Zadatak 001 (Tomislav, gimnazija)

1 0  5 2  4 1 
Zadane su kvadratne matrice A =   , B=   , C=   . Izračunajte (A + B) · C.
 2 3 1 1  0 2 
Rješenje 001
 a11 a12 a13 ... a1n 
 
a a22 a23 ... a2n 
Pravokutna tablica oblika A =  21 kojoj su elementi najčešće realni ili
 ... ... ... ... ... 
 
am1 am 2 am3 ... amn 

kompleksni brojevi naziva se matrica tipa m · n jer ima m redaka i n stupaca. Ako je broj redaka jednak broju
stupaca, m = n, matrica je kvadratna i kažemo da je n-tog reda. Element matrice označavamo s aij. Prvi
indeks i predstavlja redni broj retka, a drugi indeks j redni broj stupca.
Jednakost matrica
Za dvije matrice A i B kažemo da su jednake onda i samo onda, ako su istog tipa i ako je:
aij = bij
i = 1, 2, 3, ... , m
j = 1, 2, 3, ... , n.
Množenje skalara i matrice
Matrica A množi se skalarom λ tako da se svaki element matrice A pomnoži tim skalarom. Npr.

1 2   2 4 
2·   = .
3 4   6 8 
Zbrajanje matrica
Matrice možemo zbrajati onda i samo onda ako su istog tipa. Neka je tip A = m · n, tip B = m · n,
tada je A + B = C. Za element matrice C = ( cij ) vrijedi
aij + bij = cij,
i = 1, 2, 3, ... , m
j = 1, 2, 3, ... , n.

1 0 2   −1 7 3 0 7 5 
 4 3 5  +  2 −5 1 = 6 −2 6  .
     
Množenje matrica
Za dvije matrice A i B kažemo da su ulančane ako je broj stupaca prve matrice A jednak broju redaka druge
matrice B.
Neka je tip A = m · n, tip B = n · p, tada je A · B = C . Tip C = m · p. Element matrice C = ( cij ) dobije se po
formuli:
n
cij = ∑a
k =1
ik ⋅ bkj

i = 1, 2, 3, ... , m
j = 1, 2, 3, ... , p.

1 4  5 1  1 ⋅ 5 + 4 ⋅ 6 1 ⋅1 + 4 ⋅ 7   29 29 
3 2  · 6 7  = 3 ⋅ 5 + 2 ⋅ 6 3 ⋅1 + 2 ⋅ 7  =  27 17  .
       
Nađimo rješenje našeg zadatka:
 1 0  5 2   4 1 
(A + B) · C = (   + )·   = [najprije zbrojimo matrice u zagradi] =
 2 3  1 1   0 2 

1
 6 2   4 1  6 ⋅ 4 + 2 ⋅ 0 6 ⋅1 + 2 ⋅ 2   24 10 
=   ·   =   =  .
3 4 0 2  3 ⋅ 4 + 4 ⋅ 0 3 ⋅1 + 4 ⋅ 2  12 11
Vježba 001
0 1 3 4   2 1
Zadane su kvadratne matrice A =  , B= 5 0  , C = 1 3 . Izračunajte (A + B) · C.
 2 1    
11 18 
Rezultat: 15 10  .
 

Zadatak 002 (Marija, Nina, Antonia, Armin, Ana, Jelena, Goran, ekonomski fakultet)
Nađi rang matrice
 2 −1 3 0 4
 1 2 −3 4 0 
A= .
3 1 0 4 4
 
1 −3 6 −4 4
Rješenje 002
Elementarne transformacije nad retcima matrice su:
zamjena dvaju redaka
Primjer
0 0 1  1 0 0 
 0 1 0  ~  zamjenjujemo  ~  0 1 0  .
   prvi i treći redak   
 1 0 0   0 0 1 
množenje ili dijeljenje retka skalarom (brojem) različitim od nule
Primjer
1 2 3   1 2 3
 4 6 2  ~  drugi redak  ~  2 3 1 .
   dijelimo s 2   
 0 1 1    0 1 1
množenje jednog retka odabranim skalarom (brojem) i dodavanje nekom drugom retku
Primjer

1 3 1   1 3 1  1 3 1 
 2 1 0  ~  prvi redak pomnožimo s  ~  −2 ⋅1 + 2 −2 ⋅ 3 + 1 −2 ⋅1 + 0  ~  0 −5 −2  .
   −2 i dodajemo drugom     
 0 0 1   0 0 1   0 0 1 

Primjenom elementarnih transformacija moguće je matricu svesti na reducirani oblik koji je jedinstven. Tu
podrazumjevamo sljedeći oblik matrice:
Prvi ne-nul (koji nije nula) element (stožer) svakog retka iznosi 1. Svi elementi u stupcu tog stožernog
elementa jednaki su nuli.
Svi retci koji sadrže samo nul elemente (ako takvih ima) nalaze se iza onih redaka koji sadrže bar jedan
ne-nul element.
Svaki naredni stožer (gledajući po retcima) nalazi se desno (u retku s većim indeksom) od prethodnog
stožera: ako stožer u retku r1 leži u stupcu s1, a stožer u retku r2 > r1, leži u stupcu s2, tada je s2 > s1.
Evo nekoliko primjera reduciranih formi:
0 1 0 5 0 
1 0 3  1 2 0 1  1 0 0  0 0 1 4 0 
0 1 2  , 0 0 1 2  , 0 1 0  ,  .
       0 0 0 0 1
 0 0 0   0 0 0 0   0 0 1   0 0 0 0 0 
Rang matrice je broj ne-nul redaka u reduciranom obliku matrice. Označavamo ga obično slovom r i pišemo

2
r(A) = r ili rang(A) = r.

 2 −1 3 0 4  2 −1 3 0 4
 1 2 −3 4 0   prvi redak množimo s -1  1 2 −3 4 0   drugi redak množimo s -1 
A= ~ ~ ~ ~
3 1 0 4 4   i dodajemo trećem retku  1 2 −3 4 0   i dodajemo trećem retku 
 1 −3 6 −4 4  1 −3 6 −4 4 

 2 −1 3 0 4 1 2 −3 4 0
 1 2 −3 4 0   četvrti redak množimo s -1  1 2 −3 4 0   prvi redak množimo s -1 
~ ~ ~ ~ ~
0 0 0 0 0   i dodajemo prvom retku   0 0 0 0 0   i dodajemo drugom retku 
 1 −3 6 −4 4  1 −3 6 −4 4 

1 2 −3 4 0 1 2 −3 4 0
0 0 0 0 0  zamjenjujemo drugi  1 −3 6 −4 4  prvi redak množimo s -1 
~ ~ ~ ~
0   i dodajemo drugom redak 
~
0 0 0 0 0   i četvrti redak  0 0 0 0
1 −3 6 −4 4   0 0 0 0 0 

1 2 −3 4 0 1 2 −3 4 0 
 0 −5 9 −8 4  drugi redak   0 5 −9 8 −4   drugi redak 
~ ~ ~ ~
0   množimo s -1   0 0   dijelimo s 5 
~
0 0 0 0 0 0 0
 0 0 0 0 0   0 0 0 0 0 
 3 4 8 
1 2 −3 4 0  1 0
 5 5 5 
−9 8 −4   
0 1   drugi redak množimo   −9 8 −4 
~ 5 5 5  ~  0
~ 1 .
 s − 2 i dodajemo prvom   5 5 5 
0 0 0 0 0  0
0 0 0 0 0 
 0 0 0 0   
0 0 0 0 0 
Rang matrice je: r(A) = 2.
Vježba 002
Nađi rang matrice
1 3 6 
A =  2 6 12  .
 
 1 0 1 
Rezultat: rang(A) = 2

Zadatak 003 (Marija, Nina, Antonia, Armin, Ana, Jelena, Goran, ekonomski fakultet)
Odredi inverz matrice
1 2 3
A =  −2 −3 −6  .
 
 3 6 10 
Rješenje 003
Elementarne transformacije nad retcima matrice su:
zamjena dvaju redaka
Primjer
0 0 1  1 0 0 
 0 1 0  ~  zamjenjujemo  ~  0 1 0  .
   prvi i treći redak   
1 0 0    0 0 1 
množenje ili dijeljenje retka skalarom (brojem) različitim od nule

