8 Razred Informatika Pripreme

PREDMET : OSNOVI INFORMATIKE
PRIPREME ZA VIII RAZRED
Nastavnik:
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa načinom memorisanja podataka u računaru i brojnim
sistemima
b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih
Očekivani rezultati: Učenici će znati način memorisanja podataka u računar i brojne sisteme
Razred i odjeljene: VIII Datum: Redni br. časa:1
Predmet: OSNOVI INFORMATIKE
Nastavna oblast: Matematičke osnove računara
Nastavna jedinica: Memorisanje podataka. Brojni sistemi
TIP ČASA OBLICI RADA NASTAVNE METODE NASTAVNA SREDSTVA
a)obrada a)frontalni a)monološka a)tekst
b)utvrđivanje b)grupni b) dijaloška b) slike
c)vježbanje c)individualni c)demonstrativna c) modeli
d)sistematizacija d)rad u parovima d)tekst d) projekcije
e) e) e)kombinovana e) udžbenik
f) f) f)istraživačka f) računar
g) g) g) g)projektor
Uvodni dio časa:
 Šta je podatak i princip rada računara
Centralni dio časa:
Predstavljanje podataka u računaru
Svi podaci i programi koje računar ima u sebi predstavljeni su obliku brojeva. To su brojevi binarnog
brojnog sistema (dve cifre: 0 i 1), mada ne mora da bude tako, postoje računari koji rade u drugim
brojnim sistemima (heksadecimalni).
Podatke (uopšte uzevši) je moguće podeliti na dve grupe:
- numeričke (brojčane) podatke, i
- nenumeričke (ostale) podatke.
Numerički (brojčani) podaci su podaci u računaru koji simbolišu neke veličine ili odnose,
odnosno predstavljaju neke brojne vrednosti "iz života". Numerički podaci se prevode u binarni brojni
sistem (kombinacija 0 i 1) i na taj način se skladište i obrađuju u računaru.
Nenumerički podaci su podaci u računaru koji sadrže neku informaciju koja se u spoljnom
svetu (van računara) ne može predstaviti brojevima. Primeri:
- običan tekst,
- formatirani tekst (npr. tabela sa imenima učenika),
- slika,
- video zapis,
- audio zapis,
- jednačina ili formula,
- program (izvorni kod ili prevedeni-izvršni program) itd.
Svaki podatak nenumeričkog tipa prevodi se u niz binarnih brojeva, predstavljenih na način
blizak računaru (kombinacija 0 i 1). Sve transformacije i obrade podataka se dalje vrše nad tim
brojevima, a podaci se takođe u tom formatu skladište na masovnim memorijskim medijima
(elektronskom, magnetnim, optičkim itd).
Neophodno je podatke u računaru predstaviti na način koji je njemu (računaru) "razumljiv", odnosno po
formatu prilagođen načinu na koji su projektovani njegovi delovi (procesor, magistrala,
memorija itd).
PRIMER: recimo da računar ima 64-bitne memorijske lokacije; u tom slučaju svaki podatak mora biti na
neki način uklopljen u 64 binarnih cifara (ili upisan u više memorijskih lokacija).
Predstavljanje teksta u računaru
Svaki računar ima svoju slovnu azbuku, koja se sastoji iz znakova (karaktera: cifre, slova i specijalni
znaci).Tekst se u računaru predstavlja (memoriše) kao niz binarnih brojeva, po 1 broj za svaki
karakter teksta.
U računaru postoji kodna tabela (šema kodiranja) u kojoj je za svaki karakter upisan odgovarajući
binarni kod (broj). Tekst, odnosno niz karaktera, se dakle u memoriji računara pamti kao niz binarnih
brojeva odgovarajućih svakom karakteru teksta.Najpoznatiji standardi (šeme kodiranja) binarnog koda
su:
- ASCII,
- EBCDIC, i
- UNICODE
Ovi kodovi služe i kao jezik za komunikaciju između različitih delova
računarskog sistema (na primer za komunikaciju sa štampačem, itd).
ASCII (čita se "aski") je skraćeno od: American Standard Code for
Information Interchange. Ovaj kod je 7-bitan (dužine 7 binarnih cifara).
ASCII kod ima 256 znakova (sadrži sva slova, brojeve, većinu
znakova interpunkcije, neke matematičke simbole) i svaki je
predstavljen binarnim brojem od 0 do 255.
EBCDIC (čita se "ebsidik") je skraćeno od: Extended Binary Coded
Decimal Interchange Code). Ovaj kod je 8-bitan.
UNICODE koristi jedinstven broj za svaki karakter, bez obzira na platformu, bez obzira na program, bez
obzira na jezik. Unicode standard prihvaćen je od strane vodećih svetskih kompanija kao što su: Apple,
HP, IBM, JustSystem, Microsoft, Oracle, SAP, Sun, Sybase, Unisys, kao i druge. Unicode je neophodan
za moderne standarde kao što su: XML, Java, ECMAScript (JavaScript), LDAP, CORBA 3.0, WML, itd.
Podržan je od strane mnogih operativnih sistema, svih modernih browsera i mnogih drugih proizvoda.
On omogućuje prenos podataka između različitih sistema bez rizika od pojave grešaka i značajnu
novčanu uštedu u odnosu na korišćenje starih kodnih sistema.
Predstavljanje slike u računaru
Slika na ekranu (u računaru) sastoji se od tačaka (piksela), ona zapravo predstavlja matricu tačaka (npr.
1024x768 tačaka) koje svetle u određenim bojama i formiraju sliku.
Ako je slika veličine 1024x768 piksela, to znači je sastavljena od ukupno 786432 piksela. Svaki od
piksela ima po 3 komponente (u RGB sistemu). Intenzitet osvetljaja boje svake komponente se
predstavlja nekim brojem (iz binarnog brojnog sistema). To je ukupno 786432·3=2359296 brojeva.
Niz tih binarnih brojeva je zapravo način na koji se slika predstavlja u memoriji računara!
Bilo kakva transformacija nad slikom (promena kolorita slike, ili jasnoće, ili osvetljenja, itd) koju radimo u
nekom programu za manipulaciju slikama, se u računaru izvodi zapravo kao niz nekih matematičkih
operacija nad svim brojevima koji čine unutrašnju predstavu te slike u računaru.
Predstavljanje kontinualnih (analognih) informacija u računaru
Sve neelektrične veličine (temperatura, pritisak, zvuk, brzina, itd.) moraju se pretvoriti u električne
pomoću raznih vrsta senzora, davača, i sl.
Veličine električnog tipa mogu biti analogne (kontinualne) i digitalne.
Analogne električne veličine moraju se pretvoriti u digitalne (binarni oblik) i u tom obliku čuvati i
obrađivati u računaru. Ovaj postupak je diskretizacije signala (informacije) i mora se obaviti u tri
koraka, odnosno pomoću tri operacije:
- diskretizacije signala po vremenu (tzv. odmeravanje) i
- diskretizacije signala po trenutnim vrednostima (tzv. kvantovanje).
- kodovanje, tj. predstavljanje diskretnih vrednosti signala grupom cifara (0 i 1), odnosno impulsa
Brojni sistem
Brojni sistem je sistem pomoću kojeg se predstavljaju brojevi.
Najpoznatiji brojni sistemi su:
 Unarni brojni sistem ima bazu 1 i sledeće cifre 1
 Binarni brojni sistem ima bazu 2 i sledeće cifre 0, 1.
 Ternarni brojni sistem ima bazu 3 i sledeće cifre -1,0,1 ili 0,1,2
 Oktalni brojni sistem ima bazu 8 i sledeće cifre 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7.
 Decimalni brojni sistem ima bazu 10 i sledeće cifre 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9.
 Hekasadekadni brojni sistem ima bazu 16 i sledeće cifre 0,1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, A, B, C, D, E.
Navedena slova imaju sledeće vrednosti: A = 10, B = 11, C = 12, D = 13, E = 14, F = 15
Završni dio : Ponoviti nastavnu jedinicu

Nastavna jedinica: Konverzija dekadnog u binarni brojni sistem i binarnog u dekadni brojni sistem
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa konverzijom dekadnog brojnog sistema u binarni
brojni sistem i binarnog u dekadni brojni sistem
Očekivani rezultati:Učenici će znati izvršiti konverziju dekadnog u binarni brojni sistem i obrnuto
binarnog u dekadni brojni sistem
TOK ČASA
Uvodni dio časa:

 Vrste brojnih sistema i osnova računanja kod brojnih sistema

Konverzija dekadnog brojnog sistema u binarni brojni sistem:
Primer1: Broj 44 prevesti u binarni zapis.
44 (dekadno) = 44/2 22/2 11/2 5/2 2/2 1/2
0 0 1 1 0 1
Rješenje: 101100
Zadati broj 44 djelimo sa dva, ostatak zapisujemo ispod a rezultat djeljena pišemo lijevo i taj rezultat
djelimo sa dva i tako dalje dok god se ne dobije nula kao kolicnik (ne kao ostatak). Sada obratite pažnju
na dobijeni od ostataka i pročitaj te ga odpozadi:101100. Pokušajete kao proveru da uradite
konvertovanje ovog binarnog broja u decimalni.
Primjer2: Broj 345 prevesti u binarni zapis
345:2 172 (1)
172:2 86 (0)
86:2 43 (0)
43:2 21 (1)
21:2 10 (1)
10:2 5 (0)
5:2 2 (1)
2:2 1 (0)
1:2 0 (1)
Binarni broj koji se dobije je 101011001. 97 (10) =1100001(2)

Primjer 3: Broj 97 prevesti u binarni 97(10) 2
48 1
24 0
12 0
6 0
3 0
1 1
Konverzija binarnog brojnog sistema u dekadni brojni sistem
Primer1:
00010011 (baza 2) = 19 (baza 10)
0∙27+0∙26+0∙25+1∙24 + 0∙23 + 0∙22 + 1∙21 + 1∙20 = 0 + 0 + 0 + 16 + 0 + 0 + 2 + 1 = 19
Primer2:
00011001 (baza 2) = 25 (baza 10)
0∙27+0∙26+0∙25+1∙24 + 1∙23 + 0∙22 + 0∙21 + 1∙20 = 0 + 0+ 0 + 16 + 8 + 0 + 0 + 1 = 25
Primer3:
1101011,01(baza 2) = 107,25(baza 10)
1101011,01(baza 2) = 1∙26 + 1∙25 + 0∙24 + 1∙23 + 0∙22 + 1∙21 + 1∙20, + 0∙2-1 + 1∙2-2 =
64 + 32 + 0 + 8 + 0 + 2 + 1, 0 + ¼ = 107,25(baza 10)
Primer4:
11110111(2)=1*27+1*26+1*25+1*24+0*23+1*22+1*21+1*20=1*128+1*64+1*32+1*16+0*8+1*4+1*2+1*1=
128+64+32+16+0+4+2+1=240(10)

Nastavna jedinica: Konverzija dekadnog u oktalni brojni sistem i oktalnog u dekadni brojni sistem
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa konverzijom dekadnog brojnog sistema u oktalni brojni
sistem i oktalnog u dekadni brojni sistem
Očekivani rezultati: Učenici će znati izvršiti konverziju dekadnog u oktalni brojni sistem i obrnuto
oktalnog u dekadni brojni sistem
TOK ČASA
Uvodni dio časa:

-Ponoviti konverziju dekanog u binarni brojni sistem i binarnog u dekadni brojni sistem

Pretvaranje dekadnog broja u oktalni broj
Prilikom pretvaranja dekadnog broja u oktalni primenjuje se isti algoritam kao u slučaju
pretvaranja dekadnog broja u binarni, sa tom razlikom što se u ovom slučaju djeli
brojem 8. Ostaci djeljenja koji su zapisani predstavljaju traženi binarni broj koji treba
čitati obrnuto, tj. zadnja dobijena cifra je najznačajnija cifra, a prva dobijena cifra
je najmanje značajna cifra. Na primer, treba pretvoriti dekadni broj 127(10) u oktalni.
Postupak je sledeći:
127 : 8 = 15 → ostatak 7
15 : 8 = 1 → ostatak 7
1:8 = 0 → ostatak 1
127(10) = 177(8)
Primjer 1:Pretvaranje broja 86(10) u oktalni je sledeći:
86 : 8 = 10 → ostatak 6
10 : 8 = 1 → ostatak 2
1:2 = 0 → ostatak 1
86(10) = 126(8)
Primjer 2: Pretvaranje broja 131(10) u oktalni je sledeći:
131 : 8 = 16 → ostatak 3
16 : 8 = 2 → ostatak 0
2:8 = 0 → ostatak 2
131(10) = 203(8)
Pretvaranje oktalnog broja u dekadni broj
Procedura za pretvaranje oktalnog broja 37(8) u dekadni je sledeća:
37(8) = 3 · 8(1) + 7 · 8(0) =
= 24 + 7 =
= 31(10)
Primjer 1:Pretvaranje broja 142(8) u dekadni je sledeći:
142(8) = 1 · 8(2) + 4 · 8(1) + 2 · 8(0) =
= 64 + 32 + 2 =
= 98(10)
Primjer 2::Pretvaranje broja 364(8) u dekadni je sledeći:
364(8) = 3 · 8(2) + 6 · 8(1) + 4 · 8(0) =
= 192 + 48 + 4 =
= 244(10)
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa konverzijom dekadnog brojnog sistema u
heksadecimalni brojni sistem i heksadecimalnog u dekadni brojni sistem
Očekivani rezultati: Učenici će znati izvršiti konverziju dekadnog u heksadecimalni brojni sistem i
obrnuto heksadecimalnog u dekadni brojni sistem
TOK ČASA
Razred i odjeljene: VII Datum: Redni br. časa:4
Nastavna jedinica:Konverzija dekadnog u heksadecimalni brojni sistem i heksadecimalnog u dekadni
brojni sistem
Uvodni dio časa:
 Ponoviti konverziju dekanog u oktalni brojni sistem i oktalnog u dekadni brojni sistem

Pretvaranje dekadnog broja u heksadekadni broj
Pretvoriti dekadni broj 127(10) u heksadecimalni
Postupak je sledeći:
127 : 16 = 7 → ostatak 15 → F
7 : 16 = 0 → ostatak 7
127(10) = 7F(16)
Primjer 1: Treba pretvoriti dekadni broj 2422(10) u heksadecimalni.
2422 : 16 = 151 → ostatak 6
151 : 16 = 9 → ostatak 7
9 : 16 = 0 → ostatak 9
2422(10) = 976(16)
Primjer 1: Treba pretvoriti dekadni broj943(10) u heksadecimalni

943 : 16 = 58 → ostatak 15 ← F
58 : 16 = 3 → ostatak 10 ← A
3 : 16 = 0 → ostatak 3
943(10) = 3AF(16)
Pretvaranje heksadecimalnog broja u dekadni broj
Treba pretvoriti heksadecimalni broj 23(16) u dekadni.
23(16) = 2 · 16(1) + 3 · 16(0) =
= 32 + 3 =
= 35(10)
Primjer 1: Treba pretvoriti heksadecimalni broj 46(16) u dekadni.

