beogradu.
sotinca, sa polo`aja ]eramid`inica (kat. 243, sl. 102),
460 Pe{i} 1995, 35, 36.
461 Jovanovi} 1978, 18, kat. 2, sl. 1.
gde su slu~ajno otkrivena tri rimska groba zidana od
462 Zotovi} 1997, 23, 24.
opeka, od kojih dva sa bogatim prilozima (zlatni pri- 463 Jovanovi} 1978, 46, kat. 1; Joci} 1993, 120.
vezak u obliku {tita, dekorisan sa ~etiri polukruga, 464 Joci} 1993, cat. 120; Popovi} 1996, 44.
kat. 243.1, sl. 102b, narukvica od crne staklene paste, 465 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 34, br. 168, sl. na
ovalnog preseka, kat. 243.2, sl. 102a, bronzana krsta- str. 35; dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu.
sta fibula sa pozlatom, kat. 243.4, sl. 102c, i perla od 466 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 29, 30, br. 116; do-
staklene paste plave boje, kat. 243.7). kumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu.
Srebrna krstasta fibula iz 4. veka na|ena je i na 467 Stoji}, Pe{i}, Jovi} 2007, 33.
Hisaru kod Leskovca (kat. 98),467 dok iz kasnoanti~- 468 Joci} 1989, 400; Joci} 1991, 49, 50.
kog-ranovizantijskog sloja na Skobalji} gradu (kat. 469 Neobjavljeno. Privatna zbirka.
a b c d
^esti su i `rvnjevi. Kameni `rvanj kru`nog oblika, (kat. 7), kao ni za rimski alat iz Tulara (kat. 217).488
sa nagla{enim prstenastim obodom (kat. 199.25), po- Iz Grada{nice, sa polo`aja Gradac ili Gradi{te (kat.
znat je iz Retkocera. Jedan primerak je na|en u kasno- 76), poti~e gvozdena sekira, iz korita reke Jablanice
anti~kom-ranovizantijskom sloju na Skobalji} gradu (kat. 37) gvozdena alatka sa dva kraka na jednoj i
(kat. 164), kao i na Mrkonjskom visu (kat. 190.4), za- u{icom na drugoj strani,489 a i iz Ora{ca gvozdeni
jedno sa folisom Justinijana I (kat. 190.1, sl. 80).481 no` duga~ak 14,5 cm (kat. 132).490
Mortarijum poluloptastog oblika tako|e poti~e sa Sa Cari~inog grada je poznat raznovrstan alat i
Mrkonjskog visa (kat. 190.3), ali i sa polo`aja Seli{te pribor. Zna~aj zemljoradnje potvr|uju slede}i nalazi:
u Jela{nici (kat. 92).482 motika sa prizmati~nom glavom i trapezoidnim se~i-
Va`no je pomenuti da su u Vrbovcu na|ene dve ka- vom, motika sa dve o{trice na krajevima, kori{}ena za
mene prese za muljanje gro`|a, koje potvr|uju gajenje kr~enje zemlji{ta, zatim dvozuba motika491 i motika
vinove loze na ovom prostoru (kat. 58.1, 2, sl. 42).483 sa se~icom, za obradu polja. Tu su dalje kosiri za pod-
U period 4–6. veka opredeljeno je nekoliko alatki rezivanje vo}ki i vinove loze, i kose za prikupljanje
sa utvr|enja Kale u Grdelici (kat. 85). To su gvozdena
motika (kat. 85.6, sl. 105a), kori{}ena u zemljoradnji,
zatim gvozdena sekira-~eki} (kat. 85.7, sl. 105b) i
481 Dokumentacija projekta Sistematsko rekognosciranje op{ti-
gvozdeno dleto (kat. 85.5, sl. 105c) za obradu drveta,
na Bujanovac, Pre{evo i Medve|a Zavoda za za{titu spome-
fragmentovan gvozdeni no` (kat. 85.4), kori{}en naj- nika kulture u Ni{u.
~e{}e za pripremanje hrane, kao i alatka nejasne na- 482 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 40, br. 101.
mene (kat. 85.8), izdu`enog ovalnog oblika, {uplja 483 Kao njihova analogija, mada kru`ne osnove, mo`e se nave-
iznutra i su`ena u vidu trna za nasa|ivanje na jednom sti kamena presa sa Medijane (Petrovi} 1999, 137, sl. 50).
kraju.484 Na Hisaru u Leskovcu (kat. 98) na|ena je 484 Pe{i}, Peri} 2001, 276.
ostava poljoprivrednog alata, datovana u 6. vek. Za 485 Stoji}, Pe{i}, Jovi} 2007, 33.
sada u literaturi nema detaljnijeg opisa alatki koje su 486 Popovi} 1988, 59, 60.
u njoj pohranjene.485 487 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 54, br. 50, 51.
488 Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu (bele{ke V.
Na Livadi Stevana Petrovi}a u Lecu slu~ajno je
Ivanovi}a, Arheolo{ka nalazi{ta na prostoru sreza Lesko-
na|eno raznovrsno oru|e (kat. 183): srpovi, kosiri,
vac I).
raonik, motika, budak i dvozuba motika, koje u lite- 489 S. Ercegovi}-Pavlovi} i D. Kosti} isti~u sli~nost ovog pri-
raturi tako|e nije opisano. Sekira-kramp sa istog polo- merka sa ranovizantijskim alatkama na|enim na Cari~inom
`aja (kat. 183.1, sl. 85) datovana je u 6. vek.486 Preci- gradu (Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 40, br. 115).
znijih podataka nema ni za delove kova~kog alata487 490 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 76, br. 170.
iz Dobre Vode, sa lokaliteta Izvor (kat. 6) i Kalkad`ije 491 Popovi} 1990, 270, 271, figs. 176a, b, 177a, b.
a b c
Grdelica, Kale, alat (Pe{i}, Peri} 2001, 284, 285, T. XII/3, T. XIII/1, 3)
cerealija.492 Sto~arstvo je sigurno bilo veoma zna~aj- ma}instvo (`rvnjevi, mortarijumi), pravljenje lekova
no u oblasti oko Cari~inog grada, {to je, me|utim, (mortarijumi, palete). Za pripremanje hrane kori{}eni
potvr|eno samo nalazima zvona-klepetu{a i grebena. su no`evi, koji su imali vi{e namena, a za ulep{ava-
Na|ene su i alatke za graditeljsku delatnost (mistrije, nje ~e{ljevi, pincete i palete. Palete su najverovatnije
{estari), zatim oru|e za obradu kamena i drveta (stru- upotrebljavale `ene za drobljenje i me{anje {minke, a
ga~, dleto, bradva). Da su se stanovnici Cari~inog mo`da su slu`ile i za spravljanje lekova.
grada bavili i ribolovom pokazuju nalazi trozupca i
kerami~kih tegova za ribarske mre`e, a na izradu tek-
stila ukazuju grebeni, tegovi za tkanje i koni~ni ili bi-
koni~ni pr{ljenci. Za obradu ko`e kori{}eni su no`evi
i probojci. Na postojanje radionice za izradu nakita Delovi rimskog, odnosno ranovizantijskog naoru`a-
ukazuje kalup za pravljenje pojasnih garnitura. Na|e- nja poznati su uglavnom zahvaljuju}i slu~ajnim nala-
ni su i `rvnjevi i mortarijumi upotrebljavani u doma- zima, kao i sa malog broja sistematski istra`enih lo-
}instvu, ali i za spravljanje lekova, kao i pribor za kaliteta. Njihova pojava zabele`ena je u gradovima
ulep{avanje (~e{ljevi, pincete i palete).493 (Cari~in grad, kat. 55), utvr|enjima (Mrkonje, kat.
Na osnovu nalaza iz rimskog i ranovizantijskog 190, Rujkovac, kat. 202, Leskovac, kat. 98, Grada{ni-
perioda mo`e se stvoriti slika o privrednim delatno- ca, kat. 76), naseljima i na nekropolama (Mala Kopa-
stima na prostoru Leskova~ke kotline. Najrazvijenija {nica, kat. 112), zatim na nalazi{tima koja se vezuju
je svakako bila poljoprivreda, odnosno zemljoradnja, za rudarsku delatnost (Lece, kat. 183, Ora{ac, kat.
{to potvr|uju motike, dvozube motike, kosiri, kose, 132), kao i na onima neopredeljenog karaktera (Tulo-
srpovi, budaci i krampovi. S druge strane, na sto~ar- vo, kat. 152). Konjska oprema poznata je jedino sa
stvo upu}uju zvona-klepetu{e i zupci grebena sa Ca- Cari~inog grada (kat. 55).
ri~inog grada. I obrada ko`e (no` za ko`u, probojac) i Izdvajaju se dve pouzdano datovane celine, loka-
vune (grebeni, tegovi za tkanje i koni~ni ili bikoni~ni litet Kamenitica u Maloj Kopa{nici (kat. 112), sa pri-
pr{ljenci) bila je zna~ajna delatnost stanovnika. Pre- mercima naoru`anja opredeljenim u period 2–4. ve-
se iz Vrbovca pokazuju da je pravljeno vino i da je ka, i Cari~in grad, sa materijalom datovanim u 6. i
gajena vinova loza. Za privredu Leskova~ke kotline u
tom vremenu, naro~ito na krajnjem zapadu, u oblasti
Leca, posebno je bilo va`no rudarstvo, potvr|eno i na-
lazom rudarske alatke u ovom selu. O obradi metala 492 Popovi} 1990, 278, figs. 185, 186; Bavant, Ivani{evi} 2003,
govore delovi kova~kog alata iz Dobre Vode. Treba 57, 66–68.
pomenuti i opremu za ribolov (tegovi za mre`e), za do- 493 Bavant, Ivani{evi} 2003, 57, 58.
po~etak 7. veka (sl. 106). Osim toga, evidentirani su gvozdeno koplje sa tulcem (kat. 202.50), du`ine oko
i pojedina~ni nalazi sa drugih lokaliteta, uglavnom iz 25 cm, sa vrhom u obliku lovorovog lista,499 a sa Li-
ranovizantijskog perioda. vade Stevana Petrovi}a u Lecu (kat. 183) koplje, o
Na nekropoli u Maloj Kopa{nici (kat. 112), u kojem nema bli`ih podataka.500 Isti je slu~aj i sa vrhom
grobovima su na|eni bojni no`evi i, re|e, ma~evi,494 gvozdenog koplja i strelicom iz utvr|enja u Grada{-
a u gra|evinskom kompleksu isto~no odavde gvozde- nici (kat. 76), gde je slu~ajno na|en rimski (2–3. vek)
ni vrh strele listolikog oblika sa trnom, kvadratnog pre- i ranovizantijski novac (primerak Justinijana I).501
seka, dimenzija 8 x 1,6 cm.495 Gvozdene strelice sa trnom za nasa|ivanje sa Mr-
Sa Cari~inog grada treba pomenuti: gvozdeni ma~, konjskog visa (kat. 190.2)502 i iz Ora{ca, sa polo`aja
namerno savijen na dva mesta, sa uzanim {titnikom i
rukohvatom koji se zavr{ava alkom,496 vrh gvozdenog
koplja romboidnog oblika, sa duga~kim koni~nim tul-
494 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu.
cem (sl. 106e), vrh koplja sa {irokim listom, plasti~nim
zaobljenim rebrom i koni~nim tulcem (sl. 106f), vrh
495 Fidanovski, Cvjeti}anin 2005, 107, kat. 55, T. XIII, 6.
Za tipologiju vrhova strela listolikog oblika videti: Vujovi}
gvozdenog koplja u obliku romba koji se zavr{ava 1998, 112–116.
duga~kim {iljkom kvadratnog preseka, i ima tulac sa 496 Deroko, Radoj~i} 1950, 137, sl. 39; Kondi}, Popovi}
oja~anim korenom,497 vrhove strelica od gvo`|a, u 1977, 210, 405, br. 90, T. XXVII, 4.
vidu romba, trapezastog preseka, sa oja~anom bazom 497 Kondi}, Popovi} 1977, 210, 211, 406, br. 95, T. XXVII, 1.
i trnom kru`nog preseka (sl. 106b), kao i vrhove gvoz- 498 Bavant 1990, 229, 233, 234, nos. 237–242, 257; Bavant,
denih strelica sa tri pera i trnom kru`nog preseka (sl. Ivani{evi} 2003, 71–74, kat. 36–40, 42–45.
499 Analogije: Cari~in grad (Kondi}, Popovi} 1977, T. XXVII,
106c, d). Sa ovog lokaliteta poti~u i pozla}ene bakar-
96; Bavant 1990, pl. XL,246); Bregovina (Jeremi}, Milin-
ne spone {lemova Baldenhajm tipa, zatim gvozdene
kovi} 1997, 222, Abb. 30/d); Viminacijum (Ivani{evi}, Ka-
plo~ice oklopa, gvozdeni umbo {tita (sl. 106a) i ko{ta- zanski, Mastykova 2006, 38, tip 14.3.1, fig. 22. 1–6).
na oplata luka. Od konjske opreme, ovde su na|ene 500 Sekira-kramp sa istog lokaliteta, na osnovu natpisa Bene-
`vale od gvo`|a.498 natus, opredeljena je u 6. vek (Popovi} 1988, 59, 60).
Na nekoliko lokaliteta su delovi naoru`anja na- 501 Krasovski 1930, 205, 206.
|eni slu~ajno. Iz utvr|enja Kaljaja u Rujkovcu poti~e 502 Neobjavljeno.
Rudinje ili Sasi (kat. 132),503 pripadaju tipu pljosna- perle od kosti, kockica za igru i ko{tana igla.507 U 4.
tih strelica deltoidnog oblika, sa tulcem.504 Dve gvo- vek opredeljena je fragmentovana plo~ica od slonova-
zdene trobride strelice poznate su iz Tulova, sa loka- ~e, sa natpisom REDDETA (sl. 107),508 na|ena na Hi-
liteta Slani{te ili Tursko groblje (kat. 152).505 saru u Leskovcu (kat. 98.7). Sa ovog lokaliteta poti-
Na prostoru Leskova~ke kotline uglavnom je na- ~u i predmeti od kosti i roga datovani u 6. vek, me|u
la`eno rimsko ofanzivno oru`je (koplja, strelice, ma~, kojima se izdvaja pisak ili pi{taljka od vrha roga, sa
bojni no`evi), zatim kratki refleksni lukovi (samo na kru`nim otvorom na jednoj i koso zase~enim otvorom
Cari~inom gradu) i trorepe strelice nomadskog pore- na drugoj strani, ukra{en urezanom mre`astom trakom
kla, koje su ~inile deo naoru`anja vizantijske vojske.
Od defanzivnog oru`ja treba pomenuti plo~asti oklop
sa Cari~inog grada, koji su koristili Vizantinci i Sasa-
nidi, zatim {titove sa umbom, upotrebljavane na {iro-
503 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 76, br. 170.
504 Analogije: Viminacijum (Ivani{evi}, Kazanski, Mastykova
kom prostoru od Istoka do merovin{kih zemalja, i
2006, 40, fig. 23.9–23); Invilino Ibligo, 5–7. vek (Bierbrauer
{lemove sa sponama tipa Baldenhajm. Njihov proto- 1987, 170, T. 59/8), Cari~in grad ([pehar 2010, 131).
tip su sasanidski {lemovi, a nalazi iz Cari~inog gra- 505 Pavlovi}, Kosti} 1980, 359; Ercegovi}-Pavlovi}, Ko-
da, Herakleje Linkestis i Nova pokazuju da su bili sa- sti} 1988, 83, br. 249.
stavni deo opreme vizantijskih oficira.506 506 Bavant, Ivani{evi} 2003, 58.
507 Fidanovski, Cvjeti}anin 2005, 83, 85.
508 Stoji}, Pe{i}, Jovi} 2007, 33.
509 Bogdanovi}, Joci}, Popovi} 1995, 15, T. III/5, 6.
510 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 86, 87, br. 268; Jo-
ci} 1989, 400; Joci} 1991, 49, 50.
Zbog nedovoljne istra`enosti, iz oblasti Leskova~ke 511 Bavant, Ivani{evi} 2003, 78, 79, kat. 57–60.
kotline poznat je mali broj predmeta od kosti i roga, 512 Kondi}, Popovi} 1977, 187, 387, br. 2, T. II; Bavant,
i to samo sa lokaliteta na kojima su sprovedena son- Ivani{evi} 2003, 59, br. 1.
da`na ili sistematska arheolo{ka iskopavanja. 513 Metzger 1984, 155–158; Bavant, Ivani{evi} 2003, 59, 60,
Najstariji su nalazi sa nekropole spaljenih pokoj- 79, kat. 2, 61.
nika iz 2–4. veka u Maloj Kopa{nici (kat. 112). To su 514 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu.
pri vrhu (kat. 98.8).509 U kasnoanti~kom-ranovizan- nosti ove oblasti. Uvid u ve}u koli~inu staklenog ma-
tijskom sloju na Skobalji} gradu (kat. 164) otkriveni terijala, gde se pre svega misli na posude, omogu}en
su ko{tani i kerami~ki pr{ljenci za vreteno i o{te}ena je zahvaljuju}i arheolo{kim iskopavanjima tipolo{ki
ko{tana igla.510 razli~itih nalazi{ta: rimskog naselja i nekropole u
Ko{tani predmeti iz 6–7. veka naj~e{}i su na Ca- Maloj Kopa{nici (kat. 112), sa raznovrsnim formama
ri~inom gradu (kat. 55). Izme|u ostalih, to su ko{tane staklenih posuda koje su datovane u 2–4. vek (sl. 109),
dr{ke ukra{ene urezanim linijama, zatvara~i za torbi- i Cari~inog grada (kat. 55), gde je zabele`en znatan
ce u vidu izdu`ene plo~ice zaobljenih krajeva, na ko- broj primeraka iz 6–7. veka (sl. 110). Velika koli~ina
jima je izvedena po jedna perforacija, i dvoredi ~e- ulomaka prozorskog stakla evidentirana je jedino na
{ljevi.511 Svakako treba pomenuti ruku u polo`aju Cari~inom gradu. Neuporedivo manji broj na|en je na
blagoslova, izra|enu od slonove kosti, du`ine 8,4 cm, nekolicini lokaliteta, tokom kratkotrajnih istra`ivanja
~ija je donja strana neobra|ena, dok je gornja probu- sonda`nog karaktera, zatim rekognosciranjem poje-
{ena, pa se mo`e zaklju~iti da je bila pri~vr{}ena za dinih polo`aja ili slu~ajno, naj~e{}e u utvr|enjima.
neki nosa~, odnosno da predstavlja deo statue ili re- Osim pomenutih nalaza, treba pomenuti i narukvice,
ljefa (?).512 Tu je i poklopac kutije od slonove kosti, perle, tesere, sirovinu i staklenu zguru.
sa reljefnim prikazom jednog od Hristovih ~uda (sl. Najranije posude od stakla iz rimskog perioda po-
108), kao i frula od duga~ke i tanke izdubljene kosti, ti~u sa nekropole Kamenitica u Maloj Kopa{nici (kat.
sa pet rupa.513 Sa Cari~inog grada poti~u i brojni po- 112, sl. 109). U do sada publikovanoj gra|i izdvojene
lufabrikati od ro`ine.514 su: boca ravnog oboda, levkastog vrata, niskog zaob-
ljenog recipijenta i prstenastog dna, datovana u 3. i
po~etak 4. veka, pehar prstenasto zaobljenog, ceva-
stog oboda, cilindri~nog recipijenta i prstenaste stope,
od bezbojnog stakla, iz 3–4. veka, kao i vretenasti bal-
Nalazi rimskog, kasnoanti~kog i ranovizantijskog sta- samarijum prstenastog oboda, dugog cevastog vrata,
kla u Leskova~koj kotlini posvedo~eni su na malom izdu`enog vretenastog recipijenta i zaobljenog ili
broju lokaliteta, {to je posledica nedovoljne istra`e- udubljenog dna, od stakla maslinastozelene boje, iz
b c
4. veka.515 Produkcija ovih posuda vezuje se za 3. i 4. cije, Nikopolj, Novae, Iatrus–Krivina, Golemanovo
vek i uglavnom se pripisuje italsko-galskim, odnosno kale, Sadovsko kale i dr.).523 Iako su ekonomska i
kelnsko-rajnskim radionicama.516 Osim posuda, pri- politi~ka zbivanja od 5. do 7. veka uticala i na pro-
lozi u grobovima bile su i narukvice i perle od stakle- dukciju stakla, hemijske analize uzoraka sirovine sa
ne paste,517 kao i kristali stakla. Sa ovog lokaliteta, Cari~inog grada pokazale su da je njihov sastav sli~an
ali iz naseobinskog dela, poti~u ulomci staklenih po- kao kod rimskog stakla, {to zna~i da je u proizvodnji
suda razli~itog oblika. To su naj~e{}e cilindri~ni, zvo- nastavljena rimska tradicija.524
nasti, koni~ni, kupasti i poluloptasti pehari ili ~a{e, Staklo iz ranovizantijskog perioda poznato je i sa
ali su zabele`eni i fragmenti cilindri~ne boce sa dve drugih lokaliteta u Leskova~koj kotlini, a pre svega
dr{ke, zatim dna pehara i delovi posuda ukra{enih iz utvr|enja. To su posude sa Hisara u Leskovcu (kat.
bru{enjem.518 U isti period opredeljena je i staklena 98), prozorsko staklo sa Skobalji} grada (kat. 164),
boca sa nekropole na ]eramid`inici u Vlasotincu (kat. stopa staklenog pehara i delovi prozorskih okana iz
243), izra|ena od stakla svetloplave boje, koja ima Gornjeg Brijanja (kat. 11), zatim fragmenti iz Gornje
levkast obod, cilindri~an vrat, dve dr{ke i blago udu- Loko{nice (kat. 73), o kojima nema bli`ih podataka,
bljeno dno (kat. 243.8).519 kao i ve}i broj ulomaka posuda sa utvr|enja na polo-
Upoznavanje sa materijalom iz 6–7. veka omogu- `aju Prokop – Rimski grad u Zlati}evu (kat. 244).
}ava Cari~in grad (kat. 55), gde su mnogobrojni sta-
kleni nalazi veoma raznovrsni, od posuda, prozorskih
okana, tesera, do sirovine i otpadaka koji direktno
ukazuju na proizvodnju stakla (sl. 56, 110).520 Iz ob-
javljene gra|e se vidi da su najzastupljeniji pehari na Prema materijalu od kojeg su izra|ene, mogu se iz-
stopi, zatim boce i lampe za polikandila, mahom iz dvojiti kerami~ke, bronzane i staklene lampe.525 Naj-
jednobrodne crkve, kompleksa episkopske bazilike ~e{}i su primerci od keramike, sa razli~ito oblikova-
sa krstionicom na Akropolju i iz gra|evina u jugoza- nim recipijentom. U ve}em broju su evidentirani u
padnom delu Gornjeg grada.521 Brojne stope su tipi~- Maloj Kopa{nici (2–4. vek) i na Cari~inom gradu
ne za pehare `u}kastozelene, svetlozelene, plave i tir- (6–7. vek), ali njihovo prisustvo nije zanemarljivo ni
kizne boje. Me|u njima su i primerci sa cilindri~nom, na lokalitetu Gradac u Konopnici (3/4–6. vek).
ponekad tordiranom stopom, fiksiranom za diskoid- Kerami~ke lampe ili `i{ci su gotovo naj~e{}i grob-
nu, ravnu ili blago koni~nu bazu. Mo`da su bili upo- ni prilog na nekropoli u Maloj Kopa{nici (kat. 112).
trebljavani za pi}e ili kao pehari-lampe. ^esti su i de- Po{to su veoma lo{e pe~ene i bez tragova kori{}enja,
lovi boca sa sferi~nim telom, dugim cilindri~nim pretpostavlja se da su izra|ene samo za potrebe po-
vratom i manje ili vi{e levkasto izvijenim obodom,
ukra{eni apliciranim staklenim nitima na vratu i tra-
kama na telu. Od lampi su uglavnom o~uvani donji
delovi sa konveksnim zavr{etkom, od zelenog, `u}- 515 Ru`i} 1994, 13, 32, 43, kat. 35, 455, 673.
kastog, plavi~astog, tirkiznog ili bezbojnog stakla. 516 Fidanovski, Cvjeti}anin 2005, 79.
Na|ene su male dr{ke posuda koje su slu`ile kao 517 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu.
lampe i bile su zaka~ene za jednostavne nosa~e. Te- 518 Fidanovski, Cvjeti}anin 2005, 79, 105, T. XII, 5–9, T.
sere, kojih je tako|e veliki broj, ponekad su oblo`e- XIII, 1, 2, 4, 7, 8, 10.
519 Ru`i} 1994, 16, br. 80, I/5, b, T. VII/2–4.
ne zlatnom folijom. Sa Cari~inog grada poti~e i znat-
520 Drauschke, Greiff 2010, 25.
na koli~ina prozorskih okana, prose~ne debljine
521 Kondi}, Popovi} 1977, 419, br. 182–187 pl. 35, 1, 2; Du-
izme|u 2 i 5 mm. Posebno su zanimljivi nalazi koji
val, Jeremi} 1984, 139–142, figs. 145–150; Bavant 1990,
ukazuju na lokalnu proizvodnju stakla, kao {to su, pre 208–212, nos. 90–123, pls. XXXII, XXXIII.
svega, komadi sirovine, tako|e zelene, `u}kastozele- 522 Stamenkovi} 2009, 189–195.
ne (sl. 56), tirkizne i plave boje. Materijal sa Cari~i- 523 Drauschke, Greiff 2010, 34, 35; Drauschke, Greiff 2010a,
nog grada tipolo{ki je veoma sli~an primercima sa 56–59.
drugih lokaliteta ju`no od Dunava, datovanim u pe- 524 Drauschke, Greiff 2010a, 64, 65.
riod od 4. do 6. veka (Vrsenice,522 teritorija Dalma- 525 Staklene lampe su pomenute u odeljku o staklu.
a b
grebnih rituala. Uglavnom su kru`ne forme, sa rav- otvora na disku ima plasti~ne bobice. Na dnu recipi-
nim ili blago udubljenim diskom i malim otvorom za jenta nalazi se okrugli pe~at sa plasti~nim bobicama.
ulje. Imaju {ire ili u`e rame, kratak kljun i trakastu Ornamentisane svetiljke iz Konopnice vezuju se za
dr{ku koja prelazi preko oboda, i nisu ukra{ene.526 maloazijsku produkciju. Lampe ovog oblika naj~e{}e
Napravljene su od gline sa primesama veoma sitnih se opredeljuju u 5. vek, a primerci ne{to lo{ijeg kva-
zrnaca liskuna ili peska, a pe~ene su u tonovima cr- liteta mogu se sresti i u 6. veku.530 Lj. Bjelajac pred-
vene, sive i mrke boje. Njihove forme karakteristi~ne la`e ne{to {ire datovanje i smatra da se najpre javljaju
su za lokalnu produkciju u 2, 3. i 4. veku.527 Za raz- kao import iz Male Azije, a kasnije, od kraja 4. do 7.
liku od lampi iz grobova, primerak iz naselja je na ra- veka, i kao lokalne imitacije.531
menu ornamentisan cikcak linijom.528 Sa polo`aja Kale u Grdelici poti~e kerami~ki `i`ak
Sa utvr|enja Gradac u Konopnici (kat. 231) poti- (kat. 85.9) kru`nog oblika, sa plasti~no izvedenim or-
~e sedam kerami~kih `i`aka (kat. 231.1–7). ^etiri namentom na ramenu, u vidu niza naizmeni~nih kon-
(kat. 231.1–4) imaju kru`ni recipijent, veliki ulegnut centri~nih krugova i stilizovane kapljice. Predstavlja
disk, usko i neukra{eno rame i mali kljun (kat. 231.1, lokalnu interpretaciju severnoafri~kih lampi sa hri-
sl. 111a). Izra|eni su od gline sa primesama sitnozrnog {}anskim motivima na disku.532
peska, sitnih kamen~i}a i liskunskog praha, crvenka- Kerami~ke lampe sa Cari~inog grada klasifiko-
stomrke i mrkosive boje pe~enja. Analogije za ovaj vane su u pet grupa: A – lampe ra|ene u tradiciji ra-
tip lampi mogu se na}i u Maloj Kopa{nici.529 Preo- nog Carstva (sl. 112a), B – imitacije lampi od bronze
stale tri lampe (kat. 231.5–7) su ornamentisane, od (sl. 112b), C – lampe iz Male Azije (sl. 112c), D –
gline sa primesama sitnozrnog peska, sitnih kamen- lampe iz Afrike i E – veoma velike, ru~no pravljene
~i}a i liskunskog praha, sive i svetlocrvene do mrko- lampe (sl. 112d). Prvu grupu ~ine primerci koji su
crvene boje pe~enja. Jedan primerak (kat. 231.5) je
prevu~en crvenomrkom prevlakom. Ima rame ukra{e-
no plasti~nim bobi~astim ornamentima (motiv gro`|a);
dr{ka i disk su `lebljeni, a dno je prstenasto profilisa- 526 Fidanovski, Cvjeti}anin 2005, 83, T. I, 2; 85, T. I, 4; 87,
no, sa plasti~no izvedenim motivima u vidu kru`i}a i
T. II, 5; 89, T. II, 1; 91, T. III, 5; T. II, 2; 93, T. IV, 7; 95.
linija. Kod drugog primerka (kat. 231.6) rame je de- 527 Pe{i} 2010, 50.
korisano cikcak linijom i plasti~nim bobi~astim orna- 528 Fidanovski, Cvjeti}anin 2005, 105, kat. 39, T. XII, 11.
mentom (motiv vinove loze), a disk je ulegnut i `le- 529 Fidanovski, Cvjeti}anin 2005, 83, T. I, 2.
bljen. Rub oko otvora na disku tako|e ima plasti~ne 530 Jovanovi} 1976, 71, 72.
bobice. I na tre}em ornamentisanom `i{ku (kat. 231.7, 531 Bjelajac 1990, 187.
sl. 111b) rame je ukra{eno plasti~nim bobicama i li- 532 Jovanovi} 1976, 70, sl. 13; Pe{i}, Peri} 2001, 284, T.
nijama, disk je ulegnut i `lebljen, a prstenasti rub oko XIII/4; analogije: Cari~in grad (Bjelajac 1990, pl. XXII/9).
a b
c d
u radionicama severne Afrike u 4. veku, a proizvo|e- osnovu koje se mo`e ste}i potpuniji uvid u karakter
ne su do 6, pa ~ak i 7. veka. Pro{irile su se naro~ito materijala iz vi{e epoha. Stoga }e keramika ovde biti
prema Gr~koj i Italiji, gde su izra|ivane i prili~no razmatrana na osnovu odlika koje iskazuje na tri re-
verne kopije. Poslednju grupu ~ine velike posude ko- prezentativna nalazi{ta: na rimskoj nekropoli u Maloj
ri{}ene kao lampe. Ra|ene su rukom, a datuju se u Kopa{nici (kat. 112), iz 2–4. veka,534 u utvr|enju Ka-
prve decenije 7. veka.533 le u Grdelici (kat. 85), iz razdoblja od 2. do 6. veka, i
Treba pomenuti i bronzani sve}njak cilindri~nog iz va`nog i nadaleko poznatog urbanog centra iz 6–7.
oblika, iz okoline Leskovca (kat. 101.11). Njegovu veka, Cari~inog grada (kat. 55).
sredinu nagla{avaju tri spojena rebra, dok su obe po- Oblici posuda iz Male Kopa{nice potvr|eni su na
lovine ukra{ene tanjim kanelurama. Krajevi sve}nja- mnogim nekropolama iz rimskog perioda (Skupi, Vi-
ka su zvezdasto profilisani (sl. 113). minacijum, Singidunum, Gomolava, Sase, Emona, Pu-
la i dr.), kao i u naseljima iz 2, 3. i 4. veka, na prosto-
ru centralnog Balkana (Singidunum, Ulpijana, Pontes,
u Donjoj Panoniji i dr.).535 Re~ je prete`no o posuda-
ma za serviranje hrane ({olje, pehari, zdele, tanjiri),
Kerami~ki materijal sa prostora Leskova~ke kotline, koje su relativno grube fakture, u tonovima crvene,
obuhva}en ovom prilikom, u hronolo{kom smislu pri- sive i sivomrke boje (sl. 114). Ve}ina je izra|ena na
pada vremenu rimske dominacije, zatim kasnoanti~- vitlu, a samo nekoliko je oblikovano rukom. Uglav-
kom i ranovizantijskom periodu. U ve}ini slu~ajeva, nom su veoma lo{eg kvaliteta, sa povr{inom koja se
ulomci posuda evidentirani su tokom rekognoscira- ljuspa i otire, pa se sti~e utisak da su pravljene samo
nja ili su na|eni slu~ajno, pa je samo na malom broju za potrebe sepulkralnog kulta, a ne za upotrebu u do-
lokaliteta poznat kontekst njihovog nalaza. Ipak, na ma}instvu. Najbrojniji su pehari i {olje (sl. 114a–d),
tri nalazi{ta, razli~ita u pogledu funkcije i hronologije, zatim zdele (sl. 114e) i tanjiri, pri ~emu se svi javljaju
otkrivena je znatna koli~ina kerami~kog posu|a, na u ve}em broju varijanti izdvojenih prema profilaciji.
a b
d e
a c
Uz to, uo~ene su i zdele-tanjiri tipa Kernos, koje se tlocrvenim i narand`astim premazom. Pojedine posu-
vezuju za tra~ki kulturni krug. Za razliku od pomenu- de imaju maslinastu ili tamnomrku gle|.542 Kod lona-
tih nekropola sa teritorije Gornje Mezije, gde kao pri- ca i zdela ~este su forme sa koso razgrnutim obodom,
lozi u grobovima dominiraju kr~azi, u Maloj Kopa- na kome se nalaze plitki `lebovi.543
{nici su naj~e{}i pehari i {olje. Ova osobenost Stratifikovan kerami~ki materijal, opredeljen u
materijalne kulture mo`da govori o prili~noj o~uva- period od 3. do 6. veka, poti~e i sa Hisara (kat. 98)544
nosti autohtonih elemenata.536
Nedaleko od Male Kopa{nice, na utvr|enju Kale
u Grdelici (kat. 85), sonda`na arheolo{ka iskopava-
533 Bjelajac 1990, 187, 188.
nja pru`ila su uvid u kerami~ki materijal iz perioda od
534 Za detaljniju tipologiju kerami~kog materijala i analogije
2. do 6. veka. Kao najstarije izdvajaju se dve zvonoli-
videti: Pe{i} 2005, 37–83.
ke amfore iz 1–2. veka, importovane iz severne Itali- 535 Pe{i} 2010, 49.
je. Obe imaju finu fakturu, pri ~emu je jedna crvene 536 Pe{i} 2005, 56, 57.
boje i ugla~ane povr{ine, dok je druga svetlomrka, sa 537 Pe{i}, Peri} 2001, 274, T. V/1,2; analogije: Cari~in grad
beli~astom engobom.537 Odavde je poznat i fragment (Bjelajac 1996, sl. I/1–4); Singidunum (Nikoli}-\or|evi}
lonca fine fakture i sive boje pe~enja, opredeljen u 2–3. 2000, 118, 119, tip V/3).
vek.538 Iz istog je vremena i tanjir koni~nog oblika, 538 Pe{i}, Peri} 2001, 273, T. III/1; analogije: Ulpijana
sivomrke boje pe~enja, sa crnim premazom.539 Takav (Fidanovski 1990, T. 25, sl. 4); Donja Panonija (Brukner
1981, T. 103/5); Singidunum (Nikoli}-\or|evi} 2000, 78,
oblik je zabele`en i me|u grobnim prilozima u Maloj
79, tip II/31).
Kopa{nici. Kerami~ke posude iz 3–4. veka posvedo- 539 Nikoli}-\or|evi} 2000, 115, 116, tip III/53.
