Zadatak 041 (Ivana, studentica)

Brzina tijela bačenog vertikalno uvis početnom brzinom v0, uz zanemareni otpor zraka, dana je
formulom
v = v0 – g · t,
gdje je t proteklo vrijeme i g ubrzanje sile teže. Na kojoj će se udaljenosti od početnog položaja
nalaziti tijelo nakon t sekundi od trenutka izbacivanja?
Rješenje 041
Ponovimo!
b b
Newton-Leibnizova formula: Ako je F ' (x) = f(x), onda je ∫ f ( x ) dx = F ( x ) | = F ( b ) − F ( a ) .
a a
Ako se točka giba po nekoj krivulji i apsolutna veličina njezine brzine v = f(t) je funkcija vremena t,
onda je put koji prijeñe točka u intervalu vremena  t , t  dan formulom:
1 2
t
2
s = ∫ f ( t ) dt.
t
1
Nakon t sekundi, od trenutka izbacivanja, tijelo će biti na udaljenosti s:
v = f (t ) = v − g ⋅ t 
0  t t t t t
t (0
)
 ⇒ s = ∫ v0 − g ⋅ t dt ⇒ s = ∫ v0 dt − ∫ g ⋅ t dt ⇒ s = v0 ⋅ ∫ dt − g ⋅ ∫ t dt ⇒
[ 0, t ] , s = ∫ f ( t ) dt  0 0 0 0
0 
t t2 t 1 1
⇒ s = v ⋅t | − g ⋅
0 0 2 0 0 2 (
| ⇒ s = v ⋅ (t − 0) − ⋅ g ⋅ t 2 − 0
2
)
⇒ s = v ⋅ t − ⋅ g ⋅ t 2.
0 2
Vježba 041
Brzina tijela bačenog vertikalno prema dolje početnom brzinom v0, uz zanemareni otpor zraka,
dana je formulom
v = v0 + g · t,
gdje je t proteklo vrijeme i g ubrzanje sile teže. Na kojoj će se udaljenosti od početnog položaja
nalaziti tijelo nakon t sekundi od trenutka izbacivanja?
1
Rezultat: s = v ⋅ t + ⋅ g ⋅ t2.
0 2

Zadatak 042 (Dado, student)

Izračunajte duljinu luka semikubne parabole y2 = x3 od ishodišta koordinatnog sustava do
točke kojoj su koordinate x = 4, y = 8.
Rješenje 042
Ponovimo!
b b
Newton-Leibnizova formula: Ako je F ' (x) = f(x), onda je ∫ f ( x ) dx = F ( x ) | = F ( b ) − F ( a ) .
a a
Duljina L luka glatke krivulje, u pravokutnim koordinatama, izmeñu dvije točke s apscisama x = a i
x = b (a < b), iznosi
b 2
L = ∫ 1+ y
a
'
( )
dx.

y y L

y = f(x) y = f(x)

O x O a b x

1
 m 3
2 3 2 3 3 n m n
y =x ⇒ y =x / ⇒ y= x ⇒  a = a  ⇒ y = x 2.
 
Derivacija funkcije iznosi:
'
 3 1
 m n m
' ' 3 ' 3
y =  x 2  ⇒ y = ⋅ x 2 ⇒ a n = a  ⇒ y = ⋅ x.
  2   2
 
Budući da su granice integracije od ishodišta koordinatnog sustava x = 0 do x = 4, slijedi:

4 2 4
3  9
L=∫ 1+  ⋅ x  dx ⇒ L = ∫ 1+ ⋅ x dx ⇒
0 2  0 4
 
 supstitucija 
 
t 2 = 1 + 9 ⋅ x ⇒ 2 ⋅ t ⋅ dt = 9 ⋅ dx / ⋅ 4 ⇒ 8 ⋅ t ⋅ dt = dx 
 4 4 9 9  10
⇒   ⇒ L= 2 8
nove granice integracije  ∫ t ⋅ ⋅ t ⋅ dt ⇒
1 9
 2 9 2 
 x1 = 0 ⇒ t = 1 + ⋅ 0 ⇒ t = 1 / ⇒ t =1
1 
 4 
 2 9 2 2 
 x2 = 4 ⇒ t = 1 + 4 ⋅ 4 ⇒ t = 1 + 9 ⇒ t = 10 / ⇒ t = 10 
2 
10 8 10 8 3 10 10
2 8 10 2 8 t 8 3
⇒ L = ∫ t ⋅ ⋅ t ⋅ dt ⇒ L = ∫ ⋅ t ⋅ dt ⇒ L = ⋅ ∫ t ⋅ dt ⇒ L = ⋅ | ⇒ L= ⋅t | ⇒
1 9 1 9 9 1 9 3 1 27 1
8  3 3 8  3   djelomično  8  2 
⇒ L= ⋅
27 
( 10 ) −1  ⇒ L =

⋅  10 − 1 ⇒ 
27  

 korjenovanje 
⇒ L= ⋅  10 ⋅ 10 − 1 ⇒
27  
8
⇒ L=
27
(
⋅ 10 ⋅ 10 − 1 . )
Vježba 042
Izračunajte duljinu luka krivulje y = ln x od x = 3 do x = 8.
1 3
Rezultat: 1+ ⋅ ln .
2 2

Zadatak 043 (Dado, student)

Nañite duljinu luka krivulje x = et · cos t, y = et · sin t od t1 = 0 do t2 = ln π.
Rješenje 043
Ponovimo!
cos 2 α + sin 2 α = 1.
b b
Newton-Leibnizova formula: Ako je F ' (x) = f(x), onda je ∫ f ( x ) dx = F ( x ) | = F ( b ) − F ( a ) .
a a
Ako je krivulja zadana jednadžbama u parametarskom obliku x = φ(t) i y = ψ(t) (φ(t) i ψ(t) su
neprekinuto derivabilne funkcije), onda je duljina luka L krivulje
t 2 2
2
L= ∫
t
x' + y ' dt , ( ) ( )
1
gdje su t1 i t2 vrijednosti parametara koji odgovaraju krajevima luka (t1 < t2).
Odredimo najprije derivacije zadane funkcije (deriviramo po t):