46(16) = 4 · 16(1) + 6 · 16(0) =
= 64 + 6 =
= 70(10)
Primjer 1: Treba pretvoriti heksadecimalni broj 3B(16) u dekadni broj:
3B(16) = 3 · 16(1) + 11 · 16(0) =
= 48 + 11 =
= 59(10)
Razred i odjeljene: VIII Datum: Redni br. časa:

Nastavna jedinica: Binarna algebra (Sabiranje i oduzimanje binarnih brojeva)
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa binarnom algebrom i računskim operacijama
Očekivani rezultati:Učenici će znati sabirati i oduzimati binarne brojeve
TOK ČASA
Uvodni dio časa:

 Vrste brojnih sistema
 Konverzije brojnih sistema

Binarna algebra
Binarne brojeve možete sabirati, oduzimati, množiti i dijeliti.
TABLICA SABIRANjA (+)
0 + 0 = 0
1+0=1
0+1=1
1 + 1 = 0 (1 se prenosi)
TABLICA ODUZIMANjA (-)
0 - 0 = 0
1-0=1
0 - 1 = 1 (1 se pozajmljuje)
1-1=0
1. Izračunajte zbir binarnih brojeva: 10 i 11.
Rješenje:
10
11
___
101
1+0 jednako je 1
1+1 jednako je 0, a 1 se prenosi
(pamtite 1).
2. Izračunajte razliku binarnih brojeva: 1011 i 101.
Rješenje:
1011
101
___
110
1-1 jednako je 0,
1-0 jednako je 1
0-1 jednako je 1, a 1 se pozajmljuje,
1-1(što ste ga pozajmili)
jednako je 0
Sabiranje binarnih brojeva
1.
110011101
+ 11010111
1001110100
2.
1111110
+ 11111
10011101
3.
1111
+1111
11110
Oduzimanje binarnih brojeva
1.
1001110100
- 11010111
110011101
2.
10011101
- 11111
1111110
3.
11110
-1111
1111

Nastavna jedinica: Binarna algebra (Množenje i djelenje binarnih brojeva)
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa metodom množenja i djelenja binarnih brojeva
Očekivani rezultati: Učenici će znati množiti i djeliti binarne brojeve
TOK ČASA
Uvodni dio časa:
 Ponoviti sabiranje i oduzimanje binarnih brojeva

1. Izračunajte proizvod binarnih brojeva: 1011 i 11.
1011*11
________
1011
1011
________
100001
Rješenje: množite po tablici množenja, a sabiranje vršite po tablici za
sabiranje binarnih brojeva
2. Izračunajte količnik binarnih brojeva: 1111 i 101.
Rješenje:
1111: 101=11
-101
___
101
-101
____
= =
101 u 111 ide jedanput (1),
1*101 jednako je 101, pišete ga ispod 111,po tablici oduzimanja dobićete ostatak 10, spustite 1
pored 10 i dobićete 101,
101 u 101 ide jedan put (1) bez ostatka
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa kodiranjem i direknom konverziom brojeva
Očekivani rezultati:Učenici će znati kodirati i izvršiti direktnu konverziju brojeva

Nastavna jedinica: Kodiranje i direktna konverzija brojeva
TOK ČASA
Uvodni dio časa:
 Ponoviti brojne sisteme i konverzije brojnih sisrema
 Ponoviti binarnu agebru i računske operacije binarnih brojeva
Odnos brojnih sistema

Decimalni Binarni Oktalni Heksadecimalni
0 0000 0 0
1 0001 1 1
2 0010 2 2
3 0011 3 3
4 0100 4 4
5 0101 5 5
6 0110 6 6
7 0111 7 7
8 1000 10 8
9 1001 11 9
10 1010 12 A
11 1011 13 B
12 1100 14 C
13 1101 15 D
14 1110 16 E
15 1111 17 F
Konverzija binarnog brojnog sistema u heksadecimalni sastoji se u deljenju binarnog broja u grupe od po
4 bita, i predstavljanju svake grupe heksadecimalnim ekvivalentom.
Na primer, binarni broj 1101 1000 1100 1001 se generiše kao
1101 1000 1100 1001
D 8 C 9 što je ekvivalentno sa D8C9H.
Konverzija iz heksadecimalnog u binarni je direktna. Tako na primer, 3C2EH se

konvertuje u binarni kao
3 C 2 EH
0011 1100 0010 1110
Kodiranje i dekodiranje BCD-Kodova se vrši cifru po cifru, prema sledećoj tabeli:

Primer: prelaz iz decimalnog u BCD broj.
9 0 0 0 0 8 3
↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓
1001 0000 0000 0000 0000 1000 0011
To jest: (9000083)10 = (1001000000000000000010000011)BCD
Primer: prelaz iz BCD u decimalni broj.
0111 1000 0000 0001 0010 0100 0110
↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓
7 8 0 1 2 4 6
To jest: (0111100000000001001001000110)BCD = (7801246)10
Broj bitova potreban da se predstavi oktalna cifra je tri. To znači da je, ako svaku oktalnu cifru napišemo
kao grupu od po tri bita, konverzija iz oktalnog u binarni sistem direktna. Tako na primer, broj 2708 se
konvertuje u binarni na sledeći način :
2 7 0
010 111 000
Konverzija iz binarnog u oktalni brojni sistem je opet direktna. Počevši od LS cifre binarni broj se deli na
grupe od po tri cifre. Svaka grupa se zatim zamenjuje odgovarajućom vrednošću. Konverzija binarnog
broja 101 110 010 111 u oktalni se vrši na
sledeći način:
101 110 010 111
5 6 2 7
Za slučaj da krajnja leva grupa nema dovoljan broj cifara tada se dopisuju nule,
kao u slučaju 1 100 001 011.
001 100 001 011
1 4 1 3
-Kada je broj razlomljen, a broj bitova se ne može grupisati u segmente od po 3 bita dodaju se nule
krajnjoj desnoj i krajnjoj levoj grupi. Primera radi broj 1101111.1011 se konvertuje u binarni kao
001 101 111 . 101 100
1 5 7. 5 4
-Konverzija decimalnog broja u binarni može da se vrši prvo konverzijom u oktalni a zatim direktno iz
oktalnog u binarni. Na primer, broj 52310 se prvo konvertuje u oktalni
523 : 8 = 65, ostatak 3
65 : 8 = 8, ostatak 1
8 : 8 = 1, ostatak 0
1 : 8 = 0, ostatak 1
a zatim direktno, cifru po cifru, iz oktalnog u binarni kao

52310 1 0 1 3 8
001 000 001 011 2
Grafički podaci
Grafički podaci služe za generisanje , pamćenje za obradu i vizelni prikaz na ekranu ilištampanje
grafičkih objekata- slika crteža, grafikona, i čak digitalizovanih fotografija. Zapamćenje grafičkih podataka
koriste se dva načina: vektorska grafika i rasterska grafika.Kod vektorske grafike slika se pamti kao skup
pdrđenog broja elementarnihgeometrijskih oblika tzv. grafičkih primitiva kao što su polilinija- niz duži koje
se nadovezujujedna na drugu poligoni, krugovi, elipse, lukovi i krive linije zadane posebnim
funkcijama..Kod rasterke grafike slika se pamti tačka po tačka u rasteru- finoj dvodimenzijonalnoj umreži
tačaka. Za kodiranje crno bijele slike sa nijansama sive boje koriste se 256 nivoa,odnosno 8 bitova za
svaku tačku. Za slike u boji za svaku od tri osnovne boje
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa sistematizaciom časa iz nastavne oblasti
Matematičke osnove računara
Očekivani rezultati:Učenici će znati da primjene stečeno znanje iz Matematičkih osnova računara
TOK ČASA
Nastavna jedinica: Matematičke osnove računara-sistematizacija gradiva
Uvodni dio časa:

 Ponoviti brojne sisteme i konverzije brojnih sisrema
 Ponoviti binarnu agebru i računske operacije binarnih brojeva

 Memorisanje podataka
 Brojni sistemi
 Konverzija dekadnog u binarni brojni sistem
 Konverzija binarnog u dekadni brojni sistem
 Konverzija dekadnog u oktalni brojni sistem
 Konverzija oktalnog u dekadni brojni sistem
 Konverzija dekadnog u heksadecimalni brojni sistem
 Konverzija heksadecimalnog u dekadni brojni sistem
 Kodiranje i direktna konverzija brojeva
Primjeri:
1.Broj 445(10) prevesti u binarni broj
2. Binarni broj 00010011 (baza 2) prevesti u dekadni broj
3. Broj 485(10) prevesti u oktalni broj
4.Bro1 154(8) prevesti u dekadi broj
5.Broj 170(10) prevesti u heksadecimalni broj
6.Broj A4C(16) prevesti u dekadni broj
7. Konverzija iz heksadecimalnog u binarni 3C2EH
8. Konverzija iz binarnog brojnog sistema u heksadecimalni 1101 1000 1100 1001
9.Konverzij iz oktalnog brojnog sistema u binarni brojni sistem 150(8)
10.Konverzija iz binarnog brojnog sistea u oktalni 010 111 000
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa mrežnim komunikacjama i računarskim mrežama
Očekivani rezultati:Učenici će znati šta su računarske mreže,primjenu i vrste računarskih mreža
TOK ČASA
Nastavna oblast: Mrežne komunikacije
Nastavna jedinica: Pojam i vrste računarskih mreža
Uvodni dio časa:
 Primjena računara u komunikacijama
Računarska mreža je telekomunikacioni sistem za prenos podataka koji omogućava

određenom broju nezavisnih uređaja da međusobno komuniciraju.
Računarski sistem je distribuiran (prostorno raspoređen) ukoliko se računarski resursi

(fizički-memorija, procesori, diskovi i logički-procesi, datoteke) nalaze na više od jednog
mesta. Distribuiranim upravljanjem povezuju se resursi i koordinira aktivnost u
distribuiranom sistemu.
Prednosti računara u mreži

 dokumente (memorandume, tabelarne proračune, fakture)
 elektronsku poštu
 softver za obradu teksta
 softver za praćenje projekata
 ilustracije, fotografije, video i audio datoteke
 audio i video prenose
 Štampače
 faks mašine
 Modeme
 CD-ROM jedinice i druge prenosive jedinice
 diskove
Nedostaci računarskih mreža
 Skupa oprema
 Skupo održavanje mreže
 lakša mogućnost prenosa virusa
Vrste računarskih mreža
Podjela prema veličini pokrivanja:
 PAN (Personal Area Network ) Personalne mreže unutar jedne sobe
 LAN (Local Area Network) : lokalne računarske mreže unutar jedne zgrade , objekta i preduzeća
 MAN (Metropolien Area Network): gradske računarske mreže
 WAN (Wide Area Network): globalne,međunarodne, nacionalne, regionalne
 GAN(Global Area Network)-računarske mreže koje prelaze granice država i pokkrivaju područje
više država rasprostranjene širom naše planete
Podjela prema principu rada
 Klijent –server mreža u kojoj server pruža usluge klijentima
 Mreža ravnopravnih računara, svi su računari ravnopravni i mogu biti i klijent i server
Klijent –server mreža
Mreža ravnopravnih računara
Podela prema pravu pristupa:

 Javne mreže
 Privatne mreže
Podela prema načinu prenosa:

 Mreže sa komutacijom paketa
 Mreže sa komutacijom vodova
Podela prema topologiji:

 Mreže tipa zvezde
 Mreže tipa prstena (token ring)
 Mreže sa zajedničkom magistralom (bus)