~ene su jednim kuhinjskim loncem i nekolicinom kr~a- 540 Pe{i}, Peri} 2001, 274, T. IV/3, T. V/2–6.
ga, od kojih jedan ima narand`asti premaz. Iz isto~no- 541 Bjelajac 1990, pl. XXI.
mediteranskih proizvodnih centara poti~u amfore ~iji 542 Pe{i}, Peri} 2001, 283, T. VIII/1–4.
su vrat ili cela povr{ina ukra{eni kanelurama.540 Ana- 543 Pe{i}, Peri} 2001, 283, 284, T. IX, X, XI/6; analogije:
logije za ove primerke, datovane u 4–6. vek, nalaze se Hisar u Leskovcu (Bogdanovi}, Joci}, Popovi} 1995, T.
na dunavskom limesu, kao i u Gamzigradu i Cari~inom II), Skobalji} grad (Joci}, Jankovi} 1987, 65, T. II), Cari-
gradu.541 S obzirom na nedostatak konteksta, pitosi ~in grad (Kondi}, Popovi} 1977, sl. 127; Bjelajac 1990,
pl. VIII, XIII, XVI) i Gamzigrad (Jankovi} 1983, 124, 125,
sa utvr|enja u Grdelici mogu se tek okvirno opredeli-
sl. 96–98).
ti u vremenski raspon od 2. do 6. veka. Najprisutniji 544 Joci} 2005, 193, br. 9, sl. na str. 193. Materijal je izlo`en
oblici kerami~kih posuda iz 6. veka su lonci dobre u vidu nabrajanja tipova kerami~kih posuda iz ranovizan-
fakture, sivomrke i crvene boje pe~enja, sa sivim, sve- tijskih jama (lonci, poklopci, kr~azi, amfore i pitosi).
i iz Hisarskog kanala (kat. 99) u Leskovcu. Od slu- stog trbuha i istaknutog prstenastog dna, izra|en od
~ajno na|enih primeraka rimske grn~arije, to su kr~ag gline sa primesama krupnozrnog peska i liskuna, crve-
izdu`enog bikoni~nog recipijenta, datovan u 3. vek, i ne boje pe~anja (kat. 69.1, sl. 118a).549 U Ma}edon-
tri cele posude, jedna zdela (kat. 99.1, sl. 115a) i dva
pehara, iz 3–4. veka (kat. 99.2, 3, sl. 115b–c).545
Treba ista}i da nije zanemarljiv ni broj slu~ajnih
nalaza iz ovog vremena. Jo{ jedan kr~ag bikoni~nog
545 Joci} 2005, 193, br. 9, sl. na str. 193; dokumentacija Na-
rodnog muzeja u Leskovcu.
tela, sa tragovima zelenkastomaslinaste gle|i, poznat je 546 Rajkovi} 1996, 274.
iz Medve|e (kat. 189.1, sl. 116),546 a nedaleko odavde, 547 Dokumentacija projekta Sistematsko rekognosciranje op{ti-
u Retkoceru (kat. 199), na|eno je jo{ nekoliko uloma- na Bujanovac, Pre{evo i Medve|a Zavoda za za{titu spome-
ka lonaca, tanjira i pitosa (kat. 199.9–19).547 Amfora nika kulture u Ni{u.
blago izvijenog oboda, uskog i visokog vrata, sa bla- 548 Joci} 2003, 53.
go narebrenim trbuhom i dve dr{ke, poti~e iz jednog 549 Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu.
groba u Vlasotincu (kat. 243.3, sl. 117),548 a dva pe- 550 Pavlovi}, Kosti} 1984, 515.
hara i jedna {olja zabele`eni su pored rimskog okna 551 Rajkovi} 1996, 273, 274.
u Lecu (kat. 181.7–9). Slu~ajni nalaz poklopca sive 552 Kanic 1985, 343, Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988,
do `u}kaste boje pe~enja posvedo~en je u Rafuni 95, br. 185.
(kat. 46.1).
553 Gara{anin M. i D. 1951, 16; dokumentacija Narodnog
muzeja u Leskovcu
Na velikom broju lokaliteta slu~ajno su na|eni 554 Dokumentacija projekta Sistematsko rekognosciranje op{ti-
isklju~ivo pitosi koji su, zahvaljuju}i numizmati~kom na Bujanovac, Pre{evo i Medve|a Zavoda za za{titu spome-
materijalu, opredeljeni okvirno u vreme od 3. do 6. nika kulture u Ni{u.
veka. U okolini Leskovca registrovani su delovi tri 555 Bjelajac 1990, 182, 183.
posude (kat. 101.12–14), a u Gagincu, na lokalitetu 556 Bjelajac 1990, 161–190.
Ravnjak, pitos razgrnutog prstenastog oboda, lopta- 557 Biki}, Ivani{evi}, 2012, 42–44; Biki}: forthcoming.
cu, na lokalitetu Pod ku}u (kat. 186), tako|e je otkri- Izuzetno bogat kerami~ki materijal iz 6–7. veka
ven veliki pitos, kao i manji sud u fragmentima.550 Iz svakako pru`a Cari~in grad (kat. 55). Posu|e sa ovog
sela Orana (kat. 23) i Sekicola (kat. 47) poti~u nalazi lokaliteta ima posebnu vrednost zbog jasno definisanog
ranovizantijskih pitosa.551 Ovih posuda ima i u Rav- konteksta nalaza i kvalitetnog uzorka. Nezaobilazna
noj Banji (kat. 195),552 Lecu, na lokalitetu Kuline tipologija oblika posuda koju je uradila Lj. Bjela-
(kat. 182.3), Stubli, na polo`aju ]opino lojze (kat. jac,556 zasnovana prevashodno na stratigrafski jasno
26)553 i Barju (kat. 60.1, sl. 118b). U Rujkovcu, na opredeljenom materijalu iz Gornjeg grada, pru`ila je
mestu zvanom Mitrin potok (kat. 204), tako|e su kon- va`an tipolo{ko-hronolo{ki pregled kerami~kih for-
statovani delovi pitosa, kao i fragment tanjira crvene mi sa ovog lokaliteta. To su uglavnom oblici preuzeti
boje pe~enja.554 iz rimske provincijske produkcije, ali stvarani u lokal-
Od 4. veka se uo~avaju zna~ajne promene u ke- nim radionicama, mada je znatan i broj importovanih
rami~koj produkciji. Te`i se redukovanju oblika po- tipova, naro~ito kod zdela, tanjira i amfora. Nove ana-
suda, a ve}a pa`nja se posve}uje njihovoj funkciji. lize materijala sa nedavno okon~anih istra`ivanja stam-
Sve potrebe stanovni{tva vremenom su po~ele da zado- benog kompleksa u Donjem gradu dodatno su osvetli-
voljavaju lokalne radionice, dok je importovana ke- le zna~aj importne keramike, ali i karakter kuhinjskog
ramika postala malobrojna. Povr{ina posuda naj~e{}e posu|a (sl. 119), njegove tipolo{ke i tehnolo{ke odli-
ostaje neukra{ena ili je gle|osana, {to je tako|e imalo ke, i to sve u kontekstu boljeg sagledavanja privred-
vi{e funkcionalnu nego dekorativnu ulogu. Ranovizan- nih tokova na prostoru centralnog Ilirika.557
tijska keramika se velikim delom oslanjala na grn~ar- Ranovizantijski grn~arski proizvodi su u Lesko-
sku tradiciju iz vremena Carstva. Primat koje su imale va~koj kotlini posvedo~eni na ~itavom nizu lokalite-
radionice terra sigillata-e iz Italije, Galije i Germani- ta, naj~e{}e unutar utvr|enja (Mrkonje, kat. 190,
je u 1, 2. i 3. veku, u 6. veku preuzimaju centri u se- Gornja Loko{nica, kat. 73, Golema njiva, kat. 70, Stup-
vernoj Africi i na isto~nom Mediteranu.555 nica, kat. 149, Gradi{te, kat. 228, Zlati}evo, kat. 244,
a b
a b c
Samarnica, kat. 238) ili u naseljima (Ba~evina, kat. 238.2–4). Osim lonaca, prisutni su i pehari, zdele, kr-
31). Naj~e{}i su lonci oblikovani na vitlu, od gline sa ~azi i poklopci, koji su izra|eni od gline sa malo pri-
primesama sitnozrnog ili krupnozrnog peska i malo mesa sitnozrnog peska i liskunskog praha, sive i si-
liskunskog praha, sive, sivomrke, crvenosive do cr- vomrke boje pe~enja (kat. 31.7, 8, 70.2, 3, 73.4–6,
vene boje pe~enja (kat. 31.5, 6, 73.1–3, 149.1–5, 149.6–8, 238.5–7).
1.1. Glava mu{karca od mermera (sl. 93)
1. Bojnik, Direktorovo, vila (?) Glava starijeg bradatog mu{karca od fino usitnjenog be-
Lokalitet Direktorovo sme{ten je na severozapadnoj log mermera, koja je pripadala statui ne{to ve}oj od pri-
strani Bojnika, na manjem uzvi{enju u blizini vojnog rodne veli~ine. O{te}enja se nalaze uglavnom na desnoj
aerodroma. Godine 1974, prilikom oranja, na dubini polovini, od kojih je ve}ina nastala prilikom iskopavanja,
dok je nos odlomljen ranije. Glava po~iva na jakom de-
od 0,20 m na|ena je glava mu{karca od mermera, a
belom vratu. ^eona kost je veoma nagla{ena, a orbitalni
na povr{ini je uo~en veliki broj fragmentovanih tegu-
luci su izuzetno istaknuti. O~i su izra`ene, otvorene, bez
la i opeka. zenice i ro`nja~e. Obrazi su {iroko modelovani i opu{teni.
Na mestu gde se nalazila glava, Narodni muzej u Jagodice nisu nagla{ene. Lice je obraslo sasvim kratkim
Leskovcu i Arheolo{ki institut u Beogradu sproveli maljama, dok je brada na obrazima predstavljena plitkim
su za{titno iskopavanje, koje je trajalo samo dva da- vijugavim kanali}ima, odnosno kratkim ubodima. Brkovi
na. Tom prilikom otvorena je jedna sonda. Nai{lo se se naziru u tragovima. Kratka talasasta kosa sa bradom ~i-
na gra|evinski {ut od maltera, sitnih fragmenata ope- ni celinu.559 Visina glave iznosi 23,5 cm. M. Tomovi} je
ka i tegula sa komadima kre~nog maltera i sitnog datuje u kraj 3. ili po~etak 4. veka. Izra|ena je po uzoru
{ljunka. U severozapadnom delu sonde uo~ena je te- na vladarske portrete iz vremena Prve tetrarhije.560
meljna zona zida od oblutaka i lomljenog kamena, Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. AZ 218
vezanih kre~nim malterom. O~uvana {irina temelja
iznosi 0,94 m, a visina 0,55 m. Pro{irenjem sonde ot- 2. Bojnik, Seli{te, neopredeljeni lokalitet
kriven je jo{ jedan zid, paralelan sa prethodnim, ali F. Kanic pi{e o ostacima rimskog kastela kod Bojni-
blago izvijen, {irok od 0,85 do 0,90 m (sl. 43). U son- ka.561 U bele{kama sa rekognosciranja, V. Ivanovi}
di i njenom pro{irenju nije zabele`en pokretan arhe-
olo{ki materijal, koji bi omogu}io datovanje slojeva
i zidova.
558 Gara{anin M. i D. 1951, 143; Ercegovi}-Pavlovi},
M. Joci} pretpostavlja da se na ovom mestu nala-
Kosti} 1988, 28, br. 3; Joci} 1989a, 289–295.
zila villa rustica, a kao argument navodi lu~no obli- 559 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 28, br. 3, sl. na str.
kovan temeljni zid, koji ukazuje na prostoriju sa apsi- 28; Joci} 1989a, 291–293, sl. 1–3; Jovi} 2002, 38, br. 10,
dom, ~estu u rimskim vilama iz 3. veka. Smatra da je sl. 10.
vila verovatno stradala krajem 3. veka, u vreme upada 560 Tomovi} 1993, 54, 80, no. 28, figs. 10.1, 12.3.
Gota u oblast Naisa.558 561 Kanic 1985, 330, 332; Gara{anin M. i D. 1951, 143.
tako|e navodi da u Bojniku postoje ostaci rimskog 6. Dobra Voda, Izvor, rudarstvo
utvr|enja, koje bli`e vezuje za lokalitet Seli{te, i da U zaseoku Stefanovi}a, na desnoj strani Maga{ke re-
su se tu mogle videti rimske opeke.562 Osim njih, sa ke, lociran je polo`aj Izvor, gde je J. Stefanovi} za-
ovog polo`aja poti~u jedna fibula i sarkofag.563 Da- bele`io ostatke {ljake od prera|ene rude. Tokom re-
nas se, me|utim, ne mogu uo~iti ostaci bilo kakve kognosciranja obavljenog 1985. godine, na povr{ini
fortifikacije u Bojniku. U dokumentaciji Narodnog se nailazilo na komade zgure, delove kova~kog alata i
muzeja u Leskovcu postoji podatak o rimskom srebr- pritesan kamen. S. Ercegovi}-Pavlovi} i D. Kosti}
nom novcu iz Bojnika, bez preciznijeg odre|enja me- ovaj lokalitet opredeljuju u srednjovekovni period.568
sta nalaza. Prema A. Bulatovi}u i S. Jovi}, lokalitet
Seli{te se nalazi preko puta zadru`nog doma u Bojni- 7. Dobra Voda, Kalkad`ije, rudarstvo
ku. Autori pi{u o atipi~noj praistorijskoj keramici sa Polo`aj Kalkad`ije pripada ataru Dobre Vode, ali je
tog prostora.564 bli`e selu Ivanju. Na osnovu konfiguracije terena, re-
kognosciranjem 1985. godine uo~ene su osnove vero-
3. ]ukovac, Kru{kar, vodovod vatno manjih gra|evina. Na povr{ini su konstatovani
Lokalitet Kru{kar se nalazi jugozapadno od sela ]u- komadi zgure i delovi kova~kog alata. Po predanju,
kovca. Prilikom izgradnje bunara nailazilo se na frag- ovde su se nalazile radionice za kovanje i kaljenje
mentovane kerami~ke vodovodne cevi. Tokom reko- metala. Lokalitet je u literaturi protuma~en kao sred-
gnosciranja 1983. godine, S. Ercegovi}-Pavlovi} i D. njovekovni.569
Kosti} nisu konstatovale povr{inske arheolo{ke nala-
ze na ovom polo`aju.565 8. Dobra Voda, Mali kamen, utvr|enje
Na levoj obali Dobrovodske reke, u neposrednoj blizi-
4. Dobra Voda, Deli voda, akvedukt ni polo`aja Deli vode, di`e se Mali kamen (1.047 m),
Sme{ten je na ogranku Radana, u samom podno`ju jedan od stenovitih visova Radana, na kojem se nala-
Petrove gore, u ataru sela Dobre Vode. Iznad ovog po- ze ostaci manjeg utvr|enja. Na lokalitetu se razaznaju
lo`aja, oko 150 m uzvodno, registrovani su ostaci rim- ostaci bedema i gra|evina, a uo~eni su i fragmenti
skog ili ranovizantijskog akvedukta. Tu je, u steni, opeka, crepova i ranovizantijskih kerami~kih posu-
uo~en otvor, za koji J. Stefanovi} pretpostavlja da pred- da.570 J. Stefanovi} pi{e o gra|evini od kamena, ope-
stavlja rudarsko okno budu}i da su nekoliko stotina ke i maltera, koja je bila pokrivena polucilindri~nom
metara od njega na|eni tragovi gvozdene zgure.566 }eramidom, pretpostavljaju}i da je re~ o crkvi. Delo-
vi pomenute gra|evine rasuti su po strmim padinama
5. Dobra Voda, Drmecki potok, ovog planinskog vrha.571
neopredeljeni lokalitet
Drmecki potok se nalazi na planini Radan, u trouglu 9. Dobra Voda, @upa, radionica
koji ~ine Mali kamen, Strugarski kr{ i Velika loparda. Lokalitet @upa evidentiran je u ataru Dobre Vode, u
Godine 1958, prilikom eksploatacije {ume na Rada- zaseoku Stefanovi}a. Na imanju Stamena Stefanovi-
nu, Jevta Mladenovi} iz sela Dobre Vode nai{ao je na
{iroke pljosnate opeke, pa je, sa dvojicom radnika, po-
~eo da iskopava ovaj prostor. Na{li su zid od kamena 562 Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu (bele{ke V. Iva-
debljine 1 m, „na kome je bila cigla”, a pored njega novi}a, Arheolo{ka nalazi{ta na prostoru sreza Leskovac I).
fragmente kerami~kih posuda i `i`aka, komade rav- 563 Trajkovi} 1961, 10; Joci} 1989a, 289–295.
nog plavi~astog stakla, ukra{ene raznim linijama u 564 Bulatovi}, Jovi} 2010, 114.
vidu „gran~ica” i sitnim bordurama, kao i predmet od 565 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 89, br. 286.
olova nalik na prese~enu kuglicu, pre~nika 2,5 cm, sa 566 Stefanovi} 2006, 62–64.
otvorom pre~nika od 8 mm u sredini. Ovde su se nala- 567 Stefanovi} 2006, 35, 36.
zili ostaci gra|evine povr{ine 10 x 15 m. Jugoisto~no 568 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 54, br. 51.
od nje, kako bele`i J. Stefanovi}, uo~eni su ostaci jo{ 569 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 54, br. 50.
petnaestak velikih objekata od kamena, cigala i mal- 570 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu.
tera, pore|anih jedan do drugog.567 571 Stefanovi} 2006, 36.
}a, u blizini seoskog puta, radnici su nai{li na svod od crepom, ~iji se ulomci mogu na}i na povr{ini. Utvr-
opeke i maltera, koji su tada probili, a ispod njega su |enje je moglo imati dvojaku ulogu: za kontrolu pu-
uo~ili gomilu {irokih pljosnatih opeka. Tokom njiho- teva, s obzirom da je omogu}avalo {iroku vizuru, i za
vog va|enja, konstatovali su pepeo, gar, gorelo ka- za{titu stanovni{tva, jer se nalazi iznad plodne doli-
menje i zemlju, kao i gotovo ugljenisane cigle. Na ne. Prilikom obilaska terena 1977. godine, S. Ercego-
nekim ciglama bio je utisnut `ig sa velikim slovom P. vi}-Pavlovi} i D. Kosti} su na vi{e mesta zabele`ile
U okolini se i danas nalaze ogromne rezerve gline tragove neovla{}enih iskopavanja. Na povr{ini se nai-
dobrog kvaliteta. lazilo na fragmentovane opeke, ulomke stakla, kao i na
Pre Drugog svetskog rata, Stamen Stefanovi} je velike olovne plo~e pribli`nih dimenzija 1 x 1 m.575
ovde izorao probojce, vrhove kopalja i strelice, a pri- M. Gara{anin je u bele{kama naveo podatak iz starog
likom izgradnje puta, na imanju Despota Jovanovi}a, rukopisnog numizmati~kog inventara Narodnog mu-
kraj stare vodenice od koje su ostali samo temelji, na- zeja u Leskovcu, da je na ovom lokalitetu na|en rim-
{ao je veliki broj fragmenata kerami~kih posuda. Sa ski novac cara Maksimijana (383–388).576 Prema ka-
ovog lokaliteta poti~e i nekoliko pitosa srednje veli~i- zivanju vlasnika imanja na kome se prostire lokalitet,
ne, koje je usled velikih ki{a izbacila voda. Na osnovu odavde poti~u i primerci bronzanog novca sa oznaka-
fotografije koju je J. Stefanovi} publikovao,572 jedna ma M i K. U pitanju su emisije ranovizantijskih foli-
strelica je opredeljena u ranovizantijski period. sa i polufolisa, kovanih u 6. i 7. veku.577 Osim novca,
na polo`aju Kale su prona|eni i delovi ranovizantij-
10. Gornje Brijanje, Crkvi{te ili Dunj~iki, skog naoru`anja (trobride, romboidne i listolike stre-
neopredeljeni lokalitet lice i vrh koplja listolikog oblika sa tulcem), oru|e
Potes Crkvi{te ili Dunj~iki nalazi se u ataru sela Gor- (sekira, kramp, dleto, probojci), zatim kova~ki alat
njeg Brijanja, na platou zvanom Kru{ica. Kako navo- (ka{ika za izlivanje metala), kao i gvozdeni no`evi,
di D. \or|evi}, sa ovog polo`aja poti~u arheolo{ki fibule, kop~e, deo brave, prsten, `i`ak, pr{ljenci i sto-
nalazi iz ranovizantijskog perioda. Na fotografiji ko- pa staklenog pehara.578 Me|u ovim predmetima po-
ju je prilo`io u publikaciji, vidi se primerak ranovi- sebno se izdvaja krstoobrazna fibula iz 4–5. veka.
zantijskog folisa, kao i dve fibule sa posuvra}enom Danas se unutar utvr|enja uo~ava veliki broj rupa na-
stopom.573 stalih nelegalnim iskopavanjima. U njima su konsta-
tovani fragmenti ranovizantijskih kerami~kih posuda
11. Gornje Brijanje, Kale ili Grgec, utvr|enje i prozorskog stakla.
Nalazi{te je sme{teno jugoisto~no od sela Gornjeg
Brijanja, u neposrednoj blizini lokaliteta Crkvi{te. 12. Ivanje, Gornje ili Velike livade, akvedukt
Le`i na vrhu brda koje sa severne strane uokviruje Iznad polo`aja Gornje ili Velike livade, u pravcu ka
Pusta reka, a sa ju`ne Kru{ica, koja se u podno`ju Borovima, u novije vreme ukopana je kapta`a koja
uliva u Pustu reku. Ve}e utvr|enje na ovom polo`aju se, prema kazivanju me{tana, nalazi na mestu neka-
prostire se pribli`no u pravcu sever–jug i zauzima da{njeg anti~kog akvedukta. Tu su konstatovani ulom-
vrh uzvi{enja ~ija je najvi{a ta~ka na 336 m nadmor- ci opeka i crepa, kamen, a u konfiguraciji terena, u
ske visine. Utvr|enju se pristupa sa ju`ne strane, gre-
dom koja se spu{ta ka njemu. Ovaj prilaz je oja~an
bedemom, koji se jasno uo~ava u konfiguraciji tere-
na. Sude}i prema topografskim odlikama, fortifikaci-
572 Stefanovi} 2006, 43, 44, 71.
573 \or|evi} (Georgiadis-Mustakidis) 2009, 9, 17, sl. 3–5.
ji se moglo pri}i i sa severne strane. Imala je izdu`e-
nu ovalnu osnovu, a bila je branjena bedemima, od
574 Filipovi} 1961, 13.
575 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 39, br. 303.
kojih se samo na isto~noj strani mogu videti ostaci zi-
576 Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu (rukopisni
da u vidu dva reda kamena. M. Filipovi} navodi da je
numizmati~ki inventar br. 28).
zidana od cigle i maltera;574 me|utim, kako je na ovom 577 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 39, br. 303; doku-
lokalitetu potvr|en i deo kamenog bedema, mo`da je mentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu (bele{ke sa re-
gra|ena u tehnici opus mixtum. U njenoj unutra{njo- kognosciranja M. Gara{anina iz 1951. godine).
sti naziru se ostaci gra|evina od kamena pokrivenih 578 \or|evi} (Georgiadis-Mustakidis) 2009, 9, 17, sl. 3–5.
du`ini od nekoliko stotina metara, i delovi trase mentovanih opeka i kerami~kih cevi. V. Ivanovi} u
akvedukta.579 svojim bele{kama ovaj polo`aj opredeljuje u rimski
period.582
13. Ivanje, Seoska crkva, neopredeljeni lokalitet
Prilikom rekognosciranja terena 1986. godine, u selu 16. Kosan~i}, atar sela, neopredeljeni lokalitet
Ivanju, u crkvi na seoskom groblju zabele`eni su Sa nepoznatog lokaliteta u selu Kosan~i}u poti~e de-
ostaci ranovizantijske kamene plastike u sekundarnoj nar cara Domicijana, koji se danas nalazi u privatnoj
upotrebi. Spolije u vidu fragmentovanog stuba i ti- zbirci.583
pi~nog ranovizantijskog kapitela nalaze se u oltaru.
Prema re~ima me{tana, crkva je podignuta na teme-
16.1 Novac Domicijana, Rim, denar
ljima starije crkvene gra|evine.580 Av.: CAESAR AVG F – DOMITIANVS Poprsje cara
prikazano spreda, sa lovorovim vencem na glavi.
Rv.: COS V Vu~ica stoji okrenuta nalevo, doji Romula i
13.1 Impost kapitel
Rema. U ise~ku ~amac.
Impost kapitel od kre~njaka, sa o{te}enom ~eonom stra-
Pre~nik: 18 mm; osa: 6
nom. Njegova visina iznosi 24 cm, gornja povr{ina 63 x
RIC II, p. 43, no. 241 (79. godina)
63 cm, a donja 41 x 35 cm.
Privatna zbirka
U seoskoj crkvi, upotrebljen kao ~asna trpeza
25. Stubla, atar sela, neopredeljeni lokalitet 30. Vujanovo, atar sela, nekropola
U starom rukopisnom numizmati~kom inventaru Na- V. Ivanovi} pominje rimsku grobnicu otkrivenu u selu
rodnog muzeja u Leskovcu postoji podatak o nalazu Vujanovu. Zidana je od opeka, a njene dimenzije su
dva primerka rimskog i tri komada vizantijskog novca 2,8 x 0,52 m.604
iz Stuble. Novac je Muzeju predao F. Feldhamer.597
sa tragovima karbonizacije – kre~nih naslaga nastalih stim {ibljem. Treba dodati i podatak V. Ivanovi}a da
dugotrajnim oticanjem i talo`enjem vode. Drugi stup- je upravo na levoj obali [umanske reke, u mestu zva-
ci mosta se ne naziru; prema pri~i me{tana, prilikom nom Klai} (Klaji}), na|en veliki pitos.615
pravljenja seoskog puta uni{teni su zidovi i izva|eni
su brojni kvaderi, od kojih su neki danas uzidani u 37. Lebane, korito reke Jablanice,
ogradu imanja Milentija Nikoli}a.608 Me{tanin M. neopredeljeni lokalitet
Atanaskovi} ih tako|e pominje i ka`e da su nala`eni U neposrednoj blizini Lebana, u koritu reke Jablanice,
neposredno uz reku, da su bili pribli`no istih dimen- prilikom va|enja peska na|ena je gvozdena alatka sa
zija, 50 x 50 cm, pa su ugra|ivani u most i ograde u dva kraka na jednoj i u{icom na drugoj strani. S. Er-
selu.609 Najverovatnije se radi o ostacima stubaca mo- cegovi}-Pavlovi} i D. Kosti} smatraju da je sli~na ra-
sta, koji su bili oja~ani kvaderima radi za{tite od buji- novizantijskim alatkama sa Cari~inog grada.616
ca Svinjari~ke reke. Pretpostavljena du`ina mosta iz-
nosi oko 70–80 m, a njegova visina oko 20–30 m.610 38. Pertate, Crkvi{te, neopredeljeni lokalitet
Lokalitet Crkvi{te le`i sa desne strane puta koji iz
33. Bo{njace, Seli{te, neopredeljeni lokalitet Leskovca vodi za Lebane, na malom uzvi{enju nasu-
Lokalitet Seli{te se prostire neposredno iza crkve Sv. prot polo`aju Seli{te. V. Ivanovi} bele`i da su ovde
Petke, preko manjeg potoka u selu Bo{njacu. Ovde su nala`ene rimske tegule.617 U staru knjigu inventara
na|ene stope dva stuba. V. Ivanovi} bele`i da su sli~- Narodnog muzeja u Leskovcu zaveden je fragment
ne onima sa Cari~inog grada i da se u Narodnom mu- tegule dimenzija 13,5 x 8,5 cm, koji je posle obilaska
zeju u Leskovcu ~uva baza stuba iz ovog sela.611 S. terena doneo upravo V. Ivanovi}, kao i dve fragmen-
Ercegovi}-Pavlovi} i D. Kosti} navode da prilikom tovane opeke, od kojih je jedna obele`ena znakom u
rekognosciranja nisu uo~eni povr{inski nalazi.612 obliku slova X.618 S. Ercegovi}-Pavlovi} i D. Kosti}
su 1977. godine na ovom polo`aju zatekle nabacano
34. Donje Vranovce, Smr~je, kamenje sa tragovima maltera, tvrde}i da je postoja-
neopredeljeni lokalitet la neka gra|evina, najverovatnije manja crkva.619
M. Gara{anin je zabele`io kazivanje me{tanina Mila-
na \or|evi}a da se u Donjem Vranovcu, na lokalitetu
Smr~je, izoravaju tegule. V. Ivanovi} sa istog lokali-
608 Ivani{evi} 2012, 22, 23.
teta pominje nalaze rimskih opeka.613 609 Podatak dobijen od me{tanina Ba~evine M. Atanaskovi}a.
610 Ivani{evi} 2012, 23.
35. Klaji}, Usavske vodenice, rudarstvo 611 Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu (bele{ke V.
Na mestu zvanom Usavske vodenice, zapadno od Use- Ivanovi}a, Arheolo{ka nalazi{ta na prostoru sreza Leskovac
va~ke mahale, na samoj desnoj obali [umanske reke, I); dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu (gra|a
ispod vodozahvata za lebanski vodovod nailazi se na pripremana za monografiju Istorija Leskovca i okoline).
brojne ostatke gvozdene zgure (sl. 73), rasute na povr- 612 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1978, 367.
613 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu (bele{ke
{ini od oko 5 x 10 m. Prema pri~anju me{tana, na uzvi-
sa rekognosciranja M. Gara{anina iz 1951. godine); doku-
{enju iznad, na omanjem platou se nalazila „flotacija“.
mentacija Narodnog muzeja u Leskovcu (bele{ke V. Ivano-
Ovaj kompleks se mo`e dovesti u vezu sa ostacima vi}a o starinama u okolini Leskovca).
rudnika ne{to zapadnije, za koji me{tani tvrde da se 614 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu.
nalazio na mestu poznatom kao Vlajkova utrina.614 615 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu; doku-
mentacija Narodnog muzeja u Leskovcu (bele{ke V. Ivano-
36. Klaji}, Vlajkova utrina, rudarstvo vi}a, Arheolo{ka nalazi{ta na prostoru sreza Leskovac I).
Prema pri~anju me{tana, na brdu poznatom kao Vlaj-
616 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 40, br. 115.
617 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu (gra|a
kova utrina, koje se uzdi`e iznad leve obale [umanske
pripremana za monografiju Istorija Leskovca i okoline).
reke, nalaze se ostaci danas zasutog rudarskog okna. 618 Tegula i dve opeke zavedene su u staroj knjizi inventara
Na severnoj padini brda vidi se ulegnu}e duga~ko Narodnog muzeja u Leskovcu pod brojem 677.
oko 20 m i {iroko 5 m, koje mo`da ukazuje na posto- 619 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1978, 367; Ercegovi}-
janje rudnika. Ceo prostor je pokriven {umom i gu- Pavlovi}, Kosti} 1988, 94, br. 180.
39. Pertate, Seli{te, neopredeljeni lokalitet meta od gvo`|a. Kako se pretpostavlja iz opisa koji
Lokalitet Seli{te se nalazi na blago uzdignutom tere- su dali, ovde je na|en i jedan ranovizantijski folis.626
nu na rubu sela Pertate, izme|u reke Jablanice i puta
koji iz Leskovca vodi za Lebane. Prilikom rekogno-
45.1 Kerami~ki teg (sl. 104c)
sciranja terena 1977. godine, S. Ercegovi}-Pavlovi} i
Deo kerami~kog tega piramidalnog oblika, crvene boje
D. Kosti} su zabele`ile da pripada zemlji{nom kom- pe~enja, dimenzija 7,5 x 4,5 cm.
pleksu Kombinata „8. novembar” i da je pod vo}nja- Privatna zbirka
kom. Anketiranjem radnika Kombinata, ustanovile
su da se ovde dubljim kopanjem nailazilo na gra|e- 45.2 Kerami~ki teg (sl. 104d)
vinski {ut od kamena i fragmentovanih opeka. Me|u- Deo kerami~kog tega piramidalnog oblika, crvene boje
pe~enja, dimenzija 7 x 5 cm.
tim, tada nisu uo~ile komade opeka, kao ni druge po-
Privatna zbirka
vr{inske nalaze.620
je u jednoj od provincijalnih kovnica. U ovom selu kalnog puta. Nazire se samo osnova kanala sa zidovi-
na|en je i ranovizantijski pitos.628 ma od kamena, {irine oko 0,45 m. [irina kanala iznosi
1,35 m. Njegove opeke le`e na debelom sloju hidra-
48. Sekicol, Gradi{te, utvr|enje uli~nog maltera, preko kamene supstrukcije vezane
Lokalitet Gradi{te se nalazi 4 km severno od Cari~i- beli~astim malterom (sl. 47). Na osnovu opeke, ka-
nog grada, na brdu iznad Cari~inske reke. Na ovom mena i hidrauli~nog maltera na povr{ini, trasa akve-
dominantnom polo`aju le`e ostaci utvr|enja nepravil- dukta se u du`ini od nekoliko desetina metara raza-
ne vi{eugaone osnove (sl. 36), ~ija je severna strana znaje i uz bankinu lokalnog puta koji od Sli{ana vodi
najdu`a i iznosi oko 60–70 m.629 Na istoku je oja~a- ka Sv. Petru.635
no isturenom {estougaonom kulom, ispred koje se pru-
`aju dva odbrambena rova. Utvr|enje je sa tri strane 50b. Statovac, Ibri{, akvedukt
bilo nepristupa~no. U okviru fortifikacije uo~eni su Iznad sela Statovca, na mestu zvanom Ibri{, me{tani
tragovi temelja gra|evina, kao i ostaci jednobrodne su prilikom kopanja kanala za vodovod otkrili deo
crkve sa zidovima od {kriljca, koja je podeljena na akvedukta, ~iji se tragovi i danas mogu videti. V. Iva-
naos i narteks. Unutra{nje dimenzije naosa su 11,50 x ni{evi} bele`i da se trasa akvedukta na ovom potesu
5,30 m, a narteksa 5,40 x 3,76 m. Prema V. Ivanovi- prati u du`ini od vi{e desetina metara. Prema vidlji-
}u, crkva je zidana od opeke i kamena. Njene dimen- vim ostacima, podnica kanala bila je poplo~ana ope-
zije iznose 14,5 x 5,5 m, a debljina zidova 0,70 m. Zi- kama, koje su le`ale na debelom sloju hidrauli~nog
dovi su o~uvani u visini od 0,50 do 1 m. Crkva je maltera preko kamene supstrukcije. U steni, u nepo-
otkrivena 1923. godine. \or|e Stojanovi} iz Sekico- srednoj blizini, uo~eni su tragovi njenog cepanja i niz
la tvrdi da su prilikom iskopavanja ove gra|evine, na rupa od probijanja klinom. Isti autor pretpostavlja da
njenom zidu bili vidljivi ostaci fresaka.630 je re~ o poku{aju razbijanja stene kako bi se dobio
kamen za zidove kanala akvedukta.636
49. Sli{ane, Pavlov grob, akvedukt
U livadama iznad Sli{ana, na mestu koje se zove Pa- 51. Svinjarica, atar sela, bazilika
vlov grob (sl. 11), me{tani su prilikom poljoprivred- U blizini Gornjeg gradi{ta u Svinjarici, nedaleko od
nih radova nailazili na ostatke kanala akvedukta, koji zapadne obale Svinjari~ke reke, nalaze se ostaci tro-
se danas vi{e ne mogu videti. Prema njihovim re~ima, brodne bazilike (sl. 60). Njene unutra{nje dimenzije,
kanal se pru`ao od Petrovca preko Sli{ana do Ba~evi- zajedno sa narteksom i apsidom, iznose pribli`no 24
ne, i dalje prema Cari~inom gradu.631 J. Stefanovi} na- x 15 m. Perimetralni zidovi podignuti su od lomljenog
vodi podatak da su u ataru Sli{ana otkrivene kerami~ke kamena, sa opekama u dva reda u donjim delovima.
cevi sa `lebom, du`ine 50–60 cm i pre~nika 12 cm.632 Kako je istra`ena samo unutra{njost crkve, nije po-
znato da li je spoljna strana apside bila polukru`na ili
50. Sli{ane, Petrova gora, neopredeljeni lokalitet trostrana. Naos je podeljen sa dva niza od po tri stup-
V. Kondi} i V. Popovi} bele`e ostatke arhitekture na
Petrovoj gori, u blizini izvora, pored crkve Trnove
Petke, verovatno podignute u vreme Turaka. Oni sma-
traju da je mo`da re~ o starijem utvr|enju ili metalur- 628 Rajkovi} 1996, 274.
{kom centru.633 J. Stefanovi} navodi da se pod vrhom
629 Deroko, Radoj~i} 1950a, 175–177; Kondi}, Popovi}
1977, 155, sl. 110, 111; Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti}
Petrove gore, na zaravni na kojoj je bila i stara crkva
1988, 42, br. 217.
manastira Sv. Petra, nalaze ostaci kamenih zidova, 630 Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu (bele{ke V.
fragmentovana keramika, komadi gvozdene zgure i Ivanovi}a o starinama u okolini Leskovca).
odlivci od gvo`|a.634 631 Ivani{evi} 2012, 21.
632 Stefanovi} 2006, 53.
50a. Sli{ane, Potresulje, akvedukt 633 Kondi}, Popovi} 1977, 151, sl. 113.
Potes Potresulje le`i na isto~nim padinama Petrovca, 634 Stefanovi} 2006, 53.
ispod vrha Sv. Petra. Prema V. Ivani{evi}u, tu su vid- 635 Ivani{evi} 2012, 20, 21.
ljivi ostaci akvedukta, koji je o{te}en izgradnjom lo- 636 Ivani{evi} 2012, 20.
ca izme|u pilastra uz apsidu i krstastih stubaca nar- vilne ~etvorougaone osnove, dimenzija oko 60 x 50 m
teksa. Izme|u srednjeg broda crkve i narteksa nalaze (sl. 34). Njegove ugaone kule najverovatnije su bile
se zidani stupci tribelona. Zapadni deo bazilike ~ini kru`nog oblika, a prema konfiguraciji terena ulaz se
predvorje sa kvadratnim aneksima u osi bo~nih bro- nalazio na severnoj strani, blizu severozapadnog ugla
dova. Crkva je bila poplo~ana opekama.637 fortifikacije. Unutar utvr|enja bila je podignuta mala
jednobrodna crkva, du`ine oko 11 m i {irine oko 5 m.