2
 )  ⇒ x' = e t ⋅ cos t − e t ⋅ sin t .
t '
t
x = e ⋅ cos t  x ' = e ⋅ cos t (
t  ⇒  t t 
y = e ⋅ sin t  t ' y ' = e ⋅ sin t + e ⋅ cos t 
y ' = e ⋅ sin t ( ) 
Prema formuli za duljinu luka krivulje je
ln π 2 2
L= ∫
0
( e t ⋅ cos t − e t ⋅ sin t ) + ( e t ⋅ sin t + e t ⋅ cos t ) dt ⇒

ln π
2t 2t 2t 2t 2t 2t
⇒ L= ∫ e ⋅ cos2 t − 2 ⋅ e ⋅ cos t ⋅ sin t + e ⋅ sin 2 t + e ⋅ sin 2 t + 2 ⋅ e ⋅ sin t ⋅ cos t + e ⋅ cos2 t dt ⇒
0
ln π ln π
2t 2t 2t 2t 2t 2t
⇒ L= ∫ e ⋅ cos 2 t + e ⋅ sin 2 t + e ⋅ sin 2 t + e ⋅ cos2 t dt ⇒ L = ∫ 2⋅e ⋅ cos 2 t + 2 ⋅ e ⋅ sin 2 t dt ⇒
0 0
ln π ln π ln π
2t 2t 2t
⇒ L= ∫
0
2⋅e ( )
⋅ cos 2 t + sin 2 t dt ⇒ L = ∫
0
2⋅e ⋅ 1 dt ⇒ L = ∫
0
2⋅e dt ⇒

ln π ln π ln π
⇒ L= ∫
0
t
2 ⋅ e dt ⇒ L =
0
t
2 ⋅ ∫ e dt ⇒ L = 2 ⋅e
t
| ⇒ L=
0
( ln π − e 0 ) ⇒ L =
2⋅ e 2 ⋅ (π − 1) .

Vježba 043
Nañite duljinu luka krivulje x = 2 · cos t, y = 2 · sin t od t1 = 0 do t2 = π.
Rezultat: 2 · π.

Zadatak 044 (Alex99, student)

Nañite rad sile f(x) = x2 na putu od x = 1 do x = 3.
Rješenje 044
Ponovimo!
b b
Newton-Leibnizova formula: Ako je F ' (x) = f(x), onda je ∫ f ( x ) dx = F ( x ) | = F ( b ) − F ( a ) .
a a
Ako promjenjiva sila y = f(x) djeluje u smjeru osi OX (apscise, x – osi), onda je rad sile na segmentu
 x , x :
 1 2
x
2
W = ∫ f ( x ) dx.
x
1
Traženi rad iznosi:
x1 = 1 , x2 = 3 
 3 2 3 3 3
x x 3 3 1 27 1 26 2
2 2  ⇒ W = ∫ x dx = | = − = − = =8 .
W = ∫ x dx  1 3 1 3 3 3 3 3 3
x 
1
Vježba 044
Nañite rad sile f(x) = x2 na putu od x = 0 do x = 3.
Rezultat: 9.

Zadatak 045 (Miro, tehnička škola)

3
x − 2⋅ x + 4
Izračunajte integral: ∫ dx.
x
Rješenje 045
Ponovimo!

3
 ∫ ( f ( x ) ± g ( x ) ) dx = ∫ f ( x ) dx ± ∫ g ( x ) dx , ∫ c ⋅ f ( x ) dx = c ⋅ ∫ f ( x ) dx , c − konstanta.

a+b a b
= + .
c c c
3
x − 2⋅ x + 4  x 3 2⋅ x 4   2 4 2 4
∫ dx = ∫ − +  dx = ∫  x − 2 +  dx = ∫ x dx − ∫ 2 dx + ∫ dx =
x  x x x  x x
 
3
2 dx x
= ∫ x dx − 2 ⋅ ∫ dx + 4 ⋅ ∫ = − 2 ⋅ x + 4 ⋅ ln x + C .
x 3
Vježba 045
3
x − x +1
Izračunajte integral: ∫ dx.
x
3
x
Rezultat: − x + ln x + C.
3

Zadatak 046 (Sanela, studentica)

0 −x
Izračunajte integral: ∫ 2 ⋅ e dx.
−∞
Rješenje 046
Ponovimo!
b b
Newton-Leibnizova formula: Ako je F ' (x) = f(x), onda je ∫ f ( x ) dx = F ( x ) | = F ( b ) − F ( a ) .
a a
Nepravi integral je integral kod kojeg:
• je područje integracije beskonačno
• na području integracije funkcija y = f(x) nije ograničena.
Tako je:
b b
∫ f ( x ) dx = a →−
lim ∫ f ( x ) dx.
∞a
−∞
Ako limes postoji i ako je konačan, onda zadani integral konvergira. Ako limes ne postoji ili je
beskonačan (– ∞ ili + ∞), onda integral divergira.
0 −x 0 −x 0 −x −x 0 −x 0
−∞
∫ 2⋅e dx = lim ∫ 2 ⋅ e
a →−∞ a
dx = 2 ⋅ lim ∫ e
a →−∞ a
dx = 2 ⋅ lim − e
a →−∞
| = − 2 ⋅ lim e
a a →−∞ (
|=
a
) ( )
 integral
= − 2 ⋅ 1 − lim e
−a −a −a 
= − 2⋅
a→−∞ (
lim e0 − e )
= − 2 ⋅ lim 1 − e
a→−∞ (  a → − ∞)  = − 2 ⋅ (1 − ∞ ) = + ∞ 
  divergira
.