Nastavna jedinica: Elementi mrežne konfiguracije
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa elementima mrežne konfiguracije
Očekivani rezultati:Učenici će znati elemente mrežne konfiguracije i njihovu primjenu
TOK ČASA
Uvodni dio časa:
 Šta su računarske mreže
 Vrste računarskih mreža
Elementi mrežne konfiguracije
 Računari sa mrežnim karticama
 Mrežni uređaji (modem, ruter, hub...)
 Provodnici
 Protokoli
 Aplikativni programi za mrežu (Internet Explorer, Outlok Exspress..)
Računari sa mrežnom kartom
1. Mrežni klijent –koji koristi usluge mreže i glavnog računara –servera
2. Server je računar koji pruža usluge klijentima
Mrežni uređaji
 Modem je uređaj koji pretvara digitalne
signale u analogne i obrnuto
(modulacija i demodulacija).
Može biti interni i eksterni
 Switch je uređaj koji upravlja protokom podataka između dijelova

lokalne mreže (LAN).Pojačava digitalni signal koji prima od glavnog
mrežnog uređaja
 Hub spaja više računara,te pravi mrežu između dva ili više
računala .Koristi se u topologiji zvjezda
 Router je poseban uređaj koji određuje sljedeću mrežnu adresu na

koju se šalje paket podataka.Ne može se povezati na različite
protokole.Ruoter je "raskrsnica" između dvije mreže za
razmjenjivanje podataka,tj. omogućava informacijama da putuju
između raznih mreža.Zadatak routera je da poveže više uređaja
kojima će dodijeliti adrese .
 Repeater (Repetitor)U slobodnom prevodu sa engleskog jezika
znači pojačivač, odnosno njegova glavna namena je
pojačanje električnih, bežičnih ili optičkih signala. Poznato je da
signali gube na svojoj snazi sa povećanjem rastojanja. Da bi se
premostile što je moguće veće udaljenosti mora postojati uređaj
koji će primiti oslabljen signal i ponovo ga pojačati za dalji prenos.
Spada u aktivne mrežne uređaje. U svom radu ne vrši nikakvu
obradu podataka nego vrši direktno pojačanje signala. Problem
sa repetitorima je što oni pojačavaju ceo signal uključujući i šum.
 Bridge (srp. mrežni most) je mrežni uređaj koji
omogućava da se mreža podeli na više segmenata a da
se pri tome optimizuje komunikacija tako da se lokalna
komunikacija na svakom segmentu zadržava na njemu
pri čemu se ostali segmenti mreže ne opterećuju
viškom komunikacije.
 Fajervol (vatreni zid) sprečava prenos podataka preko računarske mreže koja je zabranjena
 Mrežna kartica (engl. Network card, NIC, network adapter) je

dio koji se brine za komunikaciju računala preko računalne
mreže odnosno za priključivanje računala na lokalnu mrežu.
Moderne matične ploče obično na sebi imaju integriran
mrežni čip i priključak, ali također postoje i mrežne kartice koje se
ubacuju u PCI utor. Danas se rjeđe viđaju odvojene mrežne
kartice, obično se uzima dodatna kartica (uz integriranu) zbog
mogućnosti priključivanja više mrežnih uređaja
(npr. ADSL modem (Ethernet) i mrežni hub) , iako neke matične
ploče dolaze i sa dva čipa, odnosno priključka.Danas postoje
mrežne kartice u 10, 100, i 1000 Mbit/s (Gigabit) izvedbama, što označava propusnost podataka koju
može podnijeti jedna mrežna kartica
 Mrežni protokol je specifikacija za standardizovane pakete podataka koji omogućavaju
razmenu informacija među mrežama. Protokol predstavlja skup pravila i konvencija za
slanje informacija preko mreže. Protokoli se mogu selektivno dodavati i uklanjati na svim mrežnim i
interfejsima na serveru. Paketi informacija kreću se uz stek protokola, niz njega, kao i
kroz medijume za prenos.
 Internet servis provajderi su firme čija je osnovna delatnost da omoguće povezivanje na Internet.
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa načinima povezivanja fizički udaljenih računara
Očekivani rezultati:Učenici će znati nabrojati i objasniti načine povezivanja fizički udaljenih računara
TOK ČASA
Nastavna jedinica: Povezivanje fizički udaljenih računara
Uvodni dio časa:
 Elementi mrežne konfiguracije

Razvoj telekomunikacione tehnologije u poslednje tri decenije stvorio je preduslove za kvalitetno i brzo
prenošenje podataka između fizički odvojenih uređaja (centralnih računara, terminala, štampača, PC
računara i dr.).
Telekomunikacija se može definisati kao elektronsko povezivanje fizički (geografski) udaljenih
računara, a telekomunikacioni sistem kao komponenta kompatibilnih telekomunikacionih uređaja kojim
se povezuju fizički odvojeni uređaji kojima mogu da se prenose tekstovi, slike, zvučni signali i video
informacije.
Postoji najmanje šest vrsta komunikacionih medija kojima se povezuju fizički
udaljeni računari:
- telefonski kabl (upletena žica),
- koaksijalni kabl,
- UTP kablovi,
- mikrotalasi i drugi oblici radio prenosa,
- optička vlakna,
- satelitski prenos.
Telefonski kablovi predstavljaju jedan od najstarijih komunikacionih medija za prenos podataka koji
rade na bazi analognih signala. Pošto su u većini institucija u celoj zgradi provedene telefonske linije,
relativno jednostavno se mogu iskoristiti i za povezivanje PC računara. Brzina prenosa podataka je
relativno mala (oko 10 megabita u sekundi), a jedan od osnovnih nedostataka je osjetljivost na šumove i
elektromagnetne talase.
Koaksijalni kablovi su slični antenskim koji se koriste za kablovsku televiziju, a sastoje se od dobro
izlovane bakarne žice koja može da prenese veću količinu podataka od telefonskih kablova (do 200
megabita u sekundi). U praksi se najčešće koriste koaksijalni kablovi tipa RG-58 i RG-62.Postoje tzv.
“tvrdi” i “meki” koaksijalni kablovi, a zbog jednostavnosti instalisanja, u poslednje vreme češće se koriste
“meki” kablovi.
UTP kablovi se koriste za povezivanje računara uz korišćenje HUB-ova, sa standardnom brzinom od
100 megabita u sekundi. Posebno dobro svojstvo računarskih mreža sa UTP kablovima je otpornost
sistema na kvarove koji mogu da nastupe na jednoj radnoj stanici, što znači da, ukoliko dođe do prekida
na jednom delu mreže, ostatak radi bez značajnijih poremećaja
Kablovi sa optičkim vlaknima se sastoje od velikog broja žila čistog staklenog vlakna debljine
čovjekove dlake, koje se povezuju u kablove, a transfer podataka se vrši transformacijom podataka u
snopove svjetlosti koji se šalju kroz optičke kablove. Brzina prenosa podataka je od 500 kilobita do
nekoliko biliona bita u sekundi. Ovaj prenos je znatno brži i trajniji od prenosa podataka žičanim medijem
i odgovara satelitskim sistemima koji omogućavaju prenos veće količine podataka. Teži je za instalaciju
od prethodna dva medija, ali omogućava povezivanje računara na veće udaljenosti
i otporan je prema delovanju elektromagnetnih talasa
Mikrotalasni sistemi služe za prenos signala visoke frekvencije kroz atmosferu,
a koriste se kod telekomunikacija velikog obima. Mikrotalasni signali se prostiru
pravolinijski i ne prate zakrivljenost zemlje, tako da se prenosne stanice moraju locirati
na svakih 40-50 kilometara. Ovi sistemi spadaju u bežične prenose i ne zahtevaju
instalaciju kablova između računara, ali zbog velikog broja potrebnih međustanica,
povećavaju se troškovi prenosa podataka. Prevazilaženje ovog problema može se izvršiti
kombinacijim prenosa podataka sa satelitskim sistemima.
Satelitski sistemi Pored bakarnih linija sa uzemljenjem ili optičkih provodnika koje za svoje usluge
koriste telefonske kompanije AT&T, MCI i U.S. u SAD-u, mnoge kompanije za transfer podataka koriste
iznajmljene ili sopstvene satelitske radio sisteme (npr. Chrysler Corp. čija privatna satelitska mreža
povezuje oko 6000 mesta).
Komunikacioni sateliti imaju ugrađen određen broj transpordera, koji imaju funkciju releja za
komunikacione signale, tako da primaju oslabljene signale sa Zemlje, a zatim ih čiste i pojačavaju, te
ponovo vraćaju na Zemlju. Korišćenjem satelitskih komunikacija može se pokriti najveći dio Evrope,
Sjeverne i Južne Amerike, u zavisnosti od antena koje se koriste.
Digitalne telefonske linije – ISDN Veoma efikasan način povezivanja LAN mreža je tzv ISDN
tehnologija - integrisane usluge digitalnih mreža (Integrated Services Digital Network). ISDN
tehnologija zasnovana je na prenosu podataka kroz bakarne provodnike, tako da se propisuje vrsta
signala koji se prenose. Naime, korišćenjem ISDN tehnologije mogli bi se povezati svi računari kako u
privatnim ku}ama tako i u institucijama, tako da se transfer podataka obavlja digitalnim prenosom
podataka kroz bakarne provodnike. Prema zahtevima ISDN tehnologije potrebno bi bilo uspostaviti
potpunu digitalizaciju telefonskih mreža na određenom regionu, tako da bi se izvršilo konvertovanje
analognih signala , koji su se do sada koristili u telefonskim komunikacijama, u digitalne signale.
Analogne petlje koje se nalaze na krajevima telefonskih veza (lokalne petlje) su generatori šuma koji se
stvara u procesu telefoniranja, dok bi se digitalizacijom signala i kori{}enjem digitalnih petlji izbegao
nastanak šuma, a potrebna jačina signala bi se ostvarila pojačavanjem signala na usputnim stanicama.

Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa načinom spajanja računara u LAN mrežu i podijelom
mreža prema principu rada
Očekivani rezultati:Učenici će znati topologiju računarskih mreža i podijelu mreža prema principu rada
TOK ČASA
Nastavna jedinica: Načini spajanja računara u LAN mrežu. Podijela mreža prema principu rada
Uvodni dio časa:
 Elementi mrežne konfiguracije
 Povezivanje fizički udaljenih računara
Povezivane računara u LAN mrežu
Topologija magistrale
Topoloija magistrale podrazumeva povezivanje svih čvorova pojedinačno na magistralu preko koje se
uspostavlja komunikacija medju njima. Ova topologija se smatra pasivnom jer računari povezani na
magistralu samo osluškuju sta se desava na njoj. Kad posredstvom mrežna kartice primete da su podaci
na magistraloi upućeni njima, prihvataju ih. Kad je računar spreman za predaju podataka, on se prvo
uveri da nijedan računar ne šalje nista na magistralu, pa tek onda šalje svoje podatke u paketu
informacija.
 Računari su povezani preko zajedničke magistrale koja predstavlja jedinstveni komunikacioni

kanal
 Lako se realizuje i proširuje, niska cijena ali teško se održava
 Ako se javi problem na magistrali cela mreža pada
 Dodavanje novih računara opterećuje mrežu
Topologija zvjezde podrazumeva povezivanje svih čvorova na centralni čvor. Svaki računar je povezan
posebnom kablom na priključak razvodnika. Lako se dodaje novi čvor, a otkaz ravodnika znači otkaz
mreže. Ako jedan računar otkaze, ostali nastavljaju sa normalnim radom, osim ako nije u pitanju glavni
računar.
Topologija prstena podrazumeva povezivanje svakog čvora sa dva susedna tako da povezani čvorovi
čine prsten. Informacije putuju provodnicima u jednom smeru. Računari na mreži reemituju pakete,
odnosno primaju pakete, a zatim ih šalju sledećem računaru u mreži.
Podijela mreža prema principu rada

Klijent-server
Klijent-server je arhitektura gdje su korisnik (klijent) i server odvojeni ili neravnopravni. Najočitiji je primjer
pregledanja Internet stranica. Korisnikov računar i Internet pregledač su klijent – oni zahtijevaju, dok su
računar i baza podataka koji čine web stranicu server – on poslužuje. Klijent
je obično aktivan korisnik, koji šalje zahtjeve i čeka dok se isti ne ispune, dok
je server pasivan, čeka na zahtjeve te ih ispunjava i šalje korisniku. Serveri
su obično veoma jake mašine sa dobrim konfiguracijama i karakteristikama
zbog toga što istovremeno moraju preraditi mnogo zahtjeva koji rastu iz dana
u dan. Obično servere pogone i posebni operativni sistemi za razliku od
običnih – klijent operativnih sistema, serverski operativni sistemi su u više
segmenata bolji i sadrže naprednije opcije.
Ravnopravna mreža
Peer-to-Peer (P2P) jeste mreža gdje se nalazi mnoštvo klijenta koji su ravnopravni u učešću, jedino je
ograničenje brzina internet veze jednog klijenta. Ovakve mreže se najviše koriste za
dijeljenje dokumenata, video i audio podataka i tako dalje. Razlog leži u
tome da ne postoji neko ko će kontrolisati koji podaci se dijele u mreži, jer ne
postoji server niti neki glavni računar koji nadgleda sve ostale. Svi su
ravnopravi i dijele podatke između sebe. Postoje i posebni programi za
dijeljenje podataka u P2P mrežama, to su obično programi za dijeljenje audio
i video sadržaja. Ako korisnik postavi upit, program pretražuje podatak pod
tim imenom kod ostalih korisnika povezanih na P2P mrežu. To je mnogo
slobodnije nego kod klijent-server mreža, gdje korisnik pretražuje sadržaj
samo jednog računara, odnosno servera. Kod P2P mreža, korisnik pretražuje sadržaj svih učesnika u
mreži

Nastavna jedinica: Vježba-Dijelenje foldera i štampača
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Uopznavanje učenika sa dijelenjem foldera i štampača u rač. mrežama
Očekivani rezultati:Učenici će znati dijeliti foldere i štampače na računarima koji su umreženi
TOK ČASA
Uvodni dio časa:
 Prednosti računara povezanih u računarsku mreću

Razmjena fajlova i štampača između Windows 7 i Windows XP
Ako u svojoj kući ili firmi imate razvijenu računarsku mrežu u kojoj imate računare sa različitim
Operativnim Sistemima (OS) kao što su Windows 7 i Windows XP vjerovatno ćete imati potrebu da ti
sistemi međusobno dijele određene fajlove i štamače.Na
početku je neophodno provjeriti da li su oba računara članovi iste
radne grupe "Workgroup", koja po default-u dobija naziv
WORKGROUP. Oba računara moraju biti članovi iste Workgroupe
Na računaru sa Windows 7 OS uđite u Control Panel\All Control Panel Items, kliknite na Network
and Sharing Center a zatim na lijevoj strani otvorenog prozora izaberite Change advanced sharing
settings.
Podešavanja na vašem računaru
moraju biti identična kao što je
prikazano na slici ispod.
Podešavanja su u dijelu Advanced
Sharing Settings za Home or Work profil.
Network discovery - uključivanjem ove opcije vaš kompjuter može da
vidi ostale kompjutere i uređaje koji su vidljivi u vašoj mreži.
File and printer sharing - kada uključite ovu opciju fajlovi i štampači koji budu sherovani na ovom
računaru biće dostupni svim drugim računarima na mreži.
Public folder sharing - uključivanjem ove opcije folder C://Users biće vidljiv i dostupan svim
računarima na mreži. To uključuje i sve druge foldere koji se nalaze u njemu.
Ako želite da bilo koji korisnik ima pravo pristupa folderima koje razmjenjujete isključite opciju password
protection. Podešavanja su na dnu liste Advanced Sharing Settings
Ako želite da budete vidljivi za druge računare sa Windows XP OS, vaš korisnički nalog na Windows
7OS mora imati definisan password. Ako nemate uradite to sada.
Otvorite My Computer, na dnu liste na lijevom dijelu prozora nalazi ikonica Network. Ako sada odete
uNetwork na Windows 7 OS trebalo bi da vidite računare sa Windows XP OS (XPHelpdesk)
i Windows 7 OS kao u ovom slučaju Helpdesk-PC
Podešavanje računara sa OS Windows XP da vidi sherovane foldere na računaru sa Windows 7

OS
Na vašem računaru sa Windows XP OS otvorite My Network Places. U tom prozoru biće vidljivi svi
sherovani folderi na računarima u vašoj mreži . Na ovom primjeu vidljiv je folder Users na prethodno
podešenom računaru sa Windows 7 OS (Helpdesk-PC)
Kliknite dva puta na taj folder. Kada uđete u njega vidjećete listu svih sherovanih foldera na računaru
saWindows 7 OS. Na vaš računar možete preuzeti bilo koji fajl iz tih sherovanih foldera. Ako taj računar
ima aktivnu password zaštitu morate unijeti username i password za korisnika sa Windows 7 mašine
Podešavanje računara sa Windows XP OS za razmjenu (Sharing) štampača
Da podesite "Shared printer" na računaru sa Windows XP OS morate uči u Printers and Faxes uStart
menu i kliknuti na Add Printer Wizard.
Potrebno je selektovati
“A network printer, or a
printer attached to
another computer” pa
kliknuti na Next.
Selektujte “Connect to this printer…” kao i putanju do štampača na računaru sa Windows 7 OS i
kliknite na Next.
Možete izabrati i "Browse for a printer". Ako tada kliknete na Next vaš računar će naći sve dostupne
(sherovane) štampače u vašoj mreži.
Sada kliknete Yes.
I na kraju kliknete na Finish da kompletirate Wizard.

