3.

METODOLOGIJA I STATISTIČKA OBRADA

Za izradu ovog dijela smo koristili retrospektivnu deskriptivno-statističku metodu koja je bazirana na
osnovu zvaničnih podataka Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine te podataka
Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Evropskog centra za kontrolu i prevenciju oboljenja
(ECDC).

Deskriptivna epidemiologija posmatra distribuciju bolesti unutar populacije, dijela određene

populacije, odnosno proučava u kojim populacijama ili njihovim podskupinama je vjerovatnije
pojavljivanje neke bolesti; u kojim geografskim područjima je vjerovatnija pojava određene bolesti te
kako se frekvencija pojavljivanja neke bolesti mijenja tokom vremenskih razdoblja. Prikupljene
informacije o ovim karakteristikama posmatrane bolesti služe kao temelj za formuliranje
epidemiološke hipoteze koja mora biti u skladu s postojećim znanjem o pojavi bolesti. Deskriptivna
istraživanja proučavaju i opisuju općenite karakteristike distribucije bolesti u odnosu na jedinku,
mjesto i vrijeme. Pod pojmom jedinka podrazumijeva se: vrsta, dob, spol (u humanoj epidemiologiji:
rasa, bračno stanje, zanimanje, stil života, itd).

Karakteristike mjesta odnose se na geografsku distribuciju bolesti, uključujući varijacije između

zemalja, između ruralnih i urbanih područja itd. U odnosu na vrijeme, deskriptivno epidemiološko
istraživanje posmatra razlike u pojavnosti bolesti između različitih sezona ili uspoređuje pojavnost
posmatrane bolesti u sadašnjem vremenu s razdobljem prije određenog broja godina.

Informacije vezane za jedinke, mjesto i vrijeme pojavljivanja određene bolesti često su na dohvat
ruke (pogotovo u humanoj medicini) pa se deskriptivne studije mogu relativno brzo i uz mali trošak
provesti. Rezultati ovih studija mogu biti od pomoći tijelima koje donose odluke vezane za programe
kontrole bolesti u suzbijanju bolesti, planiranju preventivnih mjera i edukaciji. Nadalje, rezultati ovih
istraživanja često daju naslutiti i moguće determinante bolesti. Međutim, zbog njihove ograničenosti,
korisne su u formuliranju hipoteze koja će kasnije biti testirana korištenjem analitičkog dizajna
istraživanja.

Deskriptivna istraživanja koriste podatke iz različitih baza podataka: statističkih ljetopisa, registara,
medicinskih kartona u bolnicama, klinikama i zdravstvenim ustanovama. Nadalje, koriste se
nacionalni podaci o npr. potrošnji lijekova. Obzirom da su spomenuti izvori lako dostupni, a neke se
informacije rutinski prikupljaju, deskriptivna se istraživanja relativno brzo mogu provesti uz male
troškove izvođenja u usporedbi s analitičkim istraživanjima. (1)

Vrijednosti rezultata iz uzorka ne mogu se u potpunosti identifikovati sa rezultatima kada bi

istraživanjem bila obuhvaćena cijela populacija, jer ma kako uzorak bio odabran, nije apsolutni
reprezent cjeline. Ne umanjujući vrijednost rezultata dobijenih uzorkom, ukazuje se samo na
vjerovatnoću da je ono što uzorak pokaže istovremeno i obilježje cjeline od koje je uzorak izabran.

Korišteni su podaci za desetogodišnji period, od januara 2010. do decembra 2019. godine i to za

Federaciju Bosne i Hercegovine i za zemlje Evropske unije. Pratilo se kretanje leptospiroze i
morbiditet na 100.000 stanovnika za svaku od navedenih godina u zemljama Evropske unije te za
Federaciju Bosne i Hercegovine i to posebno po različitim, u ciljevima naglašenim kriterijima, a zatim
se na osnovu tih podataka napravilo poređenje za desetogodišnji period. Prikazani su podaci o
morbiditetu leptospiroze prema kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine uz posebno izdvajanje
kantona sa najvećom i najmanjom stopom morbiditeta. Materijal je obrađen proračunima za
deskriptivnu analizu. Izračunate su stope smrtnosti na 100.000 stanovnika.

Rezultati su prikazani u tabelama pogodnim za poređenje i na grafikonima koji su pogodni za

statističku obradu podataka. Korišteni su Microsoft Excel Worksheet i Microsoft Word Document.

*u literaturi dodati

1. Miroslav Benić i Željko Mihaljević, Osnove deskriptivnih i opservacijskih analitičkih istraživanja u

epidemiologiji, Časopis Veterinarska stanica br. 47 (1), 2016.