3
 Primjer
1 2 3  1 2 3
 4 6 2  ~  drugi redak  ~  2 3 1  .
   dijelimo s 2   
 0 1 1   0 1 1 
množenje jednog retka odabranim skalarom (brojem) i dodavanje nekom drugom retku
Primjer
1 3 1   1 3 1  1 3 1 
 2 1 0  ~  prvi redak pomnožimo s  ~  −2 ⋅1 + 2 −2 ⋅ 3 + 1 −2 ⋅1 + 0  ~  0 −5 −2  .
   −2 i dodajemo drugom     
 0 0 1   0 0 1   0 0 1 
Primjenom elementarnih transformacija moguće je matricu svesti na reducirani oblik koji je jedinstven. Tu
podrazumjevamo sljedeći oblik matrice:
Prvi ne-nul (koji nije nula) element (stožer) svakog retka iznosi 1. Svi elementi u stupcu tog stožernog
elementa jednaki su nuli.
Svi retci koji sadrže samo nul elemente (ako takvih ima) nalaze se iza onih redaka koji sadrže bar jedan
ne-nul element.
Svaki naredni stožer (gledajući po retcima) nalazi se desno (u retku s većim indeksom) od prethodnog
stožera: ako stožer u retku r1 leži u stupcu s1, a stožer u retku r2 > r1, leži u stupcu s2, tada je s2 > s1.
Evo nekoliko primjera reduciranih formi:
0 1 0 5 0 
1 0 3  1 2 0 1  1 0 0  0 0 1 4 0 
0 1 2  , 0 0 1 2  , 0 1 0  ,  .
       0 0 0 0 1
 0 0 0   0 0 0 0   0 0 1   0 0 0 0 0 
Za kvadratnu matricu A kažemo da je regularna ako postoji matrica, označavamo je s A-1, za koju vrijedi
A · A-1 = A-1 · A = I. Matricu A-1 nazivamo inverzna matrica. Čitav se postupak traženja inverzne matrice
sprovodi na proširenoj matrici koja se sastoji u lijevom dijelu od matrice A, a u desnom od jedinične matrice
I. Elementarnim transformacijama se na koncu postupka s desne nalazi upravo tražena inverzna matrica, a s
lijeve strane jedinična matrica.
[A, I] ~ [I, A-1].
Računamo:
 1 2 3 | 1 0 0 1 2 3 | 1 0 0 
 −2 −3 −6 | 0 1 0  ~  prvi redak množimo  ~ 0 1 0 | 2 1 0  ~  prvi redak množimo  ~
   s 2 i dodajemo drugom     s -3 i dodajemo trećem 
 3 6 10 | 0 0 1    3 6 10 | 0 0 1  
1 2 3 | 1 0 0  1 0 3 | −3 −2 0 
 drugi redak množimo   0 1 0 | 2 1 0  ~  treći redak množimo  ~
~ 0 1 0 | 2 1 0 ~ 
  s -2 i dodajemo prvom    s -3 i dodajemo prvom 
~
 
 0 0 1 | −3 0 1   0 0 1 | −3 0 1 
1 0 0 | 6 −2 −3  6 −2 −3
~  0 1 0 | 2 1 0  ⇒ A−1 =  2 1 0  .
   
 0 0 1 | −3 0 1   −3 0 1 
Vježba 003
Odredi inverz matrice
 −3 1 −1
A =  1 0 1 .
 
 −2 2 3 
 2 5 −1
Rezultat: A =  5 11 −2  .
−1
 
 −2 −4 1 

4
Zadatak 004 (Anita, gimnazija)
Izračunaj nepoznatu matricu X:
1 −2   3 4
3 4  ⋅ X =  −1 5  .
   
Rješenje 004
1 −2   3 4
Jednakost A · X = B za A =   , B=  , množimo slijeva inverznom matricom A
-1

 3 4   −1 5 
(A je regularna) pa imamo:
A · X = B => A-1 · A · X = A-1 · B => X = A-1 · B.
Najprije računamo A-1. Iz proširene matrice [ A │ I ] elementarnim transformacijama nad retcima trebamo
dobiti oblik [ I │ A-1 ]:
1 −2 | 1 0   prvi redak množimo s  1 −2 | 1 0   drugi redak 
3 4 | 0 1  ~  −3 i dodajemo drugom  ~ 0 10 | −3 1  ~  dijelimo s10  ~
       
 2 1
1 −2 | 1 0
drugi redak množimo  
1 0 |
~
 5 .
3 1 ~ ~ 5
 
0 1 | −   s 2 i dodajemo prvom   3 1
 10 10  0 1 | −
 10 10 
Dobili smo:
 2 1
 5  = iz svih elemenata matrice izlučimo 1  = 1 ⋅  4 2  .
A−1 =  5  
− 3 1   10  10  −3 1 
 10 10 
Sada je:
1  4 2   3 4  1  4 ⋅ 3 + 2 ⋅ ( −1) 4 ⋅ 4 + 2 ⋅ 5  1  10 26 
X = A−1 ⋅ B = ⋅  ⋅ = ⋅ = ⋅ .
10  −3 1   −1 5  10  −3 ⋅ 3 + 1 ⋅ ( −1) −3 ⋅ 4 + 1 ⋅ 5 10  −10 −7 

Vježba 004
3 1  1 2 
Izračunaj nepoznatu matricu X: X ⋅  = .
 2 4   −1 −2 
Rezultat:
3 1 1 2
Jednakost X · A = B za A =   , B=  , množimo zdesna inverznom matricom A
-1

2 4  −1 −2 
(A je regularna) pa imamo:
X · A = B => X · A · A-1 = B · A-1 => X = B · A-1

1 0 5 
X = ⋅ .
10  0 −5 

Zadatak 005 (Silvio, šumarski fakultet)

Izračunaj determinantu:
0 1 3
2 3 5 .
3 5 7
Rješenje 005
Determinanta trećeg reda ima oblik:

5
 a11 a12 a13
a21 a22 a23 .
a31 a32 a33
Specijalno se za računanje determinante trećeg reda rabi Sarrusovo pravilo:
• prva dva stupca prepišu se iza trećeg stupca
a11 a12 a13 a11 a12
a21 a22 a23 a21 a22
a31 a32 a33 a31 a32
• množe se po tri broja koja se nalaze na istovrsnim dijagonalama, ali pri tome padajuće dijagonale
nose pozitivan predznak, a rastuće negativan predznak
+ + +
a a a
11 12 13 a11 a12
a21 a22 a23 a ,
21 a22
a a a
31 32 33 a31 a32
− − −

( ) (
= a11 ⋅ a22 ⋅ a33 + a12 ⋅ a23 ⋅ a31 + a13 ⋅ a21 ⋅ a32 − a31 ⋅ a22 ⋅ a13 + a32 ⋅ a23 ⋅ a11 + a33 ⋅ a21 ⋅ a12 . )
Sada je:
+ + +
0 1 3 0 1 3 0 1
2 3 5 = 2 3 5 2 3=
3 5 7 3 5 7 3 5
− − −
= ( 0 ⋅ 3 ⋅ 7 + 1 ⋅ 5 ⋅ 3 + 3 ⋅ 2 ⋅ 5 ) − ( 3 ⋅ 3 ⋅ 3 + 5 ⋅ 5 ⋅ 0 + 7 ⋅ 2 ⋅ 1) = (15 + 30 ) − ( 27 + 14 ) = 45 − 41 = 4.
Vježba 005
Izračunaj determinantu:
1 2 3
2 3 4 .
3 4 5
+ + +
1 2 3 1 2 3 1 2
Rezultat: 2 3 4 = 2 3 4 2 3 = (15 + 24 + 24 ) − ( 27 + 16 + 20 ) = 63 − 63 = 0.
3 4 4 3 4 5 3 4
− − −

Zadatak 006 (Tanja, Tina, gimnazija)

Riješite sustav:
 x1 + x2 + x3 + x4 = 6

 x1 + 2 x2 + x3 + x4 = 7

 x1 + x2 + 3 x3 + x4 = 6
 x + x + x + 4 x = 6.
 1 2 3 4
Rješenje 006

6
 1 1 1 1 | 6  1 1 1 1 | 6 
1 2 1 1 | 7  0
 prvi redak pomnožimo s -1 1 0 0 | 1 
 ~  ~ =
1 1 3 1 | 10   i pribrojimo drugom retku   1 1 3 1 | 10 
 1 1 1 4 | 15   1 1 1 4 | 15 

1 1 1 1 | 6  1 1 1 1 | 6 
0 1 0 0 | 1  0
 prvi redak pomnožimo s -1 1 0 0 | 1 
= ~  ~ =
1 1 3 1 | 10   i pribrojimo trećem retku   0 0 2 0 | 4 
 1 1 1 4 | 15   1 1 1 4 | 15 

1 1 1 1 | 6  1 1 1 1 | 6
0 1 0 0 | 1 
 prvi redak pomnožimo s -1   0 1 0 0 | 1
= ~ ~ =
0 0 2 0 | 4   i pribrojimo četvrtom retku   0 0 2 0 | 4
 1 1 1 4 | 15   0 0 0 3 | 9 

1 1 1 1 | 6 1 1 1 1 | 6
0 1 0 0 | 1  treći redak podijelimo s 2,   0 1 0 0 | 1
= ~ ~ =
0 0 2 0 | 4   četvrti redak podijelimo s 3   0 0 1 0 | 2
 0 0 0 3 | 9   0 0 0 1 | 3 

1 1 1 1 | 6 1 1 1 0 | 3
0 1 0 0 | 1  četvrti redak pomnožimo s   0 1 0 0 | 1
= ~ ~ =
0 0 1 0 | 2   −1 i pribrojimo prvom retku   0 0 1 0 | 2
 0 0 0 1 | 3   0 0 0 1 | 3 

1 1 1 0 | 3 1 1 0 0 | 1
0 1 0 0 | 1  treći redak pomnožimo s − 1  0 1 0 0 | 1
= ~ ~ =
0 0 1 0 | 2   i pribrojimo prvom retku   0 0 1 0 | 2
 0 0 0 1 | 3   0 0 0 1 | 3 

1 1 0 0 | 1 1 0 0 0 | 0
0 1 0 0 | 1  drugi redak pomnožimo s − 1  0 1 0 0 | 1
= ~ ~0 .
0 0 1 0 | 2  i pribrojimo prvom retku   0 1 0 | 2
 0 0 0 1 | 3   0 0 0 1 | 3 

Sada je:
x =0 , x =1 , x =2 , x = 3.
1 2 3 4
Vježba 006
Riješite sustav:
 x1 + x2 + x3 + x4 = 4

 x1 + 2 x2 + x3 + x4 = 5

 x1 + x2 + 3 x3 + x4 = 6
 x + x + x + 4 x = 7.
 1 2 3 4
Rezultat: x = x = x = x = 1.
1 2 3 4