Vježba 046
0 −x
Izračunajte integral: ∫ 3 ⋅ e dx.
−∞
Rezultat: + ∞, integral divergira.

Zadatak 047 (Sanela, studentica)

∞ − 2⋅ x
Izračunajte integral: ∫ e dx.
0
Rješenje 047
Ponovimo!
b b
Newton-Leibnizova formula: Ako je F ' (x) = f(x), onda je ∫ f ( x ) dx = F ( x ) | = F ( b ) − F ( a ) .
a a

4
Nepravi integral je integral kod kojeg:
• je područje integracije beskonačno
• na području integracije funkcija y = f(x) nije ograničena.
Tako je:
∞ b
∫ f ( x ) dx = lim ∫ f ( x ) dx.
a b →∞ a
Ako limes postoji i ako je konačan, onda zadani integral konvergira. Ako limes ne postoji ili je
beskonačan (– ∞ ili + ∞), onda integral divergira.
∞ − 2⋅ x b − 2⋅ x  1 − 2⋅ x  b 1 − 2⋅ x b
∫ e
0
dx = lim ∫ e
b →∞ 0
dx = lim  − ⋅ e
b →∞  2 
0
| = − ⋅ lim e
2 b →∞
|=
0
( )
1 1 1  − 2⋅b  1  1 
= − ⋅ lim e
2 b →∞ (
− 2⋅b 0
)
− e = − ⋅ lim e
2 b →∞
− 2 ⋅b
( )
− 1 = − ⋅  lim e
2  b →∞
− 1 = − ⋅  lim


2  b →∞ e 2 ⋅ b
− 1 =


1 1  1 1 1  integral
= − ⋅  − 1 = − ⋅ ( 0 − 1) = − ⋅ ( −1) = .  .
2 ∞  2 2 2  konvergira
Vježba 047
∞ x
Izračunajte integral: ∫ 2 ⋅ e dx.
1
Rezultat: + ∞, integral divergira.

Zadatak 048 (Andro, student)

Izračunajte integral: ∫ sin 2 ⋅ cos x ⋅ dx.
Rješenje 048
Ponovimo!
n +1
n x
∫ x dx = + C.
n +1
Neka je y = f(x) derivabilna funkcija na nekom intervalu. Diferencijal funkcije y = f(x) jednak je
dy = f ' (x) · dx.
Diferencijal funkcije jednak je umnošku (produktu) derivacije te funkcije i diferencijala nezavisne
varijable.
Uvedemo supstituciju (zamjenu varijabli):
t = sin x.
Ako sada na obje strane računamo diferencijal (na lijevoj strani računamo diferencijal po varijabli t, a
na desnoj po varijabli x), dobivamo:
' '
t ⋅ dt = ( sin x ) ⋅ dx ⇒ 1 ⋅ dt = cos x ⋅ dx ⇒ dt = cos x ⋅ dx.
Sada možemo pisati:
 supstitucija  3
2  t = sin x  = t 2 ⋅ dt = t + C = 1 ⋅ sin 3 x + C.
∫ sin ⋅ cos x ⋅ dx =   ∫ 3 3
 dt = cos x ⋅ dx 
Vježba 048
Izračunajte integral: ∫ sin 3 ⋅ cos x ⋅ dx.
1
Rezultat: ⋅ sin 4 x + C.
4

5
Zadatak 049 (Martina, studentica)
Izračunajte integral: ∫ x ⋅ cos 2 x ⋅ dx.
Rješenje 049
Ponovimo!
∫ C ⋅ f ( x ) dx = C ⋅ ∫ f ( x ) dx gdje je C konstanta ( C ≠ 0 ) , ∫ ( f ( x ) ± g ( x ) ) dx = ∫ f ( x ) dx ± ∫ g ( x ) dx.
1 1 1
cos2 x = ⋅ (1 + cos 2 x ) , ∫ sin ax = − ⋅ cos ax , ∫ cos ax = ⋅ sin ax.
2 a a
Parcijalna integracija
Ako su u = u(x) i v = v(x) neprekinuto derivabilne funkcije, tada je:
∫ u dv = u ⋅ v − ∫ v du.
Neka je y = f(x) derivabilna funkcija na nekom intervalu. Diferencijal funkcije y = f(x) jednak je
dy = f ' (x) · dx.
Diferencijal funkcije jednak je umnošku (produktu) derivacije te funkcije i diferencijala nezavisne
varijable.
Integral rješavamo metodom parcijalne integracije:
2
∫ x ⋅ cos x ⋅ dx =
u = x 
 2 
 dv = cos x ⋅ dx 
=  du = dx =
 
 2 1 1 1 x 1 1 x 1 
 v = ∫ cos x ⋅ dx = ∫ ⋅ (1 + cos 2 x ) ⋅ dx = ⋅ ∫ dx + ⋅ ∫ cos 2 x ⋅ dx = + ⋅ ⋅ sin 2 x = + ⋅ sin 2 x 
 2 2 2 2 2 2 2 4 
= [Ako na obje strane računamo diferencijal od u = x, na lijevoj strani računamo diferencijal po
varijabli u, a na desnoj po varijabli x pa je to du = dx] =
2
x 1  x 1  x x x 1
= x ⋅  + ⋅ sin 2 x  − ∫  + ⋅ sin 2 x  ⋅ dx = + ⋅ sin 2 x − ∫ ⋅ dx − ∫ ⋅ sin 2 x ⋅ dx =
2 4  2 4  2 4 2 4
2 2 2
x x 1 1 x x 1 x 1  1 
= + ⋅ sin 2 x − ⋅ ∫ x ⋅ dx − ⋅ ∫ sin 2 x ⋅ dx = + ⋅ sin 2 x − ⋅ − ⋅  − ⋅ cos 2 x  =
2 4 2 4 2 4 2 2 4  2 
2 2 2 2 2
x x x 1 2⋅ x − x x 1 x x 1
= + ⋅ sin 2 x − + ⋅ cos 2 x = + ⋅ sin 2 x + ⋅ cos 2 x = + ⋅ sin 2 x + ⋅ cos 2 x + C.
2 4 4 8 4 4 8 4 4 8
Vježba 049
Izračunajte integral: ∫ x ⋅ sin x ⋅ dx.
Rezultat: sin x − x ⋅ cos x + C.