U nekim slučajevima potrebno je instalirati x86 drajvere za share printer zbog toga sto Windows 7
drajveri nijesu kompatibilni sa XP. Kada je sve instalirano potrebno je otvoriti Printers and Faxes da
pronađemo shared printer.

Nastavna jedinica: Mrežne komunikacije-sistematizacija gradiva
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa primjenom računara u mrežnim komunikacijama
Očekivani rezultati:Učenici će znati praktično primjeniti računar koji je povezan na računarsku mrežu
TOK ČASA
Uvodni dio časa:
 Ponoviti šta su računarske mreže
 Prednosti računara u mreži
 Pojam i vrste računarskih mreža
 PAN mreža
 LAN mreža
 MAN mreža
 WAN mreža
 GAN mreža
 Mrežni klijent
 Server
 Modem
 Switch
 Hub
 Router
 Repeater
 Bridge
 Fajervol
 Mrežna kartica
 Protokol
 Provajder
 Povezivanje fizički udaljenih računara
 Kablovi (koaksijalni , telefonski i optički kabal
 Mikrotalasni sistemi
 Satelitski sistemi
 Digitalne telefonske linije
 Povezivane računara u LAN mrežu
 Zajednička magistrala
 Zvijezda
 Prsten
 Podijela mreža prema principu rada
 Mreža ravnopravnih računara
 Klijent-server mreža
 Dijelenje foldera i štampača

Nastavna oblast: Baze podataka
Nastavna jedinica: Pojam i model baze podataka
a)obrada a)frontalni a)m nološka
a)tekst
d)sistematizacija d)rad u p rovim d) projekcije
d)tekst
Uvodni dio časa:
 Šta je podatak
 Vrste memorija u računarstvu
Baze podataka i modeli podataka
Baza podataka je skup međusobno povezanih podataka, pohranjenih u vanjskoj memoriji računara koji
su istovremeno dostupni raznim korisnicima i aplikacionim programima.
Sistem za upravljanje bazom podataka (Data Base Management System- DBMS) je poslužitelj (server)
baze podataka. On oblikuje fizički prikaz baze u skladu s traženom logičkom strukturom i obavlja sve
operacije s podacima. Podaci u bazi su logički organizovani u skladu s nekim modelom podataka. Model
podataka je skup pravila koja određuju kako može izgledati logička struktura baze i čini osnovu za
koncipiranje, projektovanje i implementiranje baze. Dosadašnji DBMS-i obično su podržavali neki od
sljedećih modela:
Relacioni model - Zasnovan na matematičkom pojmu relacije. I podaci i veze među podacima prikazuju
se “pravougaonim” tabelama.
Mrežni model - Baza je predstavljena usmjerenim grafom. Čvorovi su tipovi zapisa, a lukovi definišu
veze među tipovima zapisa.
Hijerarhijski model - Specijalni slučaj mrežnog. Baza je predstavljena jednim stablom ili skupom
stabala. Čvorovi su tipovi zapisa, a hijerarhijski odnos “nadređeni-podređeni” izražava veze među
tipovima zapisa.
Objektni model - Inspirisan je objektno-orijentisanim programskim jezicima. Baza je skup trajno
pohranjenih objekata koji se sastoje od svojih internih
podataka i “metoda” (operacija) za rukovanje s tim
podacima. Svaki objekt pripada nekoj klasi. Između klasa
se uspostavljaju veze nasljeđivanja, agregacije, odnosno
međusobnog korištenja operacija
Arhitektura baze podataka
Arhitektura baze podataka strukturirana je od tri "sloja"
i veza medu slojevima kako je predstavljeno na Slici 1.
Radi se o tri nivoa apstrakcije.
 Fizički nivo odnosi se na fizički prikaz i raspored
podataka na jedinicama spoljnememorije.
 Globalni logički nivo odnosi se na logičku strukturu
cijele baze.
 Lokalni logički nivo odnosi se na logičku predstavu
o dijelu baze kojeg koristi pojedina aplikacija
Slika 1.
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa primjenom i elementima programskog prozora MS
ACCESS
Očekivani rezultati:Učenici će znati primjenu i elemente programskog prozora MS ACCESS
TOK ČASA

Nastavna jedinica: Pokretanje i elementi programskog prozora MS ACCESS
Uvodni dio časa:
 Šta je baza podataka i modeli baze podataka
Microsoft Access 2007 je programski paket koji se koristi za kreiranje, upravljanje i korišćenje baze
podataka. Prvi korak pri korišćenju Access-a je njegovo pokretanje. Microsoft Acces startuje se
dvostrukim klikom na ikonicu ukoliko ona postoji na Desktopu ili Start/Programs/Microsoft
Office/Microsoft Office Access 2007 . Pojavljuje se Access Desktop (radna površina Access-a),
zajedno sa prozorom Getting Started (kako početi) U tom prozoru možete pronaći pomoćne
informacije, otvoriti postojeću, ili kreirati novu bazu podataka. Da bi se otpočelo sa radom na novom fajlu
potrebno je kliknuti na opciju New Blank Database Za otvaranje već postojećeg fajla u Access-u
potrebno je kliknuti na opciju More kojom se otvara dijalog Open koji omogućava pronalaženje i
otvaranje željenog fajla. Kada se kreira nova baza podataka, potrebno je unijeti njen naziv u polju File
Name. Pomoću ikonice sa izgledom datoteke, potrebno je podesiti lokaciju na kojoj se želi sačuvati baza
podataka i na kraju kliknuti na dugme Create. Ekstenzija za bazu podataka kreirana od strane Microsoft
Access-a 2007 biće .accdb (dok su prethodni formati koristili ekstenziju .mdb).
Pritiskom na dugme Create, Access 2007 će kreirati bazu podataka, a zatim otvoriti praznu tabelu
(sa imenom „Table 1“)
Paleta sa alatkama služi za editovanje, kreiranje i upravljanje objektima, i cijelom bazom podataka.
Opcije koje se nalaze na paleti su:
Home: Views, Clipboard, Fonts, Rich Text, Records, Sort & Filter, Find
Create: Tables, Forms, Reports, Other
External Data: Import, Export, Collect Data, SharePoint Lists
Database Tools: Macro, Show/Hide, Analyze, Move Data, Database Tools
Lista za navigaciju koja omogućava prikazivanje objekata na
različite načine
Office taster. Klikom na ovu komandu nude vam se opcije vezane za rad sa bazom podataka:
new database, open database, save ,save as, print, send, close.
Access-ovi objekti
Tabela
Tabele su osnovna i najvažnija komponenta MS Accessa jer se u njima nalaze svi podaci sadržani u
bazi podataka. To je skup povezanih podataka. Za bolju organizaciju i preglednost podataka poželjno je
imati više tabela. Koristeći odvojene tabele za pojedine grupe podataka znači da podatke spremamo
samo jedanput i tako baza postaje učinkovitija i smanjujemo greške pri unosu. Tabela je organizovana u
polja (eng. columns, fields) i slogove (records). Slog (record) je red u tabeli baze podataka u koji se
upisuje podatak o nekoj stavci
Upit
Upit (en. query) je komponenta baze podataka koja se koristi kada je potrebno naći i analizirati
određene podatke iz jedne ili više tabela. Upiti se koristite kao podloga za izvještaje ili forme
Izvještaji (reports)
Izvještaj (en. report) se koristi kada je potrebno neku grupu podataka pripremiti za štampanje. U
izvještaju moguće samo gledati podatke ali zbog toga se slike mogu lakše dodavati, računati prosjeke i
sl.
Forme (obrasci)
Forme služe za unos i pregledavanje podataka iz tabela i upita i da čitamo povezane podatke iz više
tabela. Forma je komponenta baze podataka čija je funkcija interakcija sa korisnikom. Korisnik ne vidi
tabele već forme
Makroi (Macro)
Macro naredba je imenovani redosljed naredbi kojom je poželjno zamijeniti svako ponavljanje neke
operacije koja se često obavlja.Pomoću makroa upravljamo određenim procesima kao što su otvaranje
određenog objekta, ispis poruke na ekranu, opcije pretraživanja... Makroi i VBA predstavljaju dva načina
za pisanje programa u bazi podataka. Makro može poslužiti za kreiranje funkcije, ili povezivanje više
fuknkcija koje ne postoje kao standardne funkcije Access-a a potrebne su nam za izvršavanje određene
operacije
Moduli (Modules)
Moduli su skupovi deklaracija i procedura pisanih u Visual Basicu ,koje su spremljene zajedno kao
cjelina u bazi podataka.

Nastavna jedinica: Kreiranje tabela i određivanje tipa podataka
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni:Učenici će biti upoznati sa kreiranjem tabela i određivanjem tipa podataka
Očekivani rezultati:Učenici će znati kreirati tabele i unositi podatke
TOK ČASA
Uvodni dio časa:
 Ponoviti primjenu i elemente programa MS ACCESS
Kreiranje nove tabele -Design view-
Nova tabela se može kreirati na više načina: od šablona, ispunjavanjem gotove, "ručno" u design view-
u... Kada kreiramo tabelu u design view-u moramo odrediti nazive polja i vrstu podataka koji će se
unositi u polje
Postupak kreiranja nove tabele:
1. Na toolbaru klik na Create pa na Table Design
2. U polje Field name unesite naslov kolone
3. U polje Data Type unesite vrstu podataka u koloni
4. Na sličan način uradite za ostale kolone (red u
design view-u je kolona u standardnom prikazu
tabele)
5. Dodajte primarni ključ na jednu od kolona (često
se primarni ključ dodaje na polja ID)
6. Snimite tabelu: desni klik na automatski naziv
tabele (table1)
7. Klik na Save
8. Unesite naziv pa OK
9. Kraj
ACCESS ima mogućnost rada sa različitim tipovima podataka. Za kvalitetno korištenje mogućnosti ovog
programskog paketa, kao i sličnih aplikacija, važno je ispravno korištenje tipova podataka /DATA
TYPES/.
Vrste podataka u tabelama /DATA

TYPES/, postupak:
1. Otkucati ime u ćeliju FIELD

NAME,
2. Preći u ćeliju DATA TYPE.
3. Otvoriti padajuću listu DATA
TYPE.
4. Izabrati odgovarajući tip podataka.
5. Kraj
Postupak podešavanja Currency
formata:
1. Otvoriti tabelu u design view-u

2. Izabrati polje koje želite postaviti kao
currency
3. U Data Type izabrati Currency
4. U polju Format izabrati valutu
5. Enter
6. Kraj

Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa povezivanjem tabela i pretraživanjem podataka
Očekivani rezultati:Učenici će znati povezivati tabele i pretraživati podatke u tabelama
TOK ČASA
Nastavna jedinica: Povezivanje tabela, dodavanje i uklanjanje polja u postojećoj tabeli.Funkcija i
Pretraživanje podataka
Uvodni dio časa:
 Ponoviti kreiranje tabela
Baze podataka se sastoje od više
tabela koje su međusobno povezuju:
Database Tools-Relationships-
otvara se prozor Show Table
Selektovati tabelu u prozoru Show table -Add

Relacije među tabelama se ostvaruju preko primarnih ključeva i principu jednakosti polja
-Prevući polja koja imaju isti tip podataka-otvara se prozor
Edit Relationships-Create
Brisanje redova(polja)
Označiti red u tabeli koji želite obrisat u Design View-Desni klik-Izabrati i kliknuti na Delete rows-Kliknuti
na yes
Umetanje redova(polja)
Označiti kolonu u tabeli u Design View-Insert Rows
Dimenzionisanje reda (polja)

-Pokazivač miša pomjerite između selektora dva polja i liniju prevučete gore ili dole
Funkcija za pretraživanje podataka

Home -Find
Funkcija Find(traži ) i Replace (Zamjeni) koriste se

kada se želi pronaći ili zamjeniti podatak.
Sortiranje podataka.
Ascending-rastući redosljed( A Z)
Descending (opadajući redosljed( Z A)
Filtriranje podataka

Nastavna jedinica:Vježba-Kreiranje, povezivanje i pretraživanje podataka u tabelama
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa kreiranjem, povezivanem i pretraživanjem podataka
u tabelama
Očekivani rezultati:
TOK ČASA
Uvodni dio časa:

Postupak kreiranja nove baze:
 Start/Programs/Microsoft Office/Microsoft Office Access 2007
 Pojavljuje se Access Desktop (radna površina Access-a), zajedno sa prozorom Getting Started
(kako početi)-Blank Database-File Name (Ime baze)-Create
Postupak kreiranja nove tabele:
 Create-Table Design
 Unos podataka
 Primarni ključ
 Snimiti tabelu (Ocjene)
 Popuna tabele
Tabela Predmeti
Tabela Učenici
Povezivanje tabela
Database Tools-Relationships-Otvara se prozor Show Table
Selektovati tabelu u prozoru Show table -Add
Prevući polja
koja imaju isti tip
podataka-
otvara se
prozor Edit
Relationships-Create
Pretrašivanje podataka
Selektovati kolonu-Home –Filter-Ok
Find
Home-Find-U plje Find With upisati traženi podatak-Find Next
Replace
Uključiti Replace-U pllje Replace With upisati promjenu-Replace
Sortiranje podataka.
Ascending-rastući redosljed ( A Z)
Descending (opadajući redosljed ( Z A)