7
Zadatak 007 (Anamarijina sestra, studentica)
 3⋅ x − 2 ⋅ x = 0
 1 2
Riješite sustav jednadžbi Gaussovom metodom:  2 ⋅ x − 2 ⋅ x = −2
1 3

 2x + 3 ⋅ x =
3 6.
Rješenje 007
3 ⋅ x1 − 2 ⋅ x2 = 0  3 ⋅ x1 − 2 ⋅ x2 + 0 ⋅ x3 = 0  3 −2 0 | 0
   drugi redak podijelimo 
2 ⋅ x1 − 2 ⋅ x3 = −2  ⇒ 2 ⋅ x1 + 0 ⋅ x2 − 2 ⋅ x3 = −2  ⇒  2 0 − 2 | − 2  ~  ~
   0 1 3 | 6   brojem 2 
x2 + 3 ⋅ x3 = 6  0 ⋅ x1 + 1 ⋅ x2 + 3 ⋅ x3 = 6   


 3 − 2 0 | 0  1 0 − 1 | − 1
   zamijenimo     prvi redak pomnožimo brojem  ~
~  1 0 − 1 | − 1 ~   ~  3 − 2 0 | 0 ~  
−3 i pribrojimo drugom retku 
 0 1 3 | 6  
prvi i drugi redak 
 0 1 3 | 6  

 1 0 − 1 | − 1  1 0 − 1 | − 1
   zamijenimo     drugi redak pomnožimo brojem  ~
~ 0 −2 3 | 3  ~  ~  0 1 3 | 6 ~  
drugi i treći redak  2 i pribrojimo trećem retku
 0 1 3 | 6    0 − 2 3 | 3  

   
1 0 − 1 | − 1 1 0 − 1 | − 1  1 0 −1 | −1 
 treći redak     
~  0 
1 3 | 6 ~  ~ 0 1 3 | 6 ~  0 1 3 | 6~
 podijelimo brojem 9  
 0 0 9 | 15 15   5
0 0 1 |  0 0 1 | 
 9  3

 treći redak pribrojimo 

~ ~
 prvom retku 
x x x 
 2  2  1 2 3

1 0 0 | 
3 1 0 0 |  
3
2
   treći redak pomnožimo brojem    1 0 0 |
3 ⇒
~ 0 1 3 | 6 ~  ~ 0 1 0 | 1 ~  
   −3 i pribrojimo drugom retku   0 1 0 | 1
5 5 
0 0 1 |  0 0 1 |   5
 3  3  0 0 1 | 
 3
2 5
( )
⇒ x1, x2 , x3 =  , 1,
3
.
3
Vježba 007
 3⋅ x − 2⋅ x = 0
 1 2
Riješite sustav jednadžbi:  2 ⋅ x1 − 2 ⋅ x3 = 2

 x2 + 3 ⋅ x3 = 6.

Rezultat: ( x1, x2 , x3 ) = ( 2, 3, 1).

8
Zadatak 008 (Anamarijina sestra, studentica)
0 a 0 ... 0 0 
0 0 a ... 0 0 
 
Izračunajte determinantu reda n: ... .
 
0 0 0 ... 0 a 
 a 0 0 ... 0 0 
Rješenje 008
Ponovimo!
(Laplaceov razvoj)
Determinanta matrice reda n dobije se pomoću determinanti reda n – 1 tako da se zbroje (ili oduzmu)
produkti elemenata nekog retka ili stupca s determinantama matrice koje se dobiju uklanjanjem retka i stupca
u kojem se taj element nalazi. Piše se na dva načina:
n i+ j
• det A = ∑ ( −1) ⋅ aij ⋅ M ij , rastav po i-tom retku.
j =1
Na primjer, rastav determinante matrice reda 3 po prvom retku:
a a12 a13 
 11 
det A =  a21 a22 a23  =
 
 a31 a32 a33 


1 +1  a22 a23  1+ 2  a21 a 

23 1+ 3  a21 a22 
= ( −1) ⋅ a11 ⋅   + ( −1) ⋅ a12 ⋅   + ( −1) ⋅ a13 ⋅  =
 a32 a33   a31 a33 
  a31 a 
32 

2  a22 a23  3  a21 a 

23 4  a21 a22 
= ( −1) ⋅ a11 ⋅   + ( −1) ⋅ a12 ⋅   + ( −1) ⋅ a13 ⋅  =
 32 33   31
a33 
 31
a a a a a 
 32 
 a22 a23   a21 a 
23  a21 a22 
= a11 ⋅   − a12 ⋅   + a13 ⋅  .
 a32 a33   a31 a33 
  a31 a 
32 
n i+ j
• det A = ∑ ( −1) ⋅ aij ⋅ M ij , rastav po j-tom stupcu.
i =1
Na primjer, rastav determinante matrice reda 3 po prvom stupcu:
a a12 a13 
 11 
det A =  a21 a22 a23  =
 
 a31 a32 a33 


1 +1  a22 a23  2 +1  a12 a13  3 +1  a12 a13 

= ( −1) ⋅ a11 ⋅   + ( −1) ⋅ a21 ⋅   + ( −1) ⋅ a31 ⋅  =
 a32 a33   a32 a33   a22 a23 

2  a22 a23  3  a12 a13  4  a12 a13 

= ( −1) ⋅ a11 ⋅   + ( −1) ⋅ a21 ⋅   + ( −1) ⋅ a31 ⋅  =
 a32 a33   a32 a33   a22 a23 

 a22 a23   a12 a13   a12 a13 

= a11 ⋅   − a21 ⋅   + a31 ⋅  .
 a32 a33   a32 a33   a22 a23 
Mij je minor elementa aij. To je determinanta matrice reda n – 1 u kojoj se ne nalazi i – ti redak niti j – ti
stupac početne matrice.
Determinantu rastavljamo po prvom stupcu jer su svi elementi nule, osim zadnjeg:

9
0 a 0 ... 0 0 
0 0  0 a ... 0 0   a 0 ... 0 0   a 0 ... 0 0 
 a ... 0 0  ...  ...   
...  = ( −1)
1+ 1
⋅0⋅  + ( −1) 2 +1 ⋅ 0 ⋅   + ... + ( −1) n +1 ⋅ a ⋅ 0 a ... 0 0  =
   0 0 ... 0 a   0 0 ... 0 a  ... 
0 0 0 ... 0 a       
 a 0 0 ... 0 0   0 0 ... 0 0   0 0 ... 0 0  0 0 ... 0 a 

 a 0 ... 0 0   determinantu 
 0 a ... 0 0   reda n − 1 sveli 
n +1  = ( −1) n +1 ⋅ a ⋅ a n −1 = ( −1) n +1 ⋅ a 1 + n −1 = ( −1) n + 1 ⋅ a n .
= ( −1) ⋅a⋅ =
...  smo na 
   
 0 0 ... 0 a   trokutastu formu 
Vježba 008
0 1 0 ... 0 0 
0 0 1 ... 0 0 
 
Izračunajte determinantu reda n: ... .
 
0 0 0 ... 0 1
1 0 0 ... 0 0 
n +1
Rezultat: ( −1) .
Zadatak 009 (Anamarijina sestra, studentica)
1 1 4 3
 4 10 1 λ 
U ovisnosti o parametru λ ∈ R nađite rang matrice: A =  .
7 17 3 1
 
2 4 3 2
Rješenje 009
Elementarne transformacije nad retcima matrice su:
zamjena dvaju redaka
Primjer
0 0 1  1 0 0 
 0 1 0  ~  zamjenjujemo  ~  0 1 0  .
   prvi i treći redak   
1 0 0    0 0 1 
množenje ili dijeljenje retka skalarom (brojem) različitim od nule
Primjer
1 2 3   1 2 3
 4 6 2  ~  drugi redak  
~ 2 3 1 .
   dijelimo brojem 2   
 0 1 1   0 1 1
množenje jednog retka odabranim skalarom (brojem) i dodavanje nekom drugom retku
Primjer

1 3 1   1 3 1  1 3 1 
 2 1 0  ~  prvi redak pomnožimo s  ~  −2 ⋅1 + 2 −2 ⋅ 3 + 1 −2 ⋅1 + 0  ~  0 −5 −2  .
   −2 i dodajemo drugom     
 0 0 1   0 0 1   0 0 1 

Primjenom elementarnih transformacija moguće je matricu svesti na reducirani oblik koji je jedinstven. Tu
podrazumjevamo sljedeći oblik matrice:
Prvi ne-nul (koji nije nula) element (stožer) svakog retka iznosi 1. Svi elementi u stupcu tog stožernog
elementa jednaki su nuli.