52. Svinjarica, Desna obala Svinjari~ke reke, Na njenim podu`nim zidovima, sa unutra{nje strane
radionica nalaze se po ~etiri pilastra, koja su verovatno slu`ila
U selu Svinjarici, neposredno uz desnu obalu Svinja- kao podupira~i za poluobli~asti svod prvobitnog krov-
ri~ke reke, konstatovani su ostaci ciglarske pe}i.638 nog pokriva~a. Crkva je sagra|ena krajem 19. veka
na temeljima starije gra|evine, verovatno srednjove-
53. Svinjarica, Gornje gradi{te, utvr|enje kovne bogomolje. U njene zidove ugra|eni su delovi
Lokalitet Gornje gradi{te nalazi se oko 1,5 km jugo- kamene dekorativne plastike, koji mo`da poti~u iz
zapadno od Cari~inog grada. V. Kondi} i V. Popovi} ranovizantijskog utvr|enja ili su doneti iz obli`njeg
su zabele`ili da je utvr|enje podignuto na padini iz- Cari~inog grada. Godine 1976, na ovom lokalitetu, sa
nad sela Svinjarice, pored trase akvedukta, i da se na unutra{nje strane severnog bedema utvr|enja (sl. 35),
terenu uo~avaju odbrambeni rov i zid koji se od kaste- otvorena je kontrolna arheolo{ka sonda, kojom je po-
la spu{tao do Svinjari~ke reke. Utvr|enje je, kako su tvr|eno da se radi o ranovizantijskom kastelu koji ni-
autori naveli, pribli`no pravougaone osnove, du`ine je podignut na mestu starijeg rimskog naselja ili for-
oko 150 m (?).639 Me|utim, zahvaljuju}i primeni no- tifikacije.642
vih tehnologija u detekciji arheolo{kog nasle|a, LI-
DAR snimanju koje je izvedeno 2011. godine, poda-
56.1 Jonski impost kapitel (sl. 88)
ci o utvr|enju i njegovom odbrambenom sistemu su Jonski impost kapitel izra|en od kre~njaka. Ugra|en je
izmenjeni. Na osnovu ovih snimanja ura|en je DTM u zid crkve, tako da se mo`e dati opis samo njegove ~e-
(digitalni model terena), ~ime je dobijena precizna one strane. Na njoj se nalaze veoma profilisane volute.
topografija. Ispostavilo se da je utvr|enje imalo {esto- U sredini je krst sa produ`enim vertikalnim krakom, a sa
ugaonu osnovu. Otkriveni su ostaci valuma, zemljanog obe njegove strane po jedan zup~asto dekorisan akantu-
bedema i zemljanog bastiona oko Gornjeg gradi{ta, sov list. Visina kapitela iznosi 38–39 cm, a {irina aba-
kao i trasa akvedukta koja se mo`e pratiti du` padi- kusa 51 cm.643
ne, uz desnu obalu Svinjari~ke reke. Rekonstruisana Analogije: Crkva Sv. Petke, Rudare; trikonhalna cr-
trasa prolazi pored ju`nog bedema fortifikacije i dalje kva, Kur{umlija; episkopska bazilika, Cari~in grad.644
preko odbrambenog rova. Jasno je nazna~ena na te-
renu zemljanim propustom, koji odbrambeni rov de-
li na dva dela. Trasa se nadovezuje na ostatke mosta
akvedukta otkrivenog u Ba~evini.640
637 Mesesnel 1938, 197, sl. 18; Deroko, Radoj~i} 1950a, 177,
sl. 7; Kondi}, Popovi} 1977, 151, sl. 112; Ercegovi}-
Pavlovi}, Kosti} 1988, 43, br. 228.
54. [tulac, atar sela, neopredeljeni lokalitet 638 Kondi}, Popovi} 1977, 145, 146, sl. 106.
U [tulcu, na nepoznatom lokalitetu, na|en je novac 639 Kondi}, Popovi} 1977, 152.
Etruscile (249–251) kovan u Viminacijumu (XII go- 640 Ivani{evi} 2012, 24, 25, sl. 11.
dina).641 641 Narodni muzej u Leskovcu, stari inv. br. 154; dokumenta-
cija Arheolo{kog instituta u Beogradu (gra|a pripremana za
55. [tulac, Cari~in grad, grad monografiju Istorija Leskovca i okoline).
Opis lokaliteta dat je u poglavlju o gradovima na str.
642 Deroko, Radoj~i} 1950a, 175; Kondi}, Popovi} 1977,
148, 149, sl. 108, 109; Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988,
41–44.
43, 44, br. 241; Caillet, Duval, Jeremi} 2010, 361, A 181;
dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu.
56. [tulac, Crkva Sv. Ilije, utvr|enje 643 Nenadovi} 1950, 158, 159; Caillet, Duval, Jeremi} 2010,
U neposrednoj blizini Cari~inog grada, na bre`uljku 361, 362, A 181, fig. V, 38b.
isto~no od Cari~inske reke, nalazi se utvr|enje nepra- 644 Nikolajevi}-Stojkovi} 1957, 52, br. 86–88.
Sli~an primerak nalazi se u crkvi na lokalitetu Crkvina ili
Crkvene livade u Mrve{u.645 57.1 Kamena skulptura zmijolikog oblika (sl. 94a)
Ugra|en u zid seoske crkve Kamena skulptura od {kriljca (?), izdu`enog zmijolikog
56.2 Kapitel (sl. 89) oblika, sa dve kanelure du` valjkastog tela i uzdignutom
Deo kapitela od kre~njaka, koji je bio ugra|en u zid crkve. glavom. Delimi~no je o{te}ena. Du`ina iznosi 173 cm,
Vidljiv je samo sredi{nji deo njegove ~eone strane, na {irina 26 cm, a visina 30 cm.
kome se nalazi krst sa produ`enim vertikalnim krakom i sa Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. SZ/115
po jednim zup~asto dekorisanim akantusovim listom sa 57.2 Kruni{te sa figurama dva lava (?) (sl. 94b)
obe njegove strane. Dimenzije fragmenta su 22 x 18 cm. Monumentalno kruni{te na plinti. Na njegovim krajevima
Analogije: Crkva Sv. Petke, Rudare; trikonhalna cr- nazire se po jedna figura lava, a izme|u njih je loptasto
kva, Kur{umlija; episkopska bazilika, Cari~in grad.646 ispup~enje. Na bo~noj strani spomenika se vidi uklesan }i-
Sli~an primerak nalazi se u crkvi na lokalitetu Crkvina ili rili~ni natpis o smrti pravoslavnog monaha Mihaila Prisla-
Crkvene livade u Mrve{u.647 va. Du`ina postolja je 182 cm, {irina skulpture 30–35 cm,
Ugra|en u zid seoske crkve a visina 36–45 cm.
56.3 Stub Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. SZ/150
Deo stuba od kre~njaka. Visina o~uvanog dela je 46 cm.
Pre~nik stuba je 42 cm. 58. Vrbovac, Imanje Pe{i}a, vila (?)
U seoskoj crkvi
Pored crkve u selu Vrbovcu, na imanju porodice Pe{i}
56.4 Stub (sl. 90) slu~ajno su na|ene dve kamene prese za muljanje gro-
Deo stuba od kre~njaka, koji se zavr{ava dvojnim astra- `|a, koje se ~uvaju u lapidarijumu Narodnog muzeja
galom. Visina o~uvanog dela iznosi 36 cm, pre~nik stu- u Leskovcu (sl. 42). Izra|ene su od tamnozelenog
ba je 62 cm, a {irina dvojnog astragala 17 cm. {kriljca. Sa ovog polo`aja poti~e i jedan stub, izdubljen
Analogije: episkopska bazilika, Cari~in grad648 i pretvoren u korito, koji se danas nalazi u dvori{tu
U seoskoj crkvi, upotrebljen za ~asnu trpezu ku}e Pe{i}a. Prema kazivanju doma}ina, kao i vlasni-
56.5 Baza stuba (sl. 90) ka drugih imanja u okolini, na ovom potesu su kon-
Baza stuba prstenastog oblika, od kre~njaka. Njena visina statovani i ulomci opeka, kamen i fragmenti kerami~-
iznosi 51 cm. Donja povr{ina postamenta je pravouga- kih posuda. U pomenutoj seoskoj crkvi, za ~asnu
onog oblika, dimenzija 87 x 81 cm. Pre~nik gornje povr- trpezu upotrebljeni su impost kapitel i deo stuba.651
{ine baze iznosi 62 cm.
U seoskoj crkvi, upotrebljena za ~asnu trpezu
58.1 Kamena presa za muljanje gro`|a (sl. 42a)
Kamena presa za muljanje gro`|a, nepravilnog trapeza-
57. Vrbovac, atar sela, vila (?) stog oblika, izra|ena od lokalnog {kriljca tamnozelene
U Narodnom muzeju u Leskovcu ~uvaju se dve ne- boje. Presa je u vidu kamene plo~e, sa uklesanim kanali-
dovr{ene i delimi~no o{te}ene kamene skulpture, ko- ma za prikupljanje te~nosti na povr{ini. To su dva kana-
je su 1960. godine donete iz sela Vrbovca. Na bo~noj la u vidu prstena, raspore|ena u dva kvadrata me|usob-
strani jedne od njih naknadno je uklesan }irili~ni nat- no povezana sa dva manja `leba. Spoljni kanal je ve}i i
pis o smrti Mihaila Prislava. S. Ercegovi}-Pavlovi} i zavr{ava se izlivnikom. Du`ina prese je 124 cm, {irina
D. Kosti} smatraju da spomenik verovatno nikada ni- 100 cm, a debljina 22 cm.
je postavljen nad grobom, ve} je sekundarno upotreb-
ljen kao obra|en kamen, a zatim je na njemu urezan
natpis.649 G. Tomovi} opredeljuje skulpture u kasno- 645 Videti kat. 22.
anti~ki, odnosno ranovizantijski period i smatra da su 646 Nikolajevi}-Stojkovi} 1957, 52, br. 86–88.
donete sa Cari~inog grada,650 koji je od sela Vrbovca 647 Videti kat. 22.
udaljen pribli`no 4 km. Ova pretpostavka se te{ko 648 Nikolajevi}-Stojkovi} 1957, 54, br. 130.
mo`e prihvatiti s obzirom da sli~ne skulpture nisu 649 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 84, 85, br. 265.
poznate sa Cari~inog grada, kao ni sa drugih nalazi- 650 Tomovi} 1985, 459.
{ta iz ovog perioda, stoga njihovo datovanje ostavlja- 651 Filipovi} 1968, 5, 6; Jovi} 2002, 38; dokumentacija
mo otvorenim. Arheolo{kog instituta u Beogradu.
i {irok 0,90 m. Sazidan je od velikih opeka u malteru. lazima rimskih opeka i velikih pitosa sa ovog lokali-
Dimenzije opeka su 39 x 29 x 6 cm. Rekognosciranje teta, od kojih se jedan ~uva u Muzeju. Rekognoscira-
terena izvr{eno je 1978. godine.661 nje ovog polo`aja sprovedeno je 1981. godine.667
64. Bunu{ki ^ifluk, atar sela,
69.1 Pitos (sl. 118a)
neopredeljeni lokalitet Pitos razgrnutog prstenastog oboda, loptastog trbuha i is-
Prema kazivanju me{tanina Josifa Petkovi}a [upelj- taknutog prstenastog dna, izra|en od gline sa primesama
kara, u ovom selu su otkriveni tragovi starog naselja, krupnozrnog peska i liskuna, crvene boje pe~enja. Ra|en je
pretpostavlja se iz rimskog perioda. Iz zemlje su va|e- na vitlu. Visina pitosa iznosi 73 cm, pre~nik oboda 33 cm,
ne opeke velikih dimenzija, a na|en je i manji zemlja- a pre~nik trbuha 73 cm.
ni sud, pun srebrnog novca.662 Narodni muzej u Leskovcu
65. Crcavac, Desna obala Veternice, 70. Golema Njiva, Gradi{te, utvr|enje
neopredeljeni lokalitet F. Kanic navodi da „severno od nekada{njeg `enskog
U selu Crcavcu, na desnoj obali Veternice, vr{ena su manastira, na brda{cu koje odvaja dva kraka Ja{unje,
arheolo{ka istra`ivanja sonda`nog karaktera. Osim izme|u Manastirske i Bele reke, le`e ostaci prvog
praistorijskih i srednjovekovnih, na|eni su i fragmen- rimskog kastela…“.668 S. Ercegovi}-Pavlovi} i D.
ti kerami~kih posuda iz rimskog perioda, izra|enih na Kosti} pominju lokalitet Gradi{te koji se nalazi oko
vitlu, dobre fakture i crvene boje pe~enja.663 500 m isto~no od crkve Vavedenja Sv. Bogorodice.669
Rekognosciranje ovog polo`aja obavljeno je 1977.
66. Crkovnica, Piramida, rudarstvo godine, kada je ustanovljeno da se radi o utvr|enju
Izme|u sela Babi~kog i Crkovnice (Staro Selo), na ovalne osnove, koje je dobro o~uvano, posebno nje-
ridu Piramida konstatovani su ostaci anti~ke pe}i za gov jugoisto~ni deo. Lokalitet je o{te}en nelegalnim
topljenje gvo`|a, a na njegovim padinama komadi iskopavanjima, tokom kojih je otkrivena apsida od
zgure. J. Jovanovi} bele`i da je zguru od topljenog pritesanog kamena vezanog malterom, ~ija je spoljna
gvo`|a iz pe}i sa lokaliteta Piramida–Tumba doneo u strana polukru`na. Iste autorke navode da se u konfi-
Leskovac i ~uvao u svom dvori{tu.664 guraciji terena, na pojedinim mestima uo~avaju obri-
si manjih gra|evina, ali napominju da povr{inskih
67. Dedina Bara, atar sela, utvr|enje nalaza nije bilo.670 U o{te}enju nastalom neovla{}e-
„Na ju`nom brdu kod Dedine Bare“, F. Kanic je uo~io nim iskopavanjima vidljivi su ostaci bedema i razba-
ostatke rimskog kastela, koji okolni seljaci, zajedno cani ulomci kerami~kih posuda.
sa kastelom na u{}u Kozarske reke, dovode u vezu sa
„latinskim“ carem Konstantinom. Isti autor bele`i da su
ovi kasteli „{titili rimski put koji je od Pirota (Turres-a)
izlazio na solunski vojni put“.665 661 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 28, br. 34.
662 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu (bele{ke
68. Dra{kovac, Strana, neopredeljeni lokalitet sa rekognosciranja M. Gara{anina iz 1951. godine).
Lokalitet Strana nalazi se na potesu Nizin potok. Tu 663 Rajkovi} 1996, 274.
se, prema kazivanju me{tana, prilikom obrade zemlje 664 Jovanovi} 1978a, 29.
nailazilo na keramiku i velike kamene plo~e. U usme- 665 Kanic 1985, 552; Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 28,
nom predanju sa~uvana je pri~a o rimskom gradu na br. 34.
ovom polo`aju.666
666 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 90, br. 44.
667 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 28, br. 59; dokumen-
tacija Narodnog muzeja u Leskovcu.
69. Gagince, Ravnjak, naselje (?) 668 Kanic 1985, 193.
Lokalitet Ravnjak sme{ten je na blagoj padini brega, 669 M. \. Mili}evi} tako|e bele`i da na polo`aju Gradi{te, neda-
na imanju Trajka Janji}a. Na njemu su zabele`eni leko od manastira Crkovnice (danas crkva Vavedenja Sv. Bo-
fragmenti kerami~kih posuda iz rimskog perioda. U gorodice), „ima jedan stari gradi}“ (Mili}evi} 1884, 28).
Narodnom muzeju u Leskovcu postoje podaci o na- 670 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 90.
J. Jovanovi} smatra da je na mestu prvobitne crkve, 73. Gornja Loko{nica, Gradi{te, utvr|enje
podignute 1499. godine u dana{njem `enskom mana- Lokalitet Gradi{te lociran je na vrhu brda, na 421 m
stiru Sv. Bogorodice, postojala ranovizantijska bazi- nadmorske visine, severoisto~no od sela Gornje Lo-
lika, koja je slu`ila za potrebe civilnog stanovni{tva ko{nice (sl. 21). Severno od njega proti~e Crkovni~ka
rimskog naselja u podgra|u tvr|ave, izme|u Crne i reka. Na ovom polo`aju nalazi se utvr|enje ovalne
Bele reke, sastavnica Ja{unjske reke. Po istom autoru, osnove (?), orijentisano u pravcu severozapad–jugo-
posada utvr|enja koristila je malu crkvu unutar grad- istok. Padine ispod utvr|enja strmo se spu{taju ka reci,
skih zidina, ~iji se temelji i apsida mogu videti na te- dok su na ostalim stranama blage. U konfiguraciji te-
renu. Tako|e navodi da je na ovom prostoru postojalo rena jasno se uo~avaju tragovi kamenih bedema, koji
i rimsko naselje, ~ija je nekropola ubicirana na polo- su o{te}eni neovla{}enim iskopavanjima. Na nekim
`aju Latinsko groblje u Golemoj Njivi.671 Ispod utvr- mestima su razrovani, a kamen je izva|en. U preseku
|enja, na levoj obali Bele reke, paralelno s njom, i bedema uo~avaju se kameni pla{t i kamenje koje nije
danas postoji planinski put, koji se u narodu zove La- vezano malterom, {to na pojedinim delovima ukazuje
tinski put. Prema J. Jovanovi}u, on povezuje utvr|e- na postojanje palisadne ograde. Na severozapadnoj
nja Gradi{te i Le{je.672 D. Trajkovi} tako|e pominje strani bedemi su znatno vi{i od okolnog terena. Vrh
Latinski put i bele`i da je prolazio pored Latinskog utvr|enja je sa severne i isto~ne strane za{ti}en okolnim
groblja, na mestu zvanom ^esmice.673 visovima, dok se na zapadnoj strani pru`a vidik pre-
ma Leskova~koj kotlini. Po{to je utvr|enje delimi~no
70.1 Lonac
skriveno, njegovo podizanje mo`e se dovesti u vezu sa
Fragment trbuha i dna lonca (?) ra|enog na vitlu, od gli- za{titom lokalnog stanovni{tva, odnosno njegove pri-
ne sa primesama sitnozrnog peska i malo liskunskog pra- vredne delatnosti, koja se sastojala od obrade gvo`|a.
ha, sivomrke boje pe~enja, neobra|ene povr{ine. Pre~nik Na takvu pretpostavku upu}uju brojni nalazi zgure, a
dna iznosi 9,2 cm. Dimenzije o~uvanog fragmenta su 6,8 posebno ostaci topioni~arske pe}i koji su, prema kazi-
x 6,2 cm. vanju me{tana, uo~eni na ovom polo`aju, zajedno sa
Narodni muzej u Leskovcu korodiranim oru|em i ulomcima stakla. U rupama na-
70.2 Pehar
stalim nelegalnim kopanjem nalaze se fragmenti ke-
Fragment trakastog oboda i vrata pehara (?) ra|enog na rami~kih posuda i komadi zgure.676
vitlu, od srednje pre~i{}ene gline, sive boje pe~enja. Pre~-
nik oboda iznosi 10,8 cm. Visina o~uvanog fragmenta je 73.1 Lonac
2,2 cm. Fragment oboda i trbuha lonca ra|enog na vitlu, od gline
Narodni muzej u Leskovcu sa primesama liskunskog praha, sive boje pe~enja i neo-
70.3 Poklopac bra|ene povr{ine. Obod je razgrnut. Njegov pre~nik izno-
Fragment kalotastog poklopca ra|enog na vitlu, od gline sa si 18,9 cm. Dimenzije o~uvanog fragmenta su 7 x 4,6 cm.
primesama sitnozrnog peska i liskunskog praha, sive boje Narodni muzej u Leskovcu
pe~enja i neobra|ene povr{ine. Pre~nik oboda je 20 cm. 73.2 Lonac
Dimenzije o~uvanog fragmenta su 3 x 1 cm. Fragment razgrnutog oboda i trbuha lonca ra|enog na vi-
Narodni muzej u Leskovcu tlu, od gline sa primesama liskunskog praha. Mrke je boje
zabele`ile da je ovde nala`en rimski novac, kao i ko- ca predstavljena je glava cara, a na reversu `enska
madi zgure, ali prilikom obilaska terena nisu nai{le na personifikacija koja sedi okrenuta nadesno.688
povr{inske nalaze.683
82. Grajevce, Dvori{te Milorada Trajkovi}a,
78. Grada{nica, Latinska vodenica, rudarstvo naselje (?)
Lokalitet Latinska vodenica lociran je na sastavu Dvori{te Milorada Trajkovi}a nalazi se u neposrednoj
Grada{ni~ke i Ora{a~ke reke, na mestu gde se put za blizini lokaliteta Seli{te. Tu je 1955. godine, prilikom
Grada{nicu odvaja od puta Slatina–Ora{ac. Prema kopanja temelja za ku}u, otkriven deo masivnog zida
kazivanju vodeni~ara Ljube Stanisavljevi}a, na ovom izra|enog od velikih kamenih blokova. Tada je na|en
polo`aju se nalazi velika koli~ina zgure.684 i veliki broj fragmentovanih tegula. Tegule na gomili
konstatovane su u dvori{tu M. Trajkovi}a i 1984. godi-
79. Grada{nica, Musin grob, ne, kada je vr{eno rekognosciranje ovog polo`aja.689
neopredeljeni lokalitet
U selu Grada{nici, na lokalitetu Musin grob, 1985. 83. Grajevce, Seli{te, naselje (?)
godine na|ena je glava gvozdenog prstena sa umetnu- Lokalitet Seli{te zauzima dominantan bre`uljak na
tom inkrustovanom srebrnom plo~icom. Kru`nog je desnoj obali Ju`ne Morave, nedaleko od Gradca kod
oblika, pre~nika od 1 cm. Na plo~ici je predstavljen Pan Zloku}ana, pored samog puta koji vodi ka selu Ma-
u igri s jarcem. R. Zotovi} smatra da je prsten proiz- nojlovcu, na imanju Slobodana Tasi}a.690 Njegova
vod neke lokalne radionice.685 du`ina u pravcu sever–jug iznosi oko 100 m. Teren se
na svim stranama blago spu{ta, a samo je ka Moravi
pad ne{to o{triji. U bele{kama sa rekognosciranja, M.
79.1 Prsten s predstavom Pana
Glava gvozdenog prstena kru`nog oblika, sa inkrustova-
Gara{anin navodi da se na prostoru od oko 50 m2 na-
nom srebrnom plo~icom na kojoj je prikazan Pan u igri s ilazilo na rimske opeke.691 Zbog povr{inskih nalaza,
jarcem. Pan je predstavljen kao bradati mu{karac, obna- uglavnom neolitske keramike, S. Ercegovi}-Pavlovi}
`enog gornjeg dela tela, sa rogovima i nogama jarca. Figu- i D. Kosti} ovaj lokalitet svrstavaju u praistorijska
ra je u poluokretu, sa glavom okrenutom nalevo ka jarcu nalazi{ta. Me|utim, osim neolitskih fragmenata, za-
i rukama ispru`enim udesno. U ruci dr`i verovatno svi- bele`eni su i sporadi~ni nalazi rimskih i srednjove-
ralu (sirinks), koju zaklanja od jarca. Jarac je prikazan u kovnih kerami~kih posuda.692
skoku, na levoj strani plo~ice. Iza njega se nalazi grana
drveta. Tlo ispod obe figure nazna~eno je linijom. Prsten je
o~uvan u fragmentima. Pre~nik glave iznosi 1 cm. R. Zo-
tovi} nalaz datuje u sredinu 2. veka (?).686 683 Pavlovi}, Kosti} 1984, 514; Ercegovi}-Pavlovi}, Ko-
Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. AZ 228 sti} 1988, 29, br. 69.
684 Jovanovi} 1978a, 29; dokumentacija Arheolo{kog institu-
ta u Beogradu (bele{ke sa rekognosciranja M. Gara{anina
80. Grada{nica, Skrvena, neopredeljeni lokalitet iz 1951. godine).
Po re~ima vodeni~ara Ljube Stanisavljevi}a iz Gra- 685 Zotovi} 1997, 23, 26.
da{nice, oko 4 km iznad sela, na mestu zvanom Skr- 686 Zotovi} 1997, 23, 24.
vena, iskopavaju se fragmenti kerami~kih posuda, a 687 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu (bele{ke
odatle poti~e i primerak zlatnog novca, o kojem nema sa rekognosciranja M. Gara{anina iz 1951. godine, gra|a
bli`ih podataka. V. Ivanovi} u bele{kama, me|utim, pripremana za monografiju Istorija Leskovca i okoline).
688 Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu (rukopisni
navodi da je na lokalitetu Skrvena u Grada{nici na|e-
na ostava rimskog novca.687 numizmati~ki inventar, br. 67).
689 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 29, br. 225.
690 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 15, br. 72; Bulato-
81. Grajevce, atar sela, naselje (?)
vi}, Jovi} 2010, 176.
U rukopisnom numizmati~kom inventaru Narodnog 691 Dokumentacija Arheolo{kog instituta (bele{ke sa rekogno-
muzeja u Leskovcu postoji podatak o primerku rim- sciranja M. Gara{anina iz 1951. godine).
skog bronzanog novca iz Grajevca, koji je u Muzej 692 Gara{anin, Ivanovi} 1958, 37; Ercegovi}-Pavlovi},
1956. godine doneo Dragomir Maksi}. Na aversu nov- Kosti} 1988, 15, br. 72.
84. Grdanica, atar sela, neopredeljeni lokalitet poti~e bedem od tesanog kamena povezanog debelim
V. Ivanovi} bele`i podatak da se u rukopisnom numi- slojem maltera bele boje i kompaktne strukture. Unu-
zmati~kom inventaru Narodnog muzeja u Leskovcu tra{njost bedema ispunjena je trpancem od re~nih
nalazi primerak rimskog zlatnog novca iz sela Grda- oblutaka zalivenih malterom. Na spoljnoj strani be-
nice, koji je otkupljen od Novice Jovi}a.693 dema konstatovano je oja~anje kvadratnog oblika, a
ju`no od njih otkriven je zid u pravcu sever– jug, gra-
85. Grdelica, Kale ili Grad Jelica – |en u istoj tehnici. Utvr|enje je obnovljeno u 6. veku,
Konstantinov grad i Vrh Morave, utvr|enje za vreme vladavine Justinijana I.697 Numizmati~ke na-
Na u{}u Kozarske (Kozara~ke) reke, F. Kanic je za- laze iz rimskog i ranovizantijskog perioda ~ini bronza-
bele`io kastel, koji okolni seljaci dovode u vezu sa ni novac Gordijana III, kovan u Viminacijumu (anno
„latinskim“ carem Konstantinom. Prema njegovim na- III), zatim Konstancija II, kovan u Konstantinopolju,
vodima, ovaj kastel je, zajedno sa kastelom kod Dedi- kao i novac Justina I, iz neodre|ene kovnice. Zabele-
ne Bare, {titio rimski put koji je od Pirota (Turres) iz- `eni su i nalazi metalnih predmeta i kerami~kih posu-
lazio na solunski vojni put. Na drugom mestu u knjizi, da koje, kako bele`e J. Pe{i} i S. Peri}, uglavnom pri-
Kanic pominje i tri kastela na Kozarskoj reci.694 A. padaju 4. veku i predstavljaju lokalnu produkciju.698
Krasovski je zatekao ostatke anti~kog utvr|enja izme-
|u `elezni~ke stanice i varo{i Grdelice.695 S. Ercego-
85.1 Bronzana alka
vi}-Pavlovi} i D. Kosti} pominju, me|utim, utvr|enje Bronzana alka pre~nika 3 cm i debljine 0,3 cm.
koje vezuju za selo Kozare i u{}e Kozarske reke, kao Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. RZ 14
i utvr|enje na lokalitetu Kale kod Grdelice. Re~ je,
zapravo, o istom utvr|enju. Autorke ka`u da se lokali- 85.2 Gvozdeni klju~
tet Kale nalazi na brdu iznad u{}a Rupljanske i Koza- Gvozdeni klju~ sa tri zupca i pro{irenim krajevima. Jedan
kraj se zavr{ava zupcima, a na drugom se nalazi rupica.
ra~ke reke u Ju`nu Moravu. Rekognosciranjem terena
Dimenzije klju~a su 18 x 7,2 x 0,8 cm. Du`ina zubaca iz-
1979. godine uo~eno je o{te}enje bedema nastalo pro-
nosi 3,3 cm.
secanjem puta zbog podizanja televizijskog predajni- Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. RZ 12
ka. Bedem je zidan plo~ama od alacita, re~nih oblu-
taka i maltera. U udubljenju nastalom o{te}enjem na 85.3 Gvozdena klamfa
isto~noj strani na|en je nadgrobni spomenik od ne- Gvozdena klamfa pravougaonog preseka, sa izvijenim kra-
obra|enog kamena, sa urezanim krstom.696 cima i glavom u vidu alke. Du`ina klamfe je 8,1 cm, a
najve}a {irina 5,4 cm.
J. Pe{i} i S. Peri} navode da se lokalitet Kale nala-
Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. RZ 13
zi na istoimenom kupastom bregu u varo{i Grdelici,
16 km ju`no od Leskovca i oko 2 km jugoisto~no od 85.4 Gvozdeni no`
rimske nekropole u Maloj Kopa{nici. Uzvi{enje zauzi- Fragmentovan gvozdeni no` trougaonog preseka. O~u-
ma dominantan polo`aj i predstavlja deo isto~nog ma- vana je o{trica, bez usadnika. Njegove dimenzije su 12 x
siva planine Ostrozub. Na njegovom vrhu je plato oval- 2,1 x 0,3 cm.
nog oblika, povr{ine od 2.000 m², orijentisan u pravcu Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. RZ 11
severozapad–jugoistok. Konfiguracija terena pokazuje
da se na severnoj strani nalazi trasa bedema, dok je na
jugu konstatovano manje uzvi{enje, mo`da od razru{e- 693 Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu (rukopisni
ne kule. Lokalitet je devastiran 1978. godine pri po- numizmati~ki inventar, br. 231); dokumentacija Arheolo-
dizanju televizijskog repetitora u ju`nom delu, kao i {kog instituta u Beogradu (gra|a pripremana za monogra-
fiju Istorija Leskovca i okoline).
neovla{}enim iskopavanjima. Kako bi se dobila osnov- 694 Kanic 1985, 552.
na hronolo{ka i stratigrafska slika, Narodni muzej u 695 Krasovski 1930, 203.
Leskovcu je 2000. godine sproveo za{titna arheolo{ka 696 Pavlovi}, Kosti} 1980, 359; Ercegovi}-Pavlovi}, Ko-
iskopavanja, i to sistemom probnih sondi. Utvr|eno je sti} 1988, 63, br. 76.
postojanje praistorijskog gradinskog naselja iz 11–10. 697 Pe{i}, Peri} 2001, 271–275.
veka p.n.e., rimskog utvr|enja iz 2–4. veka i ranovi- 698 Metalni predmeti i kerami~ki `i`ak prikazani u katalogu
zantijske fortifikacije iz 6. veka. Iz rimskog perioda objavljeni su u radu: Pe{i}, Peri} 2001, 271–285.
85.5 Gvozdeno dleto (sl. 105c) njen Muzeju u Leskovcu 1955. godine, koji je dato-
Gvozdeno dleto ~etvrtastog preseka, dimenzija 9,3 x 2,1 van u po~etak 3. veka.703
x 1,5 cm.
Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. RZ 10
87.1 Bronzani pe~at
85.6 Gvozdena motika (sl. 105a) Bronzani pe~at pravougaonog oblika, sa trakastom, na sre-
Gvozdena motika u obliku zaobljenog trougla, sa otvorom dini su`enom dr{kom pravougaonog preseka. Plo~ica je
za dr`alju. Njene dimenzije su 18,6 x 13,5 cm. Najve}a dimenzija 5 x 2 cm, a dr{ka 2 x 1, 5 x 0,5 cm. Na donjoj
debljina kod otvora za dr`alju iznosi 4,5 cm. J. Pe{i} i S. strani je natpisno polje, uokvireno i podeljeno na ~etiri
Peri} je svrstavaju u tip B, varijantu c, prema podeli koju dela. Urezan je tekst – aklamacija:
daje I. Popovi}.699 Datovana je u 4. vek. VIV
Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. RZ 9 AS I
N DE
85.7 Gvozdena sekira (sl. 105b)
O EI
Gvozdena sekira sa jednim krajem lepezasto pro{irenim,
Vivas in deo ei
a drugim u obliku ~eki}a. Sekira ima trougaoni, a }eki}
Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. AZ 227
~etvrtasti presek. Izme|u ~eki}a i sekire nalazi se otvor
za dr`alju. Njene dimenzije su 19,5 x 4,8 x 5,7 cm. Prema
tipologiji I. Popovi}, opredeljuje se u tip C, varijantu a, i 88. Jarsenovo, Sastanci, neopredeljeni lokalitet
datuje se u period od 4. do 6. veka.700 V. Ivanovi} navodi podatak da su na lokalitetu Sa-
Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. RZ 8 stanci registrovani ostaci gra|evina iz rimskog perio-
85.8 Gvozdena alatka da. M. Gara{anin ovaj toponim vezuje za oranice u
Gvozdena alatka nejasne namene, izdu`enog ovalnog ob- ataru Ora{ca i Jarsenova, i tako|e pominje ostatke ar-
lika, {uplja iznutra, su`ena u vidu trna za usa|ivanje na hitekture.704
jednom kraju. Dimenzije alatke su 19,5 x 3,3 x 2,1 cm.
Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. RZ 15 89. Jarsenovo, Staro lojze, vodovod
85.9 Kerami~ki `i`ak Sa lokaliteta Staro lojze, u ataru sela Jarsenova, V.
Kerami~ki `i`ak koji na ramenima ima plasti~ni orna- Ivanovi} pominje nalaze rimskih vodovodnih kera-
ment u vidu niza naizmeni~nih koncentri~nih krugova i mi~kih cevi.705
stilizovanog motiva kapljice. Dimenzije `i{ka su 9,6 x 6,3
x 3,3 cm. 90. Ja{unja, atar sela, nekropola
Analogije: Cari~in grad701 A. Jovanovi} iznosi podatak o grobovima tipa Mala
Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. RZ 7 Kopa{nica – Sase III u selu Ja{unji kod Leskovca,
kao i o nalazu zlatnog prstena.706
86. Grdelica, Njiva Bosiljke Ran~i},
neopredeljeni lokalitet
Lokalitet je od Leskovca udaljen 18 km i prostire se
sa leve strane puta Leskovac–Vranje. Le`i na blagoj 699 Popovi} 1988, 42, kat. br. 1–7, T. III, 1,T. XIX, 3, T. XX,
padini, severoisto~no od skele na Ju`noj Moravi. Na 91; Pe{i}, Peri} 2001, 276.
ovom polo`aju su zabele`eni temelji gra|evine od 700 Popovi} 1988, 65, kat. br. 1–6, T. IX, 2, T. XXI, 97, T.
kamena. Prema kazivanju Bosiljke Ran~i}, ovde se na- XVII, 74; Pe{i}, Peri} 2001, 276.
701 Bjelajac 1990, pl. XXII/9.
ilazilo na opeke, a sa lokaliteta poti~u i nalazi rimskog
702 Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu (bele{ke V.
novca. V. Ivanovi} navodi da se na terenu nisu mogli
videti nikakvi ostaci gra|evinskog materijala jer je Ivanovi}a o starinama u okolini Leskovca).
703 Petrovi} 1979, 123, no. 113; Joci} 2000, 311.
ba~en u reku.702
704 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu (gra|a
pripremana za monografiju Istorija Leskovca i okoline; be-
87. Grdelica, Porta crkve Ro|enja le{ke sa rekognosciranja M. Gara{anina iz 1951. godine).
Sv. Jovana Krstitelja, neopredeljeni lokalitet 705 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu (gra|a
Pored temelja crkve Ro|enja Sv. Jovana Krstitelja u pripremana za monografiju Istorija Leskovca i okoline).
Grdelici na|en je pravougaoni bronzani pe~at, poklo- 706 Jovanovi} 1978, 18, kat. 2, sl. 1; Jovanovi} 1984, 111.
97. Leskovac, Crkva Sv. Ilije, Rv.: M, gore +, levo *, desno *. U ise~ku CON.
neopredeljeni lokalitet Pre~nik: 30 mm; osa: 1
Crkva Sv. Ilije je podignuta na terasi iznad leve oba- MIBE 11 (518/22)
Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. NI/2 109
le Veternice, {irokoj 30–40 m i orijentisanoj u pravcu
sever–jug, koja predstavlja isto~ni zavr{etak kose na 98.2 Novac Justinijana I, Konstantinopolj, folis
~ijem se vrhu nalazi Hisar. Obnovljena je 1883/4. go- Av.: D N IVSTINI-ANVS P P AVC Poprsje cara okrenu-
dine, na temeljima starije crkve. Izvan terase, severo- to nadesno, sa dijademom, oklopom i paludamentumom.
zapadno od crkve, kod zgrade kapele na|ena su dva Rv.: M, levo *, desno *, dole E. U ise~ku CON.
ranovizantijska kapitela.718 U Narodnom muzeju u Pre~nik: 33 mm; osa: 11
MIBE 83 (1) (527/32)
Leskovcu sa~uvani su podaci o jednom kapitelu sa
Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. NI/2 110
ovog lokaliteta. Izra|en je od crvenkastog kamena,
visine 43 cm i {irine 35 cm.719 98.3 Novac Justinijana I, Konstantinopolj, folis
Av.: D N IVSTINI-ANVS P P AVC Poprsje cara okrenu-
98. Leskovac, Hisar, utvr|enje to nadesno, sa dijademom, oklopom i paludamentumom.
Lokalitet Hisar se nalazi na dominantnom polo`aju Rv.: M, gore +, levo *, desno +, dole Γ. U ise~ku CON.