Zadatak 050 (Zola, studentica)

2
Izračunajte integral: ∫ ( sin 2 x + cos 2 x ) dx.
Rješenje 050
Ponovimo!
2
( a + b ) = a 2 + 2 ⋅ a ⋅ b + b 2 , sin 2 α + cos2 α = 1 , ∫ ( f ( x ) + g ( x ) ) dx = ∫ f ( x ) dx + ∫ g ( x ) dx.
1
2 ⋅ sin α ⋅ cos α = sin 2α , ∫ sin ax = − ⋅ cos ax.
a
2  kvadriramo 
∫ ( sin 2 x + cos 2 x ) dx = 
 zagradu
( 2 2
 = ∫ sin 2 x + 2 ⋅ sin 2 x ⋅ cos 2 x + cos 2 x dx =

)
6
 ( ) (
= ∫ sin 2 2 x + cos 2 2 x + 2 ⋅ sin 2 x ⋅ cos 2 x dx = ∫ sin 2 2 x + cos 2 2 x + 2 ⋅ sin 2 x ⋅ cos 2 x dx = )
= ∫ (1 + 2 ⋅ sin 2 x ⋅ cos 2 x ) dx = ∫ (1 + sin 4 x ) dx = ∫1 ⋅ dx + ∫ sin 4 x dx = ∫ dx + ∫ sin 4 x dx =
1
= x − ⋅ cos 4 x + C.
4
Vježba 050
2
Izračunajte integral: ∫ ( sin 3 x + cos3 x ) dx.
1
Rezultat: x − ⋅ cos 6 x + C .
6

Zadatak 051 (Zola, studentica)

ctg x −1
Izračunajte integral: ∫ dx.
x −1
Rješenje 051
Ponovimo!
Diferencijal funkcije
Neka je y = f(x) derivabilna funkcija na nekom intervalu. Diferencijal funkcije y = f(x) jednak je
dy = f ' (x) · dx.
Diferencijal funkcije jednak je umnošku (produktu) derivacije te funkcije i diferencijala nezavisne
varijable.
∫ C ⋅ f ( x ) dx = C ⋅ ∫ f ( x ) dx gdje je C konstanta ( C ≠ 0 ) , ∫ ctg x dx = ln sin x + C.
log10 = 1 , ln e = 1.
Derivacija složene funkcije:
Ako je y = f(u) i u = g(x), tj. y = f(g(x)), a funkcije y i u imaju derivacije, tada je
' ' ' dy dy du
y x = yu ⋅ u x ili = ⋅ .
dx du dx
Računamo integral
ctg x −1
dx. ∫
x −1
Najprije uvedemo supstituciju (zamjenu varijabli):
t = x − 1.
Ako sada na obje strane računamo diferencijal (na lijevoj strani računamo diferencijal po varijabli t, a
na desnoj po varijabli x), dobije se:
' ' 1 ' 1
t ⋅ dt = ( )
x − 1 ⋅ dx ⇒ 1 ⋅ dt =
2 ⋅ x −1
⋅ x ⋅ dx ⇒ dt =
2 ⋅ x −1
⋅1 ⋅ dx ⇒

1 1
⇒ dt = ⋅ dx / ⋅ 2 ⇒ 2 ⋅ dt = ⋅ dx.
2⋅ x −1 x −1
Sada vrijedi:
ctg x −1
∫ dx = ∫ ctg t ⋅ 2 ⋅ dt =2 ⋅ ∫ ctg t ⋅ dt =2 ⋅ ln sin t + C = 2 ⋅ ln sin x − 1 + C.
x −1
Vježba 051
ctg x +1
Izračunajte integral: ∫ dx.
x +1
Rezultat: 2 ⋅ ln sin x + 1 + C.

7
Zadatak 052 (Zola, studentica)

Izračunajte integral: ∫
e
arcctg x 2
+ x ⋅ ln x + 1 + log10 − ln e ( dx.
)
2
1+ x
Rješenje 052
Ponovimo!
a+b a b
log10 = 1 , ln e = 1 , = + , ∫ ( f ( x ) + g ( x ) ) dx = ∫ f ( x ) dx + ∫ g ( x ) dx.
n n n
Diferencijal funkcije
Neka je y = f(x) derivabilna funkcija na nekom intervalu. Diferencijal funkcije y = f(x) jednak je
dy = f ' (x) · dx.
Diferencijal funkcije jednak je umnošku (produktu) derivacije te funkcije i diferencijala nezavisne
varijable.
x x
∫ C ⋅ f ( x ) dx = C ⋅ ∫ f ( x ) dx gdje je C konstanta ( C ≠ 0 ) , ∫ e dx = e + C.
ln a
∫ dx = x + C , e = a.