Nastavna jedinica: Rad sa obrascima-FORM
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa kreiranjem i ulogom formulara (Form)
Očekivani rezultati:Učenici će znati kreirati formulare i primjeniti iste u Accesu
TOK ČASA
Uvodni dio časa:
 Ponoviti kreiranje i povezivanje tabela
Obrazac /FORM/
Obrazac /FORM/ služi za unos podataka u tabele, sa njima se unos olakašava. Njihovim kreiranjem
baza podataka dobija ljepši izgled, a povezivanjem formi dobijamo izgled profesionalne baze podataka
sa brzim i efikasnim pristupom željenim podacima u bilo kojem trenutku. Obrasci /FORM/ služe za
konfornije i sigurnije unošenje podataka u tabele, te preglednije prikazivanje rezultata na ekranu
monitora. Putem jednog obrasca moguće je unositi podatke u više tabela.
Pri kreiranju obrazasca kao ulaz može se koristiti:
- tabela /TABLE/
- upit /QUERY/
Pri upisu podataka u DATASHEET prikazu tabele vide se svi zapisi tabele. Da bi se olakšao uhno,
uredenje i pregled podtaka koriste se obrasci /FORM/.
Organizacija izgleda podataka u obrascu /FORM/ je:
 Prikaz jednog zapisa u jednom trenuku.
 Raspored podataka slično kolonama i redovima
Nacini pravljenja obrasca /FORM/:

Pravljenje obrasca se izvodi iz CREATE trake /TAB/
grupa FORMS.
Automatsko kreiranje forme /FORM/
1. Izabrati tabelu ili upit iz koje uzimate podatke

2. CREATE
3. FORMS grupa
4. FORM dugme
5. Klik na ADD EXISTING FIELDS
6. Kraj
Napomena: sva dodatna podešavanja forme vršite u design view-u pomoću različitih funkcija
Kreiranje obrasca pomoću čarobnjaka
1. CREATE TAB
2. FORMS grupa
3. FORM WIZARD dugme
4. Izabrati sa padajuće liste tabelu ili upit iz koje uzimamo podatak
5. Izabrati naziv kolone koju želite prikazati i klik na >(promjenom podataka u polju jedne forme
mijenjamo te podatke i u tabelama a samim tim u upitima u kojima su uključeni ti podaci)
6. Klik na Next
7. Izabrati način prikazivanja podataka pa klik na Next
8. Izabrati izgled forme pa klik na Next
9. U polje What title do you want for your form? unijeti naziv forme
10. Klik na Finish
11. Kraj
Samostalno pravljenje obrasca
1. Izabrati obrazac - FORM.

2. Desni klik miša.
3. DESIGN VIEW opcija .
4. Otvara se obrazac /FORM/.
5. Mijenja se izgled trake, pojavljuje se FORM LAYERS TOOLS - DESIGN TAB.
6. Parametri obrasca se biraju PROPERTY SHEET dijalog prozoru klikom na
PROPERTY SHEET dugme .
7. Kraj
Postupak promjene boje pozadine u formi:
1. Desni klik na dio forme kojem želite promjeniti boju pozadine
2. Klik na Properties
3. U polju Back Color klik na
4. Otvara se polje sa bojama
5. Klik na željenu boju pozadine (za dodatni izbor boja klik na More Colors)
6. Klikom na formu mijenja se boja pozadine
7. Kraj
Postupak dodavanja datuma i vremena:

1. Otvoriti formu u koju želite postaviti datum i vrijeme
2. Na toolbaru klik na

3. Izabrati način prikazivanja
4. Klik na OK.
Datum i vrijeme su postavljeni u form headeru.
5. Kraj

Nastavna jedinica:Rad sa upitima-Queris
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa kreiranjem i primjenom upita
Očekivani rezultati:Učenici će znati kreirati i primjeniti upite
TOK ČASA
Uvodni dio časa:
 Kreiraje i povezivanje tabela
 Kreiranje obrazaca
Načini kreiranje - pravljenja novog upita /CREATE QUERY/
Upit (en. query) je komponenta baze podataka koja se koristi kada je
potrebno naći i analizirati određene podatke iz jedne ili više tabela. Upiti se
koristite kao podloga za izvještaje ili forme
Pravljenje upita /QUERY/ se izvodi iz CREATE trake /TAB/
grupa QUERY
Kreiranje novog upita QUERY DESIGN

1. CREATE TAB
2. QUERIES grupa
3. QUERY DESIGN dugme

4. Otvoriće vam se prozor u kom trebate izabrati tablele iz kojih uzimate podatke
5. Klik na naziv tabele koju želite uzeti pa Add (ili dupli klik na ime tabele)
6. Kada ste izabrali tabele klik na Close
7. Polja koja želite uključiti prevucite lijevim klikom u red Field u upitu
8. Snimite upit
9. Kraj
Kreiranje pomoću čarobnjaka /SIMPLE QUERY WIZARD/

1. CREATE TAB
2. QUERIES grupa
3. QUERY WIZARD dugme
4. Query Wizard opcija
5. Simple Query Wizard dijalog prozor
6. Klik na OK (slika 5)
7. Izabrati sa padajuće liste tabelu iz koje uzimamo podatak
8. Izabrati naziv kolone koju želite prikazati i klik na dugme
9. Klik na Next
10. Klik na Next (slika 6)
11. U polje Title unijeti naziv upita
12. Klik na Finish
13. Kraj
Ukršteni upit /CROSSTAB QUERY/, postupak:
Crosstab upit je ograničen na korištenje podataka iz jedne tabele ili upita. Služi za prikaz ukrštenih
podataka radi lakšeg poređenja i prikaza
1. CREATE TAB
2. QUERIES grupa
3. QUERY WIZARD dugme

4. NEW QUERY dijalog prozor
5. CROSSTAB QUERY WIZARD opcija
6. OK dugme
7. Izabrati tabelu ili upit iz koje uzimate podatke pa NEXT
8. Izabrati jedno ili više polja koji će biti prikazani kao redovi pa NEXT
9. Izabrati polje koje će se koristiti kao kolona pa NEXT
10. Izabrati polje koje će se analizirati i funkciju podataka pa NEXT
11. Unijeti ime upita
12. Klik na FINISH
13. Kraj.
N a p o m e n a:
Dugme Aktivnost
izbor jedne kolone
izbor svih kolona tabele
odustajenje od jedne kolone
odustajenje od svih kolona tabele

Nastavna jedinica:Vježba-Rad sa obrascima i upitima
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa primjenom obrazaca i upita na konkretnim primjerima
Očekivani rezultati:Učenici će znati kreirati i primjeniti upite i obrasce
TOK ČASA
Uvodni dio časa:
 Ponoviti kreiranje tabela,obrazaca i upita
Tabela Ocjene Tabela Predmeti

Tabela Učenici
Povezivanje tabela
Formular Ocjene
Formular Predmeti
Formular Učenici
Upit- Query

Nastavna jedinica: Rad sa izvještajima-Reports
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa kreiranjem izvještaja
Očekivani rezultati:Učenici će znati kreirati izvještaje
TOK ČASA
Uvodni dio časa:
Izvještaj /REPORT/
Izvještaji služe za prikaz na ekran monitora i (ili) printanje odabranih informacije koje smo dobili kao
rezultat obrade raspoloživih podataka iz baze (tabela ili upita). Kad se kreira prazan izvještaj zahtjeva od
korisnika ručno formiranje izgleda i određivanje podataka za prikazivanje
Pravljenje izvještaja /REPORT/ se izvodi iz CREATE trake /TAB/ grupa REPORTS
Automatsko kreiranje izvještaja /CREATE REPORT/ REPORT dugme
Postupak:
1. Izabrati tabelu.
2. CREATE TAB.
3. REPORTS grupa.
4. REPORT dugme
5. Unijeti ime izvještaja.
6. Kraj
Kreiranje praznog izvještaja /BLANK REPORT/
1. CREATE TAB
2. REPORTS grupa
3. BLANK REPORT dugme

4. TOOLS grupa
5. ADD EXISTING FIELDS dugme (ako nije aktivirano)

7. Lijevim klikom prenijeti željena polja u izvještaj
8. Klik na Title
9. Unijeti ime izvještaja
10. Kraj
Kreiranje izvještaja pomoću čarobnjaka /REPORT WIZARD/
1. CREATE TAB
2. REPORTS grupa
3. REPORT WIZARD dugme
4. Izabrati sa padajuće liste tabelu ili upit iz koje uzimamo podatak
5. Izabrati naziv kolone koju želite prikazati i klik na > (klikom na >> prebacujete sva polja)
6. Klik na Next
7. Izabrati raspored podataka pa klik na Next (Sl. 3.) izbor grupa za LAYOUT (nivoi
STEPPED, BLOCK, OUTLINE)
8. Izabrati koji podaci će biti sortirani pa Next (Sl. 4.)
9. Izabrati način prikazivanja podataka pa Next (Sl. 5.) COLUMNAR,
TABULAR, JUSTIFIED.
10. Izabrati izgled (stil) izveštaja pa Next (Sl. 6.)
11. U polje What title do you want for your report? unijeti naziv izvještaja
12. Klik na Finish
13. Kraj
Kreiranje izvještaja /REPORT DESIGN/ REPORT DESIGN dugme
1. CREATE TAB
2. REPORTS grupa
3. Izabrati opciju REPORT DESIGN

4. TOOLS grupa
5. ADD EXISTING FIELDS dugme (ako nije aktivirano)

7. Lijevim klikom prenijeti željena polja u izvještaj
8. Klik na Title
9. Unijeti ime izvještaja
10. Kraj
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Učenici su upoznati sa kreiranjem i štampanjem izvještaja,snimanjem i
otvaranjem baze podataka
Očekivani rezultati:Učenici će znati kreirati i štampati dokument kao i snimiti i otvoriti bazu podataka
TOK ČASA
Nastavna jedinica:Vježba-Rad sa izvještajima,štampanje izvještaja,snimanje i otvaranje baze pod.
Uvodni dio časa:
Štampanje izvještaja
Štampanje /PRINT/, postupak:

1. Izaberite Office Button (File), potom Print.
2. Zatim opet kliknite Print.
3. Kliknite OK.
4. Kraj.
Pregled prije štampanja /PRINT PREVIEW/, postupak:
1. Izaberite Office Button( File), potom Print.
2. Izaberite PrintPreview.
3. Kliknite OK.
4. Kraj
Snimanje baze podataka u Access 2010, postupak:
1. Kliknite kondno dugme FILEi potom kliknite SAVE DATABASE AS, u koliko je
neophodno kliknite YES kako biste zatvorili tabele koje su otvorene.
2. U FILE NAME upisite ime ili ostavite postoje�e.
3. Izaberite ako ve� nije izabran, Save as type-Micosoft Access Database.
4. Kliknite SAVE.
5. Kraj.
Napomena!
U ACCESS 20007- Office Button (File),
Otvaranje baze podataka, postupak:
1. Klik na
2. Klik na Open
3. U novom prozoru izabrati folder i file koji želite otvoriti
4. Klik na OK
5. Kraj