10
 Svi retci koji sadrže samo nul elemente (ako takvih ima) nalaze se iza onih redaka koji sadrže bar jedan
ne-nul element.
Svaki naredni stožer (gledajući po retcima) nalazi se desno (u retku s većim indeksom) od prethodnog
stožera: ako stožer u retku r1 leži u stupcu s1, a stožer u retku r2 > r1, leži u stupcu s2, tada je s2 > s1.
Evo nekoliko primjera reduciranih formi:
0 1 0 5 0 
1 0 3  1 2 0 1  1 0 0  0 0 1 4 0 
0 1 2  , 0 0 1 2  , 0 1 0  ,  .
       0 0 0 0 1
 0 0 0   0 0 0 0   0 0 1   0 0 0 0 0 

Rang matrice je broj ne-nul redaka u reduciranom obliku matrice. Označavamo ga obično slovom r i pišemo
r(A) = r ili rang(A) = r.
1 1 4 3 1 1 4 3 
4   prvi redak množimo    prvi redak množimo 
 10 1 λ    0 6 − 15 λ − 12   
∼  brojem − 4 i pribrajamo  ∼  ∼ brojem − 7 i pribrajamo  ∼
7 17 3 1    7 17 3 1   
   drugom retku     trećem retku 
2 4 3 2 2 4 3 2 

1 1 4 3  1 1 4 3 
0  prvi redak množimo  
6 − 15 λ − 12    0 6 − 15 λ − 12   treći redak podijelimo 
∼ ∼  brojem − 2 i pribrajamo  ∼  ∼ ∼
0 10 − 25 − 20    0 10 − 25 − 20   brojem 5 
   četvrtom retku   
2 4 3 2  0 2 −5 −4 

1 1 4 3  1 1 4 3 
0   treći redak množimo  
6 − 15 λ − 12    0 6 − 15 λ − 12   zamijenimo drugi i 
∼ ∼  brojem − 1 i pribrojimo  ∼  ∼ ∼
0 2 −5 −4     0 2 − 5 − 4   treći redak 
   četvrtom retku   
0 2 −5 −4  0 0 0 0 

1 1 4 3  1 1 4 3
0  drugi redak množimo  
2 − 5 − 4    0 2 −5 − 4   drugi redak podijelimo 
∼ ∼ brojem − 3 i pribrajamo
6 − 15 λ − 12    ∼ 0 λ   brojem 2 ∼
∼
0  0 0 
   trećem retku   
0 0 0 0  0 0 0 0
 13 
1 1 4 3 1 0 2 5
 5   drugi redak množimo   
0 1 − − 2    5
∼ 2  ∼  brojem − 1 i pribrojimo  ∼  0 1 − − 2.
2 
0 0 0 λ   prvom retku   
   λ
0 0 0
 00 0 0   0 0 0 0 
Iz dobivenog reduciranog oblika slijedi:
• ako je λ = 0, tada je r(A) = 2
• ako je λ ≠ 0, tada je r(A) = 3.
Vježba 009
3 6 9 
U ovisnosti o parametru α ∈ R nađite rang matrice: A =  4 8 12  .
 2 7 α 
Rezultat: r(A) = 2, neovisno o vrijednosti parametra α.

11
Zadatak 010 (Anamarijina sestra, studentica)
 x + 3⋅ y − z = −4

Riješite sustav Gaussovom metodom eliminacije:  − x + 2 ⋅ y + 3 ⋅ z = 5
 2 ⋅ x + y + z = 6.

Rješenje 010
Linearni sustav od m jednadžbi s n nepoznanica zapisujemo u obliku:
a11 ⋅ x1 + a12 ⋅ x2 + a13 ⋅ x3 + ... + a1n ⋅ xn = b1,
a21 ⋅ x1 + a22 ⋅ x2 + a23 ⋅ x3 + ... + a2n ⋅ xn = b2 ,
...
am1 ⋅ x1 + am2 ⋅ x2 + am3 ⋅ x3 + ... + amn ⋅ xn = bm .
Koeficijenti aij i slobodni članovi bi su zadani realni brojevi, a x1, x2, …, xn nepoznanice sustava. Rješenje
ovog sustava je svaka n – torka (x1, x2, …, xn) koja uvrštena u zadani sustav identički zadovoljava sve
jednadžbe. Linearni sustav možemo predočiti u obliku proširene matrice sustava:
 a11 a12 a13 ... a1n | b1 
 
 a21 a22 a23 ... a2n | b2 
 .
 ... 
a a am3 ... amn | bm 
 m1 m 2 
Pomoću elementarnih transformacija sustav se svede na ekvivalentan u kojemu matrica ima reducirani oblik.
Elementarne transformacije nad retcima matrice su:
zamjena dvaju redaka
Primjer
0 0 1  1 0 0 
 0 1 0  ~  zamjenjujemo  ~  0 1 0  .
   prvi i treći redak   
 1 0 0   0 0 1 
množenje ili dijeljenje retka skalarom (brojem) različitim od nule
Primjer
1 2 3  1 2 3
 4 6 2  ~  drugi redak  
~ 2 3 1 .
   dijelimo brojem 2   
 0 1 1   0 1 1
množenje jednog retka odabranim skalarom (brojem) i dodavanje nekom drugom retku
Primjer

1 3 1   1 3 1  1 3 1 
 2 1 0  ~  prvi redak pomnožimo s  ~  −2 ⋅1 + 2 −2 ⋅ 3 + 1 −2 ⋅1 + 0  ~  0 −5 −2  .
   −2 i dodajemo drugom     
 0 0 1   0 0 1   0 0 1 
Primjenom elementarnih transformacija moguće je matricu svesti na reducirani oblik koji je jedinstven. Tu
podrazumijevamo sljedeći oblik matrice:
Prvi ne-nul (koji nije nula) element (stožer) svakog retka iznosi 1. Svi elementi u stupcu tog stožernog
elementa jednaki su nuli.
Svi retci koji sadrže samo nul elemente (ako takvih ima) nalaze se iza onih redaka koji sadrže bar jedan
ne-nul element.
Svaki naredni stožer (gledajući po retcima) nalazi se desno (u retku s većim indeksom) od prethodnog
stožera: ako stožer u retku r1 leži u stupcu s1, a stožer u retku r2 > r1, leži u stupcu s2, tada je s2 > s1.
Evo nekoliko primjera reduciranih formi:

12
 0 1 0 5 0
1 0 3  1 2 0 1  1 0 0  0
0 1 2  , 0 0 1 2  , 0 1 0  , 0 1 4 0
. 
     
0 0 0 1 0
 0 0 0   0 0 0 0   0 0 1 
0 0 0 0   0
Transformacije se primjenjuju na proširenoj matrici sustava. Rješenje sustava postojat će ako matrica i
proširena matrica sustava imaju isti rang.
Najprije napišemo proširenu matricu sustava i pomoću elementarnih transformacija svedemo na
reducirani oblik:
 1 3 −1 | − 4  1 3 − 1 | − 4   prvi redak množimo 
 −1   prvi redak pribrajamo    
 2 3 | 5~ ~ 0 5 2 | 1  ~  brojem − 2 i pribrajamo  ~
 2 1 1 | 6   drugom retku   2 1 1 | 6   trećem retku 


1 3 −1 | − 4  1 3 −1 | − 4 
   drugi redak pribrojimo    treći redak podijelimo 
~ 0 5 2 | 1 ~  ~ 0 5 2 | 1  ~  ~
 trećem retku   brojem 5 
 0 − 5 3 | 14   0 0 5 | 15 

1 3 − 1 | − 4   treći redak pomnožimo   1 3 −1 | − 4 

    drugi redak podijelimo 
~ 0 5 2 | 1  ~  brojem − 2 i pribrojimo  ~  0 5 0 | − 5  ~  ~
 0 3   drugom retku   brojem 5 
0 1 |   0 0 1 | 3 

1 3 −1 | − 4  1 3 0 | − 1   drugi redak pomnožimo 

 treći redak pribrojimo    
~  0 1 
0 | −1  ~  ~ 0 1 0 | − 1  ~  brojem − 3 i pribrojimo  ~
 prvom retku  3   prvom retku 
 0 0 1 | 3   0 0 1 | 

1 0 0 | 2
~  0 1 0 | − 1  .
 0 0 1 | 3 
Matricu A sveli smo na reducirani oblik. Budući da je rang matrice A jednak rangu proširene matrice (iznosi
3), rješenje sustava čitamo direktno iz reduciranog oblika:
x = 2, y = – 1, z = 3.
Vježba 010
Riješite sustav Gaussovom metodom eliminacije:
{ x + 2 ⋅ y + 3⋅ z = 3 , − 2 ⋅ x + z = −2 , x + 2 ⋅ y − z = 3 , − x + 2 ⋅ y + 12 ⋅ z = 1.
Rezultat: x = 1, y = 1, z = 0. Naputak:
 1 2 3 | 3 1 2 3 | 3
−2 0 1 | −2   0 4 7 | 4   posljednji redak matrice, ispunjen 
 ~ ... ~  ~ ~
 1 2 −1 | 3  0 0 1 | 0   nulama, ne moramo prepisivati 
   
 −1 2 12 | 1  0 0 0 | 0
1 2 3 | 3  1 0 0 | 1  x =1 
    
~  0 4 7 | 4  ~ ... ~  0 1 0 | 1  ⇒ y = 1  .
 0 0 1 | 0   0 0 1 | 0  z = 0 

Zadatak 011 (Nataša, studentica)

1 4 0 
Za koji realni broj x će matrica A =  2 x 1  imati inverznu matricu?
 
