Univerzitet u Tuzli

Prirodno-matematički fakultet
Odsjek za matematiku
Predmetna nastavnica: prof. dr. Mirela Garić-Demirović
Ak. 2020/2021

Pitanja za završni ispit iz Osnova vjerovatnoće i statistike

1 Vjerovatnoća
1. Predmet teorije vjerovatnoće (opisati procese kojima se bavi).

2. Početak razvoja vjerovatnoće.

3. Najzaslužniji naučnici u razvoju vjerovatnoće sa pregledom njihovih doprinosa.

4. Osnovni pojmovi vjerovatnoće. Davesti definiciju slučajnog dogadaja i njihovu po-

djelu.

5. Ako su A i B dogadaji definirati A ∩ B, A ∪ B, Ac .

6. Klasifikacija definicija vjerovatnoće.

7. Klasična definicija vjerovatnoće.

8. Geometrijska definicija vjerovatnoće.

9. Statistička definicija vjerovatnoće.

10. Aksiomatsko zasnivanje teorije vjerovatnoće.

11. Navesti osnovne osobine vjerovatnoće.

12. Dokazati princip komplementa.

13. Dokazati princip zbira.

14. Definicija uslovne vjerovatnoće i osobine.

15. Definicija nezavisnosti dogadaja. Dokazati da ako su A i B nezavisni dogadaji tada

su i Ac i B (A i B c , Ac i B c ) takode nezavisni.

16. Navesti formulu potpune vjerovatnoće. Definirati sve pojmove koji se u njoj pojav-
ljuju.

17. Izvesti Bayesovu formulu.

18. Pojam i definicija slučajne promjenjive. Kada za slučajnu promjenjivu kažemo da

je diskretna?

19. Napisati zakon raspodjele diskretne slučajne promjenjive uz objašnjenje svih oznaka
koje se u njoj pojavljuju.

20. Kako se zapisuje prostor vjerovatnoća, a kako prostor vjerovatnoća induciran slučajnom
promjenjivom X.

21. Definicija funkcije raspodjele.

1
22. Osobine funkcije raspodjele.

23. Definirati neprekidnu slučajnu promjenjivu.

24. Opisati fenomen koji je vezan za neprekidnu slučajnu promjenjivu.

25. Definirati funkciju gustoće i navesti osnovne osobine.

26. Izvesti formulu za matematičko očekivanje za diskretnu slučajnu promjenjivu koja

prima konačno mnogo vrijednosti.

27. Definirati matematičko očekivanje za neprekidnu slučajnu promjenjivu.

28. Osvnovne osobine matematičkog očekivanja.

29. Definicija disperzije. Razlikovati slučaj kada je slučajna promjenjiva diskretna i

neprekidna.

30. Osobine disperzije.

31. Binomna raspodjela.

32. Poissonova raspodjela.

33. Geometrijska raspodjela.

34. Hipergeometrijska raspodjela.

35. Normalna raspodjela (definicija, osobine i značaj).

36. Navesti vezu izmedu funkcije raspodjele slučajne promjenjive X koja ima stan-
dardnu normalnu raspodelu i Laplaceove funkcije. Dokazati neparnost Laplaceove
funkcije koristeći osobine funkcije raspodjele.

37. Objasniti postupak ”standardizacije”.

38. Definicija dvodimenzionalne slučajne promjenjive (slučajnog vektora).

39. Zakon raspodjele dvodimenzionalne slučajne promjenjive (definirati sve vrijednosti

koje se u njoj pojavljuju).

40. Kako formiramo zakon raspodjele funkcije slučajne promjenjive diskretnog tipa.
(Objasniti!)

41. Kako dolazimo do funkcije raspodjele i funkcije gustoće funkcije slučajne promjenjive
neprekidnog tipa.

42. Definirati momente, centralne momente, početne momente i izvesti vezu izmedu
njih.

43. Definirati koeficijent asimetrije i objasniti njegovo značenje.

44. Definirati koeficijent spljoštenosti i objasniti njegovo značenje.

45. Definirati kvartil reda p. Šta je to medijana, prvi kvartil, drugi kvartil, mod slučajne
promjenjive X.

46. Definirati kovarijansu, izvesti formulu po kojoj računamo kovarijansu i navesti njene
važnije osobine.

2
47. Definirati koeficijent korelaciije slučajnih promjenjivih X i Y . Šta on mjeri? (Objas-
niti!)