Nastavna jedinica: Baze podataka-sistematizacija
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni:
TOK ČASA
Uvodni dio časa:
 Ponoviti šta je baza podataka
 Modeli baze podataka
 Kreiranje Blank Database
 Start/Programs/Microsoft Office/Microsoft Office Access 2007
 Blank Database /Fil Name (Ime baze)/ Create
 Kreiranje tabela
 Create /Table Design
 Snimanje: Save/ Ime tabele/ Ok
 Povezivanje tabela:Database Tools-Relationships-otvara se prozor Show Table
 Prevući polja koja imaju isti tip podataka -otvara se prozor -Edit Relationships-Create
 Kreiranje obrazaca-FORM
 Pravljenje obrasca se izvodi iz CREATE trake /TAB/ grupa FORMS/ dugme FORMS
 Pravljenje obrasca se izvodi iz CREATE trake /TAB/ grupa FORMS/ dugme FORM WIZARD
 Samostalno pravljenje obrasca izCREATE trake /TAB/ grupaFORMS/ dugmeFORM DESIGN
 Kreiranje upita- Queris
 Kreiranje novog upita se izvodi iz CREATE trake/TAB/grupa QUERIES/dugme
QUERY DESIGN
 Kreiranje novog upita se izvodi iz CREATE trake/TAB/grupa QUERIES/dugme
QUERY WIZARD
 Kreiranje izvještaja
 Izabrati tabelu/ CREATE/ TAB / grupa REPORTS /dugme REPORT /Unijeti ime izvještaja .
 Izabrati tabelu/CREATE/ TAB /grupa REPORTS/ dugme REPORT DESIGN / Ime izvještaja
 Izabrati tabelu/CREATE/ TAB /grupa REPORTS/ dugme REPORT WIZARD/ Ime izvještaja
 Snimanje baze podataka u Access-u
 Office Button (File)/Save as/ U File name upisite ime/Save
 Otvaranje baze podataka u Access-u
 Office Button (File)/Open/U novom prozoru izabrati folder i file koji želite otvoriti/Ok
 Štampanje izvještaja
 Office Button (File)/ Print/Print/OK.
 Pregled prije štampanja
 Office Button( File)/Print/PrintPreview/OK.
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa programiranjem ,fazama programiranja, programskim
jezicima, algoritmima i algoritamskim strukturama
Očekivani rezultati:Učenici će znati šta je program,faze programiranja, programske jezike ,programe
prevodioce i algoritam i algoritamske strukture.
TOK ČASA
Nastavna oblast: Programiranje i programski jezici
Nastavna jedinica: Programiranje, pojam i faze programiranja, programski jezici,programi
prevodioci,algoritam pojam i algoritamske strukture
Uvodni dio časa:
 Šta je softver i podijela operativnog softvera
 Nabrojati sistemske softvere
 Nabrojati korisničke ili aplikativne softvere
 Šta je program
Programiranje i programski jezici
Računarske programe (engl.software) čine svi programi s kojima je digitalni računarski sistem
snabdjeven i koji se svakodnevno nadopunjuju i razvijaju. U osnovi programska podrška se dijeli na:
- Podršku sistemu (sistemski softver) i
- Korisničku podršku (aplikativni softver).
Program je skup naredbi u računaru napisanih po utvrđenim pravilima po kojima računar vrši
zadanu obradu podataka. Program u suštini predstavlja redoslijedndi niz instrukcija koje računar
izvršava da bi obavio zadaću prema zadanom postupku rješavanja , tj.po izrađenom algoritmu.
U računarstvu postoje tri grupe softvera:
 Operativni softveri
 Dijagnostički softveri
 Softveri za razvoj i pisanje programa
Program se piše u programskom jeziku. Programski jezik je sredstvo pomoću kojeg programer kreira
softver, sistemski ili aplikativni. Dakle, programski jezici omogućavaju programerima, a i iskusnijim
korisnicima, da kažu računaru šta da uradi. Svi programski jezici, kao što su npr. BASIC,COBOL,
FORTRAN, PASCAL, C, C++, itd. zasnivaju se na skupu pravila koji defnišu sintaksu i semantiku
konkretnog jezika. Rangiraju se po kompleksnosti na programske jezike niskog nivoa i programske
jezike visokog nivoa.
 Programski jezici niskog nivoa
 Mašinski jezik je izvršni jezik kodovan ciframa binarnog brojnog sistema
 Asemblerski jezik je najniži nivo pisanja programa jer jedna naredba napisana u
asemblerskom jeiku zamjenjuje jednu naredbu u mašinskom jeziku
 Programski jezici visokog nivoa
Jezici visokog nivoa su mnogo bliži prirodnom jeziku i zbog toga su jednostavniji za korišćenje.
Jedna naredba napisana u višem programskom jeziku zamjenjuje više mašinskih naredbi (Fortran,
QBasic,Pascal;C,C++..) Ovi programski jezici se dalje mogu podeliti na:
 Proceduralne jezike (jezici treće generacije)
 Ne-proceduralne jezike (jezici četvrte generacije)
 Jezici veštačke inteligencije
 Objektno-orijentisane jezike
 Programske jezike koji podržavaju vizuelno programiranje
Programi prevodioci:
 Interpret je program koji prevodi iz višeg programskog jezika u izvršni mašinski jezik
naredbu za naredbom i tako izvršava
 Kompajler je program prevodilac koji program napisan u nekom od viših programskih
jezika
prevede u cjelosti i onda izvršava zahtjevan broj puta.
 Asembler je program prevodilac koji prevodi iz asemblerskog jezika u mašinski
Editor služi za pisanje programa u višem i asemblerskom jeziku
Faze programiranja:
1. Analiza problema
2. Izrada algoritma-dijagrama toka
3. Pisanje programskog koda
4. Unos programskog koda u računar i pokretanje programa
Programirati znači stvarati (pisati) program u nekom od programskih jezika kao što su Pascal,
BASIC, C++ itd.
Algoritam je tačno definisan tok izvođenja nekog postupka koji se primjenjuje na skupu
podataka radi rješavanja nekog zadatka.
Osnovne osobine algoritma su :definisanost,konačnost,posjedovanje ulaza i izlaza, efikasnost i
rezultativnost.
Algoritam se prestavlja :govorom ,tabelom i dijagramom toka.
Dijagram toka prestavljaju simboli povezani usmjerenim linijama
Osnovni elementi dijagrama toka kod BASIC-a su:
početak/ kraj programa

ulaz
obrada
ispitivanje uslova
vezni element
izlaz
Algoritamske strukture:
 linijske algoritamske strukture
 razgranate algoritamske strukture
 ciklične algoritamske strukture

Nastavna jedinica: Programski jezik QBasic,korisničko okruženje,osnovni elementi QBasic-a
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni:Upoznavanje učenika sa programskim jezikom QBasic ,korisničkim okruženjem
i osnovnim elementima programskog jezika QBasic
Očekivani rezultati:Učenici će znati primjenu ,korisničko okruženje i osnovne elemente programskog
jezka QBasic
TOK ČASA
Uvodni dio časa:
 Nabrojati programske jezike ,faze programiranja i progame prevodioce
 Šta je algoritam ,algoritamske strukture i dijagram toka
Programski jezik BASIC
BASIC je skraćenica izraza u engleskom jeziku Beginner’s All-purpose Simbolic Instruction Code, što u
slobodnom prijevodu znači: programski jezik opšte namjene za početnike. Nastao je 1963.godine na
Darmouth College. Autori su mu Tom Kurtz i John Kemeny. Iako se do sada dosta mijenjao, osnovne
karakteristike su mu zadržane, a i napravljen je standard za njega. Postoji više varijanti BASIC-a. one se
razlikuju samo u nekim elementima.
Instrukcije u BASIC-u su vrlo slične rečenicama engleskog jezika. Pri radu u ovom programskom
jeziku vrlo lako se ostvaruje stalna komunikacija između korisnika i računara, koja omogućava da
korisnik jednostavno i brzo unosi program, ispravlja greške u programu, vrši određene dopune i testira
program. Karakteristika BASIC-a je da svaka naredba počinje u novom redu. Prevođenje programa na
mašinski jezik izvodilo se prevođenjem svake instrukcije zasebno (interpretiranjem). Međutim, noviji
računari imaju prevociode (kompajlere) za BASIC, čime je otklonjen jedan od glavnih nedostataka
BASIC-a – sporo izvršavanje.
Korisnički interfejs programskih jezika
Prva verzija ovog programskog jezika se pojavila 1963 godine. Danas je najviše u upotrebi Microsoftov
Quick Basic, poznatiji kao Qbasic, za računare koji rade pod DOS operativnim sistemom. Inače ljuska
(Shell) koju koristi Qbasic je DOS pa su i prozori takvi (i editor ali i komandni prozor).
Sadržaj menija u programskom jeziku Qbasic izgleda ovako
Osnovni elementi BASIC-a

 Slova engleske abecede: A, B, C, ..., X, Y, Z,
 Cifre dekadskog brojevnog sistema od 0 do 9
 Specijalni simboli: „, #, $, %, &,?, itd,
 Simboli aritimetičkih operacija: + , - , *, / , ^
 Simboli relacija < , > , <= , >= ,< > , > < , =
 Simboli koje čine riječi eengleskog jezika : INPUT , PRINT , NEXT , FOR , END , IF ..
Podaci
Podaci u BASIC- u mogu biti:
 Numerički – brojni,
 Znakovni (tekstualni, alfanumerički) ili (izvorno) stringovi.
Numerički podaci se mogu zapisivati na dva načina:
1..Pisanje brojeva kao brojčanih konstanti sa ili bez decimalnog zareza, koji se u svim programskim
jezicima piše kao tačka. Između pojedinih cifara i predznaka i između cifara ne smije se praviti razmak.
nepravilno pravilno
45,38 45.38
+ 4 000 +4000
2. Pisanje brojeva u eksponencijalnoj notaciji. To su brojevi oblika a∙10n , koji se pišu kao aEn, gdje je:
a – elementarna brojevna konstanta (dovodi se u interval 0 do 9 ili 1 do 10 radi jedinstvenog načina
pisanja),
E – oznaka da se broj piše u eksponencijalnoj notaciji,
n - cijeli broj (veličina broja zavisna od vrste računara).
Pisanje brojeva u eksponencijalnoj notaciji
broj Vrijednost
-3.85E8 -385 000 000
6E-6 0,000006
0.85E12 850 000 000 000
Pravilo pisanja znakovnih podataka

„unesi broj“ „OŠ 'Petar Kočić'“
„*************“ „ja sam rodjen 1951.godine“
Promjenjive (varijable)
Najjednostavnije objašnjenje varijabli jeste to da su varijable ustvari promjenljive vrijednosti. Varijable
nam služe kako bi olakšali kodiranje programa. Svaka varijabla ima svoje ime i svoju vrijednost. Pa tako,
svaki put kada želimo u programu upotrijebiti riječ kreda, ne moramo je svaki put pisati u kodu programa
nego joj je moguće dodijeliti ime, i svaki put upotrijebiti to ime umjesto riječi kreda, ali će se ipak svaki
put u programu ispisati riječ kreda.
Postoje dvije vrste varijabli:
 Numeričke(brojevne) i
 Znakovne varijable
Numerička varijabla ima brojevnu vrijednost tj. može sadržati samo ove znakove:0,1,2,3,4,5,6,7,8,9 i
tačku(.) umjesto zarezaZnakovna varijabla ima vrijednost koja može sadržati 128 znakova ASCII koda
(to uključuje i brojeve). Ime znakovne varijable je isto kao i numeričke, samo što na kraju varijable
obavezno moramo staviti string ($-dolar).
Operatori u Qbasicu
1.Aritimetički operatori
Operator Značenje
^ Stepenovanje
* Množenje
/ Dijelenje
\ Cijelobrojno dijelenje
Mod Ostatak pri dijelenju
Sabiranje i pozitivan
+
predznak
Oduzimanje i
-
negativan predznak
2.Relacioni operatori
Relacioni operatori su oni operatori uz pomoć kojih uspostavljamo odnos (relaciju) između dvije varijable. Oni
se često koriste u uslovima, dok se operator (=) koristi i u dodjeljivanju vrijednosti varijabli. Relacioni operatori su:
Operator Značenje
= jednako
> veće od
< manje od
>= jednako ili
veće od
<= jednako ili
manje od
<> različito
3.Logički operatori
NOT logično ne
OR logičko ili
AND logičko i

Nastavna jedinica: Osnovne naredbe u QBasic-u. Ugrađene funkcije
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni:Upoznavanje učenika sa osnovnim naredbama i ugrađenim funkcijama
Očekivani rezultati:Učenici će znati osnovne naredbe i funkcije koje se koriste u QBasic-u
TOK ČASA
Uvodni dio časa:
 Ponoviti osnovne elemente QBasica
 Podaci i operatori u QBasic-u
Nardbe U QBacic-u
Program je spisak naredbi, napisanih jasno, precizno i u određenom redoslijedu, spremnih na
izvršenje. Program treba napsiati tako da obezbjeđuje laku čitljivost od strane korisnika
programa.
 Naredba REM
Naredba REM ne predstavlja izvršni dio programa, već služi da pojasni program korisniku i ne
odnosi se na računar.Komentar se piše u obliku.
REM:tekst
 Naredba CLS
Naredba CLS se koristi za brisanje sadržaja ekrana
 Naredba INPUT
Naredba INPUT služi za unošenje podataka pomoću tastature u memoriju računara. Podaci
koje unosimo dodjeljuju se promjenjivim onako kako su navedene u ovoj naredbi.
Oblik naredbe ulaza:
INPUT “Komentar” ; promjenjiva,promjenjiva….
Primjer Izlaz iz programa( prikaz na ekranu)
INPUT”Unesite broj”;broj Unesite broj?_
INPUT”Unesite broj”,broj Unesite broj_
INPUT”R=” , R=
INPUT”Unesite dva broja:” x,y Unesite dva broja: _
 Naredba LET
Naredba obrade omogućava izračunavanje vrijednosti izraza i dodjeljivanje izračunate
vrijednosti promjenjivoj.
Oblik naredbe:
LET promjenjiva=izraz
LET A=8+6/2
LET Z$=“BEOGRAD”
Naredba LET se može izostaviti pri pisanju BASIC-programa
 Naredba PRINT
Naredbom izlaza PRINT možemo štampati tekst naveden između znakova navoda i brojeve.
Naredbom izlaza može se štampati (izdavati) veći broj podataka, ali se oni u naredbi moraju
međusobno odvojiti tačka-zarezom (;).
Oblik naredbe izlaza je:
PRINT liste konstanti , promjenjivih i izraza
Primjer Izlaz iz programa( prikaz na ekranu)
PRINT 4,5 4 5
PRINT 4;5 45
PRINT”A” A
PRINT”BROJ” BROJ
A=2
B=3
PRINT A 2
PRINT B 3
A=3
B=4
C=A+B
PRINT C
Standardne (ugrađene) funkcije u Basicu
FUNKCIJA KOMENTAR
ABS(n) funkcija daje apsolutnu vrijednost broja n
|x| = x, ako je x≥0 |x| = -x, ako je x≤0
funkcija određivanja predznaka brojnog izraza x:
SGN(x) 1, ako je x>0
SGN(x) = 0, ako je x = 0
-1, ako je x<0
SQR(x) daje vrijednost kvadratnog korijena brojnog izraza x (brojni izraz x mora biti
pozitivan, inače će se pojaviti greška u programu)
FIX(x) pretvara decimalni broj u cijeli broj odbacivanjem decimalnog dijela
CINT(X) zaokružuje vrijednost brojnog izraza x na najbliži cijeli broj
INT(x) pretvara pozitivan decimalni broj u cijeli odbacivanjem decimalnog dijela, a

negativan zaokružuje na prvi manji cijeli broj,
LEN(x$) daje dužinu znakovnog izraza x$

CHR$(n) pretvara brojnu vrijednost u znakovnu (napr: CHR (66) = D)
LEFT$(x$,n) daje lijevi dio znakovne promjenjive x$ u dužini n znakova
MID$(x$, n, m) daje dio stringa koji se nalazi unutar stringa x$ počev od pozicije n i u dužini m
RIGHT$(x$,n) daje desni dio znakovne promjenjive x$ u dužini od n znakova
SPACE$(n) daje kao rezultat string od n blanko znakova
STR$(x) pretvara brojnu vrijednost u znakovnu
VAL(x$) daje brojnu vrijednost znakovnog izraza x$, tj.pretvara broj koji je bio opisan
kao znakovna vrijednost u brojnu vrijednost kojom se mogu obavljati aritmetičke
operacije
TAB(n) služi za ubacivanje n praznih znakova u liniju za štampanje
VAL(x$) daje brojnu vrijednost znakovnog izraza x$, tj.pretvara broj koji je bio opisan
kao znakovna vrijednost u brojnu vrijednost kojom se mogu obavljati aritmetičke
operacije
RND(x) funkcija za generisanje slučajnog broja. Vrijednost funkcije je neki broj
slučajno izabran iz skupa brojeva čiji je opseg vrijednosti decimalni broj u
intervalu između 0 i 1. Ako se želi generisanje pseudoslučajnih brojeva iz
intervala (a, b) to se može postići izračunavanjem a + (b – a) * RND

Nastavna jedinica: Linijski QBasic program
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa linijskim QBasic programima
Očekivani rezultati:Učenici će znati pisati programe iz linijskih algoritamskih struktura
TOK ČASA
Uvodni dio časa:
 Šta je algoritam i algoritamske strukture
 Ponoviti osnovne naredbe u QBasic jeziku
 Ponoviti funkcije
Linijski Basic programi

Linijsku algoritamsku strukturu čine serijski povezani koraci koji se samo jednom izvršavaju.
Program je spisak naredbi, napisanih jasno, precizno i u određenom redoslijedu, spremnih na
izvršenje. Program treba napsiati tako da obezbjeđuje laku čitljivost od strane korisnika
programa.
1.Program koji sabira dva broja
Koraci u rješavanju ovog zadatka su:
1. Na ulazu unijeti dva cijela broja a i b,
2. Zadati računaru obrazac pomoću kojeg će da izračuna zbir ova dva broja,
3. Ispisati rezultat rada (obrade).
Dijagram toka za ovaj zadatak bi izgledao ovako:
Start Početak programa
a, b Zadavanje ulaznih
ppvarijabli
z=a+b
Zadavanje pravila rada
z Štampanje rezultata
obrade
Kraj Kraj programa
Ovo je primjer linijske algoritamske strukture.