 5 1 4 
Rješenje 011

13
 Ponovimo!
Kvadratna matrica (ima jednaki broj redaka i stupaca) čija je determinanta različita od nule naziva se
regularnom matricom. Regularna kvadratna matrica ima inverznu matricu.
1 4 0 
Dakle, da bi matrica A =  2 x 1  imala inverznu matricu njezina determinanta mora biti različita od nule:
 
 5 1 4 
det A ≠ 0.
Determinantu matrice A izračunamo pomoću Sarrusova pravila (pogledati Zadatak 005):
+ + +
1 4 0 1 4 0 1 4
det A = 2 x 1 = 2 x 1 2 x=
5 1 4 5 1 4 5 1
− − −
= (1 ⋅ x ⋅ 4 + 4 ⋅1 ⋅ 5 + 0 ⋅ 2 ⋅1) − ( 5 ⋅ x ⋅ 0 + 1 ⋅1 ⋅1 + 4 ⋅ 2 ⋅ 4 ) = ( 4 ⋅ x + 20 ) − (1 + 32 ) = 4 ⋅ x + 20 − 1 − 32 = 4 ⋅ x − 13.
Determinanta je jednaka nuli za
13
4 ⋅ x − 13 = 0 ⇒ 4 ⋅ x = 13 ⇒ x = .
4
13
Znači za sve realne brojeve različite od matrica A imat će inverznu matricu.
4
Vježba 011
1 4 0 
Za koji realni broj x matrica A =  2 x 1  neće imati inverznu matricu?
 
 5 1 4 
13
Rezultat: x= .
4

Zadatak 012 (Ivana, studentica)

2 2 3
b⋅c a a 1 a a
2 2 3
Dokažite da je c ⋅ a b b = 1 b b .
2 2 3
a⋅b c c 1 c c

Rješenje 012
Determinanta se množi ili dijeli nekim brojem k ≠ 0, ako se tim brojem pomnože ili podijele svi
elementi jednog retka ili jednog stupca:
a11 a12 a13 k ⋅ a11 k ⋅ a12 k ⋅ a13 k ⋅ a11 a12 a13
k ⋅ a21 a22 a23 = a21 a22 a23 = k ⋅ a21 a22 a23 .
a a a a a a k ⋅a a a
31 32 33 31 32 33 31 32 33
Determinanta trećeg reda ima oblik:
a11 a12 a13
a21 a22 a23 .
a31 a32 a33
Specijalno se za računanje determinante trećeg reda rabi Sarrusovo pravilo:
• prva dva stupca prepišu se iza trećeg stupca

14
 a11 a12 a13 a11 a12
a21 a22 a23 a21 a22
a31 a32 a33 a31 a32
• množe se po tri broja koja se nalaze na istovrsnim dijagonalama, ali pri tome padajuće dijagonale
nose pozitivan predznak, a rastuće negativan predznak
+ + +
a a a
11 12 13 a11 a12
a21 a22 a23 a ,
21 a22
a a a
31 32 33 a31 a32
− − −

( ) (
= a11 ⋅ a22 ⋅ a33 + a12 ⋅ a23 ⋅ a31 + a13 ⋅ a21 ⋅ a32 − a31 ⋅ a22 ⋅ a13 + a32 ⋅ a23 ⋅ a11 + a33 ⋅ a21 ⋅ a12 . )
1.inačica
2 2 3 2 3
b⋅c a a a ⋅b ⋅c a a a ⋅b ⋅c a a
 prvi redak pomnožimo sa a 
c ⋅ a b b =  drugi redak pomnožimo sa b  = ⋅ ⋅ ⋅ a ⋅ b ⋅ c b
2 1 1 1 2 3 1 2 3
b = ⋅ a ⋅b ⋅c b b =
a b c a ⋅b ⋅c
2  treći redak pomnožimo sa c  2 3 2 3
a⋅b c c a ⋅b ⋅c c c a ⋅b ⋅c c c

2 3 2 3
1 a a 1 a a
iz prvog stupca izlučimo  1 2 3 2 3
=  = ⋅ a ⋅b⋅c⋅ 1 b b = 1 b b .
 zajednički faktor a ⋅ b ⋅ c  a ⋅ b ⋅ c 2 3 2 3
1 c c 1 c c
2.inačica
Treba dokazati:
2 2 3
b⋅c a a 1 a a
2 2 3
c⋅a b b = 1 b b .
2 2 3
a⋅b c c 1 c c

Obje determinante izračunamo po Sarrusovom pravilu i usporedimo rezultate.

+ + +
2 2
b⋅c a a b⋅c a a b⋅c a
2 2
• c⋅a b b = c⋅a b b c⋅a b =
2 2 a ⋅b c
a ⋅b c c a ⋅b c c
− − −

(2 3 2 3 2 3 3 2 2 3
)(
2 3
= b ⋅c + a ⋅b + c ⋅ a − a ⋅b + c ⋅b + a ⋅c = )
2 3 2 3 2 3 3 2 2 3 2 3
= b ⋅c + a ⋅b + c ⋅ a − a ⋅b − c ⋅b − a ⋅c . (1)

15
 + + +
2 3 2 3 2
1 a a 1 a a 1 a
2 3 2 3 2
• 1 b b = 1 b b 1 b =
2 3 2 3 2
1 c c 1 c c 1 c
− − −

( 2 3 2 3 2 3 3 2
)(
2 3 2 3
= b ⋅c + a ⋅b + c ⋅ a − a ⋅b + c ⋅b + a ⋅c = )
2 3 2 3 2 3 3 2 2 3 2 3
= b ⋅c + a ⋅b + c ⋅ a − a ⋅b − c ⋅b − a ⋅c . ( 2)
Iz (1) i (2) slijedi jednakost.
Vježba 012
2 3
a 1 a +a
2 3
Dokažite da je 1 a a + a = 0.
3 2
1 a a+a

Rezultat: Tvrdnja točna.

Zadatak 013 (Ptičica, studentica)

Napišite antisimetričnu matricu A trećeg reda s elementima aij za koju vrijedi da je a21 = x, a31 = – 1,
a32 = – x. Izračunajte parametar x ∈ R takav da je det A = 0.
Rješenje 013
Ponovimo!
Zamjenom u matrici A = (aij), redaka odgovarajućim stupcima, dobije se transponirana matrica AT = (aji).
Ako je matrica A tipa m · n, onda je njezina transponirana matrica AT tipa n · m. Ako je A kvadratna matrica
(ima jednak broj redaka i stupaca), onda je njezina determinanta jednaka determinanti transponirane matrice
AT:
det A = det AT. (1)
Kvadratna matrica A je antisimetrična ako je jednaka negativnoj transponiranoj matrici AT, tj.
A = – AT.
Za njihove determinante vrijedi jednakost:
det A = – det AT. (2)
Kod antisimetrične matrice elementi na glavnoj dijagonali jednaki su nuli (aii = 0, i = 1, 2, 3, …, n).
Antisimetrična matrica trećeg reda je, na primjer
 0 1 3
A =  −1 0 −2  .
 −3 2 0 
Tvrdnja: Determinanta antisimetrične matrice jednaka je nuli.
Dokaz: Neka je A antisimetrična matrica. Zbog (1) i (2) slijedi
T   zbrojimo 
det A = det A 
⇒   ⇒ 2 ⋅ det A = 0 /: 2 ⇒ det A = 0. Dokaz gotov. (Q.E.D.)
T   jednakosti 
det A = − det A 
Napišimo zadanu antisimetričnu matricu trećeg reda. Zadani elementi su:
a21 = x, a31 = – 1, a32 = – x.
Ostali elementi iznose:
a11 = 0, a12 = – a21 = – x, a13 = – a31 = 1, a22 = 0, a23 = – a32 = x, a33 = 0.
Matrica glasi:

16
  0 −x 1
A =  x 0 x  .
 −1 − x 0 
1.inačica
Budući da je determinanta antisimetrične matrice jednaka nuli, znači da x može biti bilo koji realan broj,
x ∈ R.
2.inačica
Tražimo x realan broj za koji vrijedi det A = 0:
0 −x 1
x 0 x = 0.
−1 − x 0
Uporabit ćemo Sarrusovo pravilo koje se specijalno koristi za računanje determinante trećeg reda.
Pogledati Zadatak 012.
0 −x 1 0 −x 1 0 −x
x 0 x =0 ⇒ x 0 x x 0 =0 ⇒
−1 − x 0 −1 − x 0 −1 − x

⇒ ( 0 ⋅ 0 ⋅ 0 + ( − x ) ⋅ x ⋅ ( −1) + 1 ⋅ x ⋅ ( − x ) ) − ( −1 ⋅ 0 ⋅ 1 + ( − x ) ⋅ x ⋅ 0 + 0 ⋅ x ⋅ ( − x ) ) = 0 ⇒

( 2 2
)
⇒ 0 + x − x − ( 0 + 0 + 0 ) = 0 ⇒ 0 − 0 = 0 ⇒ 0 = 0.

Dobili smo identitet, što znači da x može biti bilo koji realan broj, x ∈ R.
Vježba 013
Napišite antisimetričnu matricu A trećeg reda s elementima aij za koju vrijedi da je a21 = x, a31 = 1,
a32 = – x. Izračunajte parametar x ∈ R takav da je det A = 0.
Rezultat: x ∈ R.

Zadatak 014 (Ivana, studentica)

Riješi sustav jednadžbi Cramerovom metodom:
x+ y+z=6 

2 ⋅ y − z = 3 .
2⋅ x + z = 7 
Rješenje 014
Ponovimo!
Sustav od tri linearne jednadžbe s tri nepoznanice, obično se te nepoznanice označavaju s x, y i z, vrlo
elegantno rješava se pomoću Cramerova pravila. Neka sustav ima oblik
a11 ⋅ x + a12 ⋅ y + a13 ⋅ z = b1 

a21 ⋅ x + a22 ⋅ y + a23 ⋅ z = b2  . (1)

a31 ⋅ x + a32 ⋅ y + a33 ⋅ z = b3 

Najprije napišemo determinantu sustava (nju čine koeficijenti uz nepoznanice x, y i z):

a11 a12 a13

D = a21 a22 a23 .
a a a
31 32 33
Sada tražimo tri determinante:
• Dx je determinanta dobivena iz determinante D tako da se prvi stupac a11, a21, a31 zamijeni stupcem
b1, b2, b3.