∫
e
arcctg x
( 2
)
+ x ⋅ ln x + 1 + log10 − ln e
dx = ∫
e
arcctg x
(2
)
+ x ⋅ ln x + 1 + 1 − 1
dx =
2 2
1+ x 1+ x

=∫
e
arcctg x 2
(
+ x ⋅ ln x + 1 + 1 − 1 ) dx = ∫
e
arcctg x
(2
+ x ⋅ ln x + 1 ) dx =
2 2
1+ x 1+ x
 arcctg x x ⋅ ln x 2 + 1 
= ∫
e
+

 dx =∫
e(arcctg x )dx + ∫
2
x ⋅ ln x + 1
dx.
( )
2 2 2 2
 1+ x 1+ x  1+ x 1+ x
 
• Najprije uvedemo supstituciju (zamjenu varijabli):
t = arcctg x.
Ako sada na obje strane računamo diferencijal (na lijevoj strani računamo diferencijal po varijabli t, a
na desnoj po varijabli x), dobije se:
' ' −1 1
t ⋅ dt = ( arcctg x ) ⋅ dx ⇒ 1 ⋅ dt = ⋅ dx / ⋅ ( − 1) ⇒ − dt = ⋅ dx.
2 2
1+ x 1+ x
• Najprije uvedemo supstituciju (zamjenu varijabli):
2
(
t = ln x + 1 . )
Ako sada na obje strane računamo diferencijal (na lijevoj strani računamo diferencijal po varijabli t, a
na desnoj po varijabli x), dobije se:
' '
' 2
((
t ⋅ dt = ln x + 1 )) ⋅ dx ⇒ 1⋅ dt = x 21+ 1 ⋅ ( x 2 + 1) ⋅ dx ⇒ dt = x 21− 1 ⋅ 2 ⋅ x ⋅ dx / ⋅ 12 ⇒
1 x
⇒ ⋅ dt = ⋅ dx.
2 2
1+ x
Sada vrijedi:

∫
e
arcctg x
dx + ∫
( 2
x ⋅ ln x + 1 ) dx = ∫ e t ⋅ ( − dt ) + ∫ 1 ⋅ dt = − ∫ e t ⋅ dt + 1 ⋅ ∫ dt = − e t + 1 ⋅ t + C =
2 2 2 2 2
1+ x 1+ x

8
  
ln  x 2 +1
1 1 1
=−e  
( 2
) 2
( 2
) 2
( )
2
+ ⋅ ln x + 1 + C = − x + 1 + ⋅ ln x + 1 + C = ⋅ ln x + 1 − x + 1 + C.
2 2 2 ( ) ( )
Vježba 052
ln ( x + 1)
Izračunajte integral: ∫ dx.
1+ x
1 2
Rezultat: ⋅ ln (1 + x ) + C.
2

Zadatak 053 (Zola, studentica)

x dx
Izračunajte integral: ∫ 6 .
x
Rješenje 053
Ponovimo!
' x
1 x a
( x)
2⋅ x
= , ∫ a dx =
ln a
+ C.

Diferencijal funkcije
Neka je y = f(x) derivabilna funkcija na nekom intervalu. Diferencijal funkcije y = f(x) jednak je
dy = f ' (x) · dx.
Diferencijal funkcije jednak je umnošku (produktu) derivacije te funkcije i diferencijala nezavisne
varijable.
∫ C ⋅ f ( x ) dx = C ⋅ ∫ f ( x ) dx gdje je C konstanta ( C ≠ 0 ).
Računamo integral:
x dx
∫6 .
x
• Najprije uvedemo supstituciju (zamjenu varijabli):
t= x.
Ako sada na obje strane računamo diferencijal (na lijevoj strani računamo diferencijal po varijabli t, a
na desnoj po varijabli x), dobije se:
' ' 1 1 dx
t ⋅ dt = ( )
x ⋅ dx ⇒ 1 ⋅ dt =
2⋅ x
⋅ dx ⇒ dt =
2⋅ x
⋅ dx / ⋅ 2 ⇒ 2 ⋅ dt =
x
.

Sada vrijedi:
t x
x dx x dx t t t 6 6
∫6 = ∫6 = ∫ 6 ⋅ 2 ⋅ dt = ∫ 6 ⋅ 2 ⋅ dt = 2 ⋅ ∫ 6 ⋅ dt = 2 ⋅ + C = 2⋅ + C.
x x ln 6 ln 6
Vježba 053
x dx
Izračunajte integral: ∫ 5 .
x
x
5
Rezultat: 2⋅ + C.
ln 5

Zadatak 054 (Josip, student prometa)

sin x
Izračunajte integral: ∫ dx.
cos x
Rješenje 054
Ponovimo!

9
 ' dx
( cos x ) = − sin x , ∫ = ln x + C.
x
Diferencijal funkcije
Neka je y = f(x) derivabilna funkcija na nekom intervalu. Diferencijal funkcije y = f(x) jednak je
dy = f ' (x) · dx.
Diferencijal funkcije jednak je umnošku (produktu) derivacije te funkcije i diferencijala nezavisne
varijable.
∫ C ⋅ f ( x ) dx = C ⋅ ∫ f ( x ) dx gdje je C konstanta ( C ≠ 0 ).
Računamo integral:
sin x
∫ dx.
cos x
• Najprije uvedemo supstituciju (zamjenu varijabli):
t = cos x.
Ako sada na obje strane računamo diferencijal (na lijevoj strani računamo diferencijal po varijabli t, a
na desnoj po varijabli x), dobije se:
' '
t ⋅ dt = ( cos x ) ⋅ dx ⇒ 1 ⋅ dt = − sin x ⋅ dx ⇒ dt = − sin x ⋅ dx / ⋅ ( − 1) ⇒ − dt = sin x ⋅ dx.
Sada vrijedi:
sin x sin x − dt − dt dt
∫ dx = ∫ dx = ∫ =∫ = − ∫ = − ln t + C = − ln cos x + C .
cos x cos x t t t
Vježba 054
cos x
Izračunajte integral: ∫ dx.
sin x
Rezultat: ln sin x + C.