Pre~nik: 28 mm; osa: 6
iznad Leskovca, na levoj obali Veternice, na koti od
MIBE 84 (1) (532/7)
341 m (sl. 16). Na ovom uzvi{enju otkriven je bedem
Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. NI/2 111
od pritesanog kamena sa debelim slojem maltera, ori-
jentisan u pravcu istok–zapad, kao i manji zid od ope- 98.4 Novac Justina II, Solun, polufolis
ka, koji se pru`ao u pravcu sever–jug. Prema M. Stoji- Av.: D N IVSTI-NVS P P AVI Justin II, levo, i Sofija, de-
}u, J. Pe{i} i S. Jovi}, arheolo{ki nalazi (fragmentovana sno, sa nimbom, sede na prestolu s naslonom, spreda;
plo~ica od slonova~e sa natpisom REDDETA i figu- imaju krunu i dugu ode}u; desnom rukom car dr`i glob
sa krstom, a carica skiptar sa krstom.
ralnom predstavom (sl. 107), srebrna krstasta fibula,
Rv.: K, iznad +, levo A/N/N/O, desno E. U ise~ku TES.
fragmenti kerami~kih posuda, kao i novac Konstan-
Pre~nik: 20 mm; osa: 5
cija II i Valentinijana) opredeljuju fortifikaciju u 4. MIB 70a (569/70)
vek. Isti autori pretpostavljaju da je re~ o manjem Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. NI/2 112
utvr|enju i da je verovatno sru{eno u napadu Huna.
Obnovljeno je ili ponovo podignuto za vreme vlada- 98.5 Novac Justina II, Solun, polufolis
Av.: D N IVSTI-NVS P P AVI Justin II, levo, i Sofija, de-
vine Justinijana I, {to potvr|uju samo ostaci bedema.
sno, sa nimbom, sede na prestolu s naslonom, spreda;
Od pokretnih arheolo{kih nalaza treba pomenuti ve-
imaju krunu i dugu ode}u; desnom rukom car dr`i glob
liki broj predmeta od kosti, stakla, bronze, gvo`|a, sa krstom, a carica skiptar sa krstom.
zatim fragmente keramike, kao i ostavu folisa i polu- Rv.: K, iznad +, levo A/N/N/O, desno Z. U ise~ku TES.
folisa kovanih u rasponu od Justina I do Justina II, Pre~nik: 21 mm; osa: 6
koja je pohranjena 573/4. godine (kat. 98.1–6). Na MIB 70a (571/2)
padinama Hisara potvr|eno je postojanje ranovizan- Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. NI/2 113
tijskog naselja. Brojne jame u kojima je na|eno mno-
98.6 Novac Justina II, Solun, polufolis
{tvo komada gvozdene zgure, zatim gvozdeni slitak,
Av.: D N IVSTI-NVS P P AVI Justin II, levo, i Sofija, de-
amorfno gvo`|e i fragmenti posude za livenje meta- sno, sa nimbom, sede na prestolu s naslonom, spreda;
la ukazuju na topljenje rude i preradu gvo`|a koji su, imaju krunu i dugu ode}u; desnom rukom car dr`i glob
prema pomenutim autorima, obavljani u ovom utvr- sa krstom, a carica skiptar sa krstom.
|enju. Fortifikacija je stradala krajem 6. ili po~etkom
7. veka, u najezdi Avara i Slovena.720
Rv.: K, iznad +, levo A/N/N/O, desno ^I/II. U ise~ku TES. i nekoliko fragmenata rimskih kerami~kih posuda.726
Pre~nik: 22 mm; osa: 4 Skulpture predstavljaju poluproizvod. Na njima su na-
MIB 70a (573/4) zna~eni samo glava i delovi ruku. Danas se nalaze u
Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. NI/2 114 Narodnom muzeju u Leskovcu.727
98.7 Plo~ica od slonova~e (sl. 107)
Fragmentovana plo~ica od slonova~e, sa natpisom RE- 100.1 Nedovr{ena kamena statua (sl. 92a)
DDETA. Na ~etvrtasto uokvirenoj povr{ini ispod natpisa Nedovr{ena figura `ene u prirodnoj veli~ini, izra|ena od
nalazi se predstava ptice.721 Du`ina plo~ice iznosi 8,3 cm, krupnozrnog beli~astog mermera. Skulptura je samo gru-
a {irina 5,5 cm. bo isklesana. Nazna~ene su osnovne mase, sa valjkasto
Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. ZH 45 modelovanim telom i obrisima ruku. U desnoj ruci, spu-
98.8 Predmet od obra|enog roga {tenoj niz telo, nalazi se neodre|eni predmet. Levom ru-
Vrh roga sa kru`nim otvorom na jednoj i koso zase~enim kom, savijenom i prislonjenom na grudi, figura pridr`ava
otvorom na drugoj strani, izgla~an, pri vrhu ukra{en ureza- nejasan atribut. Na nagla{enom postolju naziru se prsti
nom mre`astom trakom. Ima izgled piska ili pi{taljke.722 nogu. Glava, sa blago nazna~enim vratom, spojena je sa
telom. Na statui su vidljive lateralne pukotine, koje mo-
Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. ZH 12
`da predstavljaju razlog {to nije isklesana do kraja. M.
Tomovi} smatra da je re~ o funerarnoj statui, mo`da
99. Leskovac, Hisarski kanal,
„herkulanskog” tipa.728 Visina statue je 170 cm, {irina 56,
neopredeljeni lokalitet
a debljina 34 cm. Visina glave je 30 cm. Du`ina postolja
Godine 1949, prilikom prokopavanja Hisarskog kana- je 45, a njegova {irina 28 cm.
la, koji spaja brdo Hisar sa rekom Jablanicom, na|ena Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. AZ 300
je znatna koli~ina rimske keramike. S. Ercegovi}-Pa-
vlovi} i D. Kosti} su objavile fotografije dve potpuno 100.2 Nedovr{ena kamena statua (sl. 92b)
Nedovr{ena figura mu{karca, od krupnozrnog belog mer-
o~uvane posude od crveno pe~ene zemlje.723 U do-
mera.729 Grubo je isklesana, tako da su u osnovnoj masi
kumentaciji Narodnog muzeja u Leskovcu, sa ovog
nazna~ene konture glave sa vratom, leva ruka sa atribu-
lokaliteta su inventarisane tri cele posude (sl. 115).724
tom i pravougaono, blago istureno postolje. Prelomljena
je na dva dela u visini kolena. ^ini se da je u pitanju sta-
99.1 Zdela (sl. 115a) ri prelom. Visina statue je 215 cm, {irina 72 cm, a deblji-
Zdela ovalnog oblika, izra|ena od gline, crvene boje pe- na 35 cm. Visina glave je 39 cm. Du`ina postolja iznosi
~enja. Njen pre~nik je 17 cm, a te`ina 380 g. Datovana je 78 cm, a {irina 28 cm.
u 3–4. vek. Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. AZ 301
Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. A-H/5
101. Leskovac, okolina, neopredeljeni lokalitet rukom dr`i labarum, levom glob sa krstom. U polju levo
Sa nepoznatih lokacija u okolini Leskovca poti~u mno- zvezda. U ise~ku TESOB.
gobrojni nalazi rimskog i ranovizantijskog novca. U Te`ina: 4,47 g
MIRB 58 (422–450)
katalogu su opisani samo primerci koji mogu detalj-
Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. N/I/158
nije da se odrede, a poti~u iz vremenskog raspona od
cara Gracijana do Justinijana. Osim njih, u okolini Le- 101.6 Novac Zenona, Konstantinopolj, solid738
skovca na|en je novac Faustine730 i Hanibalijana,731 Av.: D N ZENO-PERP AVG Poprsje cara prikazano spre-
kao i bronzani sve}njak732 i tri pitosa.733 da, sa {lemom, dijademom i oklopom; desnom rukom dr`i
koplje na ramenu, levom {tit s predstavom konjanika na-
desno, koji kopljem probada neprijatelja.
101.1 Novac, imitacija folisa Konstantina II, lokalna Rv.: VICTORI-A AVGGG Z Viktorija stoji nalevo, ode-
kovnica734 vena u hiton; desnom rukom dr`i krst na duga~koj dr{ci.
Av.: CNNSNI¡ ¿ Glava cara okrenuta nadesno, sa dijade- U polju desno zvezda. U ise~ku CONOB.
mom. Te`ina: 4,37 g
Rv.: ¡ ¿TSNNNCNNN U vencu VOT/X. U ise~ku SIS. MIRB 7 (476–491)
Liven. Te`ina: 1,62 g Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. N/I/160
Zbirka Vojislava Mihailovi}a
101.7 Novac Anastasija I, Konstantinopolj, tremisis739
101.2 Novac, imitacija folisa Konstantina II, lokalna Av.: D N ANASTA-SIVS P P AVG Poprsje cara okrenu-
kovnica735 to nadesno, sa dijademom, oklopom i paludamentumom.
Av.: CNNSNI¡ ¿ Glava cara okrenuta nadesno, sa dijade- Rv.: VICTORIA AVGVSTORVM Viktorija hoda nade-
mom. sno, sa glavom nalevo, odevena u hiton; desnom rukom
Rv.: ¡ ¿TSNNNCNNN U vencu VOT/X. U ise~ku SIS. dr`i venac, levom glob sa krstom. U polju desno zvezda.
Iz istog kalupa kao prethodni primerak. U ise~ku CONOB.
Liven. Te`ina: 1,72 g Te`ina: 2,47 g; pre~nik: 15 mm; osa: 7
Zbirka Vojislava Mihailovi}a MIBE 12 (492–518)
Narodni muzej u Leskovcu, Zbirka vizantijskog nov-
101.3 Novac, imitacija folisa Konstantina II, lokalna
ca, stari inv. br. 2
kovnica736
Av.: CNNSNNINSNNN Glava cara okrenuta nadesno, sa 101.8 Novac Anastasija I – Justinijana I, Konstantino-
dijademom. polj, folis740
Rv.: CNNCONTSNNNCNNN U vencu VOT/¡.¿. U ise~- Av.: ¡ ¿ Poprsje cara okrenuto nadesno, sa dijademom,
ku ISISI. oklopom i paludamentumom.
Liven. Te`ina: 1,80 g Rv.: M, iznad (?), levo (?), desno (?), ispod (?). U ise~ku
Zbirka Vojislava Mihailovi}a CON.
pretpostavlja, delimi~no sa~uvana. Broji 46 komada,749 i paziti tragovi maltera, ali samo na pojedinim mestima.
to tipa Roma–Konstantinopolj (5), Konstantina I (10), Drugih povr{inskih nalaza nije bilo. Nije isklju~eno
Konstantina II (9), Konstancija II (9) i Konstansa I (8),750 da ovaj objekat pripada turskom periodu.756
kao i pet neopredeljenih primeraka.
Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. N/I/8-17 109. Mala Grabovnica, Donji drum ili Mutina,
naselje (?)
104. Leskovac, Ulica industrijska br. 15, D. Trajkovi} je zabele`io da su na lokalitetu Donji
neopredeljeni lokalitet drum ili Mutina, u ataru Male Grabovnice, uo~eni
U Industrijskoj ulici br. 15 slu~ajno je na|en vrh koplja ostaci rimskog naselja.757
od gvo`|a, u obliku kratkog uskog lista sa nagla{enim
rebrom i duga~kim koni~nim usadnikom. Du`ina koplja 110. Mala Grabovnica, Leva obala Tulovske reke,
iznosi 18,1 cm, a se~iva 9,2 cm, dok je {irina koplja naselje (?)
2,8 cm, a pre~nik tulca 1,7 cm. Datovan je u 3–4. vek.751 U bele{kama M. Gara{anina nalazi se podatak da se
u ravnici du` leve obale Tulovske reke, na povr{ini od
105. Leskovac, Ulica Veselina Masle{e br. 36, oko 250 x 250 m, nailazilo na fragmentovanu kera-
neopredeljeni lokalitet miku i obilje gra|evinskog {uta, koji su opredeljeni u
U Ulici Veselina Masle{e, u dvori{tu ku}e broj 36, na- rimski period.758
|en je primerak bronzanog novca cara Dioklecijana,
koji je poklonjen Gradskom muzeju u Leskovcu.752 110a. Mala Kopa{nica, Beli Breg,
naselje i nekropola (?)
106. Leskovac, Vinograd Gorge, Zaseok Beli Breg se nalazi severozapadno od Male
neopredeljeni lokalitet Kopa{nice i zapadno od brdskog masiva na kojem su
Sa lokaliteta Vinograd Gorge poti~e rimski sud (doli- locirani lokaliteti Crkvi{te i @irova padina (sl. 39).
um).753 Podatak o njemu nalazi se u starom inventaru Tokom za{titnih iskopavanja 1960–1964. godine, du`
Narodnog muzeja u Beogradu.754 trase auto-puta Bratstvo-jedinstvo, otkrivena je nekro-
pola sa spaljenim pokojnicima, koju je Lj. Zotovi}
107. Lipovica, atar sela, neopredeljeni lokalitet vezala za pomenuti zaseok.759 Obilaskom terena i ka-
Na nepoznatom lokalitetu u selu Lipovici na|en je snijim istra`ivanjima utvr|eno je da je pribli`no 500 m
tremisis Justinijana I.755
107.1 Novac Justinijana I, Konstantinopolj, tremisis 749 Benxarevi} 2005, 562, br. 36.
Av.: D N IVSTINI-ANVS P P AVI Poprsje cara okrenu- 750 Popis ostave izvr{ila je L. Gaj (dokumentacija Arheolo{kog
to nadesno, sa dijademom, oklopom i paludamentumom. instituta u Beogradu, gra|a pripremana za monografiju Isto-
Rv.: VICTORIA AVCVSTORVM Viktorija hoda nade- rija Leskovca i okoline).
sno, sa glavom okrenutom nalevo, odevena u hiton; des- 751 Nino{evi}, Pe{i}, Jovi} 2011, 144, br. 104. Nalaz se
nom rukom dr`i venac, levom glob sa krstom. U polju ~uva u Narodnom muzeju u Leskovcu, inv. br. A-A3/219.
desno zvezda. U ise~ku ¡CONOB¿. 752 Gara{anin M. i D. 1951, 160.
Te`ina: 1,18 g; pre~nik: 15 mm; osa: 6 753 Dokumentacija Narodnog muzeja u Beogradu, stari inv. br.
MIBE 19 (527–565) 1849/1934.
Narodni muzej u Leskovcu, Zbirka vizantijskog nov- 754 Gara{anin M. i D. 1951, 160.
ca, stari inv. br. 234 755 Arheolo{ko blago Ni{a 2004, 268, br. 304; Crnoglavac
2005, 90, br. 83.
756 Pavlovi}, Kosti} 1984, 515; Ercegovi}-Pavlovi}, Ko-
108. Lipovica, Kuli{te, utvr|enje (?)
sti} 1988, 92, br. 120.
Lokalitet Kuli{te le`i zapadno od Lipovice. Prema re- 757 Trajkovi} 1961, 11; dokumentacija Narodnog muzeja u Le-
~ima me{tanina Svetislava Peri}a, tu su se pre {ezde- skovcu (bele{ke V. Ivanovi}a o starinama u okolini Leskovca).
set godina jo{ uvek videli ostaci kule ~etvorougaone 758 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu (bele{ke
osnove, pribli`nih dimenzija 10 x 9 m. Vremenom su sa rekognosciranja M. Gara{anina iz 1951. godine).
me{tani izvadili sav kamen. Na terenu su se mogli za- 759 Zotovi} 1960, 123.
udaljena od Belog Brega, pa bi je trebalo dovesti u do Moravi{ta i Pazari{ta, na prostoru izme|u starog
vezu sa potesom Kamenitica.760 Iz Belog Brega poti- „carskog druma“ i Ju`ne Morave, odnosno Kopa{ni~-
~u slu~ajno na|en primerak novca cara Maksimijana ke reke.
(286–305) i nadgrobna plo~a koju pojedini autori ve- Lokalitet je otkriven prilikom izgradnje auto-puta
zuju za ovaj lokalitet.761 Mo`e se pretpostaviti da se na Bratstvo-jedinstvo 1960. godine, kada je nekropola
prostoru koji zauzima ~itav niz lokaliteta (@irova padi- razorena upotrebom gra|evinskih ma{ina. Tada je sa-
na, Crkvi{te, Beli Breg, Moravi{te i Pazari{te) nalaze kupljen materijal i otvoren je niz sondi na trasi novog
ostaci ve}eg rimskog naselja. Po{to se nekropola pru- puta, kojima je potvr|eno da se radi o nekropoli sa
`a uz brdski masiv i prati njegov oblik, njeni ostaci se spaljenim pokojnicima. Na`alost, samo je parcijalno
mogu o~ekivati i u zapadnom delu Belog Brega. istra`ena, a njen veliki deo je uni{ten. Posle izgradnje
auto-puta, M. Gara{anin i Lj. Zotovi}, koji su vodili
i prva istra`ivanja, su 1962. i 1964. godine sproveli
110a.1 Nadgrobna plo~a (sl. 84)
Nadgrobna plo~a s natpisom, izra|ena od sivog kre~njaka,
program dvogodi{njih sistematskih iskopavanja ju-
dimenzija 110 x 72 x 36 cm. O~uvan je samo donji deo `no od ranije konstatovanih grobova. I tada je nekro-
profilisanog natpisnog polja, sa soklom koji je na vi{e pola istra`ena sistemom sondi. Tokom 60-ih godina
mesta o{te}en.762 pro{log veka otkriven je 151 grob sa spaljenim i dva
¿ ¤ Luci(i) Flavii ¤ Proculus ¤ et Constans ¤ patri b(ene) sa inhumiranim pokojnicima.764 Nova istra`ivanja,
¤ m(erenti) p(osuerunt). kojima su rukovodili S. Fidanovski i M. Miljkovi}, su
Luci(i) Flavii Proculus et Constans patri b(ene) 2003. godine organizovali Narodni muzej u Beogra-
m(erenti) p(osuerunt). du i Republi~ki zavod za za{titu spomenika kulture.
Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. AZ 296 Ispitan je mali prostor nekropole, ju`no od zone istra-
`ene 1960. godine, i to sistemom uskih sondi, raspore-
111. Mala Kopa{nica, Crkvi{te–Branik, |enih uz trasu dana{njeg puta. Otkrivena su 24 groba
nekropola i naselje (?) sa spaljenim pokojnicima.765 Iste godine, na Kameni-
Polo`aj Crkvi{te–Branik lociran je u ataru Male Ko- tici je ispitan i deo naselja, odnosno gra|evinski kom-
pa{nice, na jednoj zaravni u {umi. Na terenu je regi- pleks koji je, kako navode S. Fidanovski i T. Cvjeti-
strovan gra|evinski {ut od kamena, maltera i dosta }anin, ~inio zapadnu granicu nekropole.
opeka. Debljina opeke i fuge iznosi 4 cm. M. Gara{a- Istra`ivanja su pokazala da se nekropola dalje ne
nin smatra da se ovde, iznad samog naselja, mo`da {iri, pa je 2011. godine redukovan program za{titinih
nalazila osmatra~nica. Pribli`no 120 m iznad nivelete arheolo{kih radova u okviru izgradnje novog auto-
starog druma, na platou u brdu, nailazilo se na frag- puta E-75. Prema novom planu, bila su predvi|ena
mente rimskih kerami~kih posuda.763 Mo`e se pret- iskopavanja ograni~enog obima.
postaviti da se na ovom prostoru nalazio deo ve}eg Na osnovu raspisanog tendera, Arheolo{kom in-
naselja registrovanog u Maloj Kopa{nici. U podno`- stitutu iz Beograda su 2012. godine poverena za{tit-
ju brega na kome se prostire lokalitet sme{tena je ne- na iskopavanja u Maloj Kopa{nici, i to naselja na po-
kropola na Kamenitici (sl. 39). Ne treba isklju~iti ni
mogu}nost da se ona protezala i na Crkvi{tu.
760 Fidanovski, Cvjeti}anin 2005, 53.
112. Mala Kopa{nica, Kamenitica, 761 Petrovi} 1979, 125, br. 116; Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti}
nekropola i naselje 1988, 33, br. 301; dokumentacija Arheolo{kog instituta u
Lokalitet Kamenitica nalazi se u ataru Male Kopa{ni- Beogradu.
ce, pribli`no 13 km ju`no od Leskovca, na ulazu u 762 Zotovi} 1960, 123–127; Gara{anin 1968, 5–34; Zotovi}
Grdeli~ku klisuru. Sme{ten je ispod omanjeg uzvi{e- 1968, 19–30; Petrovi} 1979, 125, no. 116; Zotovi} 1984,
165–169.
nja na {irokoj terasi, ~ija se severna i zapadna strana 763 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu (bele{ke
spu{taju ka Ju`noj Moravi (sl. 39). Na ovom potesu sa rekognosciranja M. Gara{anina iz 1951. godine).
nalaze se ostaci velike nekropole iz rimskog razdoblja, 764 Zotovi} 1960, 123; Zotovi} 1962, 221–223; Zotovi} 1964,
a oko njih rimsko naselje, konstatovano na nizu nala- 106.
zi{ta, od @irove padine, preko Crkvi{ta i Belog Brega, 765 Fidanovski, Cvjeti}anin 2005, 61.
tesu Pazari{te i nekropole na lokalitetu Kamenitica, u pritesanog kamena vezanog malterom. U ju`nom de-
sklopu radova na trasi novog auto-puta E-75, na Ko- lu memorije otkriveno je sedam grobova, od kojih je
ridoru 10. Istra`eni su ostaci velike rimske nekropo- najstariji tipa Mala Kopa{nica–Sase II. Tu su i dva
le, odnosno 349 grobova, od kojih 313 sa spaljenim, groba zidana od opeka (sl. 45d), pri ~emu jedan ima
a 36 sa inhumiranim pokojnicima. Nekropola se pro- pokriva~ od velikih podnih opeka, a drugi od dva re-
stire na ~itavoj povr{ini Kamenitice ugro`enoj iz- da velikih kamenih plo~a. U oba su otkriveni ostaci
gradnjom budu}e trase auto-puta, pribli`ne veli~ine spaljenih pokojnika, najverovatnije bra~nog para vi-
300 x 35 m (sl. 18). Du` nekropole je otkriven rim- {eg dru{tvenog statusa, na {ta ukazuju nakit i delovi
ski put, sa~uvan u segmentima (sl. 63).766 ode}e od plemenitih metala, zlata i srebra, koji se
Ostaci spaljenih pokojnika su polagani u grobove mogu datovati u drugu polovinu i kraj 3. veka. Po-
tipa Mala Kopa{nica–Sase, ~ije rake imaju jedan ili slednjem horizontu u memoriji pripadaju ~etiri groba
dva eta`a, {to je naj~e{}i vid sahrane na ovoj nekro- sa inhumiranim pokojnicima, od kojih je jedan pri-
poli (sl. 45a, b). Grobovi su du`im stranama orijenti- mercima novca opredeljen u prvu polovinu 4. veka.
sani u pravcu severoistok–jugozapad, a re|e u pravcu U severnoj, manjoj prostoriji istra`en je dvo-
sever–jug, uz odstupanja razli~itog stepena. Prilozi u eta`ni grob, u kojem su potvr|eni tragovi o{te}enja
njima su veoma brojni. To su naj~e{}e kerami~ke {o- nastali prilikom plja~ke, najverovatnije jo{ u rimskom
lje, zdele, lampe, staklene posude, novac, bronzani periodu.
predmeti, gvozdeni no`evi, bode`i, strigili, kao i zlat- Na osnovu sveobuhvatnih rezultata dobijenih to-
ni (dijademe, nau{nice, ogrlice), re|e srebrni nakit, kom iskopavanja od 60-ih godina 20. veka do danas,
zatim narukvice i perle od staklene paste, itd. M. Ga- ustanovljeno je da se na lokalitetu Kamenitica radi o
ra{anin i Lj. Zotovi} su zaklju~ili da se ovaj na~in sa- velikoj nekropoli na kojoj se, prema dosada{njim po-
hranjivanja, praktikovan od 2. do kraja 3. i po~etka 4. dacima, nalazilo 526 grobova sa spaljenim i inhumi-
veka, mo`e vezati za autohtono stanovni{tvo, odnosno ranim pokojnicima.768
za plemenski savez Dardanaca.767 Grobovi sa inhu- Godine 2003, severozapadno od nekropole, na
macijom pripadaju mla|em horizontu sahranjivanja udaljenosti od pribli`no 50 metara, otkriven je i deo
koji je, na osnovu nalaza, opredeljen u prvu i delom u naselja. Istra`en je jugoisto~ni krak gra|evinskog
drugu polovinu 4. veka. Orijentisani su u pravcu se- kompleksa, sa severnim, isto~nim i ju`nim ogradnim
ver–jug ili severoistok–jugozapad. Pokojnici su naj- zidovima od manjih ili ve}ih oblutaka i lomljenih ka-
~e{}e polagani u jednostavne rake ukopane u zdravicu menih plo~a vezanih blatom. Na osnovu oja~anja is-
(sl. 45e). Rake su samo ponekad ozidane kamenom, to~nog zida, raspore|enih na uzajamnoj udaljenosti
opekama, tegulama (sl. 45f), a re|e i imbreksima, ko- od 2,5 m, pretpostavlja se da se ovde nalazio prolaz
ji su kori{}eni i za poplo~avanje, odnosno pokrivanje ili kapija. Na takvu mogu}nost donekle ukazuje i ras-
grobova. Naj~e{}i prilog u grobovima sa inhumiranim pored objekata, sa slobodnim prostorom u vidu dvori-
pokojnicima je novac. Osim toga, prisutne su i kera- {ta, kao i blizina izlaznog otvora kanala u zidu. Kanal,
mi~ke posude, naj~e{}e kr~azi, zatim fibule, kop~e, {irine od 0,75 do 0,80 m, prolazi dvori{tem od zapa-
perle i drugi predmeti. da ka istoku, u du`ini od 9 m. Sagra|en je uglavnom
Osobenost ove nekropole predstavljaju tri zidane od opeka (34 x 33 x 5 cm) i tegula (48 x 37 x 5 cm) i
memorije, koje znatno dopunjuju saznanja o sahra- predstavlja nastavak dva paralelna kanala, isto~nog i
njivanju na njoj. Prva i tre}a memorija su jednostav- zapadnog, od plo~astog lomljenog kamenja. Zapadno
ne gra|evine kvadratne osnove, od kojih su sa~uvani od njih je ve}a gra|evina, povr{ine 10 x 10 m, zida-
samo temelji. Daleko vi{e podataka pru`a druga me- na od lomljenog kamena i kamenih plo~a vezanih
morija, sa bolje o~uvanim zidovima, a posebno sa
grobovima u ve}oj odaji (sl. 44). Za sada je samo de-
limi~no istra`ena jer zalazi ispod lokalnog puta. Na
ispitanoj povr{ini definisane su dve celine – central- 766 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu.
na odaja sa zidovima debljine od 0,90 m i naknadno 767 Gara{anin 1968, 5–28; Zotovi} 1968, 25–27; dokumenta-
prizidana severna prostorija, sa zidovima debljine od cija Arheolo{kog instituta u Beogradu.
0,60 m. Temelji su bili od oblutaka, a gornja zona od 768 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu.
blatom, sa tri prostorije razli~itog oblika i dimenzija. ka. Ispred jedne ku}e kod `elezni~ke pruge mo`e se
Na unutra{nje lice ogradnih zidova bili su prislonje- videti baza stuba sekundarno iskori{}ena za klupu. U
ni objekti. jugozapadnom delu Moravi{ta, prilikom kopanja baze-
Ostaci zidova konstatovani su i izvan kompleksa, na, na imanju Petrovi}a na|eni su grobovi sa skeletnim
uz njegov ju`ni zid. To su gra|evine razli~itih dimen- ostacima. Pored same obale Ju`ne Morave u Maloj
zija, sa bondru~nom, odnosno kanatnom konstrukci- Kopa{nici, na mestima gde ima ku}a, vlasnici nisu na-
jom zidova, podignute na rastojanju od petnaestak ilazili na pokretne nalaze ili ostatke arhitekture, {to
metara. Imale su dvoslivni krov od duga~kih i debe- se mo`e objasniti izme{tanjem korita ove reke.772
lih drvenih greda pokrivenih tegulama.
Na osnovu pokretnih arheolo{kih nalaza, T. Cvje- 113b. Mala Kopa{nica, Pazari{te, naselje
ti}anin i S. Fidanovski zaklju~uju da je gra|evinski O Pazari{tu je pisao jo{ F. Kanic, sme{taju}i ga na
kompleks podignut tokom 3, a da je kori{}en i u 4. ve- u{}e Kopa{nice (Kopa{ni~ke reke) u Ju`nu Moravu.
ku. Stradao je u po`aru krajem 4. ili na samom po~etku Ovde su, kako je zabele`io, postojali ostaci „starog
5. veka. Razlozi njegovog izbijanja mogu biti i lokal- grada“.773 Lokalitet se pru`a isto~no od nekropole na
nog karaktera. Autori navode da ustanovljena strati- Kamenitici. Arheolo{ka istra`ivanja ovog polo`aja
grafska slika pokazuje da poru{eni objekti nisu obno- prvi put su sprovedena 2012. godine, i to u cilju za-
vljeni, ograni~avaju}i se samo na istra`eni deo.769 {tite usled radova na izgradnji auto-puta E-75, na Ko-
ridoru 10.
113. Mala Kopa{nica, Lug, U konfiguraciji terena je uo~eno da se lokalitet
neopredeljeni lokalitet mo`e podeliti na severozapadni, uzdignuti deo, na
V. Ivanovi} je zabele`io podatak da su 13. marta 1953. nekada{njoj re~noj terasi, i jugoisto~ni, na ni`im ko-
godine, prilikom kopanja jarka na putu od Leskovca tama, koji je podlo`an plavljenju. Danas su odvojeni
do Vranja, na 319. kilometru, kod `elezni~ke ~uvare, na jazom. Na Pazari{tu je evidentirana periferija rim-
njivi zvanoj Lug, u vlasni{tvu Jordana Petrovi}a, radni- skog naselja, sa ostacima zidova, komunikacijom (?)
ci iskopali rimski spomenik, koji je prenet u Narodni i velikim brojem jama774 pored jaza na istoku, gde je
muzej u Leskovcu.770 D. Trajkovi} navodi da su, osim bio i kraj naselja. Duboki slojevi naplavina (pesak,
pomenutog spomenika, kod Male Kopa{nice tokom {ljunak, mulj) ukazuju na ~esta izlivanja Ju`ne Mora-
izgradnje `elezni~ke pruge na|ene dve rimske statue: ve, {to je svakako uticalo na veli~inu naselja. Zahva-
jedna od kamena, a druga od bronze. Statue su objav- ljuju}i obimnom arheolo{kom materijalu, naro~ito
ljene u listu Pravda od 9. septembra 1930. godine.771 nalazima novca i kerami~kih posuda, ovaj deo nase-
lja mo`e se datovati u 3–4. vek.775
113a. Mala Kopa{nica, Moravi{te,
naselje i nekropola 114. Mala Kopa{nica, @irova padina, vodovod
Lokalitet Moravi{te sme{ten je u ravnici na levoj oba- Lokalitet @irova padina ubiciran je na desnoj strani
li Ju`ne Morave. Od brdskog masiva na kome su lo- puta koji vodi iz Male u Veliku Kopa{nicu, na imanju
cirani lokaliteti @irova padina i Crkvi{te–Branik deli
ga potes Kamenitica, dok se isto~no od njega, ka Gr-
deli~koj klisuri, pru`a Pazari{te. Ve}i deo lokaliteta
le`i ispod ku}a u Maloj Kopa{nici. Tokom za{titnih 769 Fidanovski, Cvjeti}anin 2005, 75–83.
770 Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu (bele{ke V.
arheolo{kih iskopavanja 2003. godine, S. Fidanovski
i T. Cvjeti}anin su ovo nalazi{te tretirali u sklopu po- Ivanovi}a o starinama u okolini Leskovca).
tesa Kamenitica–Moravi{te, naglasiv{i ipak njihove
771 Trajkovi} 1961, 11.
772 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu.
posebne geografske odlike.
773 Kanic 1985, 252; Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 31,
Razgovorom sa me{tanima sela dobijeni su va`ni
br. 144.
podaci, zahvaljuju}i kojima se mo`e nazreti areal pro- 774 Iz jama poti~u mnogobrojni fragmenti rimske i sporadi~no
stiranja rimskog naselja. Stanovnici i danas na potesu srednjovekovne keramike (dokumentacija Arheolo{kog in-
Moravi{te nalaze pokretni arheolo{ki materijal, uglav- stituta u Beogradu).
nom novac koji je okvirno datovan u period 2–4. ve- 775 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu.
Krste Jovanovi}a. Prema re~ima vlasnika, prilikom zanog malterom (sl. 38), {to se uo~ava na mestima gde
kopanja temelja za ku}u, na dubini od 0,60 m uo~en su o{te}eni divljim kopanjem. Sa najvi{e ta~ke utvr-
je zid od re~nih oblutaka i lomljenog kamena, sa spo- |enja sagledava se {irok prostor ka zapadu, odnosno
radi~nom upotrebom opeka. Pored samog puta, oko ka Pustore~kom polju, i severu, ka Ju`noj Moravi,
200 m od ku}e Krste Jovanovi}a, na imanju Tomisla- {to mu daje poseban zna~aj. Na povr{ini se nailazilo
va Stoji~i}a, tokom postavljanja stuba za dalekovod, na ulomke kerami~kih posuda. Na|en je i fragment
na dubini od 1 do 1,5 m otkriven je vodovod od ke- opeke dimenzija 7,5 x 7 x 4,5 cm, ukra{en pravolinij-
rami~kih cevi. U „Hronici“ Leskova~kog zbornika za skim paralelnim `lebovima izvedenim pomo}u tri pr-
1984. godinu, u izve{taju sa rekognosciranja, S. Pa- sta.782 U Narodnom muzeju u Leskovcu ~uva se i
vlovi} i D. Kosti} ovaj vodovod opredeljuju u rimski jedan ulomak opeke dimenzija 11 x 8 x 4 cm, sa oti-
period. Cevi, pre~nika 10 cm, pravljene su od svetlo- skom `ivotinjske {ape.783
crvene pe~ene zemlje.776
118. Me|a, Manastiri{te, neopredeljeni lokalitet
115. Me|a, atar sela, neopredeljeni lokalitet J. Jovanovi} bele`i da se na ju`nim padinama Dobre
Sa nepoznatih lokaliteta iz sela Me|e poti~u bronzani glave, na polo`aju Manastiri{te, nalaze tragovi anti~-
amulet i trobridi vrh strele sa trnom i blago nagla{e- kog naselja.784
nim grani~nikom, koji je datovan u 4–5. vek.777
119. Me|a, Potok, neopredeljeni lokalitet
U selu Me|i, na lokalitetu Potok, na|en je olovni teg
115.1 Bronzani amulet
Amulet od bronze u vidu prstenaste alke koja se zavr{ava
za kantar kru{kastog oblika. Teg je poklonjen Narod-
predstavom vulve i falusa, dimenzija 3 x 2 cm.778 nom muzeju u Leskovcu 1965. godine.785
Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. AZ 235
115.2. Vrh strele 119.1 Olovni teg
Trobridi vrh strele od gvo`|a, sa trnom kru`nog preseka. Olovni teg za kantar, kru{kastog oblika. Na gornjem, ma-
Probojac strele je romboidnog oblika, a na prelazu se~iva lo udubljenom delu nalazi se o{te}ena petlja. Visina pred-
u trn nalazi se blago nagla{en grani~nik. Du`ina strele je meta iznosi 4 cm, a te`ina 260 g.786
6 cm, a {irina 1,1 cm.779 Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. AZ 234
Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. A-AZ/222
120. Miro{evce, okolina sela, masivan zid od opeka i gra|evinski {ut, koji se uglav-
neopredeljeni lokalitet nom sastojao od fragmentovanih opeka sa ostacima
Izme|u Vu~ja i Miro{evca, oko 20 km od Leskovca, debelog sloja maltera.793
na prostoru duga~kom 1 km nalazi se „zidina pod ze-
mljom“. U okolini je evidentiran stari novac. Sa ovog 124. Novo Selo, Leskova padina, utvr|enje
polo`aja poti~e jedna opeka, koja se danas ~uva u F. Kanic je na lokalitetu Leskova padina konstatovao
Narodnom muzeju u Leskovcu, u koji je dospela kao ostatke utvr|enja, protuma~iv{i ih kao anti~ki kastel
poklon Sergija Dimitrijevi}a.787 koji je {titio rudnike kod Ruplja, kori{}ene jo{ u an-
ti~kom dobu.794 J. Jovanovi} bele`i podatak da je
120.1 Opeka s natpisom788
rimski put i{ao uz Vlasinu i vodio do sela Ruplja i
Fragmentovana opeka s natpisom na gornjoj povr{ini, njegovih rudnika gvo`|a.795
koji se nastavlja u dve dijagonalne trake. Dimenzije ope-
ke su 24 x 31 x 3,5 cm. Natpis je dat latinskim kurzivom: 125. Oraovica, Dvorinje ili Dvori{te,
Deus ad(i)uvet vobis et nobis (Bog poma`e tebi i meni) neopredeljeni lokalitet
Poklon S. Dimitrijevi}a Lokalitet Dvorinje le`i u ravnici na levoj obali Orao-
Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. 114 vi~ke reke, na imanju Vlade Stojanovi}a. M. Gara{a-
nin je tokom rekognosciranja nai{ao na rimske opeke,
121. Miro{evce, Seli{te–Sala~ina, naselje (?) me|u kojima su neke bile {estougaonog oblika.796
Lokalitet Seli{te–Sala~ina nalazi se sa obe strane puta
koji iz Miro{evca vodi ka Bunu{i, kod seoske cigla- 126. Oraovica, Mitrov grob,
ne, na imanjima porodica Stamenkovi}, Jovi}, Stan- neopredeljeni lokalitet
kovi} i Petrovi}. Na ravnom terenu, koji se pru`a u Sa lokaliteta Mitrov grob u Oraovici poti~u „srebrni
pravcu severoistok–jugozapad, arheolo{ki materijal novac Konstantinov“ i jedan prsten.797
je nala`en u du`ini od oko 200 m.789 Sa ovog polo-
`aja poti~u nalazi rimskih opeka i tegula.790 127. Ora{ac, atar sela, neopredeljeni lokalitet
Na nepoznatom lokalitetu u selu Ora{cu na|en je pri-
122. Miro{evce, Seli{te I, naselje (?) merak rimskog bronzanog novca sa ven~i}em na re-
Na levoj obali Veternice, u neposrednoj blizini Ci- versu.798
gan-male, sa obe strane puta koji vodi u selo Vinu,
nalazi se lokalitet Seli{te I. D. Trajkovi} bele`i da su
levo od ovog puta, kod vodenice, otkrivene tegule
rimskog objekta.791 S. Ercegovi}-Pavlovi} i D. Ko-
787 Gara{anin M. i D. 1951, 161; Trajkovi} 1961, 10; Er-
cegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 33, br. 75.
sti} navode da se prilikom rekognosciranja nailazilo 788 Petrovi} 1979, 125, no. 115; Joci} 2005, 192, br. 8.
na fragmentovane rimske opeke i ulomke kerami~kih 789 Gara{anin, Ivanovi} 1958, 44; Ercegovi}-Pavlovi},
posuda i da se u konfiguraciji terena uo~avaju obrisi Kosti} 1988, 21, br. 300; Bulatovi}, Jovi} 2010, 257.
mo`da ve}ih gra|evina, kao i da su me{tani pre dva- 790 Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu (bele{ke V.
deset godina ovde nai{li na temelje masivnih zgrada Ivanovi}a o starinama u okolini Leskovca).
od kamena, opeke i maltera. Sa ovog lokaliteta se po- 791 Trajkovi} 1961, 11.
minju i nalazi bakarnog novca. Rekognosciranje je 792 Pavlovi}, Kosti} 1980, 360; Ercegovi}-Pavlovi}, Ko-
izvr{eno 1979. godine.792 sti} 1988, 33, br. 156; dokumentacija Arheolo{kog insti-
tuta u Beogradu (gra|a pripremana za monografiju Istorija
Leskovca i okoline).