17
 b1 a12 a13 b1 a12 a13
Dx = b2 a22 a23 = b2 a22 a23 .
b a a b a a
3 32 33 3 32 33

• Dy je determinanta dobivena iz determinante D tako da se drugi stupac a12, a22, a32 zamijeni stupcem
b1, b2, b3.
a11 b1 a13 a11 b1 a13
D y = a21 b2 a23 = a21 b2 a23 .
a b a a b a
31 3 33 31 3 33

• Dz je determinanta dobivena iz determinante D tako da se treći stupac a13, a23, a33 zamijeni stupcem
b1, b2, b3.
a a b a a b
11 12 1 11 12 1
Dz = a21 a22 b2 = a21 a22 b2 .
a31 a32 b3 a31 a32 b3

Rješenje sustava (1) je dano sa

Dx Dy D
x=
, y= , z= z. (2)
D D D
Formule (2) zovu se Cramerovo pravilo za rješavanje sustava.
Rješavamo zadani sustav.
x+ y+z=6  1⋅ x + 1⋅ y + 1⋅ z = 6   računamo 
  uočimo koeficijente    
2⋅ y − z = 3  ⇒   ⇒ 0 ⋅ x + 2 ⋅ y − 1 ⋅ z = 3  ⇒  determinantu  ⇒
+ z = 7   uz nepoznanice x , y i z  2 ⋅ x + 0 ⋅ y + 1 ⋅ z = 7 
2⋅ x  sustava , D 
1 1 1 1 1 1 1 1
 Sarrusovo pravilo! 
⇒ D = 0 2 −1 =  = 0 2 −1 0 2 =
 Pogledati Zadatak 012 
2 0 1 2 0 1 2 0

= (1 ⋅ 2 ⋅1 + 1 ⋅ ( −1) ⋅ 2 + 1 ⋅ 0 ⋅ 0 ) − ( 2 ⋅ 2 ⋅ 1 + 0 ⋅ ( −1) ⋅ 1 + 1 ⋅ 0 ⋅1) = ( 2 − 2 + 0 ) − ( 4 + 0 + 0 ) = 0 − 4 = − 4.

Sada računamo tri determinante Dx, Dy, Dz:
6 1 1 6 1 1 6 1 1 6 1
 Sarrusovo pravilo! 
• Dx = 3 2 −1 ⇒ Dx = 3 2 −1 =  = 3 2 −1 3 2 =
 Pogledati Zadatak 012 
7 0 1 7 0 1 7 0 1 7 0
= ( 6 ⋅ 2 ⋅1 + 1 ⋅ ( −1) ⋅ 7 + 1 ⋅ 3 ⋅ 0 ) − ( 7 ⋅ 2 ⋅ 1 + 0 ⋅ ( −1) ⋅ 6 + 1 ⋅ 3 ⋅1) = (12 − 7 + 0 ) − (14 + 0 + 3) = 5 − 17 = −12.
1 6 1 1 6 1 1 6 1 1 6
 Sarrusovo pravilo! 
• D y = 0 3 −1 ⇒ D y = 0 3 −1 =  = 0 3 −1 0 3 =
 Pogledati Zadatak 012 
2 7 1 2 7 1 2 7 1 2 7

= (1 ⋅ 3 ⋅1 + 6 ⋅ ( −1) ⋅ 2 + 1 ⋅ 0 ⋅ 7 ) − ( 2 ⋅ 3 ⋅ 1 + 7 ⋅ ( −1) ⋅1 + 1 ⋅ 0 ⋅ 6 ) =

= ( 3 − 12 + 0 ) − ( 6 − 7 + 0 ) = − 9 − ( −1) = − 9 + 1 = − 8.
1 1 6 1 1 6 1 1 6 1 1
 Sarrusovo pravilo! 
• Dz = 0 2 3 ⇒ Dz = 0 2 3 =  = 0 2 3 0 2 =
 Pogledati Zadatak 012 
2 0 7 2 0 7 2 0 7 2 0

18
 = (1 ⋅ 2 ⋅ 7 + 1 ⋅ 3 ⋅ 2 + 6 ⋅ 0 ⋅ 0 ) − ( 2 ⋅ 2 ⋅ 6 + 0 ⋅ 3 ⋅1 + 7 ⋅ 0 ⋅1) = (14 + 6 + 0 ) − ( 24 + 0 + 0 ) = 20 − 24 = − 4.
Rješenja sustava glase:
D = −4  Dx −12
•  ⇒ x= ⇒ x= ⇒ x = 3,
Dx = −12  D −4
D = − 4  Dy −8
•  ⇒ y= ⇒ y= ⇒ y = 2,
D y = − 8  D −4

D = −4  Dz −4
•  ⇒ z= ⇒ z= ⇒ z = 1.
Dz = − 4  D −4
( x, y, z ) = ( 3, 2, 1) .
Vježba 014
Riješi sustav jednadžbi Cramerovom metodom:
x+ y + z =5 

x + 2 ⋅ y − z = 2 .
2 ⋅ x + y + 2 ⋅ z = 9 
Rezultat: ( x, y, z ) = ( 2, 1, 2 ) .
Zadatak 015 (Iva, gimnazija)
2
1 a a
2
Dokažite jednakost 1 b b = (b − a ) ⋅ (c − a ) ⋅ (c − b).
2
1 c c
Rješenje 015
Ponovimo!
(Laplaceov razvoj)
Determinanta matrice reda n dobije se pomoću determinanti reda n – 1 tako da se zbroje (ili oduzmu)
produkti elemenata nekog retka ili stupca s determinantama matrice koje se dobiju uklanjanjem retka i stupca
u kojem se taj element nalazi. Piše se na dva načina:
n i+ j
• det A = ∑ ( −1) ⋅ aij ⋅ M ij , rastav po i-tom retku.
j =1
Na primjer, rastav determinante matrice reda 3 po prvom retku:
a11 a12 a13
det A = a21 a22 a23 =
a31 a32 a33

1 +1 a a 1+ 2 a a 1+ 3 a21 a22
22 23 21 23
= ( −1) ⋅ a11 ⋅ + ( −1) ⋅ a12 ⋅ + ( −1) ⋅ a13 ⋅ =
a32 a33 a31 a33 a a
31 32

2 a a 3 a a 4 a21 a22
22 23 21 23
= ( −1) ⋅ a11 ⋅ + ( −1) ⋅ a12 ⋅ + ( −1) ⋅ a13 ⋅ =
a32 a33 a31 a33 a a
31 32
a a a a a21 a22
22 23 21 23
= a11 ⋅ − a12 ⋅ + a13 ⋅ .
a32 a33 a31 a33 a a
31 32

19
 n i+ j
• det A = ∑ ( −1) ⋅ aij ⋅ M ij , rastav po j-tom stupcu.
i =1
Na primjer, rastav determinante matrice reda 3 po prvom stupcu:
a11 a12 a13
det A = a21 a22 a23 =
a31 a32 a33

1 +1 a a 2 +1 a a 3 +1 a a
22 23 12 13 12 13
= ( −1) ⋅ a11 ⋅ + ( −1) ⋅ a21 ⋅ + ( −1) ⋅ a31 ⋅ =
a32 a33 a32 a33 a22 a23

2 a a 3 a a 4 a a
22 23 12 13 12 13
= ( −1) ⋅ a11 ⋅ + ( −1) ⋅ a21 ⋅ + ( −1) ⋅ a31 ⋅ =
a32 a33 a32 a33 a22 a23

a a a a a a
22 23 12 13 12 13
= a11 ⋅ − a21 ⋅ + a31 ⋅ .
a32 a33 a32 a33 a22 a23

Mij je minor elementa aij. To je determinanta matrice reda n – 1 u kojoj se ne nalazi i – ti redak niti j – ti
stupac početne matrice.
Svakoj kvadratnoj matrici (koja ima jednaki broj redaka i stupaca) pridružena je njezina determinanta.
Determinanti odgovara brojčana vrijednost. Ako je zadana kvadratna matrica drugog reda (ima dva retka i
dva stupca)
a a 
A =  11 12 
 a21 a22 
njezina pripadna determinanta drugog reda glasi
a11 a12
det A = ,
a21 a22
a računa se po pravilu
a11 a12 a a a a
det A = = 11 12 = 11 12 = a11 ⋅ a22 − a21 ⋅ a12 .
a21 a22 a21 a22 a21 a22
Elementi determinante su brojevi a11, a12, a21, a22 pri čemu prvi dio indeksa elementa pokazuje broj reda u
kojem se element nalazi, a drugi dio indeksa elementa broj stupca u kojem se taj element nalazi. Na primjer,
a12 je element koji se nalazi u prvom retku i drugom stupcu, a element a21 se nalazi u drugom retku i prvom
stupcu. Elementi a11 i a22 čine glavnu dijagonalu determinante, a elementi a21 i a12 čine sporednu dijagonalu.
Determinantu drugog reda računamo tako da pomnožimo elemente na glavnoj dijagonali i od toga
oduzmemo pomnožene elemente na sporednoj dijagonali, tj. determinanta drugog reda jednaka je razlici
umnožaka elemenata na glavnoj i sporednoj dijagonali.
2 2
a − b = ( a − b) ⋅ ( a + b) .
Zakon distribucije množenja prema zbrajanju.
a ⋅ (b + c ) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c ) .
Zadanu determinantu rastavljamo po prvom stupcu jer su svi elementi jedinice pa je lako računati.
2
1 a a
2 2 2 2 2 2
2 b b a a a a b b a a a a
1 b b = 1⋅ −1 ⋅ + 1⋅ = − + =
2 2 2 2 2 2
2 c c c c b b c c c c b b
1 c c