Zadatak 055 (Ekaterina, studentica)

Od supstitucija t = 2 · tg x, t = 2 · sin x, x = 2 · sin t, x = 2 · tg t odaberite onu koja je pogodna
2 3
dx
za rješavanje odreñenog integrala ∫ 2 2
, te ga riješite.
0 (4 + x )
Rješenje 055
Ponovimo!
n n
n n n a a π 2π 3 sin α
( a ⋅ b) =a ⋅b ,   = n , tg = 3 , sin = , tg α = .
b b 3 3 2 cos α
1 + cos 2α 1
cos 2 α + sin 2 α = 1 , cos 2 α = , ∫ cos ax dx = ⋅ sin ax.
2 a
Diferencijal funkcije
Neka je y = f(x) derivabilna funkcija na nekom intervalu. Diferencijal funkcije y = f(x) jednak je
dy = f ' (x) · dx.
Diferencijal funkcije jednak je umnošku (produktu) derivacije te funkcije i diferencijala nezavisne
varijable.
∫ ( f ( x ) ± g ( x ) ) dx = ∫ f ( x ) dx ± ∫ g ( x ) dx , ∫ c ⋅ f ( x ) dx = c ⋅ ∫ f ( x ) dx , c − konstanta.
b b
Newton-Leibnizova formula: Ako je F ' (x) = f(x), onda je ∫ f ( x ) dx = F ( x ) | = F ( b ) − F ( a ) .
a a
Od ponuñenih supstitucija pogodna za rješavanje odreñenog integrala je supstitucija
x = 2 ⋅ tg t.

10
Prvo moramo odrediti diferencijal dx i nove granice integriranja.
(Na lijevoj strani deriviramo po varijabli x, a na desnoj po varijabli t.)
1 2
x = 2 ⋅ tg t ⇒ x '⋅ dx = ( 2 ⋅ tg t ) '⋅ dt ⇒ 1 ⋅ dx = 2 ⋅ dt ⇒ dx = dt.
cos 2 t cos 2 t
Nove granice integriranja su:
x1 = 0 ⇒ 2 ⋅ tg t = 0 ⇒ 2 ⋅ tg t = 0 / : 2 ⇒ tg t = 0 ⇒ t = tg −1 0 ⇒ t1 = 0.
π
x2 = 2 ⋅ 3 ⇒ 2 ⋅ tg t = 2 ⋅ 3 ⇒ 2 ⋅ tg t = 2 ⋅ 3 / : 2 ⇒ tg t = 3 ⇒ t = tg −1 3 ⇒ t2 = .
3
Računamo integral:
 supstitucija 
 
2 3
 x = 2 ⋅ tg t , dx = 22 dt  π3 2
dt
π 2
dt
dx  cos t  cos t2 3
cos 2 t
∫0 4 + x 2 2 =  x = 0 ⇒ t = 0 =∫ 2 2
=∫ 2
=
( ) 1 1 (
 0 4 + ( 2 ⋅ tg t ) ) 0 ( 4 + 4 ⋅ tg t )
2

 π 
 x2 = 2 ⋅ 3 ⇒ t 2 = 
 3 
π 2 π 2 π 2 π 2
3 2
dt 3 2
dt 3 2
dt 3
dt
cos t cos t cos t cos 2 t
=∫ =∫ =∫ =∫ =
2 2 2 2 2
0   sin t   0  sin 2 t  0   sin 2 t   0 2  sin 2 t 
 4 + 4⋅   4 + 4⋅   4 ⋅ 1 + 2 
4 ⋅ 1 + 2 
  cos 2 t    cos t    cos t 
  cos t  
π 2 π 2 π 2 π π
3
dt 3
dt 3
dt
2
cos t 1 cos t2
1 cos 2 t 1 3 2 ⋅ cos 4 t 1 3 2 ⋅ cos 4 t
=∫ 2
= ⋅∫ 2
= ⋅∫ = ⋅∫ dt = ⋅ ∫ dt =
0  cos 2 t + sin 2 t  16 0  1  16 0 1 16 0 cos 2 t 16 0 cos 2 t
16 ⋅    2  cos 4 t
 cos 2 t   cos t 
π π π

1 3  1 + cos 2α  1 3 1 + cos 2t 1 3
= ⋅ ∫ cos 2 t dt =  cos 2 α =  8 ∫ 16 ∫0
= ⋅ dt = ⋅ (1 + cos 2t ) dt =
8 0  2 0
2
π π
  π π

1 3 3
 1  3 1 1  π  1  2π 
= ⋅  ∫ dt + ∫ cos 2t dt  = ⋅ t ‌ + ⋅ sin 2t ‌  = ⋅   − 0  + ⋅  sin
3
− sin 0   =
16  0   16   3  2  
0  16  0 2 0

3
 
1 π 1  3  1  π 3 π 3
= ⋅ + ⋅ − 0  = ⋅ +  = + .
 
16  3 2  2   
  16  3 4  48 64
Vježba 055
π dx x
Primjenom naznačene supstitucije riješi ovaj integral: ∫ , t = tg .
0 3 + 2 ⋅ cos x 2
π
Rezultat: .
5

Zadatak 056 (Zoran, gimnazija)

5 3
x − 4 ⋅ x +1
Izračunaj integral ∫ dx.
2⋅ x

11
Rješenje 056
Ponovimo!
n
a−b+c a b c a c a ⋅c a n−m
= − + , ⋅ = , m =a .
n n n n b d b⋅d a
∫ ( f ( x ) ± g ( x ) ) dx = ∫ f ( x ) dx ± ∫ g ( x ) dx , ∫ c ⋅ f ( x ) dx = c ⋅ ∫ f ( x ) dx , c − konstanta.
n +1
n x dx '
∫x dx =
n +1
+C , ∫
x
= ln x + C , (
∫ f ( x ) dx = F ( x ) + C jer je F ( x ) + C = f ( x ). )
1 x 1
5 3 5 3 5 3
x − 4⋅ x +1 1 x − 4 ⋅ x +1 4⋅ x 1  4 2 1
∫ dx = ⋅∫ dx = ⋅ ∫  − +  dx = ⋅ ∫  x − 4 ⋅ x +  dx =
2⋅ x 2 x 2  x x x 2  x
 
1  4 2 1  1  4 2 dx 
= ⋅  ∫ x dx − ∫ 4 ⋅ x dx + ∫ dx  = ⋅  ∫ x dx − 4 ⋅ ∫ x dx + ∫  =
2  x  2  x 