123. Nakrivanj, Seli{te, naselje (?) 793 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 41, br. 164.
Ome|en potesima Ra{in Laza i Bojin Laza, lokalitet 794 Jovanovi} 1978, 16.
Seli{te se prostire u atarima Nakrivnja i ^ukljenika, 795 Kanic 1985, 275; Gara{anin M. i D. 1951, 135.
na imanjima Vasilija \eki}a i Milana Di{i}a. U nepo- 796 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu (bele{ke
srednoj blizini svoje ku}e, V. \eki} je na{ao ranovi- sa rekognosciranja M. Gara{anina iz 1951. godine).
zantijski bronzani novac, folis sa oznakom M, dok je 797 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu (bele{ke
M. Di{i}, prilikom dubljeg kopanja, nai{ao na veoma sa rekognosciranja M. Gara{anina iz 1951. godine).
128. Ora{ac, Gornje Crni~e, vidu venca. Ogrlica je izra|ena od zlatnog lima, u tehni-
neopredeljeni lokalitet ci iskucavanja preko matrice. Njena du`ina je 32,5 cm,
Sa lokaliteta Gornje Crni~e u Ora{cu poti~e novac visina lamela je 2 cm, a {irina 0,6 cm, dok du`ina klipsa
Eudoksije. iznosi 2,3 cm. Datovana je u 3. vek.
Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. AZ 191
128.1 Novac Eudoksije, Konstantinopolj, semisis799 130.2 Zlatni medaljon s predstavom Meduze (sl. 100b)
Av.: AEL EVDO-XIA AVC Poprsje carice okrenuto na- Zlatni ovalni medaljon sa kasetom ~iji je okvir dekorisan
desno, sa dijademom, hitonom i paludamentumom. prolamanjem. U kaseti se nalazi kameja od poludragog
Rv.: Krst u vencu. U ise~ku CONOB. kamena, s predstavom Meduze. Predstava je bele boje,
Te`ina: 2,48 g dok je osnova kamena plava. Dimenzije medaljona su
MIRB 51 (439–455) 2,3 x 1,8 x 1,2 cm.
Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. NI/1 159 Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. AZ 192
141. Radonjica, Crkvi{te, neopredeljeni lokalitet 144. Razgojna, Seli{te, naselje (?)
Nalazi se na levoj obali Veternice, sa leve strane sta- Lokalitet Seli{te se prostire na kosi orijentisanoj u
rog seoskog puta koji iz Radonjice vodi za Leskovac. pravcu sever–jug, na mestu gde se sastaju Babi~ki i
Od sela Radonjice udaljen je oko 1 km ka severoza- Le{tarski potok, isto~no od seoskog groblja, na imanji-
padu. Le`i na kosi orijentisanoj u pravcu sever–jug, ma Jordana Koci}a, Blagoja Aran|elovi}a i Slavka
sa blagim padom prema istoku, na njivama Vojislava Jovanovi}a. Zauzima povr{inu od oko 250 x 100 m.
i Lazara Gligorijevi}a. Prema kazivanju vlasnika, Na severu se blago spu{ta u udolinu. M. Gara{anin i
prilikom obrade zemlje nailazi se na fragmente kera- V. Ivanovi} pominju da su ovde na|eni ostaci ku}nog
mike, me|u kojima ima i ulomaka rimske grn~arije, lepa, neolitske keramike i kremenog oru|a, ali i retki
kovane eksere („~avle ve}ih dimenzija“), neobra|eni fragmenti kerami~kih posuda iz rimskog perioda. To-
kamen i ve}e kamene plo~e.821 kom obilaska terena 1978. godine, S. Ercegovi}-Pavlo-
vi} i D. Kosti} nisu uo~ile povr{inske nalaze.824
142. Razgojna, Crkvi{te, naselje (?)
Lokalitet Crkvi{te le`i na terasi na desnoj obali Ju`ne 145. Rudare, Crkva Sv. Petke ili Rudarska crkva,
Morave, izme|u crkve i zadru`nog doma u Razgojni. neopredeljeni lokalitet
Prilikom obrade zemlje, na povr{ini od oko 400 x Crkva Sv. Petke ili Rudarska crkva je jednobrodna
250 m, konstatovane su rimske opeke i tegule, kao i gra|evina sa pripratom, bez kupole, zasvedena polu-
ostaci zidova. Jugozapadno od ovog polo`aja, u use- obli~astim svodom (sl. 69). Spolja{nja strana apside
ku na samoj obali Ju`ne Morave, vide se dublje uko- je polukru`na. Crkva je podignuta na temeljima sta-
pane jame. Prema kazivanju me{tana, ovde su nala- rijeg sakralnog objekta. Prema zapisu na spoljnoj pri-
`eni grobovi. U jednom od njih navodno je bio zlatni prati, obnovljena je 1791. ili 1799. godine. F. Kanic
prsten, koji je kasnije izgubljen. Pretpostavlja se da je je ovde zatekao stopu ranovizantijskog stuba i, kako
na Crkvi{tu postojalo ve}e rimsko naselje.822 navodi, kapitel od tvrdog pe{~anika.825 Ispred crkve,
K. J. Jovanovi} je video dva kapitela od kre~njaka,
143. Razgojna, Gluva padina, naselje (?) ve}ih dimenzija. Objavio je fotografiju jednog kapi-
Jugoisto~no od starog groblja, u njegovoj neposred- tela koji je, kako bele`i, le`ao u uglu izme|u dva zi-
noj blizini, sme{ten je lokalitet Gluva padina. Nalazi da. Njegove dimenzije su 95 x 75 x 65 cm.826 Prema
se na bre`uljku koji se u pravcu zapad–severozapad V. Ivanovi}u, crkva je sagra|ena na ru{evinama mno-
spu{ta ka potoku Osojci, na imanju Slavka i Vidana go ve}e bazilike iz 6. veka, od koje je ostao jedan ka-
Caki}a. Tu su iskopane zidine, a opeke sa njih upo- pitel, preme{ten u Narodni muzej u Leskovcu 1948.
trebljene su za zidanje novih ku}a. Prema re~ima vla- godine. D. Trajkovi}, me|utim, bele`i da su kod Ru-
snika, zid debljine 1 m orijentisan je u pravcu istok- darske crkve na|ena ~etiri kapitela iz ranovizantij-
–zapad. Konstatovani su i pregradni zidovi, {to
pokazuje da je re~ o vi{e prostorija. Na povr{ini su
mestimi~no vidljivi ostaci zidova, a nailazilo se i na
fragmentovane opeke, keramiku, staklo i ljudske ko-
821 Gara{anin, Ivanovi} 1958, 45; Ercegovi}-Pavlovi}, Ko-
sti} 1988, 77, br. 198.
sti. Opeke su „ukra{ene“ raznim ornamentima i oti- 822 Trajkovi} 1961, 12; dokumentacija Arheolo{kog instituta
scima `ivotinjskih {apa. Isti nalazi zabele`eni su i u
u Beogradu (bele{ke sa rekognosciranja M. Gara{anina iz
useku puta. 1951. godine; gra|a pripremana za monografiju Istorija
Pribli`no 200 m jugozapadno, u okviru lokaliteta Leskovca i okoline).
Gluva padina, na desnoj obali Osojke, na njivi Milu- 823 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu (bele{ke
tina Pe{i}a tako|e su uo~ene zidine, orijentisane u sa rekognosciranja M. Gara{anina iz 1951. godine; gra|a
pripremana za monografiju Istorija Leskovca i okoline).
pravcu istok/severoistok–zapad/jugozapad. Prilikom
824 Gara{anin, Ivanovi} 1958, 45; Ercegovi}-Pavlovi},
rekognosciranja, M. Gara{anin je u jendeku zabele`io
Kosti} 1988, 23, br. 202; dokumentacija Arheolo{kog in-
tragove rimskih opeka gorelih u po`aru. Oko 50 m ka stituta u Beogradu (bele{ke sa rekognosciranja M. Gara{a-
zapadu, na desnoj strani potoka, ispod njive Ljubo- nina iz 1951. godine).
mira Stankovi}a, na dubini od 1,05 m otkriveno je 825 Kanic 1985, 246.
ognji{te duga~ko 1,30 metara.823 826 Vasi}, Jovanovi} 1909, 32, 33.
skog perioda, od kojih su dva 1933. godine odneta u 147. 2 Votivna ara posve}ena Jupiteru
Veliku Grabovnicu, jedan u Veliko Trnjane, a jedan u Votivna ara od kre~njaka, dimenzija 76 x 48 x 38 cm,
Narodni muzej u Leskovcu. M. Gara{anin navodi da potpuno o~uvana. Dimenzije natpisnog polja su 51,5 x
su 1935. godine iz Rudara u Veliku Grabovnicu prene- 43 cm, a visina slova je 5 cm. Ta~ke razdvajanja su na
te baze dva stuba, za koje u izve{taju sa rekognosci- po~etku i iza svakog znaka. Natpis glasi:
ranja daje bli`i opis.827 ·I· O· M·
C· C· S·
V· T· P?
145.1 Jonski impost kapitel (sl. 91b) Razre{enje natpisa: I(ovi) O(ptimo) M(aximo) () v(o)t(um)
Jonski impost kapitel sa kru`nom donjom povr{inom i p(osuit)834
kvadratnom gornjom ravni. Na prednjoj i zadnjoj strani Spomenik je izgubljen.
kapitela predstavljene su dve sna`ne spojene volute, sa
krstom u sredini i akantusovim li{}em, dok su bo~ne stra-
ne kapitela ukra{ene samo listovima akantusa.828 148. Strojkovce, atar sela, neopredeljeni lokalitet
Analogije: trikonhalna crkva, Kur{umlija; episkopska Iz sela Strojkovca poti~u 34 primerka rimskog nov-
bazilika, Cari~in grad.829 Sli~an primerak je poznat sa lo- ca, koji se ~uvaju u Narodnom muzeju u Leskovcu.
kaliteta Crkvina ili Crkvene livade u Mrve{u.830 Re~ je verovatno o ostavi.835
Narodni muzej u Leskovcu, stari inv. br. 991
prilaz je branjen bedemom, koji se jasno uo~ava u je u`lebljen. Njegov pre~nik iznosi 50 cm, a dimenzije
konfiguraciji terena. Na prostoru samog utvr|enja i na o~uvanog fragmenta 9 x 8 cm.
okolnim padinama nailazi se na ulomke kerami~kih Narodni muzej u Leskovcu
posuda, opeke i komade zgure. Prema Sa{i Filipovi}u, 149.7 Pehar
na ~ijem je imanju plato sa utvr|enjem, na lokalitetu Fragment oboda, vrata i trbuha pehara (?). Obod je prste-
su na|eni bronzani novac cara Konstantina I i bron- nasto profilisan, a vrat je u`lebljen. Pehar je ra|en na vi-
zana oplata, a nailazilo se i na ostatke „topionice“.838 tlu, od gline sa malo primesa sitnozrnog peska i liskun-
skog praha, sive boje pe~enja. Pre~nik oboda iznosi 16 cm.
Dimenzije o~uvanog fragmenta su 5,8 x 4,8 cm.
149.1 Lonac
Narodni muzej u Leskovcu
Fragment oboda i vrata lonca izra|enog na vitlu, od gline
sa malo primesa sitnozrnog peska i liskunskog praha. Obod 149.8 Poklopac
je razgrnut. Na vratu i na prelazu vrata ka trbuhu nalazi Poklopac sa dugmetastom dr{kom, izra|en na vitlu, od
se po jedna kanelura. Njegov pre~nik iznosi 23,8 cm. Di- gline sa primesama krupnozrnog peska, sivomrke boje
menzije o~uvanog fragmenta su 8,2 x 3,2 cm. pe~enja i neobra|ene povr{ine. Pre~nik vrha poklopca je
Narodni muzej u Leskovcu 3 cm. Dimenzije o~uvanog fragmenta su 7 x 4 cm.
Narodni muzej u Leskovcu
149.2 Lonac
Fragment oboda, vrata i trbuha lonca tankih zidova, izra- 149.9 Dr{ka
|enog na vitlu, od gline sa veoma malo primesa sitnozr- Fragment `lebljene dr{ke od gline sa primesama sitnozr-
nog peska i liskunskog praha, sive boje pe~enja. Obod je nog peska i malo liskunskog praha, mrke boje pe~enja.
razgrnut i na unutra{njoj strani blago u`lebljen. Na vratu Dimenzije o~uvanog fragmenta su 4,4 x 3,2 cm.
i na prelazu vrata ka trbuhu nalazi se po jedna kanelura. Narodni muzej u Leskovcu
Pre~nik oboda iznosi 16,2 cm, a visina o~uvanog frag-
menta 4 cm. 150. Stupnica, Talambas, neopredeljeni lokalitet
Narodni muzej u Leskovcu Na mestu zvanom Talambas, na imanju Danila Groz-
149.3 Lonac danovi}a nalaze se ru{evine iz kojih su, kako bele`i
Fragment oboda, vrata i trbuha manjeg lonca (?) izra|e- M. Gara{anin, me{tani vadili velike rimske opeke. Na
nog na vitlu, od gline mrkosive boje pe~enja. Obod je ho- ovom polo`aju uo~avaju se i ostaci zidova.839
rizontalno razgrnut i na unutra{njoj strani blago u`le-
bljen. Njegov pre~nik je 16 cm, a dimenzije o~uvanog 151. [i{ince, Dolina, neopredeljeni lokalitet
fragmenta iznose 3,6 x 2, 4 cm. Na lokalitetu Dolina u selu [i{incu, na imanju Dragi}a
Narodni muzej u Leskovcu \or|evi}a, zabele`eni su fragmenti rimskih tegula.840
149.4 Lonac
Fragment oboda i vrata manjeg lonca izra|enog na vitlu, 152. Tulovo, Slani{te ili Tursko groblje,
od gline sa veoma malo primesa sitnozrnog peska, sive neopredeljeni lokalitet
boje pe~enja i neobra|ene povr{ine. Obod je razgrnut, a Lokalitet Slani{te ili Tursko groblje ubiciran je u bra-
na unutra{njoj strani je koso zase~en. Pre~nik oboda je ni{tu Borka \or|evi}a i Milutina Todorovi}a. Prosti-
11,8 cm, a visina o~uvanog fragmenta 1,8 cm. re se na {irem potesu zvanom Ba~evi{te. U konfigura-
Narodni muzej u Leskovcu ciji terena se uo~avaju obrisi ku}a. Sa ovog prostora
149.5 Lonac poti~u dve trobride strelice od gvo`|a, koje se ~uvaju
Fragment trbuha i dna lonca (?) izra|enog na vitlu, od gli-
ne sa primesama sitnozrnog peska i liskunskog praha, mrke
boje pe~enja i neobra|ene povr{ine. Pre~nik dna iznosi
13 cm. Dimenzije o~uvanog fragmenta su 7 x 1,1 cm. 838 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 37, br. 235; doku-
Narodni muzej u Leskovcu mentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu.
839 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu (bele{ke
149.6 Zdela sa rekognosciranja M. Gara{anina iz 1951. godine).
Fragment oboda, vrata i trbuha zdele ra|ene na vitlu, od 840 Trajkovi} 1961, 11; dokumentacija Narodnog muzeja u
gline sa primesama krupnozrnog peska i liskunskog pra- Leskovcu (bele{ke V. Ivanovi}a o starinama u okolini Le-
ha, mrkosive boje pe~enja i neobra|ene povr{ine. Obod skovca).
u Narodnom muzeju u Leskovcu. Tokom rekognosci- 157. Veliko Trnjane, Latinska crkva,
ranja 1979. godine povr{inskih nalaza nije bilo.841 neopredeljeni lokalitet
Lokalitet Latinska crkva nalazi se na groblju u selu
153. Velika Grabovnica, atar sela, nekropola Velikom Trnjanu. Krajem 19. veka tu je podignuta
Lj. Zotovi} navodi da su u selu Velikoj Grabovnici manja crkva na temeljima starije koja je, prema S.
otkriveni grobovi tipa Mala Kopa{nica – Sase. Svr- Ercegovi}-Pavlovi} i D. Kosti}, najverovatnije bila
stava ih u IV i V tip grobova sa spaljenim pokojnici- vizantijska bogomolja. U oltarskom delu crkve nala-
ma na teritoriji Gornje Mezije. Prema istom autoru, zi se ranovizantijski kapitel. Autorke navode podatak
grobovi tipa IV odlikuju se pravougaonim i ovalnim iz dokumentacije Narodnog muzeja u Leskovcu, po
rakama, sa nagorelim dnom i bo~nim stranama, dok kome je pomenuti kapitel u Veliko Trnjane donet iz
tip V karakteri{u eta`ni grobovi, po obliku sli~ni tipu Rudarske crkve.850
IV, ali sa manjom rakom. Datuju se u vreme od dru-
ge polovine 2. do prvih decenija 3. veka.842
157.1 Jonski impost kapitel
Jonski impost kapitel ukra{en akantusovim li{}em, sa kr-
154. Velika Grabovnica, Crkvi{te, stom na ~eonoj strani i volutama i stilizovanim akantusi-
neopredeljeni lokalitet ma na bo~nim stranama. Jedna strana kapitela nije deko-
Lokalitet Crkvi{te ubiciran je na kraju sela, uz sam risana. Njegove dimenzije su 86 x 79 x 58 cm.851
auto-put, isto~no od Velike Grabovnice, u pravcu ka U oltarskom prostoru seoske crkve
Maloj Kopa{nici.843 Prostire se ispod brda Babin
nos, na povr{ini od oko 400 x 200 m, na zadru`nim 158. Vu~je, atar sela, neopredeljeni lokalitet
njivama, oranicama Jovana Miti}a, Radunka Ran|e- N. Cvetkovi} navodi podatak da su prilikom pro{ire-
lovi}a, Vojislava \. Mi{i}a i Nikole, Dragomira i Mi- nja puta od Vu~ja ka elektri~noj centrali na|ene dve
lorada Cvetanovi}a iz Tulova.844 S. Ercegovi}-Pa- rimske posude, koje su poklonjene Narodnom muzeju
vlovi} i D. Kosti} su obilaskom terena utvrdile da je u Leskovcu.852
stari seoski put poplo~an kamenom i fragmentova-
nim opekama.845 M. Gara{anin iznosi podatak da je
kod zadru`ne njive konstatovan veliki broj fragme- 841 Pavlovi}, Kosti} 1980, 359; Ercegovi}-Pavlovi}, Ko-
nata rimskih kerami~kih posuda i tegula, kao i da su sti} 1988, 83, br. 249.
uo~ene baze dva stuba sa plintom, dva torusa i trohi- 842 Zotovi} 1968, 19, 24, 29.
843 Lokalitet se nalazi oko 4 km jugoisto~no od polo`aja Ka-
lusom. Baze su jednakih veli~ina, pre~nika od 46 cm,
menitica u Maloj Kopa{nici.
a plinte imaju dimenzije 50 x 50 x 11 cm. Kako au- 844 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 83, br. 251; doku-
tor navodi, 1935. godine su iz Rudara prenete u Veli- mentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu (bele{ke sa re-
ku Grabovnicu.846 kognosciranja M. Gara{anina iz 1951. godine).
D. Trajkovi} bele`i da su u pitanju dva kapitela, 845 Pavlovi}, Kosti} 1980, 359; Ercegovi}-Pavlovi}, Ko-
dok V. Ivanovi} smatra da je re~ o stopi i kapitelu koji sti} 1988, 83, br. 251.
846 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu (bele{ke
je, po njegovom saznanju, iz Rudara u Veliku Gra-
bovnicu donet 1933. godine.847 sa rekognosciranja M. Gara{anina iz 1951. godine).
847 Trajkovi} 1961, 11; dokumentacija Narodnog muzeja u
Leskovcu (bele{ke V. Ivanovi}a o starinama u okolini Le-
155. Velika Grabovnica, Gradi{te, skovca).
neopredeljeni lokalitet 848 Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu (stara knjiga
Na lokalitetu Gradi{te u Velikoj Grabovnici na|ena inventara, br. 1907).
je dobro o~uvana bronzana fibula, du`ine od 7,5 cm.848 849 Trajkovi} 1961, 11; dokumentacija Narodnog muzeja u
Leskovcu (bele{ke V. Ivanovi}a o starinama u okolini Le-
skovca).
156. Velika Grabovnica, Moravi{te, 850 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 47, br. 255; doku-
neopredeljeni lokalitet mentacija Narodnog muzeja u Leskovcu (bele{ke V. Ivano-
U ataru Velike Grabovnice, na mestu zvanom Mora- vi}a o starinama u okolini Leskovca).
vi{te, na njivi Velimira Cvetanovi}a nala`ena je rim- 851 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 47, br. 255.
ska opeka.849 852 Cvetkovi} 1975, 286.
172.1 Ara877
Gornji deo are, ukra{en horizontalnom trakom, sa dve
volute i floralnim motivima. Dimenzije o~uvanog dela su 873 Joci} 1999, 53.
40 x 10 x 34 cm. 874 Dokumentacija projekta Sistematsko rekognosciranje op-
U dvori{tu crkve {tina Bujanovac, Pre{evo i Medve|a Zavoda za za{titu spo-
menika kulture u Ni{u; dokumentacija Narodnog muzeja u
172.2 Jonski impost kapitel (sl. 65) Leskovcu (bele{ke V. Ivanovi}a, Arheolo{ka nalazi{ta na
Jonski impost kapitel od kre~njaka, na ~ijoj se ~eonoj prostoru sreza Leskovac I).
strani nalaze izra`ene, veoma uvijene volute, koje zauzi- 875 Prema M. Joci}, crkva se u literaturi pogre{no navodi kao
maju njenu polovinu. Iznad mesta gde su volute sasta- crkva Sv. Petke (Joci} 1999, 53, 54).
vljene izvedena je rozeta. Na stranama je predstavljeno 876 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 57, br. 60.
akantusovo li{}e. Impost je uvu~en. Bo~na strana kapite- 877 Ercegovi} Pavlovi}, Kosti} 1988, 57–59, br. 60.
la je dekorisana akantusom. Visina kapitela iznosi 55 cm, 878 Nikolajevi}-Stojkovi} 1957, 52, 53, br. 91.
gornja povr{ina ima dimenzije 86 x 80 cm, a pre~nik 879 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 34, br. 160.
tambura je oko 62 cm. 880 Trajkovi} 1961, 12; Joci} 1999, 54; dokumentacija Arhe-
Analogije: bazilika sa transeptom, Cari~in grad878 olo{kog instituta u Beogradu (gra|a pripremana za mono-
U seoskoj crkvi, upotrebljen kao ~asna trpeza grafiju Istorija Leskovca i okoline).
koje ima izuzetan strate{ki polo`aj i dominira nad de- na Bujanovac, Pre{evo i Medve|a Zavoda za za{titu spome-
lovima tokova Jablanice, Toplice i Kosaonice. Prilikom nika kulture u Ni{u.
884 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 28, br. 64.
obilaska terena 1985. godine uo~eno je mno{tvo frag-
885 Dokumentacija projekta Sistematsko rekognosciranje op{ti-
mentovanih opeka, kamenje sa ostacima maltera, lepa,
na Bujanovac, Pre{evo i Medve|a Zavoda za za{titu spome-
ali i tragovi nelegalnog kopanja.884 Ponovnim rekog-
nika kulture u Ni{u.
nosciranjem 2006. godine ustanovljeno je da se utvr|e- 886 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 92, br. 279.
nje verovatno pru`alo stepenasto jer je povr{ina platoa 887 Dokumentacija projekta Sistematsko rekognosciranje op{ti-
mala i iznosi oko 30 x 40 m. Jedini prilaz mogao je biti na Bujanovac, Pre{evo i Medve|a Zavoda za za{titu spome-
iz pravca istoka, po{to su ostale strane veoma strme.885 nika kulture u Ni{u.
kastela od lomljenog kamena i velikih opeka, visoki 181. Lece, Kod rudnika, nekropola
mestimi~no ~itav metar, vide se na jugoisto~nom vi- U blizini okna, prema podacima direktora rudnika, na-
su. Isti autor je dalje zabele`io verovanje me{tana da |en je grob iz kojeg poti~u tri kerami~ke posude,894
je i sru{ena crkva u susednom selu Rujkovcu pripa- ~etiri perle od staklene paste tamnoplave boje (sl.
dala „gradu“.888 101),895 bronzana fibula i bronzani prsten.896
180. Lece, Crkvina, svetili{te
181.1–9 Grob
Godine 1950, kod crkve u Lecu na|ena je votivna ara
posve}ena Omfali.889 Osam godina kasnije, na istom 181.1 Bronzani prsten
mestu je registrovana jo{ jedna ara, od zelenkastosi- Bronzani prsten pre~nika 2 cm. Glava je ovalna, plo~asta,
vog kre~njaka. Pretpostavlja se da sa ovog polo`aja okrenuta horizontalno u odnosu na alku. Ra|en je iz jed-
poti~e i manji „ukra{en“ kapitel, dimenzija 35 x 25 x nog komada. Dimenzije glave prstena su 1,8 x 2,2 cm.
Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. AZ/206
12 cm,890 a sa {ireg podru~ja Leca i neodre|eni bron-
zani predmet.891 181.2 Bronzana fibula
Lu~na bronzana fibula. Teme luka je trapezastog (?) pre-
seka i ukra{eno urezima. Nedostaje igla na {arniru. Luk
180.1 Votivna ara (sl. 82)892 je sa glavom spojen plo~astim pro{irenjem, tako|e ukra-
Ara od zelenkastosivog kre~njaka, dimenzija 62 x 20 x {enim urezima. Osovina glave je {estougaonog preseka.
27 cm, gore i dole profilisana i neznatno pro{irena pri Noga je plo~asta. Deo noge sa petljom ra|en je od poseb-
dnu. [irina profilisanog gornjeg dela iznosi 32 cm, a do- nog komada, koji je spojen nitnom i pokretan je. Du`ina
njeg 34 m. Ara je o{te}ena na vi{e mesta. Natpis je ukle- fibule je 9 cm, du`ina glave 4,8 cm, a raspon luka 3,3 cm.
san u dva reda, plitko i nemarno. Visina slova iznosi Narodni muzej u Leskovcu
7,5–8,5 cm. Slabo su ~itljiva zbog o{te}enosti natpisnog
polja. Datuje se u kraj 2. i po~etak 3. veka. Natpis glasi: 181.3 Perla od staklene paste (sl. 101a)
ITIV Perla od staklene paste tamnoplave boje, trougaonog obli-
IVRO ka, sa zaobljenim krajevima ukra{enim motivom spirale.
Narodni muzej u Leskovcu, stari inv. br. 1013 Dimenzije perle su 1,4 x 0,8 cm.
Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. AZ/207/2
180.2 Votivna ara posve}ena Omfali (sl. 83)893
181.4 Perla od staklene paste (sl. 101b)
Votivna ara od zelenkastosivog kre~njaka, dimenzija 80
Perla od staklene paste tamnoplave boje, trougaonog obli-
x 28 x 25 cm, gore i dole profilisana. [irina profilisanog
ka, sa zaobljenim krajevima ukra{enim motivom spirale
gornjeg dela iznosi 26 cm, a donjeg 34 cm. Ara je koso
(?). Dimenzije perle su 1,8 x 0,8 cm.
polomljena i sastoji se od dva fragmenta koji se spajaju.
Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. AZ/207/1
Bo~ne strane su o{te}ene na povr{ini. Pri vrhu, na pred-
njoj strani, pro{ireni deo je ukra{en dubljim spiralnim
urezom, koji polazi od sredine spomenika i simetri~no se
zavr{ava na uglovima. Sa strane, u visini 2–4 reda natpi- 888 Kanic 1985, 336; Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988,
sa, spomenik je o{te}en. Slova su marljivo klesana, pra- 29, br. 107.
vilna, visine od 5 do 5,5 cm. Kod slova O, M, P, H i R 889 Petrovi} 1969, 225–227; Petrovi} 1979, 121–123, nos. 110,
razli~ita dubina ureza daje utisak sen~enja. Ligatura je 6 112; Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 30, br. 36, 139.
NV. Votivna ara je datovana u drugu polovinu 2. veka. 890 Narodni muzej u Leskovcu, stari inv. br. 1015
Natpis na njoj glasi: 891 Narodni muzej u Leskovcu, stari inv. br. 1911.
OM 892 Petrovi} 1969, 227, br. 2, sl. 2; Petrovi} 1979, 123, no.
PHA 112; Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 30, br. 36.
LAE 893 Petrovi} 1969, 225–227, br. 1, sl. 1; Petrovi} 1979, 121, 122,
AEL no. 110; Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 30, br. 139.
SATV 894 S. Ercegovi}-Pavlovi} i D. Kosti} navode da su u pitanju
RNINVS dve posude, {to se ne sla`e sa podacima dobijenim od J. Pe-
DD {i~, vi{eg kustosa Narodnog muzeja u Leskovcu.
Omphalae¤ Ael(ius) Saturninus d(onum) d(edit) 895 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 29, 30, br. 116.
Narodni muzej u Leskovcu, stari inv. br. 1014 896 Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu.
181.5 Perla od staklene paste (sl. 101c) ovog lokaliteta poti~u fragmenti keramike iz praisto-
Perla od staklene paste tamnoplave boje, u obliku cveti}a, rijskog, rimskog, vizantijskog i srednjovekovnog pe-
dimenzija 1 x 0,8 cm. rioda, zatim tegovi od pe~ene gline, novac i drugi na-
Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. AZ/207/4 lazi.899 U zbirci arheolo{kih predmeta u {koli u Lecu,
181.6 Perla od staklene paste (sl. 101d) sa polo`aja Kuline se ~uva vrh koplja sa tulcem. No-
Perla od staklene paste tamnoplave boje, kru`nog oblika, vo rekognosciranje terena izvr{eno je 2006. godine,
na kojoj su uo~ene dve rupice, ve}a i manja, kao i trago- kada su na severnoj i ju`noj strani utvr|enja uo~eni
vi o{te}enja. Njene dimenzije su 1,1 x 0,6 cm. ostaci bedema od lomljenog kamena i kre~nog mal-
Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. AZ/207/3 tera (sl. 33). Izmerena je i debljina bedema, koja iz-
181.7 Pehar
nosi oko 3 m. Na povr{ini lokaliteta nala`eni su frag-
Pehar bikoni~nog oblika, od gline mrkocrvene boje pe~e- menti crepa, opeke, kerami~kih posuda opisanih u
nja. Obod je koso razgrnut, dno je usko i ravno. Visina katalogu, a zabele`en je i ulomak mortarijuma.900
pehara je 5 cm, pre~nik oboda je 6 cm, a dna 2,5 cm.
Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. 569 182.1 Lonac
181.8 Pehar Fragment trbuha lonca od gline sa primesama sitnozrnog
Pehar bikoni~nog oblika, od gline mrkocrvene boje pe~e- peska, crvene i sive boje pe~enja.
nja. Obod je koso razgrnut, dno je usko i ravno. Visina 182.2 Lonac
pehara je 7,3 cm, pre~nik oboda je 7, 6 cm, a dna 3,5 cm. Fragment trbuha lonca od gline sa primesama krupnozrnog
Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. 570 peska i sitnih kamen~i}a, crvene boje pe~enja.
181.9 [olja897 182.3 Pitos
[olja loptastog trbuha, od gline mrke boje pe~enja, sa {i- Dva fragmenta pitosa od gline sa primesama krupnozrnog
rokim vertikalnim obodom, jednom dr{kom i mrkosivim peska, crvene boje pe~enja.
premazom na spoljnoj strani. Vrat je kratak i cilindri~an.
Dr{ka je kru`nog preseka. Visina {olje je 9,1 cm, pre~nik 182.4 Vrh koplja
oboda 8,2 cm, a dna 4 cm. Vrh koplja deltoidnog oblika, sa tulcem. Njegove dimen-
Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. 571 zije su 15,7 x 2,7 cm. Pre~nik tulca iznosi 2,1 cm.
U osnovnoj {koli u Lecu
182. Lece, Kuline ili Jerinin grad, utvr|enje
Lokalitet Kuline se nalazi na brdu ispod koga se spa-
jaju Lecka i Rudni~ka reka, severozapadno od Leca. 183. Lece, Livada Stevana Petrovi}a, rudarstvo
Tokom rekognosciranja 1977. godine, ovde su se mogli U selu Lecu, u blizini stene gde su vidljivi povr{inski
videti delovi utvr|enja, odnosno bedema, koji su o{te- rudarski radovi, rudar Stevan Petrovi} je na svojoj li-
}eni pripremama terena za podizanje spomenika u~e- vadi na{ao sekiru-kramp sa urezanim natpisom † Be-
snicima NOB-a. Utvr|enje je nepravilnog oblika; pru- nenatus. Osim toga, S. Petrovi} je na ovom mestu ot-
`a se u pravcu zapad–istok, na povr{ini od 80 x 45 m. krio nalaze srpova, kosira, raonika, motike, budaka,
Njegov zapadni deo le`i na zaravnjenom platou, na dvozube motike, koplja i `rvnja.901
kome se mestimi~no vidi i `iva stena. Na isto~nom
delu, u konfiguraciji terena se uo~avaju dva izrazita
uzvi{enja, verovatno ostaci kula,898 mada M. Joci} 897 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 29, 30, br. 116; sl. na
navodi da je utvr|enje bilo dobro za{ti}eno kulama str. 29.
osmatra~nicama na severu i jugu. Oko njega se nala- 898 Pavlovi}, Kosti} 1979, 349, 350; Ercegovi}-Pavlovi},
zi odbrambeni rov. Prilikom prosecanja puta prema Kosti} 1988, 66, 67, br. 117.
vrhu brda na|eni su ostaci stambenih zgrada. Nepo-
899 Joci} 1999, 49, 50.
900 Dokumentacija projekta Sistematsko rekognosciranje op-
sredno posle Drugog svetskog rata, tokom izgradnje
{tina Bujanovac, Pre{evo i Medve|a Zavoda za za{titu spo-
rudarske kolonije u Lecu, osim praistorijskih nalaza,
menika kulture u Ni{u.
otkriven je bakarni, srebrni i zlatni novac iz doba 901 Kondi}, Popovi} 1977, 175; Petrovi} 1979, 138, no. 137;
Konstantina I, zatim ulomci kerami~kih posuda, kao Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 41, br. 39; Joci}
i ostaci pe}i za topljenje rude. M. Joci} bele`i da sa 1999, 51.