Programski kod u QBasicu
Izvršenje programa u QBasicu se vrši pritiskom na funkcijsku tipku F5 ili Run-Start.
Izvrši dio programa QBasica

2.Napisati program koji učitava vrijeme izraženo u satima ,minutama i sekundama ,a zatim
ispisuje koliko je to ukupno sekundi odnosno sati.
REM:KONVERZIJA VREMENA
CLS Start
INPUT "SATI="; H
INPUT "MINUTE="; M
INPUT "SEKUNDE="; S H,M,
S
S = H * 3600 + M * 60 + S
H = S / 3600
S=H*3600+M*60+S
PRINT "SEKUNDE="; S
PRINT "SATI="; H
END
Izvršni dio programa:
SATI=? 4 S,H
MINUTE=? 35
SEKUNDE=? 45
SEKUNDE= 16545 Kraj
SATI= 4.595833
3.Napisati program koji učitava temperaturu izraženu u 0C a zatim ispisuje koliko je to Kelvina
00C=273,150K
REM: KONVERZIJA STEPENI U KELVINE Start

CLS
INPUT "UNESITE STEPENE CELZIJUSA:"; C
C
K = C + 273.15 K=C+273.15
PRINT "KELVINI="; K K
END
Izvršni dio programa: KRA
UNESITE STEPENE CELZIJUSA:? 35 J
KELVINI= 308.15
4.Napiši program koji će računati zbir cifara bilo koga dvocifrenog broja!
REM Zbir cifara dvocifrenog broja

Start
CLS
INPUT "Unesi dvocifren broj:"; a a
k = a / 10 k =a/10
b = INT(k) b=INT(k)
c = a MOD 10 c=a MOD 10
z=b+c z=b+c
PRINT "Trazeni zbir je="; z z
END KRA
Izvršni dio programa: J
Unesite dvocifreni broj:? 35
Traženi zbir je=8
5.Napiši program koji ispisuje apsolutnu vrijednost nekog broja!

REM: Apsolutna vrijednost broja
CLS
INPUT "Unesi broj"; a
PRINT ABS(a)
END
Unesi broj:? -25
25
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa primjenom linijskih QBasic programa u oblasti
matematike i fizike
Očekivani rezultati:Učenici će znati napisati linijske programe iz oblasti matematike i fizike
Nastavna jedinica: Linijski QBasic program-primjeri iz matematike i fizike
TOK ČASA
Uvodni dio časa:
 Šta je algoritam i algoritamske strukture
1.Ako je poznat poluprečnik kruga, napiši program koji će izračunati obim i površinu tog kruga!
REM Obim i povrsina kruga
CLS Start
INPUT “Koliki je poluprecnik r=”; r

r
pi=3.14
O = 2 * r * pi pi=3.14 ; O=2*r*pi ; P=r2*pi
P = r ^ 2 * pi
PRINT “Obim je=”; O; “cm”
PRINT “Povrsina je=”; P; “cm2” O,P
END
KRAJ
2.Automobil se kreće brzinom v za vrijeme t, koliki će put preći automobil?

REM: Pređeni put
Start
CLS
v, t
INPUT “Kolika je brzina v:“, v
INPUT “Koliko je vrijeme t:“, t s=v*t

s=v*t
s
PRINT “Predjeni put je =“; s; „km“
END t
KRAJ
3.Dva automobila se kreću jedan prema dugom iz dva grada koji su udaljeni d km jedan od drugog. Prvi
automobil se kreće brzinom v1 a drugi brzinom v2. Izračunati vrijeme susreta automobila i koliko je svaki
automobil prešao kilometara.
REM: Susret dva automobila Start
CLS
INPUT "Rastojanje izmedju gradova (km)"; d

d ,v1, v2
INPUT "Brzina prvog automobila(km/h)"; v1
INPUT "Brzina drugog automobila(km/h)"; v2

t=d/(v1+v2)
t = d / (v1 + v2)
s1=v1*t ; s2=v2*t
s1 = v1 * t
s2 = v2 * t t,s1,s2
PRINT "Vrijeme susreta"; t
PRINT "Put prvog automobila"; s1

KRAJ
PRINT "Put drugog automobila"; s2
END
4.Napiši program koji računa površinu pravougaonika ako su poznate stranice a i b!

REM: Površina pravougaonika
Start
CLS
INPUT "A=", A
INPUT "B=", B A,B
P=a*b
O=2*a+2*b P=A*B
PRINT “Povrsina je=”; P; “cm2” O=2*A+2*B
END
P,O
KRAJ

Nastavna jedinica: Vježba-Linijski QBasic program
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa primjenom linijskih QBasic programa u oblasti
matematike i fizike
Očekivani rezultati:Učenici će znati uradit programe iz oblasti matematike i fizike
TOK ČASA
Uvodni dio časa:
1. U metrološkoj stanici se u toku dana pet puta mjeri temperatura u stepenima Celsijusa, pritisak u
barima i brzina vjetra u m/sec. Napisati program kojiračuna srednju vrijednost temperature, pritiskai i
srednju vrijednost vjetra.
REM:STANICA
INPUT "Unijeti vrijednost temperature:"; T1, T2, T3, T4, T5
INPUT "Unijeti vrijednost pritiska:"; P1, P2, P3, P4, P5
INPUT "Unijeti brzinu vjetra:"; V1, V2, V3, V4, V5
T = (T1 + T2 + T3 + T4 + T5) / 5
P = (P1 + P2 + P3 + P4 + P5) / 5
V = (V1 + V2 + V3 + V4 + V5) / 5
PRINT "SREDNJA TEMPERATURA JE:"; T; "stepeni"
PRINT "SREDNJI PRITISAK JE:"; P; "bara"
PRINT "SREDNJA BRZINA VJETRA JE:"; V; "m/sek"
END
2.Napiši program koji će računati zbir cifara bilo koga trocifrenog broja!
REM: Zbir cifara trocifrenog broja
CLS
INPUT "Unesi trocifren broj"; a
c1 = (a \ 10) \ 10
c2 = a \ 10 MOD 10
c3 = a MOD 10
z = c1 + c2 + c3
PRINT "Trazeni zbir je="; z
END
3.Brzina riječne struje je a m/s, a brzina čamca na ovu struju je b m/s. Sastavi prigram koji izračunava
brzinu čamca u odnosu na obalu ako:
a) čamac plovi nizvodno,
b) čamac plovi uzvodno.
REM :Brzina camca
CLs
INPUT "Unesi brzinu rijecne struje"; a
INPUT "Unesi brzinu camca"; b
v1 = b + a
v2 = b - a
PRINT
PRINT "Brzina camca u odnosu na obalu"
PRINT "kad camac plovi nizvodno je "; v1
PRINT "Brzina camca u odnosu na obalu"
PRINT "kad camac plovi uz rijeku je "; v2
END
4.Napiši program koji izračunava dijagonalu, površinu i zapreminu kocke ako mu je poznata ivica a.
REM : KOCKA
INPUT „a=“;a
D=a*SQR(3)
P=6*a^2
V=a^3
PRINT “D=”;D;”P=”;P;”V=”;V
END
5.Napisati program koji učitava ugao u radijanima , a zatim ispisuje u stepenima

S=R*180/PI
REM:STEPENI
CLS
INPUT "RADIJANI"; R
PI = 3.14
S = R * 180 / PI
PRINT "STEPENI="; S
END
6.Napisati program koji učitava ugao izražen u stepenima,minutama i sekundama i ispisuje kopliko je to
radijana
REM:RADIJAN
ClS
INPUT "STEPENI:"; H
INPUT "MINUTA:"; M
INPUT "SEKUNDA:"; S
PI = 3.14
R = PI * (H + M / 60 + S / 3600) / 180
Print "RADIJANI="; R
END
7.Napiši program koji omogućava da uneseš bilo koja dva broja a zatom da računa njihov zbir, razliku,
proizvod i količnik!
REM: Zbir, razlika, proizvod, kolicnik
CLS
INPUT "A=", a
INPUT "B=", b
Z=a+b
R=a–b
P=a*b
K=a/b
PRINT „Zbir je =”; Z
PRINT „Razlika je =”; R
PRINT „Proizvod je =”; P
PRINT „Kolicnik je =”; K
END
8.Izračunaj obim i površinu trougla ako su poznate stranice a, b i c. Koristiti Heronovu formulu.
REM :Povrsina trougla Heronova Formula
CLS
INPUT "A=", a
INPUT "B=", b
INPUT "C=", c
s = (a + b + c) / 2
P = s * (s - a) * (s - b) * (s - c)
PRINT "Povrsina je="; SQR(P); "cm2"
END
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa razgranatim algoritamskim strukturama
Očekivani rezultati:Učenici će znati primjeniti razgranate algoritamske strukture za pisanje programa
TOK ČASA

Nastavna jedinica: Razgranate algoritamske strukture
Uvodni dio časa:
 Šta je program i faze programiranja
 Algoritamske strukture
Razgranati algoritami i programi
Kod razgranatih algoritamskih struktura postoje koraci koji se jedanom izvršavaju , a postoje
koraci koji se ne izvršavaju.Kod razgranate algoritamske strukture postoji korak, u kome je
potrebno donijeti odluku da li je uslov koji je postavljen, ispunjen ili nije. Kod razgranatih
algoritamskih struktura algoritam se razvija po grani.
Uslovna naredba IF
ISTINA uslov LAŽ

Naredba uslovnog prelaska – opšti oblik:
IF (uslov) THEN (naredba 1)
1.Napisati program koji za učitani broj provjerava jeli pozitvan
Start
REM: PROVJERA BROJA Broj
CLS
INPUT”unesite broj“;Broj ISTINA Broj L AŽ
IF BROJ>0 THEN PRINT“Broj je pozitivan“ „POZITIVAN”
END
Kraj
2.Napiši program kojim ćeš ustanoviti da li su dva broja jednaka ili različita!
REM poredjenje brojeva
CLS
INPUT “Unesi dva broja”; x,y
IF x<>y THEN PRINT”Razliciti su”
IF x=y THEN PRINT”Jednaki su”
END
IF uslov THEN naredba1 ELSE naredba2 ISTINA uslov LAŽ
Naredba 1 Naredba2
Ako je uslov ispunjen izvršiće se naredba1, inače (ELSE), ako uslov nije ispunjen, izvršiće se
naredba2.
1. Napiši program koji ustanovljava da li je broj negativan ili pozitivan!
REM :Da li je broj pozitivan ili nije
CLS
INPUT "Unesi broj"; a
IF a < 0 THEN
PRINT”Broj je negativan”
ELSE
PRINT”Broj je pozitivan”
END IF
END
Unesite broj ? 5
Broj je pozitivan
Unesite broj ?- 5
Broj je negativan
2.Za učitani broj ispisati znak broja prema izrazu:

1 , X>0
Y=
0, X<0
REM:IZRAZ
CLS
INPUT "X="; X
IF X >= 0 THEN
PRINT " Y = 1 "
ELSE
PRINT "Y = 0"
END IF
END
PRIMJER:
X=? 5
Y=1
X=? -4
Y=0
Često se treba izvršiti više naredbi ako je uslov ispunjen ili nije. Tada te naredbe nazivamo složenim
naredbama ili blok naredbama čiji je opšti oblik:
IF uslov THEN
blok1
ELSEIF uslov2 THEN
blok2
...
ELSEIF uslovN THEN
blokN
ELSE
blok0
END IF
1.Napisati program koji ispituje djeljivost dva broja A i B?
REM :DJELJIVOSTV DVA BROJA
CLS
INPUT "A="; A
INPUT "B="; B
IF A = 0 OR B = 0 THEN
PRINT "GRESKA"
ELSEIF A MOD B = 0 THEN
PRINT "BROJEVI SU DJELJIVI"
ELSE
PRINT "BROJEVI NISU DJELJIVI"
END IF
END
2.Za učitani broj ispisati znak broja prema izrazu:
1 , X>0
Y=
0, X<0
REM:IZRAZ
CLS
INPUT "X="; X
IF X >= 0 THEN
PRINT " Y = 1 "
ELSE
PRINT "Y = 0"
END IF
END
PRIMJER:
X=? 5
Y=1
X=? -4
Y=0
Naredba skoka-GOTO labela (broj programske linije gdje treba skočiti)
Goto-ključna riječ
Labela –oznaka mjesta u programu gdje treba skočiti. U programu može samo jedno mjesto biti
označeno tom labalom. Labela se navodi na početku naredbe od koje treba da se nastavi
izvršavanje programa. Za označavanje se mogu koristiti numeričke i simboličke oznake.
1. Uradi program koji izračunava Količnik dva broja a ako je djelilac 0 da napiše „Dijeljenje sa nulom
nije moguće“.
REM: KOLICNIK DVA BROJA
CLS
10 INPUT “Unesi neka dva broja:”; x, y
IF Y=0 THEN PRINT “Dijeljenje sa nulom nije moguce”: GOTO 10
K = X/Y
PRINT “Kolicnik je:”; K
END
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa razgranatim algoritamskim strukturama i nihovom
primjenom pri rješavanju problema
Očekivani rezultati: Učenici će znati primjeniti razgranate algoritamske strukture za pisanje programa
TOK ČASA
Nastavna jedinica: Vježba- Razgranate algoritamske strukture
Uvodni dio časa:

1.Napiši program kojim ćeš ustanoviti da li su dva broja jednaka ili različita!
REM poredjenje brojeva
CLS
INPUT “Unesi dva broja”; x,y
IF x<>y THEN PRINT”Razliciti su”
IF x=y THEN PRINT”Jednaki su”
END
2.Data su tri btoja A, B, C. Napisati program za određivanje najvećeg broja.