( 2 2
)(2 2 2 2
)( 2 2
) 2 2 2 2
= b ⋅ c − c ⋅ b − a ⋅ c −c ⋅ a + a ⋅b −b ⋅ a = b ⋅ c − c ⋅ b −a ⋅ c + c ⋅ a + a ⋅b −b ⋅ a =

20
  metoda 
= 
 grupiranja 
(2 2 2
)( 2 2 2
= b ⋅ c − a ⋅ c + −c ⋅ b + c ⋅ a + a ⋅ b − b ⋅ a = )( )
= c ⋅ (b − a ) − c ⋅ (b − a ) + a ⋅ b ⋅ (b − a ) = c ⋅ (b − a ) − c ⋅ (b − a ) ⋅ (b + a ) + a ⋅ b ⋅ (b − a ) =
2 2 2 2

= c ⋅ (b − a ) − c ⋅ (b − a ) ⋅ (b + a ) + a ⋅ b ⋅ (b − a ) = (b − a ) ⋅ (c − c ⋅ (b + a ) + a ⋅ b) =
2 2

 metoda 
= (b − a ) ⋅ (c − c ⋅ b − c ⋅ a + a ⋅ b) =   = ( b − a ) ⋅  ( c − c ⋅ b ) + ( − c ⋅ a + a ⋅ b )  =
 2 
2
 grupiranj a 

= ( b − a ) ⋅  ( c − c ⋅ a ) + ( − c ⋅ b + a ⋅ b )  = ( b − a ) ⋅ ( c ⋅ ( c − a ) − b ⋅ ( c − a ) ) = ( b − a ) ⋅ ( c ⋅ ( c − a ) − b ⋅ ( c − a ) ) =
2
 
= (b − a ) ⋅ ( c − a ) ⋅ ( c − b ).
Vježba 015
1 a b⋅c
Dokažite jednakost 1 b a ⋅ c = ( b − a ) ⋅ ( c − a ) ⋅ ( c − b ) .
1 c a⋅b
Rezultat: Dokaz analogan.

Zadatak 016 (Marta, gimnazija)

a b  c d 
Zadane su kvadratne matrice A =   , B=  , gdje su a, b, c, d ∈ R. Dokazati da vrijedi
b a  d c 
zakon komutacije za množenje tih matrica, tj. da je A ⋅ B = B ⋅ A.
Napomena: Množenje matrica općenito nije komutativno. Matrice za koje je A · B = B · A nazivaju se
komutativnim matricama.
Rješenje 016
Ponovimo!
Za zbrajanje i množenje realnih brojeva vrijedi svojstvo komutativnosti (zamjene).
a+b =b+a 
 , za sve a, b ∈ R.
a ⋅b = b⋅a 
Množenje matrica
Za dvije matrice A i B kažemo da su ulančane ako je broj stupaca prve matrice A jednak broju redaka druge
matrice B.
Neka je tip A = m · n, tip B = n · p, tada je A · B = C . Tip C = m · p. Element matrice C = ( cij ) dobije se po
formuli:
n
cij = ∑a
k =1
ik ⋅ bkj

i = 1, 2, 3, ... , m
j = 1, 2, 3, ... , p.
1 4   5 1  1 ⋅ 5 + 4 ⋅ 6 1 ⋅1 + 4 ⋅ 7   29 29 
3 2  ·  6 7  = 3 ⋅ 5 + 2 ⋅ 6 3 ⋅1 + 2 ⋅ 7  =  27 17  .
       
Nađimo umnožak matrica.
a b   c d   a ⋅ c + b ⋅ d a ⋅ d + b ⋅ c 
A⋅ B =  ⋅  A⋅ B = 
 
b a  d c   b ⋅ c + a ⋅ d b ⋅ d + a ⋅ c  
 
 ⇒  ⇒
 c ⋅ b + d ⋅ a 
 c d  a b   c ⋅ a + d ⋅ b 
B⋅ A =   ⋅  B⋅ A = 
 d c  b a   d ⋅ a + c ⋅ b d ⋅ b + c ⋅ a  

21
 a ⋅ c + b ⋅ d a ⋅ d + b ⋅ c 
A⋅ B =  
a ⋅ d + b ⋅ c a ⋅ c + b ⋅ d  

⇒  ⇒ A ⋅ B = B ⋅ A.

a ⋅ c + b ⋅ d a ⋅ d + b ⋅ c 
B⋅ A =  
 a ⋅ d + b ⋅ c a ⋅ c + b ⋅ d  
Budući da za zbrajanje i množenje realnih brojeva vrijedi zakon komutacije, desne strane obje jednakosti
jednake su pa su zato jednake i lijeve strane, tj. A · B = B · A.
Vježba 016
2 3 1 5
Zadane su kvadratne matrice A =   , B=  . Dokazati da vrijedi zakon komutacije za
3 2 5 1 
množenje tih matrica, tj. da je A ⋅ B = B ⋅ A.
Rezultat: Dokaz analogan.

Zadatak 017 (Micek, veleučilište)

 1 1 1 3
Zadane su matrice A =   , B=  . Izračunati 2 ⋅ A + 3 ⋅ B.
 − 1 2  2 1
Rješenje 017
Ponovimo!
 a11 a12 a13 ... a1n 
 
a a22 a23 ... a2n 
Pravokutna tablica oblika A =  21 kojoj su elementi najčešće realni ili
 ... ... ... ... ... 
 
 am1 am 2 am3 ... amn 

kompleksni brojevi naziva se matrica tipa m · n jer ima m redaka i n stupaca. Ako je broj redaka jednak broju
stupaca, m = n, matrica je kvadratna i kažemo da je n-tog reda. Element matrice označavamo s aij. Prvi
indeks i predstavlja redni broj retka, a drugi indeks j redni broj stupca.
Množenje skalara i matrice
Matrica A množi se skalarom λ tako da se svaki element matrice A pomnoži tim skalarom. Npr.

 a b  λ ⋅ a λ ⋅ b 
λ ⋅ = .
c d  λ ⋅ c λ ⋅ d 
Zbrajanje matrica
Matrice možemo zbrajati onda i samo onda ako su istog tipa (imaju jednaki broj redaka i stupaca). Neka je
tip A = m · n, tip B = m · n, tada je A + B = C. Za element matrice C = ( cij ) vrijedi
aij + bij = cij , i = 1, 2, 3, ... , m , j = 1, 2, 3, ... , n

 a11 a12 a13   b11 b12 b13   a11 + b11 a12 + b12 a13 + b13 
 + = .
 a21 a22 a23  b21 b22 b23   a21 + b21 a22 + b22 a23 + b23 
Nađimo rješenje zadatka.
 1 1 1 3  2 ⋅1 2 ⋅ 1   3 ⋅ 1 3 ⋅ 3
2 ⋅ A + 3⋅ B = 2 ⋅   + 3⋅  = + =
 −1 2  2 1  2 ⋅ ( − 1) 2 ⋅ 2  3 ⋅ 2 3 ⋅ 1
 2 2   3 9   2 + 3 2 + 9   5 11
= + = = .
 − 2 4   6 3  − 2 + 6 4 + 3   4 7 
Vježba 017
 1 1 1 3
Zadane su matrice A =   , B=  . Izračunati 3 ⋅ B + 2 ⋅ A.
 − 1 2  2 1

22
  5 11
Rezultat:  4 7 .
 

Zadatak 018 (Micek, veleučilište)

a b  2
Ako je A =   , odredi A .
b a 
Rješenje 018
Ponovimo!
1 n m n+m
a =a , a ⋅a =a .
 a11 a12 a13 ... a1n 
 
a a22 a23 ... a2n 
Pravokutna tablica oblika A =  21 kojoj su elementi najčešće realni ili
 ... ... ... ... ... 
 
 am1 am 2 am3 ... amn 

kompleksni brojevi naziva se matrica tipa m · n jer ima m redaka i n stupaca. Ako je broj redaka jednak broju
stupaca, m = n, matrica je kvadratna i kažemo da je n-tog reda. Element matrice označavamo s aij. Prvi
indeks i predstavlja redni broj retka, a drugi indeks j redni broj stupca.
Množenje matrica
Za dvije matrice A i B kažemo da su ulančane ako je broj stupaca prve matrice A jednak broju redaka druge
matrice B.
Neka je tip A = m · n, tip B = n · p, tada je A · B = C . Tip C = m · p. Element matrice C = ( cij ) dobije se po
formuli:
n
cij = ∑ a ⋅ b , i = 1, 2, 3, ... , m , j = 1, 2, 3, ... , n
k =1 ik kj
1 4 5 1  1 ⋅ 5 + 4 ⋅ 6 1 ⋅ 1 + 4 ⋅ 7   29 29 
3 2 ⋅ 6 7  = 3 ⋅ 5 + 2 ⋅ 6 3 ⋅1 + 2 ⋅ 7  = 27 17  .
       

a b  a b   a ⋅ a + b ⋅ b a ⋅ b + b ⋅ a  a + b 2⋅ a ⋅b 
2 2
2
A = A⋅ A =  ⋅
  =
   =  .
b a  b a  b ⋅ a + a ⋅ b b ⋅ b + a ⋅ a   2 ⋅ a ⋅ b a 2 + b 2 
Vježba 018
1 a  2
Ako je A =   , odredi A .
 b 1 
1+ a ⋅b 2⋅ a 
Rezultat:  2 ⋅ b 1 + a ⋅ b .
 