190.1 Novac Justinijana I, Konstantinopolj, folis (sl. 80) 191.1 Gvozdena alatka
Av.: ¡D N IVSTINI¿-ANVS P P AVG Poprsje cara prika- Gvozdena alatka koja na duga~koj dr{ci ~etvorougaonog
zano spreda, sa {lemom, dijademom i oklopom; desnom preseka ima trougaoni zavr{etak. Na|ena je na relativnoj
rukom dr`i glob sa krstom, levom {tit s predstavom ko- dubini od oko 0,55 m. Du`ina alatke je 54 cm.924
njanika nadesno, koji kopljem probada neprijatelja. U Narodni muzej u Leskovcu, stari inv. br. 417
polju desno krst.
Rv.: M, gore +, levo A/N/N/O, desno (?), ispod (?). U
192. Mrkonje, Tomovina, naselje (?)
ise~ku CON.
Pre~nik: 49 mm
Nalazi se na strmoj padini neposredno ispod potesa
MIBE 95a (538–565) Ravan, koja se spu{ta ka levoj obali Mrkonjske reke.
Privatna zbirka Prema re~ima me{tana, ovde su prilikom dubljeg ko-
panja zemlje uo~eni masivni zidovi, gra|evinski {ut i
190.2 Gvozdena strelica fragmenti kerami~kih posuda, a na|en je i zlatnik cara
Trobrida gvozdena strelica sa trnom za nasadjivanje. Di-
Anastasija I, koji se ~uva u Narodnom muzeju u Ni{u.
menzije strelice su 6,7 x 1,4 cm.
Prilikom obilaska ovog polo`aja, S. Ercegovi}-Pa-
190.3 Mortarijum vlovi} i D. Kosti} nisu zabele`ile arheolo{ke nalaze.
Kameni mortarijum poluloptastog oblika i debljih zidova. Godine 2006. teren je ponovo rekognosciran. Iz-
Njegov pre~nik iznosi 25,8 cm. merena je veli~ina njive na kojoj se lokalitet danas
190.4 @rvanj nalazi, du`ine oko 300 m u pravcu sever–jug i isto to-
Kameni `rvanj kru`nog oblika, dimenzija 23,2 x 21,6 cm. liko u pravcu istok–zapad. Prema T. ^er{kovu, mo`e
se pretpostaviti da je ovde postojalo ranovizantijsko
190.5 Lonac
naselje. Povr{inskih nalaza nije bilo.925
Fragment oboda, vrata i trbuha lonca izra|enog na vitlu,
od gline sive boje pe~enja. Obod je horizontalno razgrnut.
Dimenzije fragmenta su 8,7 x 3,6 cm. 192.1 Novac Anastasija I, Konstantinopolj, tremisis926
Av.: D N ANASTA-SIVS P P AVI Poprsje cara okrenuto
190.6 Lonac
nadesno, sa dijademom, oklopom i paludamentumom.
Fragment trbuha lonca iza|enog na vitlu, od gline sa pri-
Rv.: VICTORIA AVCVSTORVM Viktorija stoji okrenuta
mesama krupnozrnog peska, crvenosive boje pe~enja.
nalevo, odevena u hiton; desnom rukom dr`i hristogram
Dimenzije fragmenta su 4,2 x 3,9 cm.
na dugoj dr{ci. U polju desno zvezda. U ise~ku CONOB.
Te`ina: 1,46 g; pre~nik: 15 mm; osa: 6
191. Mrkonje, Ravan, naselje (?) MIBE 12 (492–518)
Lokalitet Ravan je sme{ten na desnoj obali Mrkonj- Narodni muzej u Ni{u, inv. br. 220
ske reke, u blizini u{}a Slavkovog u An|eli}ev potok,
jugoisto~no od seoskog puta, na njivi Jovana \urovi- 193. Pusto [ilovo, Brdo Kopran –
}a. S. Ercegovi}-Pavlovi} i D. Kosti} nisu odredile Crkva Sv. Prokopija, naselje
njegov karakter, niti precizniju hronologiju.922 Odav- Crkva Sv. Prokopija (sl. 1, 7) je podignuta na nadmor-
de poti~e gvozdena alatka du`ine 54 cm, na|ena na skoj visini od 742 m. Ve}ih je dimenzija, a o~uvana
relativnoj dubini od oko 0,55 m. Alatka je znatno ko-
rodirana, a njena duga~ka dr{ka je ~etvorougaonog
preseka i trougaono zavr{ena. Novo rekognosciranje 922 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 93, br. 159.
terena izvr{eno je 2006. godine. Na manjem zarav- 923 Dokumentacija projekta Sistematsko rekognosciranje op-
njenom platou, obraslom retkim rastinjem, trnjem i {tina Bujanovac, Pre{evo i Medve|a Zavoda za za{titu spo-
menika kulture u Ni{u.
gustom neko{enom travom, prema re~ima me{tana
924 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 93, br. 159.
nekada su izoravani anti~ki {ut i keramika. Tada je 925 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 34, br. 160; dokumen-
ustanovljena i pribli`na povr{ina lokaliteta, koja iz-
tacija projekta Sistematsko rekognosciranje op{tina Bujano-
nosi 100 x 60 m. Na severozapadnoj strani polo`aj vac, Pre{evo i Medve|a Zavoda za za{titu spomenika kultu-
Ravan je ome|en putem pored reke, dok se sa njego- re u Ni{u.
ve jugoisto~ne strane pru`aju obronci {ume.923 926 Crnoglavac 2005, 72, br. 3.
je do visine od 1,20 m. S. Ercegovi}-Pavlovi} i D. 193.3 Votivna plo~a posve}ena Liberu (sl. 40)
Kosti} su na ovom lokalitetu na{le dve votivne are i Votivna plo~a od sivog mermera, dimenzija 97 x 76 x 26 cm,
jednu votivnu plo~u. Jedna ara se, prema istim auto- o{te}ena u gornjem levom uglu. Slova su pravilna, visine
rima, nalazila u apsidi, gde je slu`ila kao postolje za 5,5 cm, osim u poslednjem redu, gde su ne{to ni`a, visine
~asnu trpezu. P. Petrovi} navodi da je ara na|ena 3,5 cm. Izme|u slova su nepravilni i prili~no veliki raz-
1963. godine na ovom lokalitetu, koji vezuje za selo maci. Ligature su 4 TE i 5 ET:
FLAVIVS LVCIVS ET
Gazdare. Po podacima S. Ercegovi}-Pavlovi} i D.
FLAVS LVCILLVS DE
Kosti}, druga votivna ara je bila u poru{enoj, u novi-
O SANCTO LAETO LIB
je vreme dozidanoj crkvi Sv. Prokopija. Crkva je iz- RO PATRI PRO SALVTES
gra|ena u suhozidu. Prema P. Petrovi}u, i ova ara je SVAS ET VICANORVM
otkrivena 1963. godine, u crkvi Sv. Prokopija, i to za- POSVERVNT
jedno sa prethodnom. Sa ovog mesta poti~e i o{te}e- Flavius Lucius et Fla(vi)us Lucillus deo sancto laeto
ni kapitel ciborijuma, koji se nalazio u gomili kame- Lib(e)ro patri pro salutes suas (!) et vicanorum posue-
nja u apsidi. Treba pomenuti i dva ulomka plo~e sa runt 930
ograde amvona, od kojih je jedan ugra|en u severni Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. AZ 292
zid crkve, a drugi se nalazi u Narodnom muzeju u 193.4 Kapitel ciborijuma (sl. 91f)
Leskovcu, kao i bazu stuba. Kapitel korintskog tipa, izra|en od pe{~ara. Dekorisan je
Nekoliko stotina metara od crkve na|ena je vo- sa ~etiri akantusova lista na svakoj strani, koji se {ire uz
tivna plo~a od nekvalitetnog sivog mermera. Za nju stablo stuba i spajaju se vrhovima re`njeva. Ceo dekor je
P. Petrovi} bele`i da je otkrivena tako|e 1963. godi- stilizovan, a dominiraju listovi i trouglovi na spojevima
ne u Pustom [ilovu. Bila je ugra|ena u temeljni zid re`njeva akantusa. Visina kapitela iznosi 22 cm, dimenzi-
uru{ene crkve, na mestu zvanom Gornji Kopran.927 je o~uvane gornje povr{ine su 29 x 24 cm, a pre~nik tam-
bura 19 cm.
Analogije: krstoobrazna bazilika, Cari~in grad931
193.1 Votivna ara posve}ena Herkulu U crkvi
Votivna ara od sivog kre~njaka, dimenzija 72 x 32–36 x
22 cm, blago profilisana, sa plitko urezanim ornamentom 193.5 Baza stupca
u vidu dve spirale pri vrhu. Na sredini natpisnog polja je Fragmentovana baza stupca, visine 30 cm i pre~nika 25 cm.
ve}e o{te}enje, koje zahvata sva ~etiri reda natpisa. Visina Narodni muzej u Leskovcu
slova iznosi 4,5 cm: 193.6 Plo~a sa ograde amvona (sl. 91e)
DEO ¡. . . .¿ TO Fragment plo~e sa ograde amvona (?), od kre~njaka. Plo-
H ¡. . . .¿ LI ~a ima masivni okvir, sa jednim `lebom oko ukrasa u vi-
AV ¡. . . . .¿ NVS du vinove loze koja se prepli}e. Na prednjoj strani plo~e
POSVIT prikazani su grozdovi, a na zadnjoj listovi vinove loze.
Deo ¡sanc¿to H¡ercu¿li Au¡r. . . a¿nus posuit Dimenzije ulomka su 50 x 18 cm.932
Spomenik je datovan u drugu polovinu 2. i po~etak Analogije: bazilika episkopa Filipa, Stobi933
3. veka.928
Ugra|ena u severni zid crkve
Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. AZ 294
193.7 Plo~a sa ograde amvona (?) 199. Retkocer, Ravna njiva, naselje (?)
Fragment plo~e sa ograde amvona od kre~njaka. Ulomak Lokalitet Ravna njiva nalazi se iznad ^okotinske crkve,
je izlizan. Njegove dimenzije su 45 x 18, 5 x 14 cm. u mahali Varadin, na imanju Milovanovi}a. Tu su uo-
Narodni muzej u Leskovcu ~eni ostaci objekata od lomljenog kamena, kao i obi-
lje praistorijske i rimske keramike. Na|en je i rimski
194. Ravna Banja, Ani{te, rudarstvo novac kovan krajem 3. i tokom 4. veka. Na povr{ini
Na lokalitetu Ani{te u selu Ravnoj Banji nalaze se je zabele`en nalaz zgure.940
ostaci rimskog topioni~arskog kompleksa (sl. 53),
koji je sme{ten na uzvi{enju iznad desne obale Banj- 199.1 Novac Galijena, Rim, antoninijan (sl. 77a)
ske reke i leve obale Ra`enskog potoka. Usled neo- Av.: GALLIENVS AVG Poprsje cara okrenuto nadesno,
vla{}enih iskopavanja, kompleks je prili~no o{te}en. sa zrakastom krunom i paludamentumom.
Vidljivi su ostaci konstrukcija od kamena, a na celom Rv.: MARTI PACIFERO Figura Marsa okrenuta nalevo;
prostoru nalaze se fragmenti opeka, kao i ve}i ulomci desnom rukom dr`i maslinovu gran~icu, a levom koplje
rimskih tegula. U podno`ju, na samoj obali Banjske i {tit. U polju levo A.
reke, konstatovano je {ljaki{te (sl. 10, 54), kao i crven- Pre~nik: 21 mm
kasta zemlja koja predstavlja ostatke pe}i, koja se mo- RIC V/1, p. 151, no. 236 (260–268)
`e vezati za topioni~arski kompleks na uzvi{enju.934 Privatna zbirka
199.2 Novac, neodre|eni vladar, Solun (?), folis (sl. 77b)
195. Ravna Banja, Banjska mahala Av.: ¡ ¿ Poprsje cara okrenuto nadesno, sa lovorovim
ili Banjske njive, naselje (?) vencem.
U Banjskoj mahali, na njivi Radeta Maksimovi}a na- Rv.: IOVI C¡ONSERVATORI¿ Figura Jupitera okrenuta
|ena su dva fragmenta pitosa. Prema re~ima vlasni- nalevo; desnom rukom dr`i Viktoriju, a levom koplje. U
ka, odavde poti~e i sa~uvani pitos, koji je njegov otac polju levo ¡ ¿. U ise~ku T¡S¿B.
odneo u Muzej u Leskovcu, u kome se i danas ~uva. Pre~nik: 23 mm
Visina pitosa iznosi 1,20 m.935 RIC -
Privatna zbirka
196. Ravna Banja, Gajine rupe ili [eo potoke, 199.3 Novac, neodre|eni vladar, neodre|ena kovnica,
rudarstvo folis (sl. 77c)
F. Kanic je u Ravnoj Banji video „tri napu{tena ru- Av.: ¡ ¿ Poprsje cara okrenuto nadesno, sa dijademom i
darska okna i hrpi{ta jalovine, kao i ostatke starog to- paludamentumom.
pioni~kog pogona; on se nalazio na severnoj padini Rv.: ¡GLOR-IA EXERC-ITVS¿ Stoje}e figure dva vojni-
ka; izme|u sebe dr`e standartu, kao i koplje sa strane. U
rudonosnog brda, ~iji greben ~ini granicu izme|u da-
ise~ku ¡ ¿.
na{nje Kraljevine i Stare Srbije.“936 Prema re~ima
Pre~nik: 15 mm
Radeta Maksimovi}a, me{tanina Ravne Banje, na lo- RIC - (337–341)
kalitetu Gajine rupe nalaze se dva zatrpana rimska Privatna zbirka
okna.937
197. Ravna Banja, Njiva Dragutina Cvetkovi}a, 934 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu.
naselje (?) 935 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu; doku-
U bele{kama V. Ivanovi}a iz 1949. godine postoji po- mentacija Narodnog muzeja u Leskovcu (stari inv. br. 998).
datak da su u Ravnoj Banji, na njivi Dragutina Cvet- 936 Kanic 1985, 343.
937
kovi}a, na|eni fragmenti pitosa.938 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu.
938 Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu (bele{ke V.
Ivanovi}a o starinama u okolini Leskovca).
198. Ravna Banja, Njiva Limana Selimanovi}a,
939 Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu (bele{ke V.
naselje (?)
Ivanovi}a o starinama u okolini Leskovca).
V. Ivanovi} u bele{kama iz 1949. godine pominje da 940 Dokumentacija projekta Sistematsko rekognosciranje op{ti-
je u Ravnoj Banji, na njivi Limana Selimanovi}a, na- na Bujanovac, Pre{evo i Medve|a Zavoda za za{titu spome-
|en pitos.939 nika kulture u Ni{u.
199.4 Novac Konstansa, neodre|ena kovnica, folis (sl. 77d) 199.14 Lonac (?)
Av.: D N CONSTAN-¡S P F AVG¿ Poprsje cara okrenu- Fragment trbuha lonca iza|enog na vitlu, od gline sa pri-
to nadesno, sa dijademom i paludamentumom. mesama sitnozrnog peska i liskunskog praha, sive boje
Rv.: FEL TEMP REPARATIO Vojnik ubija palog konja- pe~enja. Ukra{en je sa tri (?) ovalna uboda. Dimenzije
nika. U ise~ku ¡ ¿. fragmenta su 3,1 x 2,4 cm.
Pre~nik: 16 mm
199.15 Lonac (?)
RIC - (348–350)
Fragment trbuha lonca izra|enog od gline sive boje pe-
Privatna zbirka
~enja. Ukra{en je sa tri (?) urezane paralelne linije. Di-
199.5 Novac Konstancija II, neodre|ena kovnica, folis menzije fragmenta su 2,7 x 2,1 cm.
(sl. 77e) 199.16 Tanjir
Av.: ¡D N CONSTAN-TI¿VS P F AVG Poprsje cara okre- Fragment tanjira od gline sa primesama krupnozrnog pe-
nuto nadesno, sa dijademom i paludamentumom. ska, sitnih kamen~i}a i liskunskog praha, crvene boje pe-
Rv.: FEL TEMP REPA-RATIO Car u vojni~kom odelu ~enja. Dimenzije fragmenta su 9,5 x 7,3 cm.
stoji na galiji; desnom rukom dr`i glob sa Feniksom, a
levom labarum. Na krmi sedi Viktorija. U ise~ku ¡ ¿. 199.17 Pitos
Pre~nik: 15 mm Fragment oboda i vrata pitosa od gline sa primesama sit-
RIC - (348–350) nozrnog peska i liskunskog praha, crvene boje pe~enja.
Privatna zbirka Dimenzije fragmenta su 24,4 x 5,3 cm.
202.47 Bronzani privezak (sl. 103b) 204. Rujkovac, Mitrin potok, naselje (?)
Bronzani privezak u obliku krsta sa pro{irenim kracima. Lokalitet Mitrin potok sme{ten je na imanju Miladina
Na svakom kraku je ornament u vidu koncentri~nih kru- Ivkovi}a (sl. 14). Tu su vidljivi zidovi od kamena, a sa
gova. U sredini krsta je profilisani krug, dok je zadnja povr{ine su prikupljeni fragmenti opeka, delovi krov-
strana neukra{ena. Dimenzije krsta su 2,4 x 1,5 cm. [iri- nog pokriva~a, pitosa i tanjira crvene boje pe~enja.952
na kraka iznosi 1 cm, a du`ina alke 0,5 cm.
Privatna zbirka 205. Rujkovac, Nagranjci, bazilika
202.48 Bronzana igla Na lokalitetu Nagranjci nalazi se crkvena gra|evina
Bronzana igla kru`nog preseka, trostrano `lebljena pri koja se pru`a u pravcu istok–zapad. Rekognosciranje
dnu, sa izdu`enim ovalnim zadebljanjem na vrhu. Du`i- ovog polo`aja izvr{eno je 2006. godine. Du`ina crkve
na igle je 10,2 cm, a pre~nik 0,2 cm. iznosi oko 18 m, a {irina 8 m. Konstatovana je jedna
Privatna zbirka ni{a. Na povr{ini se vide tragovi divljeg kopanja, za-
tim kamenje, opeke i kre~ni malter. Isto~no od sakral-
202.49 Bronzani teg
Bronzani teg u obliku kvadratne plo~ice. Na prednjoj
strani ugravirano je slovo N. Teg je slu`io za merenje –
proveru te`ine solida, osnovne nominale zlatnog kasno-
946 Fibule u obliku goluba, varijanta C, rasprostranjene su na
rimskog, odnosno ranovizantijskog novca.
Analogije: ^e~an ili Gornji Streoc947 ~itavoj teritoriji Carstva i u barbarikumu od kraja 1. do kra-
ja 4. veka, ali i me|u ranovizantijskim i varvarskim nalazi-
Privatna zbirka
ma iz 5–7. veka (Petkovi} 2010, 202). Fibule iz Rujkovca
202.50 Gvozdeno koplje nalaze se u privatnoj zbirci. Opis je dobijen usmeno, pa se
Gvozdeno koplje sa tulcem. Vrh koplja je u obliku lovo- ne mogu precizno datovati.
947 Ivani{evi}, [pehar 2006, 141, 142, fig. 5.2.
rovog lista. Du`ina koplja iznosi oko 25 cm.
948 Kondi}, Popovi} 1977, T. XVII,96; Bavant 1990, pl. 40.246.
Analogije: Cari~in grad,948 Bregovina,949 Viminaci-
950 949 Jeremi}, Milinkovi} 1997, fig. 29d.
jum
950 Ivani{evi}, Kazanski, Mastykova 2006, 38, tip 14.3.1, fig.
Privatna zbirka
22.1–6.
202.51 Kerami~ki teg (sl. 104a) 951 Kondi}, Popovi} 1977, 152, sl 114; dokumentacija pro-
Kerami~ki teg kupastog oblika, crvene boje pe~enja, di- jekta Sistematsko rekognosciranje op{tina Bujanovac, Pre{e-
menzija 9 x 6,5 cm. vo i Medve|a Zavoda za za{titu spomenika kulture u Ni{u.
Privatna zbirka 952 Dokumentacija projekta Sistematsko rekognosciranje op{ti-
na Bujanovac, Pre{evo i Medve|a Zavoda za za{titu spome-
nika kulture u Ni{u.
nog objekta nelegalno je iskopana jedna rupa. U ne- 209. Sijarina, Gradina II ili Gradi{te II, utvr|enje
posrednoj blizini i u profilima seoskog puta tako|e se Gradina II je locirana oko 500 m zapadno od Gradi-
uo~avaju opeke, kamen i malter. Ovaj potes na domi- ne I. Tu se, na nadmorskoj visini od 928 m, nalazi
nantnom polo`aju verovatno je bio deo donjeg grada utvr|enje kru`nog oblika (sl. 32). U konfiguraciji te-
ili podgra|a utvr|enja na Kaljaji.953 rena jasno se uo~avaju bedem i kula. Ovo utvr|enje
je manje od fortifikacije na Gradini I.957
206. Rujkovac, Porta Stojanovi}a, naselje (?)
Ju`no od Crkvi{ta Sv. Jovana, u njegovoj neposred- 210. Sijarina, Imanje Ilije \oki}a,
noj blizini, u dvori{tu Miladina Stojanovi}a nalaze se neopredeljeni lokalitet
ostaci ve}eg objekta od lomljenog kamena i opeke. U Sijarini, na imanju Ilije \oki}a, na|en je fragmen-
Debljina njegovih spolja{njih zidova iznosi oko 1 m, tovani pitos.958
a unutra{njih oko 0,70 m. Delimi~no zalazi ispod ku-
}e, ali je njegov najve}i deo vidljiv. Objekat najvero- 211. Sijarina, Kod ba{te, neopredeljeni lokalitet
vatnije pripada kompleksu vezanom za Crkvi{te Sv. Iz Sijarine, sa lokaliteta Kod ba{te, poti~e pitos visi-
Jovana. Sa povr{ine lokaliteta poti~e ulomak crepa, ko- ne od 1,25 m, koji se danas ~uva u Narodnom muze-
ji je ozna~en talasastim linijama izvedenim prstima.954 ju u Leskovcu.959 V. Ivanovi} bele`i da je tipolo{ki
sli~an pitosu iz Ravne Banje.960
207. Rujkovac, Vaskina porta, naselje (?)
Vaskina porta se nalazi pribli`no 100 m severozapad- 212. Sijarinska Banja, atar Banje, utvr|enje
no od magistralnog puta Lebane–Medve|a. Na loka- Prema F. Kanicu, ostaci rimskog utvr|enja u Sijarini961
litetu, povr{ine oko 20 x 20 m, konstatovani su osta- nalaze se na visokoj kre~noj steni, na koti od 690 m,
ci zidova i gra|evinskog materijala (opeke, imbreksi koja se dosta strmo spu{ta prema Jablanici.962 Njego-
i tegule). Tegule su ukra{ene kru`nim ornamentima vi temelji tada su bili dobro vidljivi. Dominiralo je
izvedenim prstima. Odavde poti~u i dva primerka okolinom i {titilo je anti~ki put koji je od sela Svirca
novca iz 6. veka. Lokalitet je okru`en seoskim ku}a-
ma, tako da se tragovi zidova mogu pratiti u dvori{ti-
ma. Pretpostavlja se da je re~ o manjem naselju iz ra-
953
novizantijskog perioda.955 Dokumentacija projekta Sistematsko rekognosciranje op{ti-
na Bujanovac, Pre{evo i Medve|a Zavoda za za{titu spome-
nika kulture u Ni{u.
208. Sijarina, Gradina I ili Gradi{te I, utvr|enje 954 Dokumentacija projekta Sistematsko rekognosciranje op{ti-
Na lokalitetu Gradina I (sl. 31) konstatovani su ostaci na Bujanovac, Pre{evo i Medve|a Zavoda za za{titu spome-
utvr|enja, verovatno kru`nog oblika, a na njemu trago- nika kulture u Ni{u; dokumentacija Arheolo{kog instituta u
vi nelegalnog kopanja. Od gra|evinskog materijala Beogradu.
955 Dokumentacija projekta Sistematsko rekognosciranje op{ti-
nailazilo se na tegule, opeke i kamen. U Zbirci vizan-
tijskog novca Narodnog muzeja u Leskovcu ~uva se na Bujanovac, Pre{evo i Medve|a Zavoda za za{titu spome-
nika kulture u Ni{u.
folis Justinijana I, koji je na|en u Sijarini, na lokali- 956 Dokumentacija projekta Sistematsko rekognosciranje op{ti-
tetu Gradina. Ne treba isklju~iti ni mogu}nost da po- na Bujanovac, Pre{evo i Medve|a Zavoda za za{titu spome-
ti~e sa lokaliteta Gradina II ili sa utvr|enja u Sijarin- nika kulture u Ni{u; dokumentacija Narodnog muzeja u Le-
skoj Banji.956 skovcu.
957 Dokumentacija projekta Sistematsko rekognosciranje op{ti-
na Bujanovac, Pre{evo i Medve|a Zavoda za za{titu spome-
208.1 Novac Justinijana I, Konstantinopolj, folis nika kulture u Ni{u.
Av.: ¡D N IVSTINI¿-ANV¡S P P AVC¿ Poprsje cara okre- 958 Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu (bele{ke V.
nuto nadesno, sa dijademom, oklopom i paludamentumom. Ivanovi}a o starinama u okolini Leskovca).
Rv.: M, gore +, levo *, desno +, dole (?). U ise~ku CON. 959 Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu, inv. br. 999.
Pre~nik: 32 mm; osa: 6 960 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu (gra|a
MIBE 84 (1–2) (532–537) pripremana za monografiju Istorija Leskovca i okoline).
961
Narodni muzej u Leskovcu, Zbirka vizantijskog nov- Sijarina koju F. Kanic pominje odnosi se na Sijarinsku Banju.
ca, stari inv. br. 55 962 Kanic 1985, 341, 342.
vodio ka rudonosnoj oblasti Novog Brda. Unutar ovog ra. Orijentisani su u pravcu sever/severozapad–jug/
anti~kog utvr|enja nalaze se dobro o~uvani ostaci kr- jugoistok. Debljina maltera, opeke i fuge iznosi
stoobrazne crkve, zidane od kamenih blokova i opeke 3–3,5 cm. Pretpostavlja se da je re~ o rimskom kap-
rimskog formata, i spolja omalterisane. Njena unutra- ta`nom objektu.966
{nja du`ina iznosi ne{to vi{e od 11 m. Spoljna strana
oltarske apside je tro~lana, a unutra{nja je potkovi~asta. 215. Sijarinska Banja, Velikina njiva, rudarstvo
Na ovom lokalitetu su ^. Vasi} i Z. Simi} 1987. godi- Na lokalitetu Velikina njiva, na padini Sijarinskog vi-
ne vr{ili sonda`na istra`ivanja i ustanovili da je crkva sa, zabele`ena je velika koli~ina zgure, kao i tragovi
Sv. Ilije izgra|ena na temeljima starijeg sakralnog rudarskog kopa.967
objekta, od koga su registrovani ostaci temelja apside.
Na|eni su mali fragmenti fresaka, kao i znatan broj 216. Svirce, atar sela, utvr|enje
opeka i tegula. Ispod temelja starijeg crkvenog objek- F. Kanic je zabele`io ostatke rimskog kastela,968 pri
ta uo~en je ukop {irok 1,20 m, u pravcu sever–jug, is- ~emu je mislio na selo u oblasti Medve|e. Me|utim,
punjen malternim {utom sa fragmentima opeka rim- M. i D. Gara{anin su, verovatno gre{kom, utvr|enje
skog formata. Oko crkve su konstatovani grobovi smestili u selo Svirce kod Turekovca, koje pripada
pokriveni ve}im horizontalnim nadgrobnim plo~ama op{tini Leskovac.969
od dvoliskunskog {kriljca, koji tada nisu istra`eni, a
pripadaju starijem objektu. U svim sondama je na|en 217. Tulare, Jugozapadno od mosta,
veliki broj fragmentovanih i celih kasnoanti~kih ope- neopredeljeni lokalitet
ka i tegula. Drugog pokretnog arheolo{kog materijala U selu Tularu, jugozapadno od mosta, otkriveni su
nije bilo. Ju`no od crkve „uhva}ena“ je trasa o{te}enog ostaci gra|evina, a nala`en je i alat koji, prema V.
zida koji, prema ^. Vasi}u i Z. Simi}u, pripada ka- Ivanovi}u, verovatno poti~e iz rimskog perioda.970
snoanti~koj fortifikaciji (sl. 30). Isti autori su stariju
sakralnu konstrukciju opredelili u kraj 14. veka, uz re- 218. Velika Braina, Brainski vis – Musi}a grad,
zervu jer ne postoje ~vrsti i jasni elementi za sigurno utvr|enje
datovanje. S obzirom na nedovoljnu istra`enost, auto- F. Kanic je na 750 m visokom Brainskom visu zabe-
ri su u grubim crtama uspostavili tri gra|evinske faze. le`io postojanje utvr|enja. Godine 2006. izvr{eno je
Za prvu fazu vezuju izgradnju kasnoanti~kog kastela rekognosciranje ovog polo`aja, kada je na zaravnje-
i mo`da objekata unutar ovog utvr|enja. Sonda`nim nom platou konstatovano utvr|enje orijentacije za-
radovima registrovani su delovi ju`nog bedema i nje- pad–istok. Fortifikacija obuhvata povr{inu od 1 ha.
govog kruni{ta. Druga faza bi predstavljala podizanje
srednjovekovne crkve, koju pominju M. Raki} i F. Ka-
nic i koja je poslednji put zabele`ena u arhivskom
spisu iz 1893. godine kao „crkva Strahinji}a Bana”.963 963 Raki} 1987, 61, 62
Za njenu gradnju kori{}en je materijal sa objekata iz 964 Kondi}, Popovi} 1977, 151, sl. 115; Ercegovi}-Pavlo-
vi}, Kosti} 1988, 37, br. 224; Vasi}, Simi} 1989, 39–45.
anti~kog kastela. Ovoj fazi pripada i nekropola oko
965 Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu (bele{ke V.
crkve. Tre}u fazu obele`ava po~etak gradnje crkve
Ivanovi}a o starinama u okolini Leskovca).
Sv. oca Nikolaja, izme|u 1893. i 1923. godine.964 966 Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu (bele{ke V.
Ivanovi}a o starinama u okolini Leskovca); dokumentacija
213. Sijarinska Banja, Imanje Andrije Vu~kovi}a, Arheolo{kog instituta u Beogradu (bele{ke sa rekognosci-
neopredeljeni lokalitet ranja M. Gara{anina iz 1951. godine; gra|a pripremana za
U Sijarinskoj Banji, na imanju Andrije Vu~kovi}a, na- monografiju Istorija Leskovca i okoline).
967 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu (bele{ke
|en je rimski novac.965
sa rekognosciranja M. Gara{anina iz 1951. godine).
968 Kanic 1985, 340.
214. Sijarinska Banja, Izvor Spas, 969 Gara{anin M. i D. 1951, 161.
neopredeljeni lokalitet 970 Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu (bele{ke V.
Kod izvora Spas u Sijarinskoj Banji, prilikom prav- Ivanovi}a, Arheolo{ka nalazi{ta na prostoru sreza Lesko-
ljenja ~esme otkrivena su dva zida od opeke i malte- vac I).
Otkriveni su ostaci bedema u njenom ju`nom delu, a lo{kih nalaza nije bilo. Rekognosciranje je obavljeno
na ~itavoj povr{ini su vidljivi tragovi objekata od lo- 1978. godine. U Zavi~ajnom muzeju u Vlasotincu
mljenog i pritesanog kamena. Na platou su na|eni ~uvaju se ulomci kerami~kih posuda, opeka i tegula
ulomci praistorijske keramike, kao i fragmenti kera- sa ovog lokaliteta. Jedan fragment tegule ozna~en je
mi~kih posuda ra|enih na vitlu. Stotinak metara zapad- kru`nim ornamentom izvedenim prstima. Na opeka-
no od bedema nalaze se ostaci „malog grada“. Ispod ma se nalaze znaci na~injeni tako|e prstima ili o{trim
njega izvire topla voda, u ~ijoj su blizini (pribli`no predmetom u glini pre pe~enja, u vidu dijagonala ko-
100 m) uo~eni tragovi manje gra|evine zidane kame- je se seku, zatim pravougaonika kome nedostaje jed-
nom i opekom.971 na strana i krivih linija.978
219. Vrapce, Na obali Tularske reke, utvr|enje 224. Crna Bara, Seli{te, radionica
F. Kanic je nai{ao na ostatke kastela kod sela Vrapca, Prema pri~anju me{tana, ovde se nalaze pe}i za izradu
na obali Tularske reke. Utvr|enje se nalazilo na putu opeka.979
Pirot (Turres) – Pri{tina (Vicianum).972
225. Dobrovi{, atar sela, neopredeljeni lokalitet
Na potesu izme|u Crne Trave i Svo|a, u selu Dobro-
OP[TINA VLASOTINCE vi{u, na|ena je velika bronza Karakale, provincijalnog
kovanja. U inventaru Narodnog muzeju u Beogradu
220. Batulovce, Njiva Slavka Mand`i}a, postoji podatak da je otkrivena prilikom oranja, blizu
neopredeljeni lokalitet izvora. Otkupljena je za Narodni muzej u Beogradu
J. Trifunoski bele`i da su na njivi Slavka Mand`i}a 15. maja 1975. godine, od Bo`idara Zavi{i}a iz Le-
uo~eni tragovi anti~ke opeke i maltera.973 skovca, iz Ulice u~itelja Mite br. 10.980
227. Gornji Prisjan, atar sela, utvr|enje 230. Konopnica, Golema njiva ili Latinska crkva,
F. Kanic pominje utvr|enje kod Gornjeg Prisjana, za- neopredeljeni lokalitet
jedno sa jo{ nekim utvr|enjima koja su dr`ala „pod Lokalitet Golema njiva ili Latinska crkva nalazi se na
kontrolom rimski put koji je i{ao preko moravske vo- desnoj obali seoskog potoka, na imanju Du{ana Mi-
dodelnice ka Vlasini.“982 U rukopisnom numizmati~- ti}a, na padini koja se blago spu{ta ka istoku. Orijen-
kom inventaru Narodnog muzeja u Leskovcu nave- tisan je u pravcu jug/jugozapad–sever/severoistok.
dena su tri primerka rimskog bronzanog novca iz Tu se od davnina izoravaju opeke i gra|evinski {ut,
ovog sela.983 koji poti~u iz rimskog perioda.988
gde se mo`e o~ekivati ulaz u utvr|enje, dok su ostale 231.3 Kerami~ki `i`ak
strane Gradca veoma strme i nepristupa~ne. Na lokali- @i`ak od gline sa primesama sitnozrnog peska, sitnih ka-
tetu su uo~ena velika o{te}enja nastala neovla{}enim men~i}a i liskunskog praha, crvenkastomrke boje pe~e-
iskopavanjima na ~itavoj povr{ini. Najvi{e je strada- nja, sa kru`nim recipijentom, velikim ulegnutim diskom,
la isto~na strana utvr|enja, gde je na jednom potpu- uskim neukra{enim ramenom i malim kljunom. Konzer-
no ogoljenom mestu konstatovan deo bedema zidan viran. Dimenzije `i{ka su 8,1 x 6,4 cm.
Zavi~ajni muzej u Vlasotincu
naizmeni~no od kamena i velikih opeka sa debelim
slojem maltera. Bedem je postavljen direktno na ste- 231.4 Kerami~ki `i`ak
nu. S. Ercegovi}-Pavlovi} i D. Kosti} pretpostavljaju @i`ak od gline sa primesama sitnozrnog peska, sitnih ka-
da poti~e iz ranovizantijskog perioda. Na zapadnoj men~i}a i liskunskog praha, crvenkastosive boje pe~enja,
strani Gradca, na mestu gde konfiguracija terena uka- sa kru`nim recipijentom, velikim ulegnutim diskom,
zuje na postojanje bedema, manja sonda je otvorena uskim neukra{enim ramenom i malim kljunom. Konzer-
upravno na njihovu zami{ljenu liniju, ali se pokazalo viran. Dimenzije `i{ka su 8,8 x 7 cm.