1 x 
5 3 5 3
x x 4⋅ x 1 1 5 2 3 1
= ⋅ −4⋅ + ln x  + C = − + ⋅ ln x + C = ⋅ x − ⋅ x + ⋅ ln x + C.
2  5 3  10 6 2 10 3 2
 
Vježba 056
3 2
x + x +1
Izračunaj integral ∫ dx.
x
1 3 1 2
Rezultat: ⋅ x + ⋅ x + ln x + C.
3 2

Zadatak 057 (Josipa, viša škola)

x− x
Izračunaj integral ∫ dx.
x
Rješenje 057
Ponovimo!
a
2 m
b a⋅c+ b n m n b = a⋅d .
( a) =a , a+
c
=
c
, a =a n , n=
1
,
c b⋅c
d
1 a −b a b 2
a =a , = − , a⋅b = a⋅ b , a = a , a ≥ 0.
n n n
n m n+m
a ⋅a =a .
n +1
n x
∫ ( f ( x ) ± g ( x ) ) dx = ∫ f ( x ) dx ± ∫ g ( x ) dx ∫ x dx = +C , , ∫ dx = x + C.
n +1
'
∫ f ( x ) dx = F ( x ) + C jer je F ( x ) + C = f ( x ). ( )
Zakon distribucije množenja prema zbrajanju.
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c ).
Skratiti razlomak znači brojnik i nazivnik tog razlomka podijeliti istim brojem razli čitim od nule i
jedinice
a⋅n a
= , n ≠ 0 , n ≠ 1.
b⋅n b

12
 1.inačica
2
x− x ( x) − x x⋅ ( ) dx =
x −1 x⋅ ( x −1 ) dx =
∫
x
dx = ∫
x
dx = ∫
x
∫
x
∫ ( )
x − 1 dx =

1 +1 3
1 2 3
x x2 x
=∫ x dx − ∫ dx = ∫ x 2 dx − ∫ dx = −x+C = −x+C = −x+C =
1 3 3
+1
2 2 2
3
x
3 2 1 2
1 2⋅ x 2⋅ x ⋅x 2⋅ x ⋅x
= −x+C = −x+C = −x+C = −x+C =
3 3 3 3
2
2
2⋅ x ⋅ x 2⋅ x⋅ x
= −x+C = − x + C.
3 3
2.inačica
 2   2 
x− x  x x  ( x) x  ( x) x
∫
x
dx = ∫ 
 x
−  dx = ∫  −  dx = ∫  −  dx = ∫ ( )
x −1 dx =
 x  x x  x x
   
1 +1 3
1 2 2 3
x x x
=∫ x dx − ∫ dx = ∫ x 2 dx − ∫ dx = −x+C = −x+C = −x+C =
1 3 3
+1
2 2 2
3
x
3 2 1 2
1 2⋅ x 2⋅ x ⋅x 2⋅ x ⋅x
= −x+C = −x+C = −x+C = −x+C =
3 3 3 3
2
2
2⋅ x ⋅ x 2⋅ x⋅ x
= −x+C = − x + C.
3 3
Vježba 057
x −x
Izračunaj integral ∫ dx.
x

2⋅ x⋅ x
Rezultat: x− + C.
3

Zadatak 058 (Sanja, viša škola)

2
x
Uporabom metode zamjene ili supstitucije izračunajte ∫ dx.
3
x +1
Rješenje 058
Ponovimo!
Neka su f i g derivabilne funkcije na istom intervalu.
Derivacija zbroja : ( f + g ) ' = f ' + g '.

13
 Tablično deriviranje
Funkcija Derivacija
c 0
x 1
n n −1
x n⋅x
Neka je y = f(x) derivabilna funkcija na nekom intervalu. Diferencijal funkcije y = f(x) jednak je
dy = f '(x) · dx.
Diferencijal funkcije jednak je umnošku (produktu) derivacije te funkcije i diferencijala nezavisne
varijable.
Skratiti razlomak znači brojnik i nazivnik tog razlomka podijeliti istim brojem razli čitim od nule i
jedinice
a⋅n a
= , n ≠ 0 , n ≠ 1.
b⋅n b
∫ C ⋅ f ( x ) dx = C ⋅ ∫ f ( x ) dx gdje je C konstanta ( C ≠ 0 ).
dx
∫ = ln x + C.
x
Zadani integral riješit ćemo uvoñ enjem zamjene
3
x + 1 = t.
Relaciju diferenciramo i izračunamo dx.
'  3 ' '
3 3
( )
x + 1 = t ⇒ d x + 1 = d (t ) ⇒ ( 3
)
x + 1 ⋅ dx = t ' ⋅ dt ⇒  x ( )
+ 1  ⋅ dx = 1 ⋅ dt ⇒




1 dt
(
⇒ 3⋅ x
2
) 2 2
+ 0 ⋅ dx = dt ⇒ 3 ⋅ x ⋅ dx = dt ⇒ 3 ⋅ x ⋅ dx = dt / ⋅
3⋅ x
2
⇒ dx =
3⋅ x
2
.

dt
Ako u postavljenom integralu zamijenimo x3 + 1 sa t, a dx sa dobije se:
2
3⋅ x
2 2 2
x x dt x dt 1 dt dt 1 dt 1
∫ 3 dx = ∫ ⋅
2
=∫ ⋅
2
=∫ ⋅ =∫ = ⋅ ∫ = ⋅ ln t + C.
x +1 t 3⋅ x t 3⋅ x t 3 3⋅t 3 t 3
3
Umjesto t sada ponovno stavimo x + 1 pa je konačno rješenje
2
x 1 3
∫ 3 dx = ⋅ ln x + 1 + C.
x +1 3
Prilikom rješavanja integrala metodom zamjene ili supstitucije koristimo kraći put zbog konciznosti i
preglednosti postupka.