Zadatak 019 (Micek, veleučilište)

a b c
Izračunaj vrijednost determinante b c a .
c a b
Rješenje 019
Ponovimo!
1 n m n+m
a =a , a ⋅a =a .
Svakoj kvadratnoj matrici (koja ima jednaki broj redaka i stupaca) pridružena je njezina determinanta.
Determinanti odgovara brojčana vrijednost. Ako je zadana kvadratna matrica drugog reda (ima dva retka i
dva stupca)

23
 a a 
A =  11 12 
 a21 a22 
njezina pripadna determinanta drugog reda glasi
a11 a12
det A = ,
a21 a22
a računa se po pravilu
a11 a12 a a a11 a12
det A = = 11 12 = = a11 ⋅ a22 − a21 ⋅ a12 .
a21 a22 a21 a22 a21 a22

Determinanta trećeg reda ima oblik:

a11 a12 a13
a21 a22 a23 .
a31 a32 a33
Specijalno se za računanje determinante trećeg reda rabi Sarrusovo pravilo:
• prva dva stupca prepišu se iza trećeg stupca
a11 a12 a13 a11 a12
a21 a22 a23 a21 a22
a31 a32 a33 a31 a32
• množe se po tri broja koja se nalaze na istovrsnim dijagonalama, ali pri tome padajuće dijagonale
nose pozitivan predznak, a rastuće negativan predznak
+ + +
a11 a12 a13 a
11 a12
a a a
21 22 23 a21 a22 =
a31 a32 a33 a a
31 32
− − −

( ) (
= a11 ⋅ a22 ⋅ a33 + a12 ⋅ a23 ⋅ a31 + a13 ⋅ a21 ⋅ a32 − a31 ⋅ a22 ⋅ a13 + a32 ⋅ a23 ⋅ a11 + a33 ⋅ a21 ⋅ a12 . )
(Laplaceov razvoj)
Determinanta matrice reda n dobije se pomoću determinanti reda n – 1 tako da se zbroje (ili oduzmu)
produkti elemenata nekog retka ili stupca s determinantama matrice koje se dobiju uklanjanjem retka i stupca
u kojem se taj element nalazi. Piše se na dva načina:
n i+ j
• det A = ∑ ( −1) ⋅ aij ⋅ M ij , rastav po i - tom retku.
j =1
Na primjer, rastav determinante matrice reda 3 po prvom retku:
a11 a12 a13
det A = a21 a22 a23 =
a31 a32 a33

1 +1 a a 1+ 2 a a 1+ 3 a21 a22
22 23 21 23
= ( −1) ⋅ a11 ⋅ + ( −1) ⋅ a12 ⋅ + ( −1) ⋅ a13 ⋅ =
a32 a33 a31 a33 a a
31 32

2 a a 3 a a 4 a21 a22
22 23 21 23
= ( −1) ⋅ a11 ⋅ + ( −1) ⋅ a12 ⋅ + ( −1) ⋅ a13 ⋅ =
a32 a33 a31 a33 a a
31 32

24
 a a a a a21 a22
22 23 21 23
= a11 ⋅ − a12 ⋅ + a13 ⋅ .
a32 a33 a31 a33 a a
31 32
Zakon distribucije množenja prema zbrajanju.
a ⋅ (b + c ) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c ) .
1.inačica
Vrijednost determinante izračunat ćemo tako da je razvijemo, na primjer, po elementima prvog retka.
a b c
c a b a b c
b c a = a⋅ −b ⋅ + c⋅ =
a b c b c a
c a b
= a ⋅ (c ⋅ b − a ⋅ a ) − b ⋅ (b ⋅ b − c ⋅ a ) + c ⋅ (b ⋅ a − c ⋅ c ) =

( 2 ) − b ⋅ (b 2 − a ⋅ c ) + c ⋅ ( a ⋅ b − c 2 ) =
= a ⋅ b⋅c −a

= a ⋅ (b ⋅ c − a ) − b ⋅ (b − a ⋅ c ) + c ⋅ ( a ⋅ b − c ) =
2 2 2

3 3 3 3 3 3
= a ⋅b ⋅ c − a −b + a ⋅b ⋅ c + a ⋅b ⋅ c −c = 3⋅ a ⋅b ⋅ c −a −b −c .
2.inačica
Sarrusovo pravilo pomoći će nam da izračunamo vrijednost determinante.
+ + +
a b c a b a b c a b
b c a b c= b c a b c=
c a b c a c a b c a
− − −
= ( a ⋅ c ⋅ b + b ⋅ a ⋅ c + c ⋅ b ⋅ a) − (c ⋅ c ⋅ c + a ⋅ a ⋅ a + b ⋅ b ⋅ b) =

( 3 3 3
) 3 3 3
= (a ⋅ b ⋅ c + a ⋅ b ⋅ c + a ⋅ b ⋅ c) − c + a + b = 3⋅ a ⋅ b ⋅ c − a −b −c .
Vježba 019
a c b
Izračunaj vrijednost determinante b a c .
c b a
3 3 3
Rezultat: a + b + c − 3 ⋅ a ⋅ b ⋅ c.

Zadatak 020 (Sanja, studentica)

1 2
1 2 − 1  2 1 1  1  . Izračunajte 3 ⋅ A − 2 ⋅ B − C .
T
Zadane su matrice: A =   , B =  − 1 3 4  , C = 0
 3 0 1    
3 2 
Rješenje 020
Ponovimo!
 a11 a12 a13 ... a1n 
 
a a22 a23 ... a2n 
Pravokutna tablica oblika A =  21 kojoj su elementi najčešće realni ili
 ... ... ... ... ... 
 
 m1 m 2 m3
a a a ... amn 

kompleksni brojevi naziva se matrica tipa m · n jer ima m redaka i n stupaca. Ako je broj redaka jednak broju
stupaca, m = n, matrica je kvadratna i kažemo da je n-tog reda. Element matrice označavamo s aij. Prvi

25
indeks i predstavlja redni broj retka, a drugi indeks j redni broj stupca.
Množenje skalara i matrice
Matrica A množi se skalarom λ tako da se svaki element matrice A pomnoži tim skalarom. Npr.

 a b  λ ⋅ a λ ⋅ b 
λ ⋅ = .
c d  λ ⋅ c λ ⋅ d 
Zbrajanje i oduzimanje matrica
Matrice možemo zbrajati (oduzimati) onda i samo onda ako su istog tipa (imaju jednaki broj redaka i
stupaca). Neka je tip A = m · n, tip B = m · n, tada je A + B = C. Za element matrice C = ( cij ) vrijedi
aij + bij = cij , i = 1, 2, 3, ... , m , j = 1, 2, 3, ... , n

 a11 a12 a13   b11 b12 b13   a11 + b11 a12 + b12 a13 + b13 
 + = .
 a21 a22 a23  b21 b22 b23   a21 + b21 a22 + b22 a23 + b23 
 a11 a12 a13   b11 b12 b13   a11 − b11 a12 − b12 a13 − b13 
  − = .
 a21 a22 a23  b21 b22 b23   a21 − b21 a22 − b22 a23 − b23 
Transponirana matrica
Zamjenom u matrici A = (aij), redaka odgovarajućim stupcima, dobije se transponirana matrica AT = (aji).
Ako je matrica A tipa m · n, onda je njezina transponirana matrica AT tipa n · m.
a 
 a11 a12 a13   11 a21 
T
A=  ⇒ A =  a12 a22  .
 21 22 23 
a a a  
 a13 a23 
T
1 2
1 2 − 1  2 1 1 
1
T
3⋅ A − 2 ⋅ B − C = 3⋅   − 2 ⋅  − 1 3 4 − 0 =
3 0 1   
3 2

 3 ⋅1 3 ⋅ 2 3 ⋅ ( − 1)  2 ⋅ 2 2 ⋅ 1 2 ⋅1   1 0 3
= − − =
3 ⋅ 3 3 ⋅ 0 3 ⋅1   2 ⋅ ( − 1) 2 ⋅ 3 2 ⋅ 4  2 1 2 

3 6 − 3  4 2 2   1 0 3  3 − 4 6 − 2 − 3 − 2  1 0 3
=  −  −  = − =
9 0 3   − 2 6 8   2 1 2 9 − ( − 2 ) 0 − 6 3 − 8   2 1 2 
 −1 4 − 5   1 0 3 − 1 4 − 5   1 0 3
= − = − =
9 + 2 − 6 − 5  2 1 2   11 − 6 − 5  2 1 2 

 −1 −1 4−0 −5 −3 − 2 4 −8 
= = .
 11 − 2 − 6 − 1 − 5 − 2  9 −7 − 7 
Vježba 020
1 2
1 2 − 1  2 1 1  1  . Izračunajte 2 ⋅ A + 3 ⋅ B + C .
T
Zadane su matrice: A =   , B =  − 1 3 4  , C = 0
 3 0 1    
3 2 
7 7 − 2 
Rezultat: 1 8 12 .
 

26