REM: Najveci broj
CLS
INPUT”Unesi tri broja:”; A,B,C
V=A
IF A<B THEN V=B
IF V<C THEN V=C
PRINT”Najveci broj je:”;V
END
3.Napisati program za određivanje količine vještačkog đubriva koje je potrebno da se pođubri

njiva pravougaonog oblika dimenzija a metara i b metara , ako se na svaka dva kvadratna metra
rasturi kilogram đubriva.
REM:NJIVA
CLS
INPUT“A=“;A
INPUT“B=“;B
IF A<=0 OR B<=0 THEN
PRINT“GRESKA“
ELSE
P=A*B
Q=P/2
PRINT“Povrsina njive je:“;P;“m.kv“
PRINT“Kolicina vjestackog dubriva je:“;Q;“kg“
END IF
END
4.Napiši program koji izračunava dijagonalu ,površinu i zapreminu kocke ako je poznata ivica a.
REM:KOCKA
CLS
INPUT "Stranica A="; A
IF A <= 0 THEN
PRINT "GRESKA"
ELSE
D = A * SQR(3)
P=6*A^2
V=A^3
PRINT "Dijagonala kocke D="; D
PRINT "Povrsina kocke P="; P
PRINT "Zapremina kocke V="; V
END IF
END
5.Napisati program koji učitava broj. Ako učitani broj nie negativan ispisuje njegov kvadrat , a ako jeste
negativan racuna broj natrecu potenciju(kub).
REM:BROJ
CLS
INPUT“N=“,N
IF N=0 THEN
PRINT“GRESKA“
ELSEIF N>0 THEN
Y=N^2
PRINT”Y=”;Y
ELSE
Y=N^3
PRINT”Y=”;Y
END IF
END
6.Napisati program koji za učitani broj provjerava je li broj nula , paran ili neparan
REM: BROJ
CLS
INPUT „N=“;N
IF N=0 THEN
PRINT“BROJ JE NULA“
ELSEIF N MOD 2=0 THEN
PRINT“BROJ JE PARAN“
ELSE
PRINT“BROJ JE NEPARAN“
END IF
END
6. Napisati program za izračunavanje vrijednosti y prema datom izrazu
B/A , A>0
Y= A+3 , -3<A<=0
A+B A<=-3
REM:IZRAZ
CLS
INPUT "A="; A
INPUT "B="; B
IF A > 0 THEN
Y=B/A
ELSEIF A <= -3 THEN
Y=A+B
ELSE
Y=A+3
END IF
PRINT "Y="; Y
END
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa višestrukim grananjem –SELECT CASE
Očekivani rezultati:Učenici će znati koristiti višestruko grananje(SELECT CASE) u rješavanju određene
grupe zadataka
TOK ČASA
Nastavna jedinica: Višestruko grananje - SELECT CASE

Uvodni dio časa:
 Ponoviti razgranate algoritamske strukture
Višestruko grananje - SELECT CASE
U prethodnom zadatku imali smo višestruko grananje realizovano naredbom IF. Ovakav način
treba izbjegavati i koristiti višestruko grananje realizovano pomoću SELECT CASE naredbe,
radi preglednosti i jednostavnosti.
Izraz
V1 V2 V3 ..................................... Vn Inače
Blok 1 blok 2 blok 3 blok n blok 0
Opšti oblik ove naredbe je:

SELECT CASE izraz
CASE v1
blok1
CASE v2
blok2
.................
CASE vN
blokN
CASE ELSE
blok0
END SELECT
1. Za unijetu brojčanu vrijednost ocjene, napisati program koji će ispisivati opisno tu ocjenu
(odličan . . . nedovoljan), a ako se unese neki drugi broj koji nije od 1 do 5, da napiše “Greška”.
Koristiti naredbu SELECT CASE.
REM Ispis opisne ocjena
CLS
INPUT "Unesi ocjenu"; x
SELECT CASE x
CASE 5
PRINT "Odlican"
CASE 4
PRINT "Vrlo dobar"
CASE 3
PRINT "Dobar"
CASE 2
PRINT "dovoljan"
CASE 1
PRINT "Nedovoljan"
CASE ELSE
PRINT "Greska"
END SELECT
END
2.Napisati program koji učitava dva broja i odgovarajući operator(+ , - , * , /) a zatim ispisuje rezultat
željene operacije.
REM:OPERACIJE
CLS
INPUT " UNESI 2 BROJA I OPERATOR "; A, B, A$
SELECT CASE A$
CASE "+"
PRINT A + B
CASE "-"
PRINT A - B
CASE "*"
PRINT A * B
CASE "/"
PRINT A / B
CASE ELSE
PRINT "GRESKA"
END SELECT
END
3.Napisti program koji ispisuje rezultate testa(100 bodova)
REM:TEST
CLS
INPUT "UNESITE BROJ BODOVA:"; BODOVI%
SELECT CASE BODOVI%
CASE IS<50
PRINT“NEDOVOLJAN“
CASE 50 TO 65
PRINT“DOVOLJAN“
CASE 66 TO 75
PRINT“DOBAR“
CASE 76 TO 90
PRINT“VRLODOBAR“
CASE 91 TO 100
PRINT“ODLICAN“
CASE ELSE
PRINT“GRESKA“
END SELECT
END
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa programiranjem u QBasic programskom jezku
(linijske alg. strukture,razgranate alg.strukture i višestruko granamnje)
Očekivani rezultati:Učenici će znati programirati (linijske alg. strukture,razgranate alg.strukture i
višestruko granamnje)
TOK ČASA
Nastavna jedinica: Programiranje i programski jezici - Sistematizacija
Uvodni dio časa:
 Ponoviti faze programiranja
 Linijske i razgranate algoritamske strukture
 Višestruko grananje
1.Napisati program koji učitava prirodan broj a zatim ispisuje zbir njegovih cifara
REM:ZBIR CIFARA BROJA DO 99
CLS
INPUT "UNESITE BROJ"; BROJ%
SELECT CASE BROJ%
CASE 1 TO 99
S% = BROJ% MOD 10 + BROJ% \ 10
PRINT "ZBIR CIFARA S%="; S%
CASE ELSE
PRINT "GRESKA"
END SELECT
END
2.Napisati program koji učitava broj manji od 1000 a zatim ispisuje zbir njegovih cifara
REM:ZBIR CIFARA BROJA DO 999
CLS
INPUT "UNESITE BROJ"; BROJ%
SELECT CASE BROJ%
CASE 1 TO 999
S% = BROJ% MOD 10 + (BROJ% \ 10) MOD 10 + BROJ% \ 100
PRINT "ZBIR CIFARA S%="; S%
CASE ELSE
PRINT "GRESKA"
END SELECT
END
3.Data su tri btoja A, B, C. Napisati program za određivanje najmanjeg broja.
REM: Najveci broj
CLS
INPUT”Unesi tri broja:”; A,B,C
V=A
IF A>B THEN V=B
IF V>C THEN V=C
PRINT”Najmanji broj je:”;V
END
4.Napiši program koji računa površinu i obim pravougaonika ako su poznate stranice a i b. Program za
stranice a<=0 i b<=0 ispisuje „Greska“
REM: Površina pravougaonika

CLS
INPUT "A=", a
INPUT "B=", b
IF A<=0 OR B<=0 THEN
PRINT“GRESKA“
ELSE
P=a*b
O=2*A+2*B
PRINT “Povrsina je=”; P; “cm2”
PRINT“Obim je=“;O; „cm“
END IF
END
5.Napiši program koji od tri učitana broja ispisuje najveći
REM:Uporedba tri broja

CLS
INPUT "UNESITE TRI BROJA:"; A, B, C
IF A > B AND B > C THEN
PRINT " A JE NAJVECI"
ELSEIF B > A AND B > C THEN
PRINT " B JE NAJVECI"
ELSE
PRINT "NAJVECI JE C"
END IF
END
7.Marko je odlučio svoju sobu obljepiti tapetam.Tapete koje je izabrao pakovane su u role
širine 50 cm i dužine 20 m.Koliko rola tapeta treba kupiti ako je soba dužine D , širine S i
visine V?U sobi postoji otvor koji ne treba lijepiti,a čine ga vrata i prozor.Zauzima povšinu
dužine DO i širine SO.
REM:TAPETE
CLS
INPUT "Duzina D="; D
INPUT "Sirina S="; S
INPUT "Visina V="; V
INPUT "Duzotvora DO=";DO
INPUT "Sirotvora SO="; SO
BRROLA = 2 * D * V + 2 * S * V - DO* SO
IF (BRROLA MOD 10 = 0) THEN
BRROLA = INT(BRROLA / 10)
PRINT“BRROLA=“;BRROLA
ELSE
BRROLA = INT(BRROLA / 10) + 1
PRINT“BRROLA=“;BRROLA
END IF
END

Nastavna jedinica: Programiranje i programski jezici - Sistematizacija
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni:
TOK ČASA
Uvodni dio časa:
 Zaključivanje ocijena
Ponoviti gradivo
 Matematičke osnove računara
 Konverzije brojnih sistema
 Binarna algebra
 Mrežne komunikacije
 Pojam i vrste računarskih mreža
 PAN mreža
 LAN mreža
 MAN mreža
 WAN mreža
 GAN mreža
 Mrežni klijent
 Server
 Modem
 Povezivane računara u LAN mrežu
 Zajednička magistrala
 Zvijezda
 Prsten
 Podijela mreža prema principu rada
 Mreža ravnopravnih računara
 Klijent-server mreža
 Baze podataka
 Baze podataka i modeli podataka
 Kreiranje baze podataka (tabele, upiti,obrasci,izvještaji)
 Programiranje i programski jezici
 Programski jezici
 Faze programiranja
 Algoritam i algoritamske strukture
 Linijske algoritamske strukture
 Razgranate algoritamske strukture
 Višestruko grananje
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa pojmom i modelom baze podataka
Očekivani rezultati:Učenici će znati šta je baza podataka i modele baze podataka
TOK ČASA

8 Razred Informatika Pripreme

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

8 Razred Informatika Pripreme

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PREDMET : OSNOVI INFORMATIKE

PRIPREME ZA VIII RAZRED

Završni dio : Ponoviti nastavnu jedinicu

Uvodni dio časa:

Centralni dio časa:

Binarni broj koji se dobije je 101011001. 97 (10) =1100001(2)

Završni dio : Ponoviti nastavnu jedinicu

Razred i odjeljene: VIII Datum: Redni br. časa:3

Uvodni dio časa:

Centralni dio časa:

Centralni dio časa:

Primjer 1: Treba pretvoriti dekadni broj943(10) u heksadecimalni

Primjer 1: Treba pretvoriti heksadecimalni broj 46(16) u dekadni.

Završni dio : Ponoviti nastavnu jedinicu

Razred i odjeljene: VIII Datum: Redni br. časa:

Uvodni dio časa:

Centralni dio časa:

Sabiranje binarnih brojeva

Oduzimanje binarnih brojeva

Završni dio : Ponoviti nastavnu jedinicu

Razred i odjeljene: VIII Datum: Redni br. časa:6

 Ponoviti sabiranje i oduzimanje binarnih brojeva

Centralni dio časa:

Završni dio : Ponoviti nastavnu jedinicu

Razred i odjeljene: VIII Datum: Redni br. časa:7

Centralni dio časa:

Odnos brojnih sistema

Konverzija iz heksadecimalnog u binarni je direktna. Tako na primer, 3C2EH se

Kodiranje i dekodiranje BCD-Kodova se vrši cifru po cifru, prema sledećoj tabeli:

a zatim direktno, cifru po cifru, iz oktalnog u binarni kao

Uvodni dio časa:

Centralni dio časa:

Završni dio : Ponoviti nastavnu jedinicu

Centralni dio časa:

Računarska mreža je telekomunikacioni sistem za prenos podataka koji omogućava

Računarski sistem je distribuiran (prostorno raspoređen) ukoliko se računarski resursi

Prednosti računara u mreži

Mreža ravnopravnih računara

Podela prema pravu pristupa:

Podela prema načinu prenosa:

Podela prema topologiji:

Završni dio : Ponoviti nastavnu jedinicu

Razred i odjeljene: VIII Datum: Redni br. časa:10

 Switch je uređaj koji upravlja protokom podataka između dijelova

 Router je poseban uređaj koji određuje sljedeću mrežnu adresu na

 Mrežna kartica (engl. Network card, NIC, network adapter) je

Centralni dio časa:

Završni dio : Ponoviti nastavnu jedinicu

 Računari su povezani preko zajedničke magistrale koja predstavlja jedinstveni komunikacioni

Podijela mreža prema principu rada

Završni dio : Ponoviti nastavnu jedinicu

Centralni dio časa:

Podešavanje računara sa OS Windows XP da vidi sherovane foldere na računaru sa Windows 7

I na kraju kliknete na Finish da kompletirate Wizard.

Završni dio : Ponoviti nastavnu jedinicu

Završni dio : Ponoviti nastavnu jedinicu

Razred i odjeljene: VIII Datum: Redni br. časa:16

Završni dio : Ponoviti nastavnu jedinicu

Razred i odjeljene: VIII Datum: Redni br. časa:17

Vrste podataka u tabelama /DATA

1. Otkucati ime u ćeliju FIELD

1. Otvoriti tabelu u design view-u

Završni dio : Ponoviti nastavnu jedinicu