Zavi~ajni muzej u Vlasotincu
da su tu potpuno uni{teni. Kopalo se do dubine od
1,30 m, u intenzivnom {utu od re~nih oblutaka, prite- 231.5 Kerami~ki `i`ak
sanog i neobra|enog kamena i fragmentovanih ope- @i`ak od gline sa primesama sitnozrnog peska, sitnih ka-
ka. Ulomci kerami~kih posuda opredeljeni su u puni men~i}a i liskunskog praha, sive i svetlocrvene boje pe-
srednji vek. U {utu su uo~ene i dislocirane ljudske ~enja, prevu~en crvenomrkom prevlakom. Rame `i{ka je
kosti. Arheolo{ki nalazi iz ranovizantijskog perioda ukra{eno plasti~nim bobi~astim ornamentima (motiv gro-
tom prilikom nisu zabele`eni.991 `|a), dok su dr{ka i disk `lebljeni. Dno je prstenasto pro-
filisano i ukra{eno plasti~nim motivima u vidu kru`i}a i
U rukopisnom numizmati~kom inventaru Narod-
linija. Dimenzije `i{ka su 5,2 x 4,1 cm.
nog muzeja u Leskovcu postoji podatak o rimskom
Zavi~ajni muzej u Vlasotincu
novcu na|enom na lokalitetu Gradi{te ili Gradac.
Prema S. Du{ani}u, re~ je o primerku Justinijana I.992 231.6 Kerami~ki `i`ak
Osim novca, odavde poti~u opeke koje se nalaze u @i`ak od gline sa primesama sitnozrnog peska, sitnih ka-
Narodnom muzeju u Leskovcu i Zavi~ajnom muzeju men~i}a i dosta liskunskog praha, mrkocrvene do sive
u Vlasotincu. Ukra{ene su dijagonalnim linijama993 boje pe~enja. Rame `i{ka je ukra{eno cikcak linijom i
plasti~nim bobi~astim ornamentom (motiv vinove loze).
i motivom u obliku osmice, koji su izvedeni prstima
Disk je ulegnut i `lebljen. Rub oko otvora na disku ukra-
u glini pre pe~enja. Dimenzije opeka su 25,5 x 18 x
{en je tako|e plasti~nim bobicama. Dimenzije `i{ka su
3,6 cm,994 dok je jedna, veli~ine 22 x 13,5 x 3 cm, 4,8 x 2,2 cm.
stradala u po`aru.995 U Zavi~ajnom muzeju u Vlaso- Zavi~ajni muzej u Vlasotincu
tincu, sa ovog lokaliteta ~uvaju se kerami~ki `i{ci i
ulomci kerami~kih posuda.996 231.7 Kerami~ki `i`ak (sl. 111b)
@i`ak od gline sa primesama sitnozrnog peska, sitnih ka-
men~i}a i dosta liskunskog praha, mrke i crvene boje
231.1 Kerami~ki `i`ak (sl. 111a) pe~enja. Rame `i{ka je ukra{eno plasti~nim bobi~astim
@i`ak od gline sa primesama sitnozrnog peska, sitnih ka-
men~i}a i liskunskog praha, crvenkastomrke boje pe~e-
nja, sa kru`nim recipijentom, velikim ulegnutim diskom,
uskim neukra{enim ramenom i malim kljunom. Konzer- 991 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1977, 353; Ercegovi}-
viran. Dimenzije `i{ka su 9,9 x 8,1 cm. Pavlovi}, Kosti} 1988, 40, 65, br. 132.
992 Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu (rukopisni
Zavi~ajni muzej u Vlasotincu
numizmati~ki inventar, br. 54).
231.2 Kerami~ki `i`ak 993 Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu, stari inv. br.
@i`ak od gline sa primesama sitnozrnog peska, sitnih ka- 176.
men~i}a i liskunskog praha, mrkosive boje pe~enja, sa 994 Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu, stari inv. br.
kru`nim recipijentom, velikim ulegnutim diskom, uskim 177.
neukra{enim ramenom i malim kljunom. Konzerviran. 995 Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu, stari inv. br.
Dimenzije `i{ka su 6,9 x 5,9 cm. 178.
Zavi~ajni muzej u Vlasotincu 996 Dokumentacija Zavi~ajnog muzeja u Vlasotincu.
ornamentom i plasti~nim linijama (motiv vinove loze). na kanelurama. Dimenzije o~uvanog fragmenta su 4,4 x
Disk je ulegnut i `lebljen. Prstenasti rub oko otvora na di- 3,6 cm.
sku ukra{en je tako|e plasti~no izvedenim bobicama, kao Zavi~ajni muzej u Vlasotincu
i okrugli pe~at na dnu. Dimenzije `i{ka su 5,3 x 3,6 cm.
231.15 Lonac
Zavi~ajni muzej u Vlasotincu
Fragment oboda, vrata i trbuha lonca (?) izra|enog na vi-
231.8 Lonac tlu, od gline sa primesama sitnozrnog peska i liskunskog
Fragment oboda, vrata i trbuha lonca izra|enog na vitlu, praha, sivkastocrvene boje pe~enja, neobra|ene povr{i-
od gline sa primesama sitnozrnog peska i liskunskog pra- ne. Obod je izvijen, vrat je ravan, a rame je profilisano.
ha, crvenkastomrke boje pe~enja, neobra|ene povr{ine. Dimenzije o~uvanog fragmenta su 10 x 5,7 cm.
Obod je izvijen. Dimenzije o~uvanog fragmenta su 8,5 x Zavi~ajni muzej u Vlasotincu
6,4 cm.
231.16 Zdela
Zavi~ajni muzej u Vlasotincu
Zdela izra|ena na vitlu, od gline sa primesama sitnozrnog
231.9 Lonac peska i liskunskog praha, crvenkastomrke boje pe~enja.
Fragment oboda, ramena i trbuha lonca izra|enog na vitlu, Ima nagla{eno kru`no dno, a ukra{ena je talasastom lini-
od gline sa primesama sitnozrnog peska i liskunskog praha, jom i paralelnim pravim linijama. Pre~nik oboda je 8,6 cm,
crvenkastosive boje pe~enja, neobra|ene povr{ine. Obod je a pre~nik dna 4,3 cm.
u`lebljen. Dimenzije o~uvanog fragmenta su 9 x 5,7 cm. Zavi~ajni muzej u Vlasotincu
Zavi~ajni muzej u Vlasotincu
231.10 Lonac 232. Konopnica, Latinsko (Cigansko) groblje
Fragment oboda, ramena i trbuha lonca izra|enog na vi- ili Ciganski ~ukar, utvr|enje (?)
tlu, od gline sa veoma malo primesa sitnozrnog peska i Lokalitet se prostire na zapadnom kraju sela, na bre-
liskunskog praha, crvene boje pe~enja, neobra|ene povr- `uljku orijentisanom u pravcu severoistok–jugozapad,
{ine. Obod je u`lebljen, a rame je istaknuto kanelurom. iznad ku}e Milorada Petrovi}a. Zauzima povr{inu od
Dimenzije o~uvanog fragmenta su 9 x 6,6 cm. oko 70 x 15 m. Prema istoku i zapadu bre`uljak se
Zavi~ajni muzej u Vlasotincu strmo spu{ta ka usecima seoskih puteva, dok su padi-
231.11 Lonac ne prema severoistoku i jugozapadu bla`e. Severoza-
Fragment oboda, ramena i trbuha lonca (?) izra|enog na padno od bre`uljka je put koji vodi ka Ni{u, a 200 m
vitlu, od gline sa primesama sitnozrnog peska i liskun- ka istoku je Vlasina. Na jugozapadu, u useku, na|eno
skog praha, crvene i sive boje pe~enja, neobra|ene povr- je vi{e rimskih opeka, tegula i imbreksa. Zabele`en je
{ine. Obod je razgrnut. Dimenzije o~uvanog fragmenta ve}i fragment opeke sa dva dijagonalna dvojna znaka.
su 8,3 x 6,2 cm. Prema M. Gara{aninu, mo`da je na ovom polo`aju po-
Zavi~ajni muzej u Vlasotincu stojala manja rimska osmatra~nica.997
231.12 Lonac
Fragment oboda, vrata i ramena ve}eg lonca (?) izra|e- 233. Konopnica, Severoisto~no od Trapa, vodovod
nog na vitlu, od fino pre~i{}ene gline, sa veoma malo pri- Severoisto~no od Trapa, na njivi Ljubomira Jovano-
mesa sitnozrnog peska i liskunskog praha, crvene i `ute vi}a, zabele`eni su ostaci rimskih kerami~kih vodo-
boje pe~enja. Na unutra{njoj strani obod je u`lebljen. vodnih cevi.998
O~uvana dr{ka polazi od oboda. Pre~nik oboda je 15 cm.
Zavi~ajni muzej u Vlasotincu
234. Konopnica, Trap, naselje (?)
231.13 Lonac Lokalitet Trap nalazi se severno od lokaliteta Gradac,
Fragment trbuha i dna lonca izra|enog na vitlu, od gline u produ`etku starog i novog groblja u Konopnici.
sa primesama sitnozrnog peska i liskunskog praha, crven-
kastomrke boje pe~enja, neobra|ene povr{ine. Dimenzije
o~uvanog fragmenta su 6,7 x 2 cm.
997 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu (bele{ke
Zavi~ajni muzej u Vlasotincu
sa rekognosciranja M. Gara{anina iz 1951. godine).
231.14 Lonac 998 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu (gra|a
Fragment trbuha lonca (?) izra|enog na vitlu, od pre~i{- pripremana za monografiju Istorija Leskovca i okoline; be-
}ene gline, crvene boje pe~enja. Povr{ina je ornamentisa- le{ke sa rekognosciranja M. Gara{anina iz 1951. godine).
Obuhvata zaravnjeni prostor povr{ine 100 x 120 m. 237. Ostrc, atar sela, neopredeljeni lokalitet
Na istoku i zapadu teren se strmo spu{ta u ravnicu. F. Kanic izve{tava o ostacima ru{evina kod Ostrca,
Na severoisto~noj strani se u konfiguraciji terena na- na visovima Kozarice, uz napomenu da ih nije video
zire udubljenje. Ceo plato je prekriven fragmentima zbog strmog puta pokrivenog glibom koji je nanela
rimskih opeka.999 U njegovom sredi{njem delu otvo- ki{a. Kod Ostrca postoji toponim Gradi{te, koji mo-
rena je manja sonda, dimenzija 6 x 1,5 m, u kojoj je `da odgovara ostacima koje pominje Kanic.1006
otkriven masivni zid du`ine 5,35 m, {irine 0,92 m, sa
ispustima u pravcu sever–jug. Sagra|en je od opeka 238. Samarnica, Gradi{te – Visoki Mori~,
sa slojem beli~astog maltera do 6 cm debljine. Di- utvr|enje
menzije opeka su 36 x 27 x 4 cm. Sloj se sastojao od Kod sela Samarnice, na Visokom Mori~u, na nadmor-
intenzivnog gra|evinskog {uta sa dosta gare`i, naro- skoj visini od 868 m, F. Kanic je zatekao ostatke utvr-
~ito u isto~nom delu sonde, dok su u severnom delu |enja zidanog isklju~ivo od kamena i pretpostavio da
na|ene fragmentovane ljudske kosti.1000 je re~ o rimskoj fortifikaciji.1007 Obilaskom terena kon-
statovano je da utvr|enje ima ovalnu osnovu. Bedem
235. Konopnica, Tr{evine, naselje (?) od kamena vidljiv je na zapadu. Prikupljena je kera-
Lokalitet je sme{ten na desnoj obali Vlasine, udaljen mika uglavnom iz rupa koje su nastale neovla{}enim
od nje pribli`no 1 m, na re~noj terasi orijentisanoj u iskopavanjima, zatim lep i ingot gvo`|a.1008
pravcu jugozapad–severoistok. Prote`e se u du`ini
od oko 200 m. Po kazivanju me{tana, na Tr{evini se
nailazilo na ulomke kerami~kih posuda i rimskih 238.1 Ingot gvo`|a
opeka.1001 Ingot gvo`|a nepravilnog oblika, dimenzija 44,5 x 15,6 cm.
Narodni muzej u Leskovcu
236. Lipovica, Crkvi{te ili Latinska crkva, 238.2 Lonac
neopredeljeni lokalitet Fragment blago razgrnutog oboda verovatno manjeg lon-
Crkvi{te je locirano u mahali Magdaleni, na imanju ca izra|enog na vitlu, od gline sa primesama sitnozrnog
Vlada, Sretena i Stevana Blagojevi}a, na njivi koja se peska, sivocrvene boje pe~enja. Dimenzije o~uvanog
naziva Klisura. Tu je, na dubini od 0,20 m, u zemlji pu- fragmenta su 2,3 x 1,7 x 0,5 cm.
noj gare`i na|ena ostava rimskog novca, koja broji Narodni muzej u Leskovcu
oko 2.000 komada. Njen najve}i deo ~ine primerci
careva Konstantina I i Konstancija II. ^uva se u Na-
rodnom muzeju u Leskovcu. Tokom rekognosciranja
999 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu (bele{ke
1986. godine nije bilo povr{inskih nalaza, iako se
sa rekognosciranja M. Gara{anina iz 1951. godine).
ovde, prema kazivanju vlasnika, prilikom dubljeg ora- 1000 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1977, 353, 354; Ercego-
nja nailazi na kamen i fragmentovanu opeku.1002 vi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 40, br. 133.
1001 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu (bele-
{ke sa rekognosciranja M. Gara{anina iz 1951. godine).
236.1 Ostava rimskog bronzanog novca (c. 2.000 komada) 1002 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 30, 31, br. 68;
S. Ercegovi}-Pavlovi} i D. Kosti} navode da je ostava na-
Benxarevi} 2005, 562.
|ena u mestu Lipovici kod Vlasotinca i da je brojala oko 1003 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 30, 31, br. 68;
2.000 komada koji pripadaju carevima od Konstantina I do Benxarevi} 2005, 562, br. 35
Gracijana. Najzastupljeniji je novac Konstancija II.1003 1004 T. Bend`arevi} navodi da ostava sadr`i 348 komada bron-
U popisu ostave, L. Gaj pominje 347 komada,1004 datova- zanog novca (Benxarevi} 2005, 562, br. 34).
nih u period od 324. do 383. godine. Re~ je o primerci- 1005 Popis ostave izvr{ila je L. Gaj (dokumentacija Arheolo-
ma slede}ih careva: Konstantin Veliki (3), Konstancije II {kog instituta u Beogradu, gra|a pripremana za monogra-
(267), Konstancije Gal (41), Julijan (1), Jovijan (1), Valen- fiju Istorija Leskovca i okoline).
tinijan (15), Valens (15), Gracijan (3), Konstans I (1).1005 1006 Kanic 1985, 279, 280.
T. Bend`arevi} iznosi podatak o 1.187 primeraka bronza- 1007 Kanic 1985, 279.
nog novca Konstantina I i njegovih naslednika. 1008 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 36, br. 218; doku-
Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. N/I/162–510 mentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu.
238.8 Posuda
Fragment trbuha posude izra|ene na vitlu, od gline sa pri-
1009 Rukopisni numizmati~ki inventar Narodnog muzeja u Le-
mesama sitnog peska. Ukra{en je zelenom gle|i. Dimen-
skovcu, inv. br. 28.
zije fragmenta su 4,1 x 2,3 x 0,6 cm.
1010 Kanic 1985, 277; Gara{anin M. i D. 1951, 135; Erce-
Narodni muzej u Leskovcu
govi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 37, br. 236.
1011 Trifunoski 1974, 6; dokumentacija Arheolo{kog institu-
239. Skrape`, atar sela, neopredeljeni lokalitet ta u Beogradu (bele{ke sa rekognosciranja M. Gara{anina
U rukopisnom numizmati~kom inventaru Narodnog iz 1951. godine).
1012 Dokumentacija Arheolo{kog instituta u Beogradu (bele{ke
muzeja u Leskovcu zabele`en je podatak o novcu Va-
sa rekognosciranja M. Gara{anina iz 1951. godine; gra|a
lentinusa, na|enom u selu Skrape`u.1009 Pretpostavlja
pripremana za monografiju Istorija Leskovca i okoline).
se da je re~ o primerku kovanom za vreme vladavine 1013 Kosti} 1961, 137; Trajkovi} 1961, 12, nap. 2; Ercego-
cara Valentinijana I (364–375) ili Valentinijana II vi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 37, 38, br. 261; Joci} 2003,
(375–392). 53; dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu.
Aprila 1954, u raskopanom grobu na|eni su sle- koje se zavr{avaju na prelazu ramena u trbuh. Rame je
de}i prilozi: tri primerka rimskog novca (dva denara kalotasto. Na trbuhu se vide pli}e i {ire horizontalne ka-
i jedna srednja bronza),1014 privezak nau{nice, stakle- nelure, nastale usled tehnike izrade (valjkasta traka gline
se spiralnim namotajima oblikuje na vitlu). Trbuh je vre-
na narukvica i amfora od crveno pe~ene zemlje.1015
tenast i u vidu konusa se zavr{ava uskim ravnim dnom.
U grobu otkrivenom maja 1955. nalazili su se: 11
Visina amfore iznosi 49 cm, najve}a {irina 25 cm, a pre~-
komada novca1016 (10 bronzanih i jedan srebrni ko-
nik dna 7 cm.
mad cara Dioklecijana),1017 bronzana krstasta fibula Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. AZ/203
s pozlatom, bronzani predmet neodre|ene namene,
gvozdeni no`, fragmentovana staklena boca, perla od 243.4–10 Grob 2
staklene paste i dva fragmenta kerami~ke posude si- 243.4 Bronzana krstasta fibula (sl. 102c)
ve boje. Bronzana krstasta fibula sa pozlatom. Na njenom gornjem
Grob zidan od opeka, na|en 1959. godine, bio je kraju i na krajevima popre~ne grede nalaze se zadeblja-
prazan.1018 nja, odnosno lukovice. Popre~na greda ima {estougaoni,
V. Ivanovi} govori o dva groba, od kojih je jedan a luk trapezasti presek. Stopa je kratka i ravna, sa `lebom
bio ~etvrtast, a drugi u obliku kupe. Po D. Trajkovi- za iglu. Du`ina fibule je 6,5 cm. Dimenzije osovine {e-
}u, jedan grob je bio duga~ak 2 m i {irok 0,50 m.1019 stougaone glave su 5,2 cm x 5,8 cm, du`ina stope 2,6 cm,
Bili su zidani opekama. Pojedine cele i fragmentova- a du`ina luka 3 cm.1024
Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. AZ/200.
ne opeke deo su inventara Narodnog muzeja u Leskov-
cu. Re~ je o slede}im nalazima: cela opeka ve}ih di- 243.5 Bronzani predmet
menzija, 57 x 34 x 7,5 cm, ukra{ena dijagonalnim Bronzani predmet sa dve alke, {irine 2,5 cm.
linijama, opeka sa otiskom pse}e {ape, dimenzija 35 Narodni muzej u Leskovcu, stari inv. br. 690
x 29 x 7 cm,1020 opeke sa otiscima `ivotinjskih {apa,
koje su se nalazile na ivici groba, dimenzija 42,5 x 29
x 5,5 i 29 x 34 x 5,5,1021 i cela opeka sa dna groba, 1014 Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu (stara knji-
dimenzija 29,5 x 29,5 x 5,5.1022 ga inventara, br. 682). U bele{kama V. Ivanovi}a stoji po-
datak da je re~ o tri komada bronzanog novca (dokumen-
tacija Arheolo{kog instituta u Beogradu, gra|a pripremana
243.1–3 Grob 11023 za monografiju Istorija Leskovca i okoline).
1015 Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu.
243.1 Zlatni privezak nau{nice (sl. 102b) 1016 U starom inventaru Narodnog muzeja u Leskovcu 11 pri-
Privezak nau{nice od zlatnog lima, sa dva mala visuljka. meraka novca (rimski bronzani novac i jedan srebrni ko-
[titastog je oblika i kalotastog preseka. Ornamentisan je mad cara Dioklecijana), zavedeno je pod br. 685, a preo-
sa ~etiri polukruga i ukra{en filigranskom `icom. Nosa~ stala tri primerka bronzanog novca pod br. 682. Novac je
petlje i visuljaka na zadnjoj strani izra|en je posebno. inventarisan i u rukopisnom numizmati~kom inventaru
Nedostaju dva visuljka. Du`ina priveska sa petljom izno- Narodnog muzeja u Leskovcu, pod br. 173.
1017 Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu, stari inv.
si 1,7 cm, pre~nik {titastog dela je 1,3 cm, a debljina pri-
veska sa petljom 0,4 cm. br. 685.
1018 Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu.
Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. AZ/199
1019 Trajkovi} 1961, 12, nap. 2; dokumentacija Arheolo{kog
243.2 Narukvica od staklene paste (sl. 102a) instituta u Beogradu (gra|a pripremana za monografiju
Fragmentovana narukvica ovalnog preseka, od crne sta- Istorija Leskovca i okoline).
klene paste, pre~nika 7,7 cm. [irina narukvice je 1,1 cm, 1020 Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu, stari inv.
a debljina 0,6 cm. br. 692.
Narodni muzej u Leskovcu, inv. br. AZ/198 1021 Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu, stari inv.
br. 693.
243.3 Amfora (sl. 117) 1022 Dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu, stari inv.
Amfora od crveno pe~ene gline sa primesama krupnozr- br. 694.
nog peska, narebrenog, `lebljenog trbuha, uskog visokog 1023 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 37, 38, br. 261; Joci}
vrata i blago izvijenog oboda, o{tro profilisanog po sre- 2003, 53; dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu.
dini, sa dve dr{ke. Na prelazu oboda u vrat nalazi se pla- 1024 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 37, 38, br. 261; Joci}
sti~no izvedeno rebro, od koga polaze dve trakaste dr{ke 2003, 53, 54; dokumentacija Narodnog muzeja u Leskovcu.
1025 Ru`i} 1994, 16, br. 80, I/5, b; Joci} 2003, 53.
1026 Ru`i} 1994, 16, br. 80, I/5, b, T. VII/2–4.
1027 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 37, 38, br. 261; Joci}
2003, 53.
1028 Joci} 2003, 53.
1029 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 37, 38, br. 261.
1030 Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti} 1988, 48, br. 273.
a osnovu dosada{njih arheolo{kih istra`i- Teritorija ju`no od Dunava je rimskoj dr`avi pri-
vanja u Leskova~koj kotlini, koja su zapo- pojena najkasnije 9. godine n.e. Premda su Dardanci,
~eli M. M. Vasi}, V. Petkovi} i M. Gara{a- koji su naseljavali prostor Leskova~ke kotline, poko-
nin, a nastavili mnogi drugi stru~njaci, dobijena je reni ne{to ranije, ova oblast sve do Avgustovog vre-
osnovna slika o lokalitetima u ovoj oblasti. Jedan od mena nije organizovana kao provincija. Me|utim, i
klju~nih problema u njenom sagledavanju sastoji se u pre formiranja provincije uspostavljena je vojna ko-
~injenici da ovo podru~je nije temeljno rekognoscira- manda u Dardaniji, legije su iz Makedonije preme{te-
no, pri ~emu se misli, pre svega, na istra`ivanja mikro- ne na sever i stvorene su prve predstra`e na Dunavu u
celina. S druge strane, samo na malom broju lokaliteta doba Avgusta. Tokom Tiberijeve vladavine, verovat-
sprovedena su sistematska iskopavanja, dok je ve}ina no 15. godine, teritorija na kojoj su `iveli Dardanci,
opredeljena u {irok vremenski raspon, bez ustanovlja- Tribali i Mezi pripala je novoosnovanoj provinciji
vanja njihovog karaktera i areala rasprostiranja. Jedi- Meziji, koja je kasnije, u doba cara Domicijana,
no }e budu}a temeljna rekognosciranja, zajedno sa podeljena na dve provincije, i to zbog re{avanja pro-
sonda`nim iskopavanjima, kao i arheolo{ka istra`i- blema odbrane. Tako je Gornjoj Meziji pripao najve-
vanja ve}eg obima upotpuniti znanja o rimskom na- }i deo dana{nje Srbije, zatim zapadna Bugarska do
seljavanju, procesu romanizacije i razvoju ove oblasti reke Cibrice i severna Makedonija sa granicom ju`no
u okviru rimske provincije Gornje Mezije, a kasnije od Skoplja (karta 1).1031
Sredozemne Dakije. Dardanci su se kao etnos odr`ali i po{to su Rimlja-
I pored ovih nedostataka, mo`e se predo~iti ~itav ni osvojili njihovu teritoriju. U to vreme su zauzimali
niz pitanja va`nih za razmatranje rimske kolonizaci- prostor od Drine do Timoka i od gornjeg toka Varda-
je ove oblasti: ra na jugu do doline Ibra na severozapadu,1032 a kas-
– proces romanizacije i sna`an starosedela~ki ele- nije ~itav ju`ni deo Gornje Mezije.1033 Kontinuitet
menat; `ivota ovog predrimskog naroda potvr|uje niz loka-
– kontinuitet utvr|ivanja; liteta u Maloj Kopa{nici (kat. 110a–113b), sa naseljem
– uloga fortifikacija;
– nedostatak urbanih aglomeracija;
– problem identifikovanja vila i njihovog preras-
tanja u vikuse ili fortifikacije; 1031 Mirkovi} 1994b, 72–75.
– privredne delatnosti, rudarstvo i poljoprivreda; 1032 Papazoglu 1969, 156.
– hristijanizacija. 1033 Mirkovi} 1994, 83.
i nekropolom iz 2–4. veka, koje D. Srejovi},1034 M. Arheolo{ka gra|a i izvori potvr|uju da je Darda-
Gara{anin1035 i Lj. Zotovi}1036 vezuju za Ilire. nija bila jedna od dve ve}e rudni~ke oblasti Gornje
Za upoznavanje procesa romanizacije va`ni su Mezije, pa je jedna funkcija fortifikacija bila i za{tita
nalazi rimskih republikanskih denara sa prostora rudnika. Takva je mo`da bila namena utvr|enja na
Leskova~ke kotline, kao i iz njene {ire okoline. Osim Braj{oru (kat. 170), zatim u selu Lecu (kat. 182), kao
primeraka iz Bojnika i Skobalji} grada, treba pome- i gusto raspore|enih fortifikacija u pobr|u Goljaka i
nuti i denare iz Rutevca, Naupare, Boljevca, ^este, u oblasti oko Tularske i Buniske reke, u Gubavcu (kat.
Ni{ke Kamenice, [ljivovika i Davidovca,1037 koji 178, sl. 28), Mrkonju (kat. 190, sl. 8, 29), Ma}edoncu
svedo~e o ranoj romanizaciji u dolinama ve}ih reka, u (kat. 185) i Sijarini (kat. 208, 209, sl. 31, 32). Kom-
na{em slu~aju Ju`ne Morave. Prisustvo republikanskih pleks Metalli Dardanici sastojao se od najmanje pet
denara na teritoriji dana{nje Srbije obi~no se dovodi distrikta, a poslednji od njih, koji se odnosio i na teri-
u vezu sa legijama i pohodima Rimljana na ovom pro- toriju Leskova~ke kotline, obuhvatao je isto~ni Kopa-
storu. B. Bori}-Bre{kovi} smatra da je do njihovog onik, Kur{umliju, Veliki Jastrebac i Lece.1039 Na pro-
ve}eg priliva do{lo tek kada su Rimljani zapo~eli da storu koji pripada leckom andezitskom masivu
ratuju za severne granice na Dunavu.1038 (pobr|e Radana, slivovi Lepa{tice i Gazdarske reke)
U unutra{njosti se postepeno razvijala putna mre- konstatovani su tragovi rimskog rudarenja (sl. 6, 51,
`a, sa glavnom komunikacijom koja je iz severne 52). Oblast centralnog Ilirika, koja se prostirala od
Italije i{la dolinom Save ka srednjem Podunavlju, a Sirmijuma i Racijarije na severu do granice provinci-
kod Viminacijuma, u Gornjoj Meziji, ra~vala se u je Makedonije na jugu, bila je zemlja carskih dome-
dva pravca, od kojih je jedan vodio na jug, preko na, velikih poseda i rudnika.1040 M. Mirkovi} navodi
Naisa i Skupija do Soluna, a drugi na istok, prema da rudni~ke i poljoprivredne oblasti daleko od Italije,
Trakiji. U rimskom periodu, kroz oblast Leskova~ke kao {to je centralni Ilirik, nisu privla~ile rimske vele-
kotline prolazila je deonica Naissus–Scupi. Zbog ne- posednike pre 3. veka. Tu se velika imanja javljaju u
dostatka epigrafskih spomenika, a pre svega miljoka- vreme vojni~kih careva, mada su carska dobra i dalje
za, pitanje pru`anja pomenute trase ostaje otvoreno. u velikoj meri bila dominantna.1041
Proces fortificiranja u oblasti Leskova~ke kotline Vikus za koji se pretpostavlja da je bio rudarskog
zapo~eo je upravo na va`nim komunikacijama pored karaktera (vicus metallorum) potvr|en je u oblasti
reka. To pokazuju zna~ajna utvr|enja, kao {to su Medve|e, i to natpisom na votivnoj plo~i iz Pustog
Kaljaja u Rujkovcu (kat. 202, sl. 37), gde je na|en [ilova, posve}enoj Liberu (kat. 193.3, sl. 40). Posto-
Valerijanov antoninijan (kat. 202.1), Grdelica (kat. janje rudarskog naselja na ovom mestu potkrepljuje
85), sa nalazom novca Gordijana III, i Gradac ili upravo prisustvo Libera, koji je u Iliriku bio po{tovan
Gradi{te u Grada{nici (kat. 76), gde su potvr|eni na- vi{e kao za{titnik rudara nego agrarno bo`anstvo.1042
lazi novca iz 2–3. veka. Ovoj grupi verovatno pripa- Rudarska naselja mogu se pretpostaviti i u Lecu,
da i utvr|enje na Skobalji} gradu (kat. 164, sl. 17), sa Gazdaru i Ma}edoncu. Na epigrafskim spomenicima
slojevima iz prvih vekova Rimskog carstva, zatim iz oblasti Leca, naj~e{}e bo`anstvo je Herkul, koji
Hisar kod Leskovca (kat. 98, sl. 16), gde je evidenti- spada u drugu podgrupu u okviru rudarskog pante-
rano rimsko utvr|enje iz 2–3. veka, kao i Gradac kod
Zloku}ana (kat. 166), sa slu~ajnim nalazom bronzane
statuete Junone ili Cerere (kat. 166.1, sl. 97) iz istog
perioda. Pojedine fortifikacije nastale su na temeljima 1034 Srejovi} 1965, 81.
starijih, gvozdenodobnih opiduma (Brainski vis u Veli- 1035 Gara{anin 1968, 5–28.
koj Braini (?), kat. 218, sl. 26, 27, Kuline u Lecu (?), 1036 Zotovi} 1968, 25–27.
kat. 182, sl. 33, Hisar u Leskovcu, kat. 98, Kale u 1037 Bori}-Bre{kovi}, Popovi} 2006, 38. fig. 2.
Grdelici, kat. 85), {to govori o kontinuitetu utvr|iva- 1038 Bori}-Bre{kovi}, Popovi} 2006, 51, 62, 63.
nja na ovom prostoru. Da li su Rimljani ova utvr|enja 1039 Du{ani} 2010, 549.
zaposeli odmah nakon preuzimanja oblasti i da li su 1040 Mirkovi} 1996, 57–73.
ih dodatno oja~ali, su pitanja koja za sada, na`alost, 1041 Mirkovi} 1996, 57–73.
ostaju otvorena. 1042 Du{ani} 1999, 131.
ona. Herkul je bio kompleksno bo`anstvo, sa vi{e Nedostatak gradova najbolje ilustruje organizaciju
epiteta, koji su izgleda uticali na njegovu ulogu za{tit- `ivota, koja je verovatno bila primerena autohtonom
nika rudara.1043 Spomenici posve}eni Herkulu i Li- stanovni{tvu.
beru (kat. 175.1, 193.1–3) svakako pokazuju da je na Nazivi ve}ine utvr|enja koja je Prokopije zabele-
ovom prostoru, u blizini rudarskih revira, postojao i `io u Dardaniji izvedeni su od imena velikih zemlji{-
kultni centar. nih poseda, vila, odnosno njihovih rimskih vlasnika.
Kraj 3. veka ozna~ava po~etak nemira na teritoriji Me|utim, Prokopijeva lista novopodignutih ili ob-
centralnog Balkana. Goti su u Gornju Meziju prodrli novljenih utvr|enja ne sadr`i ~ak ni staru deduktivnu
270. godine, a klju~ni doga|aj bio je Aurelijanovo koloniju Scupi na jugu, ni Municipium Dardanorum
napu{tanje provincije Dakije, {to je dovelo do velikih u rudni~koj oblasti centralne Dardanije. Ne treba is-
promena u balkanskim provincijama Carstva. Slede}i klju~iti mogu}nost da je ovaj popis obuhvatao samo
reformu upravnog sistema, zapo~etu jo{ u vreme Aure- utvr|enja na carskim ili crkvenim dobrima.1049
lijana (270–275), Dioklecijan (284–305) je podelio Ovde se name}e i problem prerastanja rimskih
stare provincije (karta 2).1044 Goti i njihovi savezni- vila u vikuse ili fortifikacije. Po mi{ljenju nekih auto-
ci su krajem 4. veka ponovo upali na prostor central- ra, vizantijsko selo nije tvorevina srednjeg veka, ve}
nog Balkana, a 380. godine su Ostrogoti, Huni i Alani je nastalo ranije. Kasnoanti~ke vile su, me|utim, na
izvr{ili napad na Gornju Meziju i Panoniju.1045 Od teritoriji Isto~nog rimskog carstva retke, a naro~ito
svih varvara koji su ugrozili teritoriju Gornje Mezije, na Balkanu, pa se ne mo`e govoriti o prerastanju sela
svakako treba izdvojiti Hune, koji su u petoj deceni- iz vila, na {ta ukazuje i velika razlika u broju ovih
ji 5. veka, osim Marguma, Singidunuma, Viminaciju- aglomeracija. Postoji i pretpostavka da su razu|ena
ma, Racijarije i Sirmijuma, zauzeli i Nais i 447. go- sela ili zaseoci u protovizantijskom periodu pred-
dine stigli do Termopila u Gr~koj. Granica Carstva stavljali prelaznu fazu u formiranju srednjovekovnih
tada je sa Dunava pomerena na jug, na liniju koja se sela.1050 Budu}a arheolo{ka istra`ivanja pojedinih
pru`ala preko Naisa. O razorenom i opustelom Naisu lokaliteta u Leskova~koj kotlini, kao {to su Belije i
nakon hunske najezde pisao je istori~ar Prisk, koji je Ogra|e u Podrimcu (kat. 138, 139), Direktorovo u
ovuda prolazio prilikom odlaska na Atilin dvor.1046 Bojniku (kat. 1), nepoznati lokalitet i Imanje Pe{i}a u
Ovi doga|aji su se sigurno odrazili na zbivanja na Vrbovcu (kat. 57, 58), gde se pretpostavljaju vile ru-
prostoru Leskova~ke kotline. Izgra|en je i obnovljen stike, kao i ~itav kompleks naselja u Maloj Kopa{nici
veliki broj fortifikacija, posvedo~enih u pobr|ima i (Beli Breg, kat. 110a, Kamenitica, kat. 112, Moravi-
na planinskim vencima, koje su mogle imati funkciju {te, kat. 113a, Pazari{te, kat. 113b, Crkvi{te–Branik,
pribe`i{ta u nemirnim vremenima. Me|utim, pomenu- kat. 111, Lug, kat. 113), mogu upotpuniti sliku o ovim
ti prodori varvarskih plemena u ovim oblastima nisu procesima. Me|utim, na ovom nivou ispitanosti ras-
potvr|eni arheolo{kim materijalom, osim {to su na polo`ive gra|e, stvaranje vila, njihovo prerastanje u
Cari~inom gradu na|eni pojedini predmeti koje su vikuse ili fortifikacije, a mo`da i u ve}a utvr|ena sela
upotrebljavali Germani i Sloveni: kop~a ostrogotskog (bourgades) osobena za 5. i 6. vek,1051 na osnovu na-
tipa, pe~a}ena keramika i, pre svega, lu~ne fibule.1047 {ih primera se, na`alost, ne mo`e sagledati.
Rimljani su u provincijama osnovali gradove radi
naseljavanja svojih gra|ana ili islu`enih vojnika. Me-
|utim, po{to je na srednjem Balkanu urbanizacija tekla
sporo, u Gornjoj Meziji nije postojao nijedan grad do 1043 Du{ani} 1999, 133–135.
vremena Flavijevaca.1048 Proces romanizacije odvijao 1044 Mirkovi} 1994a, 92.
se neravnomerno, zahvativ{i najpre strate{ki zna~ajna 1045 Mirkovi} 1994a, 95, 96.
mesta na granici, kao {to su Singidunum i Viminaci- 1046 Mirkovi} 1994a, 96, 97.
jum, ili va`na raskr{}a, kao Nais. Na prostoru Lesko- 1047 Kondi}, Popovi} 1977, 180, kat. 31, 32.
va~ke kotline urbane aglomeracije iz rimskog perioda 1048 Mirkovi} 1994a, 96, 97.
nisu zabele`ene. Tek tridesetih godina 6. veka podig- 1049 Mirkovi} 1996, 57–73.
nuta je Justinijana Prima (Cari~in grad?), {to je poka- 1050 Laiou 2005, 37.
zatelj kasne urbanizacije ove oblasti (sl. 12, 23–25). 1051 Laiou 2005, 31–54.