48. Šta je predmet matematičke statistike? Objasniti osnovne pojmove u statistici.

49. Nabrojati i opisati vrste varijabli u statistici.

50. Metode opisivanja kvalitativnih varijabli.

51. Metode opisivanja numeričkih varijabli.

52. Definirati sljedeće numeričke karakteristike numeričkih varijabli: aritmetička sre-

dina podataka, medijan, p-postotna vrijednost podataka, prvi kvartil, drugi kvartil,
disperzija podataka i mod podataka.

53. Šta predstavljamo kljunastim dijagramom? (Objasniti)

54. Objasniti empirijsko pravilo za zvonolike distribucije?

55. Šta opisujemo statističkim modelom? Navesti definiciju jednostavnog slučajnog

uzorka.

56. Navesti definiciju procjenitelja. Definisati važnije osobine koje je poželjno da pro-
cjenitelj ima.

57. Neka su bebe po boji očiju podijeljene u tri skupine: sa smedom bojom očiju,
sa plavom bojom očiju, sa zelenom bojom očiju. Neka je θ vjerovatnoća da će
beba imati smedu boju očiju. Iskustvo pokazuje da je vjerovatnoća da će beba biti
rodena sa plavom bojom očiju duplo manja u odnosu na smedu boju očiju. Odrediti
procjenitelje za parametar θ preko svake od zadate tri kategorije. Uporediti ih i
ocijeniti koji je najbolji.

58. Objasniti metodu momenata.

59. Objasniti metodu maksimalne vjerodostojnosti.

60. Navesti procjenitelj koji koristimo za ocjenu parametra (parametarara)

- u modelu jednostavnoga slučajnog uzorka iz Bernoullijeve distribucije
- u modelu jednostavnoga slučajnog uzorka sa normalnom raspodjelom.

61. Dokazati da varijansa (disperzija) uzorka nije nepristran procjenitelj.

62. Definirati procjenitelja kojeg koristimo za ocjenu nepoznate funkcije distribucije.

Napisati empirijsku funkciju distribucije za uzorak:

(1, 2, 2, 2, 3, 3, 5, 6, 8, 8, 10, 11, 11, 11) .

63. Definirati interval pouzdanosti γ.

64. Izvesti formulu za interval pouzdanosti za matematičko očekivanje normalne raspo-

djele kada je disperzija poznata.

65. Izvesti formulu za interval pouzdanosti za parametar iz Bernoullijeve raspodjele.

66. Objasniti pojmove: statistička hipoteza, statistički test. Vrste statističkih testova?

3
67. Navesti koje su to moguće greške kod donošenja zaključaka o istinitosti hipoteze.
Definirati nivo značajnosti i koeficijent pouzdanosti.

68. Šta zovemo kritičnim područjem u statističkim testovima? (Objasniti!)

69. Testiranje hipoteze o očekivanju kada je poznata disperzija (za velike uzorke). (Objas-
niti postupak testiranja!)

70. Testiranje hipoteze o matematičkom očekivanju kada nije poznata disperzija. (Objas-
niti postupak testiranja!)

71. Testiranje hipoteze o jednakosti matematičkih očekivanja. (Objasniti postupak tes-

tiranja!)

72. Testiranje hipoteze o disperziji. (Objasniti postupak testiranja!)

73. Testiranje hipoteze o nepromjenjivosti disperzije. (Objasniti postupak testiranja!)

74. Testiranje hipoteze o vjerovatnoći H0 : p = p0 protiv hipoteze H1 : p 6= p0 . (Objas-

niti postupak testiranja!)

75. χ2 -test za verifikaciju hipoteze o raspodjeli obilježja. (Objasniti postupak testira-

nja!)

76. χ2 -test za verifkaciju hipoteze o nezavisnosti dvaju obilježja. (Objasniti postupak

testiranja!)

77. λ-test Kolmogorova za verifikaciju hipoteze o raspodjeli. (Objasniti postupak testi-

ranja!)