Osim rudarstva, u Dardaniji je bila zna~ajna i ranja i arheolo{ka istra`ivanja na ovom prostoru si-
poljoprivreda. Me|utim, u centralnom delu Kotline, gurno mogu dovesti do va`nih rezultata.
u plodnim ravnicama uz Pustu reku, Jablanicu, deli- Kona~no, veoma zna~ajan problem je hristijani-
mi~no Veternicu, ali i Ju`nu Moravu, registrovan je zacija na prostoru Leskova~ke kotline, koji se nalazio
samo mali broj lokaliteta, verovatno zbog ~estih izli- u okviru centralnog dela severnog Ilirika. Poznato je
vanja reka. Ipak, ovde se svakako mogu o~ekivati da je ovaj proces zahvatio najpre ve}e gradove, a
manja, ali i ve}a poljoprivredna dobra, ~ijim je pro- kasnije i ruralne sredine. Bez obzira na nedovoljnu
izvodima mo`da snabdevan veliki urbani centar istra`enost ove oblasti, o talasu {irenja hri{}anstva
Naissus, prema kome su geografski i privredno gra- govore arheolo{ki nalazi. Jedini do sada potvr|en
vitirala, a sa kim su, kako se pretpostavlja, bila i admi- crkveni centar je {ira okolina Cari~inog grada (kat.
nistrativno povezana. Aluvijalne ravni u sredi{njem 55), ali su bazilike koncentrisane i na prostoru oko
delu Kotline predstavljaju i najplodnije tlo, koje je Rujkovca i Kaljaje (kat. 202) u zapadnom delu Les-
svakako bilo pogodno za zemljoradnju. Rekognosci- kova~ke kotline.
he Leskovac valley is situated in southern explorers of the Balkans, visited the area. Archaeo-
Serbia, in the South Morava basin. Together logical investigations were undertaken in the early
with the Kurvingrad canyon, Ni{ valley, twentieth century. They actually started with an
Supovac ravine, Aleksinac valley, and Stala} gorge it archaeological survey, performed by Miloje M.
constitutes the northern part of the South Morava Vasi}, who then went on to excavate the site of
basin. Due to its morphological-hydrographic fea- Gradac near Zloku}ane in 1909. Three years later,
tures, it is ranked among the largest valleys in Serbia. excavations began at the Early Byzantine site of
Geographically, however, this is not the case, but the Cari~in Grad near Lebane under the direction of
valley is by all means the largest plain in the South Vladimir Petkovi}. Systematic surveys in the valley
Morava basin. It runs in the north-south direction for of the Pusta Reka river were started as early as 1949
around 50 kilometers and is around 45 kilometers by Milutin and Draga Gara{anin. In the 1950s, and
across at its widest point. It occupies an area of 2,250 later on in the 1970s and 1980s, surveys encom-
square kilometers and its elevation above sea level is passed the valleys of the South Morava, Vlasina, Vet-
400 meters. In the north, the valley opens up towards ernica, and Jablanica rivers, the areas of Pore~je and
the Ni{ valley, in the direction of the Dobri~ basin, Zaplanje, and the vicinity of the towns of Vlasotince,
while in the south it is bounded by the slopes of the Lebane, Grdelica, and Vu~je, as well as the slopes of
Goljak and Kukavica mountains, and in the east by the nearby mountains of Babi~ka Gora, Petrova Gora
the mountains of Bukovik, Kru{evica, Babi~ka Gora and Kukavica. In 2004 and 2005, surveys were car-
with Garin, and Seli~evica. Rising east of them is the ried out at Pore~je, and in 2006 in the territory of the
Suva Planina mountain, which belongs to young fold Medve|a municipality. The majority of sites were
mountains. The Tertiary Grkinja saddle is the boundary explored only by opening test pits, which failed to
between the mountains of Babi~ka Gora and Seli~e- provide much insight into their stratigraphy. These
vica, joining the Leskovac valley with the Zaplanje included (Map 5): Direktorovo at Bojnik (Cat. 1),
basin. The Radan and Pasja~a mountains are the Jergovan at Stubla (Cat. 27), the right bank of the
western boundary of the Leskovac valley (Map 6). Veternica at Crcavac (Cat. 65), Ja{unja monasteries –
Written reports on the Leskovac valley’s Roman the Church of St. John the Baptist (Cat. 91), Gradac
past come from the second half of the nineteenth cen- (Cat. 231) and Trap (Cat. 234) at Konopnica. On the
tury, when Milan Mili}evi} and Mita Raki} recorded other hand, several other sites were more thoroughly
data on the remains of material culture. At approxi- explored and therefore provided a better insight and
mately the same time, Felix Kanitz, one of the first chronology. The following sites deserve a special
mention: the Church of St. Panteleimon at Gazdare Reka, Jablanica, Veternica, and Vlasina rivers. All the
(Cat. 172), an unknown site in the area of Sijarinska shortcomings listed above are indicative of the main
Banja (Cat. 212), the Church of St. Elijah at [tulac issue that arises when interpreting the spread and
(Cat. 56), Crkvina or Crkvene Livade at Mrve{ (Cat. degree of Roman urbanization in this area, that is, a
22), Skobalji} Grad at Zbe`i{te (Cat. 164) and Kale nonuniform level of data about the sites, a fact that
at Grdelica (Cat. 85). Trial trenching helped deter- generally renders their closer typological determina-
mine their stratigraphy. tion impossible. Of the 249 registered sites, as many
Systematic excavations have been carried out at as 105, or 42.17%, are typologically undetermined.
Cari~in Grad (Cat. 55), Mala Kopa{nica (Cat. 112) The rest of the sites are divided into several groups:
and Hisar at Leskovac (Cat. 98). Cari~in Grad, a site towns, fortifications, settlements, villas, sacral struc-
where excavations began in 1912 and are still on- tures, necropolises, thermae, aqueducts and local water
going, is the only Early Byzantine city in the Lesko- supply, sites linked with mining activities, workshops,
vac valley. The degree to which it has been explored and unknown. The basic problem with all these groups,
makes it possible to gain an insight into the many when attempts are made to interpret them and make
segments of life in an urban sixth-century agglomer- more precise conclusions, is that they have been under-
ation. When the Highway was being constructed in explored and also lack documentation, primarily plans,
1960, several Roman graves were discovered at Mala sketches, descriptions and published research materi-
Kopa{nica, and rescue excavations were undertaken als. Only a future comprehensive survey, along with
there in the same year and systematic excavations in trial trenching and large-scale archaeological explo-
1962 and 1964. After a long break, rescue excava- ration, will fill the gaps in our knowledge of Roman
tions at this site were undertaken in 2002 and 2003 as settlement, romanization and development of this
part of a survey project on the route of the highway area as part of the Roman province of Moesia Supe-
running from Ni{ to the Macedonian border and in rior and later of Dacia Mediterranea.
2012 as part of construction works on the route of the Nevertheless, despite these limitations, it is still
new E-75 highway along Corridor 10. These provided possible to identify a number of issues relevant to the
important information on a second to fourth-century study of Roman colonization of this area, such as:
Roman settlement and necropolis at Mala Kopa{nica. – the process of romanization and a strong indi-
Trial trenching at Hisar near Leskovac was carried genous population;
out in 1994, whereas systematic excavations, begun – the continuity of fortification;
in 1999, lasted until 2008. They provided important – the role of fortification;
information on a small fort from the Roman period, – the lack of urban agglomerations;
which was restored or rebuilt during the reign of Jus- – difficulties in the identification of villas and their
tinian I, but all that has remained of it now are parts growing into vici or fortifications;
of the ramparts. – economic activities, mining and agriculture; and
Based on the archaeological investigations car- – Christianization.
ried out so far, a general picture of the sites in this
area has been obtained. Nonexistent documentation The territories south of the Danube were included
for certain sites, the fact that some of the field jour- in the Roman state not later than AD 9. Even though
nals, plans, floor plans and photographs are missing, the Dardanians, who occupied the Leskovac valley,
as well as insufficiently documented data, especially had been subjugated a little earlier, the area was not
those related to settlements and forts, make the archa- constituted as a province until the time of Augustus.
eological picture of this area incomplete and reaching However, even before the province was established,
reliable conclusions rather difficult. It should also be there had been military administration in Dardania,
pointed out that there have been no aerial surveys at as legions from Macedonia had been moved north
all. These would certainly have provided important and the first military outposts established on the Da-
information on various aspects, such as the process of nube in the time of Augustus. During Tiberius’ reign,
settlement in the Leskovac valley, especially in river probably in AD 15, the territory occupied by the Dar-
valleys, most notably those of the South Morava, Pusta danians, Triballi and Moesi became part of the pro-
vince of Moesia, which was later, under emperor antoninianus (Cat. 202.1) was found, Grdelica (Cat.
Domitian, divided into two provinces in order to 85), where coins issued by Gordian III were
resolve defense issues. Thus Moesia Superior includ- unearthed, and Gradac or Gradi{te at Grada{nica
ed the largest part of modern day Serbia, western (Cat. 76), where finds of second to third-century
Bulgaria up to the Tsibritsa river, and northern Mace- coins were confirmed. Most probably belonging to
donia up to a line south of Skopje. this group are the fort at Skobalji} Grad (Cat. 164,
The Dardanians maintained their ethnicity even Fig. 17), with layers from the first centuries of the
after the Romans had conquered their territory. At the Roman Empire; Hisar at Leskovac (Cat. 98, Fig. 16),
time, they occupied the area between the Drina and where evidence was found of a second to third-cen-
Timok rivers and between the upper Vardar river in tury fort; and Gradac near Zloku}ane (Cat. 166),
the south and the Ibar river valley in the southwest, where an accidental discovery of a bronze statuette
and later the entire southern part of Moesia Superior. (Cat. 166, Fig. 97) from the same period was made.
The continuity of life of this pre-Roman people is Some of the forts were erected on the foundations of
attested by a number of sites at Mala Kopa{nica (Cat. the older, Iron Age oppida (Brainski Vis ¡?¿, Cat. 218;
110a–114), with a second to fourth-century settlement Lece ¡?¿, Cat. 182; Hisar at Leskovac, Cat. 98; Kale
and necropolis, which Dragoslav Srejovi}, Milutin at Grdelica, Cat. 85), which attests to a continuity of
Gara{anin and Ljubica Zotovi} have all attributed to fortification in this area. Unfortunately, the questions
the Illyrians. of whether the Romans occupied the forts immedi-
Important for gaining an insight into the process ately after taking control of the area and reinforced
of romanization are the finds of Roman republican them still remain unanswered.
denarii in the Leskovac valley and its surrounding Archaeological evidence and sources confirm that
areas. Besides the coins found at Bojnik and Skoba- Dardania was one of the two major mining areas in
lji} Grad, mention should also be made of the denarii Moesia Superior, and therefore one of the functions
unearthed at Rutevac, Naupara, Boljevac, ^esta, Ni{ka of the forts was to protect mines. This may well have
Kamenica, [ljivovik, and Davidovac, which attest to been the role of the fort at Braj{or (Cat. 170) and the
early romanization in the valleys of larger rivers, one at the village of Lece (Cat. 182, Fig. 33), as well
such as the South Morava in our case. The presence as of the densely packed forts in the foothills of Goljak
of republican denarii in the territory of modern day and the area around the Tularska and Buniska rivers,
Serbia is generally linked with Roman legions and at Gubavce (Cat. 178, Fig. 28), Mrkonje (Cat. 190,
their campaigns in this area. Bojana Bori}-Bre{kovi} Fig. 8, 29), Ma}edonce (Cat. 185), and Sijarina (Cat.
is of the opinion that they were introduced here to a 208, 209, Fig. 31, 32). The Metalli Dardanici group
greater extent when the Romans began their wars for comprised at least five districts, with the last of these,
the northern frontiers on the Danube. which also included the Leskovac valley, encompass-
A network of roads gradually developed in the ing the eastern side of the Kopaonik mountain range,
hinterland, with the main road communication run- Kur{umlija, Veliki Jastrebac mountain, and Lece. In
ning from northern Italy through the Sava river valley the area of the Lece andesite massif (the foothills of
towards the Middle Danube. It forked at Viminacium, Radan, drainages of the Lepa{tica and Gazdarska
in Moesia Superior, into one road going south through rivers) archaeological investigation found traces of
Naissus and Scupi to Thessalonica and another run- Roman mining activities. The area of central Illyricum,
ning east, towards Thrace. In the Roman period, the which extended from Sirmium and Ratiaria in the
Naissus-Scupi section of the road passed through the north to the borders of the province of Macedonia in
Leskovac valley. Due to an absence of epigraphic mo- the south, was a land of imperial domains, big estates
numents, especially milestones, the question of the and mines. Miroslava Mirkovi} states that mining and
exact location of the said route remains unanswered. agricultural areas that were far from Italy, such as
The process of fortification in the Leskovac val- central Illyricum, were not attractive to Roman land-
ley actually started along the important routes next to owners until the third century. Large estates appeared
the rivers. This is evident from the finds of important there in the time of the military emperors, but impe-
forts, such as Kale at Rujkovac, where Valerian’s rial domains were still predominant.
A vicus supposed to have been a mining settle- been used by Germanic and Slavic tribes: an Ostro-
ment (vicus metalorum) has been identified in the gothic brooch, stamped pottery and, most notably,
area of Medve|a by an inscription on a votive altar bow fibulae.
from Pusto [ilovo, dedicated to Liber (Cat. 193.3, The Romans founded towns in the provinces for
Fig. 40). The existence of a mining settlement in this the purpose of settling their citizens or veterans there.
place is supported by the very presence of Liber, who However, since urbanization in the central Balkans
was worshipped in Illyricum as a patron deity of min- was rather slow, there had been no towns in Moesia
ers rather than farmers. Mining settlements may be Superior until the time of the Flavians. The process
assumed to have also existed at Lece, Gazdare and of romanization was irregular, initially restricted to
Ma}edonce. The most commonly represented deity strategically important frontier towns, such as Singidu-
on epigraphic monuments from the Lece area is Her- num and Viminacium, or to major crossroads, such as
cules, who belongs to the second subgroup within the Naissus. There are no finds of urban agglomerations
mining pantheon. Hercules was a complex deity, from Roman times in the Leskovac valley. It was not
with several attributes that seem to have had a bear- until the 530s that Cari~in Grad (Iustiniana Prima?)
ing on his role as a patron of miners. Monuments was built, which is yet another indication of the late
dedicated to Hercules and Liber are by all means urbanization of this area. The absence of towns is a
indicative of the fact that there was a cultic center in best illustration of the organization of life, which was
this area, in the vicinity of the mining districts. probably intrinsic to the indigenous population.
The end of the third century witnessed the begin- The names of most forts recorded by Procopius
ning of unrests in the central Balkans. The Goths in Dardania were derived from the names of large
penetrated into Moesia Superior in 270, but the key estates, villas, or their Roman owners. However, Pro-
event was when Aurelian abandoned the province of copius’ list of newly built or restored forts does not
Dacia, which led to major changes in the Empire’s contain not even the old deductive colony of Scupi in
Balkan provinces. Pursuing the reform of the system the south, nor Municipium Dardanorum in the mining
of administration that had been launched under Aure- area of central Dardania. Nevertheless, the possibility
lian, Diocletian divided the old provinces. The Goths that the list was restricted only to the forts on impe-
and their allies made incursions into the central rial or church estates should not be ruled out.
Balkans at the end of the fourth century, whereas the The issue that arises here is the growing of
Ostrogoths, Huns and Alans invaded Moesia Superi- Roman villas into vici or fortifications. According to
or and Pannonia in 380. Among all the barbarians some authors, Byzantine villages are not a medieval
that posed a threat to the territory of Moesia Superi- creation because they had been there before. However,
or, special mention should by all means be made of Late Antique villas in the territory of the Eastern
the Huns, who in the 440s conquered Naissus along Roman Empire are rare, particularly in the Balkans,
with Margum, Singidunum, Viminacium, Ratiaria so there cannot have been much growing of villas
and Sirmium, and in 447 reached as far as Thermopy- into villages to speak of, which is further indicated
lae in Greece. The Empire’s frontier was pulled back by a large difference in the numbers of these agglo-
southwards at the time, to a line that passed through merations. There is also the assumption that the
Naissus. The destroyed and deserted Naissus is men- spaced-out villages or hamlets of the proto-Byzan-
tioned by the historian Priscus, who passed through it tine period represented a transitional stage in the for-
on his way to Attila’s court. mation of medieval villages. Future archaeological
These events must have had an impact on the exploration of some of the sites in the Leskovac val-
developments in the Leskovac valley. A large number ley, such as Podrimce (Cat.138, 139), Bojnik (Cat. 1),
of fortifications, attested on hills and mountain ranges, Vrbovac (Cat. 157, 158), where the existence of vil-
were erected and restored and may have served as lae rusticae is suspected, as well as a whole complex
places of refuge in times of unrest. However, the said of settlements at Mala Kopa{nica (?) (Beli Breg, Cat.
incursions by the barbarian tribes have not been 110b, Kamenitica, Cat. 112, Moravi{te, Cat. 113a,
attested by archaeology, with the exception of the Pazari{te, Cat. 113b, Crkvi{te, Cat. 111, Lug, Cat.
finds at Cari~in Grad of several items known to have 113), may complete the picture of these processes.
Unfortunately, however, the present level of research (Cat. 98), an axe-pick with engraved cross and per-
on the available archaeological material is prohibitive son’s name (Cat. 183.1, Fig. 85), a brick with inscrip-
of obtaining a comprehensive picture, based on our tion (Cat. 120.1), a bronze seal with text of acclama-
examples, of the erection of villas and their growing tion (Cat. 87.1), and a silver plaque with inscription
into vici or fortifications, perhaps even into larger, (Cat. 55, Fig. 86). The majority of the finds (votive
fortified villages (bourgades), typical of the fifth and altars, tombstones) are dated to the end of the second
sixth centuries. and the beginning of the third centuries, whereas dating
Besides mining, agriculture also played an from the Late Antique and Early Byzantine periods
important role in Dardania. However, in the central are the objects with inscriptions (Cat. 55, 87.1, 98.7,
part of the Leskovac valley, in the fertile plains along 183.1) and the brick (Cat. 120.1).
the Pusta Reka, Jablanica, and parts of the Veternica With the exception of Cari~in Grad, the decora-
and the South Morava rivers, only a small number of tive stone architectural sculptures unearthed in the
sites have been attested, probably due to frequent Leskovac valley were most commonly used as spolia
flooding. What may nonetheless be expected here are on today’s village churches. Nearly all of the regis-
both small and large farming estates, which might tered finds have been dated to the Early Byzantine
have supplied with their produce the large urban center period. The most represented among them are capi-
Naissus, to which they were linked geographically, tals and parts of columns, whose analogies have been
economically and, it is supposed, administratively. observed at Cari~in Grad and, according to some
The most fertile soil, suitable for farming, is found in authors, originated there. There are also the columns,
the alluvial plains in the central part of the valley. architraves and parapets.
Terrain surveys and archaeological exploration in Roman and Early Byzantine sculptures from the
this area would certainly yield significant results. Leskovac valley are made from stone or bronze. They
Finally, a rather important issue is the Christian- are predominantly dated to the third and the first
ization in the area of the Leskovac valley, which was decades of the fourth centuries. It may be surmised
situated in the central part of northern Illyricum. It is that the sculpture and the battlement from Vrbovac
a well known fact that the process first encompassed are a little older (2st–3rd c.), whereas the bronze statue
major towns and thereafter rural communities as from Cari~in Grad, with parts of the drapery preser-
well. Regardless of the fact that the area has not been ved, has been dated to the sixth century (Fig. 96). The
sufficiently explored, archaeological finds attest to stone sculptures are predominantly from the sites that
the spread of Christianity. The only so far attested have been identified as villas. The unfinished statues
ecclesiastical center is the one in the broader vicinity of from Mala Dubo~ica in Leskovac (Cat. 100.1, 2, Fig.
Cari~in Grad (Cat. 48, 51, 55, Fig. 12, 23, 24, 59, 60), 92), the marble head of man from Bojnik (Cat. 1.1,
but a dense concentration of basilicas is also found in Fig. 93), and the sculptures from Vrbovac (Cat. 57.1, 2,
the areas around Rujkovac and Kaljaja (Cat. 201–203, Fig. 94), are also indicative of the existence of a local
205, Fig. 57, 58), also situated in the western part of stonemason’s workshop.
the Leskovac valley. The rare finds of small sculpture from the Lesko-
As regards material culture in the Leskovac valley vac valley have been dated to the second-third cen-
from the first to the sixth centuries, diverse portable turies. They include a bronze statuette of Juno or
archaeological artifacts have been registered: epi- Ceres, a chance find at the fort at Zloku}ane (Cat.
graphic monuments, decorative stone architectural 166.1, Fig. 97), and a bronze application bearing the
sculptures, statues, small sculptures, jewelry, tools, image of Jupiter Dolichenus from the site of Podrum
weapons and horse equipment, bone and horn items, at Leskovac (Cat. 102.1, Fig. 98).
glass, lamps and ceramic vessels. The Leskovac valley jewelry is mostly known
Fourteen epigraphic monuments, predominantly from second to fourth-century necropolises (Ja{unja,
votive ones (Cat. 147.2, 172.1, 175.1, 180.1–2, Fig. Cat. 90, Mala Kopa{nica, Cat. 112, Fig. 99, Ora{ac,
82, 83, 193.1–2, Fig. 81), have been found in the Les- Cat. 130, Fig. 100, Lece, Cat. 181, Fig. 101, Vlaso-
kovac valley. Besides these, there is one votive altar tince, Cat. 243, Fig. 102) as well as from the Early
and a tombstone (Cat. 193.3, 112.1), an ivory plaque Byzantine period, but the latter was only attested at
Cari~in Grad. Gold jewelry from the Roman period is settlement and necropolis at Mala Kopa{nica (Cat.
prominent for its large number and variety of items. 112), with glass vessels of various shapes dated to the
The most representative Roman jewelry comes from second to fourth century (Fig. 109), and Cari~in Grad
the site of Kamenitica at Mala Kopa{nica (Cat. 112) (Cat. 55), where a significant number of sixth and
and is dated to the period between the early second seventh century glass objects were found (Fig. 110).
and the early fourth centuries, but the majority of A large quantity of window glass fragments was re-
items are from the second to third centuries. gistered only at Cari~in Grad. Much smaller quanti-
The finds of tools indicate, among other things, ties were found at several sites during trial trenching,
the types of economic activity undertaken in the surveying of certain positions, or accidentally, mostly
Leskovac valley in the Roman, Late Antique and at fortifications. Besides the said finds, mention should
Early Byzantine periods. A large number of them also be made of the finds of glass bracelets, beads,
comes from the sites where systematic (Cari~in Grad, tesserae, raw glass chunks, and waste glass.
Cat. 55, Fig. 71, Hisar, Cat. 98) or rescue excavations Lamps can be distinguished according to the ma-
have been carried out. A large number of tools were terial from which they are made. The most common are
found at the fort at Kale near Grdelica (Cat. 85, Fig. the ceramic ones, with fuel chambers of varying size.
105), while the other objects were found by accident. They were found in large numbers at Mala Kopa{ni-
Parts of Roman and Early Byzantine weapons are ca (2nd–4th c., Cat. 112) and Cari~in Grad (6th–7th c.)
mostly known owing to accidental finds, even though (Cat. 55, Fig. 112), but the number of their finds at
some were found at the few systematically explored the site of Gradac at Konopnica (3rd/4th–6th c.) is not
sites as well. They were attested at forts (Mrkonje, negligible, either (Cat. 231.1, 7, Fig. 111).
Cat. 190, Rujkovac, Cat. 202, Hisar, Cat. 98, Grada{- The ceramic material from the Leskovac valley
nica, Cat. 76), cities (Cari~in Grad, Cat. 55, Fig. 106), included in this survey chronologically belongs to the
settlements and necropolises (Mala Kopa{nica, Cat. period of Roman domination and the Late Antique
112), sites related to mining activities (Lece, Cat. 183, and Early Byzantine periods. In most cases, frag-
Ora{ac, Cat. 132), and sites of an undetermined type ments of ceramic vessels were attested during sur-
(Tulovo, Cat. 152). Horse equipment is known only veys or were found by accident, which means that the
from Cari~in Grad (Cat. 55). Two reliably dated wholes context of the finds is known only from few sites.
can be singled out: one at the site of Kamenitica at Nevertheless, a large quantity of ceramic vessels, on
Mala Kopa{nica (Cat. 112), with items of weaponry whose basis a more complete insight can be gained
dated to the period between the second and fourth into the character of the materials from various epochs,
centuries, and the other at Cari~in Grad, with artifacts was unearthed at three sites, different with respect to
dated to the sixth and early seventh centuries. In their function and chronology. For this reason, ceram-
addition to these, also known are individual finds at ic material is discussed only in relation to these three
other sites, mostly from the Early Byzantine period. representative sites: the second to fourth-century
Due to the fact that the Leskovac valley has been Roman necropolis at Mala Kopa{nica (Cat. 112, Fig.
insufficiently explored, very few bone and horn items 114), the second to sixth-century fort at Kale near
have been found. The finds were made only at the Grdelica (Cat. 85), and the very important and wide-
sites where trial trenching or systematic archaeological ly renowned sixth to seventh-century urban center,
excavation was carried out (Mala Kopa{nica, Cat. 112, Cari~in Grad (Cat. 55, Fig. 119).
Hisar at Leskovac, Cat. 98, Fig. 107, Skobalji} Grad, Despite the huge heterogeneousness of archaeo-
Cat. 164, Cari~in Grad, Cat. 55, Fig. 108). logical material, scarcity of data and especially the
The finds of Roman, Late Antique and Early fact that only a small number of sites have been
Byzantine glass in the Leskovac valley have been archaeologically excavated, the goal of the author of
attested at a small number of sites, due to the fact that the book Roman Legacy in the Leskovac Valley is to
the area has not been sufficiently explored. An insight provide the reader not only with a basic picture of
into a comparatively large quantity of glass objects, Roman settlement and material culture in this area,
primarily vessels, is possible thanks to archaeological but to encourage further research in order to shed
excavations of typologically diverse sites: the Roman light on the process of romanization, the role of the
indigenous population, and the development of min- Fig. 30. Sijarinska Banja, plan of the fortification (Vasi},
ing and agriculture in the central parts of the province Simi} 1989, 40, sl. 1)
of Moesia Superior and later of Dardania and Dacia Fig. 31. Sijarina, Gradina I (photo: Toni ^er{kov)
Mediterranea. Fig. 32. Sijarina, Gradina II, rampart (photo: Toni ^er{kov)
Fig. 33. Lece, Kuline, rampart (photo: Toni ^er{kov)
Fig. 34. [tulac, Church of St. Elijah, plan of the fortifi-
cation (Hoddinott 1963, 197, Figs. 112, 113)
Fig. 35. [tulac, Church of St. Elijah, rampart
Fig. 36. Sekicol, Gradi{te, plan of the fortification (Hod-
Fig. 1. Pusto [ilovo, Church of St. Procopius, 1962 dinott 1963, 197, Figs. 114, 115)
(Documentation of the National Museum in Leskovac) Fig. 37. Rujkovac, Kaljaja, rampart (photo: Toni ^er{kov)
Map 1. Frontiers of the Roman province of Moesia Supe- Fig. 38. Me|a, Kuli{te, rampart
rior Fig. 39. Mala Kopa{nica, position of the sites (Ortophoto
Map 2. Roman provinces in the Central Balkans in the by GeoSrbija)
3rd–4th century Fig. 40. Pusto [ilovo, Church of St. Procopius, epigraphic
Fig. 2. Barje, pithos (Documentation of the National monument (Petrovi} 1979, 121, No. 109)
Museum in Leskovac) Fig. 41. Retkocer, Ravna Njiva, remains of a building
Fig. 3. Barje, pithos (Documentation of the National (photo: Toni ^er{kov)
Museum in Leskovac) Fig. 42. Vrbovac, Imanje Pe{i}a, presses
Fig. 4. Ivanje, Strugara Fig. 43. Bojnik, Direktorovo, trench base with remains
Fig. 5. Gornji Gajtan, Sokolov Vis (photo: Toni ^er{kov) of walls (Joci} 1989, 290)
Fig. 6. Lece, Rasova~a Fig. 44. Mala Kopa{nica, Kamenitica, necropolis, me-
Fig. 7. Pusto [ilovo, Church of St. Procopius (photo: moria II
Toni ^er{kov) Fig. 45. Mala Kopa{nica, Kamenitica: a) grave of the Mala
Fig. 8. Mrkonje, Mrkonjski Vis (photo: Toni ^er{kov) Kopa{nica–Sase I type; b) grave of the Mala Kopa{nica–
Fig. 9. Retkocer, Ravna Njiva (photo: Toni ^er{kov) Sase II type; c) urn; d) brick-built grave with cremated
Fig. 10. Ravna Banja, Ani{te remains; e) grave burial; f) tegula-built grave with inhu-
Fig. 11. Sli{ane, Pavlov grob mation
Fig. 12. Cari~in Grad – Iustiniana Prima? (Documentation Fig. 46. Konopnica, sarcophagus
of the Center for the Development of the Jablanica and Map 3. Route of the aqueduct to Cari~in Grad (Ivani-
P~inja districts) {evi} 2012, 19, sl. 4)
Fig. 13. Rujkovac, Grounds of the Church of St. John Fig. 47. Sli{ane, Potresulje, remains of a canal
(photo: Toni ^er{kov) Fig. 48. Ba~evina, Crnovski Breg, bridge pier (Ivani-
Fig. 14. Rujkovac, Mitrin Potok (photo: Toni ^er{kov) {evi} 2012, 23, sl. 9)
Fig. 15. Me|a, Kuli{te Fig. 49. Cari~in Grad, lead water pipes
Fig. 16. Leskovac, Hisar Fig. 50. Mala Kopa{nica, Kamenitica, ceramic water pipe
Fig. 17. Zbe`i{te, Skobalji} Grad Fig. 51. Lece, Rasova~a, mine shaft
Fig. 18. Mala Kopa{nica, Kamenitica Fig. 52. Lece, Rasova~a, mine shaft
Fig. 19. Samarnica, Gradi{te – Visoki Mori~ Fig. 53. Ravna Banja, Ani{te, smelting complex
Fig. 20. Ja{unja, Church of St. John the Baptist (Docu- Fig. 54. Ravna Banja, Ani{te, slag dump
mentation of the National Museum in Leskovac) Fig. 55. Cari~in Grad, brick kiln: floor plan with sections
Fig. 21. Gornja Loko{nica, Gradi{te and elevations (Duval, Jeremi}, Popovi} 2010, 77, Fig. I,
Fig. 22. Situation plan of Cari~in Grad 36)
Fig. 23. Cari~in grad, Lower Town, settlement Fig. 56. Cari~in Grad, raw glass chunks
Fig. 24. Cari~in Grad, Acropolis, episcopal basilica Fig. 57. Rujkovac, Grounds of the Church of St. Pante-
Fig. 25. Cari~in Grad, Acropolis, baptisterium leimon, floor plan of the basilica (Hoddinott 1963, 194,
Fig. 26. Velika Braina, Brainski Vis (photo: Toni ^er{kov) Fig. 103)
Fig. 27. Velika Braina, Brainski Vis, architectural remains Fig. 58. Rujkovac, Grounds of the Church of St. John,
(photo: Toni ^er{kov) floor plan of the basilica (Ercegovi}-Pavlovi}, Kosti}
Fig. 28. Gubavce, Gradina, rampart (photo: Toni ^er{kov) 1988, 42)
Fig. 29. Mrkonje, Mrkonjski Vis, rampart (photo: Toni Fig. 59. Cari~in Grad, Acropolis, floor plan of the epis-
^er{kov) copal basilica (Duval, Popovi}, Jeremi} 2010, 125)
Fig. 60. Svinjarica, floor plan of the basilica (Ercegovi}- Crkvene Livade, capital; e) Pusto [ilovo, Church of St.
Pavlovi}, Kosti} 1988, 42) Procopius, parapet of the ambon?; f) Pusto [ilovo, Church
Fig. 61. Radinovac, floor plan of the thermae (Ercegovi}- of St. Procopius, capital of the ciborium
Pavlovi}, Kosti} 1988, 36) Fig. 92. Leskovac, Mala Dubo~ica, stone statues
Fig. 62. Cari~in Grad, floor plan of the thermae (Petrovi} Fig. 93. Bojnik, Direktorovo, marble head of a man
1961, 12, sl. 1) Fig. 94. Vrbovac, unknown site, stone sculptures
Fig. 63. Mala Kopa{nica, Kamenitica, Roman road Fig. 95. Podrimce, Belije, bronze hand
Fig. 64. Gazdare, Church of St. Panteleimon Fig. 96. Cari~in Grad, circular square, fragments of a
Fig. 65. Gazdare, Church of St. Panteleimon, capital bronze statue
Fig. 66. Gornja Lapa{tica, Pu{kanova Crkva, crypt (?) Fig. 97. Zloku}ane, Gradac, bronze statuette of Iuno or
(photo: Toni ^er{kov) Ceres
Fig. 67. Gornja Lapa{tica, Pu{kanova Crkva, crypt (?) Fig. 98. Leskovac, Podrum, bronze application of Jupiter
(photo: Toni ^er{kov) Dolichenus
Fig. 68. Gornja Lapa{tica, Pu{kanova Crkva, crypt (?) Fig. 99. Mala Kopa{nica, Kamenitica, gold jewelry (Docu-
(photo: Toni ^er{kov) mentation of the National Museum in Leskovac)
Fig. 69. Rudare, Church of St. Parascheva Fig. 100. Ora{ac, Lusarije, gold jewelry (Documentation
Fig. 70. Rudare, Church of St. Parascheva, base of column of the National Museum in Leskovac)
Fig. 71. Cari~in Grad, agricultural tools Fig. 101. Lece, near the mine, beads
Fig. 72. Cari~in Grad, Acropolis, house with pithoi Fig. 102. Vlasotince, ]eramid`inica, jewelry
Map 4. Mines in Upper Moesia (Du{ani} 2010, 476) Fig. 103. Rujkovac, Kaljaja, jewelry
Fig. 73. Klaji}, Usavske Vodenice, slag Fig. 104. Ceramic weights: a) Rujkovac, Kaljaja; b) Ret-
Fig. 74. Stupnica, ^ukar, slag kocer, Ravna Njiva; c, d) Rafuna, Crkvena Livada
Fig. 75. Samarnica, Visoki Mori~, ingot Fig. 105. Grdelica, Kale, tools (Pe{i}, Peri} 2001,
Fig. 76. Sejanica, coin of Antoninus Pius 284, 285, T. XII/3, T. XIII/1, 3)
Fig. 77. Retkocer, Ravna njiva, 3rd–4th century coins Fig. 106. Cari~in Grad, parts of weaponry
(photo: Toni ^er{kov) Fig. 107. Leskovac, Hisar, ivory plate (Stoji}, Pe{i},
Fig. 78. Rujkovac, Kaljaja, 3rd–5th century coins Jovi} 2007, 33)
Fig. 79. Cari~in Grad, coins of Justinian I and Phocas Fig. 108. Cari~in Grad, ivory box cover
Fig. 80. Mrkonje, Mrkonjski vis, coin of Justinian I (photo: Fig. 109. Mala Kopa{nica, Kamenitica, glass vessels
Toni ^er{kov) (Documentation of the National Museum in Leskovac)
Fig. 81. Pusto [ilovo, Church of St. Procopius, votive altar Fig. 110. Cari~in Grad, glass finds
Fig. 82. Lece, Crkvina, votive altar Fig. 111. Konopnica, Gradac, ceramic lamps
Fig. 83. Lece, Crkvina, votive altar Fig. 112. Cari~in Grad, ceramic lamps
Fig. 84. Mala Kopa{nica, Beli Breg, tombstone (Petrovi} Fig. 113. Leskovac, vicinity, bronze candelabrum
1979, 125, No. 117) Fig. 114. Mala Kopa{nica, Kamenitica, ceramic vessels
Fig. 85. Lece, Livada Stevana Petrovi}a, axe-pick (Petro- (Documentation of the National Museum in Leskovac)
vi} 1979, 138, No. 137) Fig. 115. Leskovac, Hisarski Kanal, ceramic vessels
Fig. 86. Cari~in Grad, basilica with transept, silver plate Fig. 116. Medve|a, unknown site, jug
(Petrovi} 1979, 123, No. 113). Fig. 117. Vlasotince, ]eramid`inica, amphora
Fig. 87. Cari~in Grad, Acropolis, composite capital Fig. 118. Pithoi: a) Gagince; b) Barje, unknown site
Fig. 88. [tulac, Church of St. Elijah, Ionic impost capital Fig. 119. Cari~in Grad, ceramic vessels
Fig. 89. [tulac, Church of St. Elijah, fragment of a capital Map 5. Roman and Early Byzantine sites in the Leskovac
Fig. 90. [tulac, Church of St. Elijah, fragments of a column valley
Fig. 91. Decorative stone architectural sculptures: a) Ba- Map 6. Roman and Early Byzantine fortifications in the
~evina, Crkvi{te–Drenjak or Reka, capital; b) Rudare, Leskovac valley
Church of St. Parascheva, capital; c) Vrbovac, Imanje Map 7. Roman and Early Byzantine settlements and villas
Pe{i}a, impost capital and column; d) Mrve{, Crkvina or in the Leskovac valley