3
x +1 = t
2 2 2
x 2 x dt x dt 1 dt dt 1 dt 1
∫ 3 dx = 3 ⋅ x dx = dt = ∫ ⋅
2
=∫ ⋅
2
=∫ ⋅ =∫ = ⋅ ∫ = ⋅ ln t + C =
x +1 t 3⋅ x t 3⋅ x t 3 3⋅t 3 t 3
dt
dx =
2
3⋅ x
1 3
= ⋅ ln x + 1 + C .
3
Izrazi izmeñ u dviju uspravnih crta znače vezu izmeñu stare i nove varijable i diferencijala stare

14
varijable dx izraženog pomoću diferencijala nove varijable dt.
Vježba 058
x
Uporabom metode zamjene ili supstitucije izračunajte ∫ dx.
2
x +1
1 2
Rezultat: ⋅ ln x + 1 + C.
2

Zadatak 059 (Mario, gimnazija)

x
Uporabom metode zamjene ili supstitucije izračunajte ∫ dx.
2
1− x
Rješenje 059
Ponovimo!
Neka su f i g derivabilne funkcije na istom intervalu.
Derivacija razlike : ( f − g ) ' = f ' − g '.
Tablično deriviranje
Funkcija Derivacija
c 0
n n −1
x n⋅x
Neka je y = f(x) derivabilna funkcija na nekom intervalu. Diferencijal funkcije y = f(x) jednak je
dy = f '(x) · dx.
Diferencijal funkcije jednak je umnošku (produktu) derivacije te funkcije i diferencijala nezavisne
varijable.
∫ C ⋅ f ( x ) dx = C ⋅ ∫ f ( x ) dx gdje je C konstanta ( C ≠ 0 ).
dx
= ln x + C. ∫
x
Skratiti razlomak znači brojnik i nazivnik tog razlomka podijeliti istim brojem razli čitim od nule i
jedinice
a⋅n a
= , n ≠ 0 , n ≠ 1.
b⋅n b
Množenje razlomaka
a c a ⋅c
⋅ = .
b d b⋅d
Zadani integral riješit ćemo uvoñ enjem zamjene
2
1− x = t.
Relaciju diferenciramo i izračunamo dx.
'  2 
'
1− x
2
(
= t ⇒ d 1− x
2
) = d (t ) ⇒ 1 − x ( 2
) ⋅ dx = t ' ⋅ dt ⇒ 1' − x


( )
 ⋅ dx = 1 ⋅ dt ⇒

 1  1 dt
⇒ ( 0 − 2 ⋅ x ) ⋅ dx = dt ⇒ − 2 ⋅ x ⋅ dx = dt ⇒ − 2 ⋅ x ⋅ dx = dt / ⋅  −  ⇒ dx = − ⋅ .
 2⋅ x  2 x
1 dt
Ako u postavljenom integralu zamijenimo 1 – x2 sa t, a dx sa − ⋅ dobije se:
2 x

15
 x x  1 dt  x  1 dt   1  dt 1 dt 1
∫ 2
dx = ∫ ⋅  − ⋅  = ∫ ⋅  − ⋅  = ∫  −  ⋅ = − ⋅ ∫ = − ⋅ ln t + C .
1− x t  2 x  t  2 x   2 t 2 t 2

Umjesto t sada ponovno stavimo 1 – x2 pa je konačno rješenje

x 1 2
∫ 2
dx = − ⋅ ln 1 − x + C.
1− x 2
Prilikom rješavanja integrala metodom zamjene ili supstitucije koristimo kraći put zbog konciznosti i
preglednosti postupka.

2
1− x =t
x x dt x dt 1 dt dt
∫ dx = − 2 ⋅ x ⋅ dx = dt / : ( − 2 ⋅ x ) = ∫ ⋅ =∫ ⋅ =∫ ⋅ =∫ =
2 t −2⋅ x t − 2⋅ x t −2 −2⋅t
1− x
dt
dx =
− 2⋅ x
1 dt 1 1 2
= − ⋅ ∫ = − ⋅ ln t + C = − ⋅ ln 1 − x + C .
2 t 2 2
Izrazi izmeñ u dviju uspravnih crta znače vezu izmeñu stare i nove varijable i diferencijala stare
varijable dx izraženog pomoću diferencijala nove varijable dt.
Vježba 059
x
Uporabom metode zamjene ili supstitucije izračunajte ∫ dx.
2
1+ x
1 2
Rezultat: ⋅ ln x + 1 + C.
2

Zadatak 060 (Mario, gimnazija)

3
Uporabom metode zamjene ili supstitucije izračunajte ∫ ( 9 + 3 ⋅ x ) dx.
Rješenje 060
Ponovimo!
Neka su f i g derivabilne funkcije na istom intervalu.
Derivacija zbroja : ( f + g ) ' = f '+ g '.
Tablično deriviranje
Funkcija Derivacija
c 0

x 1
Neka je y = f(x) derivabilna funkcija na nekom intervalu. Diferencijal funkcije y = f(x) jednak je
dy = f '(x) · dx.
Diferencijal funkcije jednak je umnošku (produktu) derivacije te funkcije i diferencijala nezavisne
varijable.
∫ C ⋅ f ( x ) dx = C ⋅ ∫ f ( x ) dx gdje je C konstanta ( C ≠ 0 ).
n +1
n x
∫ x dx = + C.
n +1
Množenje razlomaka
a c a ⋅c
⋅ = .
b d b⋅d
16
Zadani integral riješit ćemo uvoñ enjem zamjene
9 + 3 ⋅ x = t.
Relaciju diferenciramo i izračunamo dx.
'
( )
9 + 3 ⋅ x = t ⇒ d ( 9 + 3 ⋅ x ) = d ( t ) ⇒ ( 9 + 3 ⋅ x ) ⋅ dx = t ' ⋅ dt ⇒ 9' + 3 ⋅ x' ⋅ dx = 1 ⋅ dt ⇒

1 dt
⇒ ( 0 + 3 ⋅ 1) ⋅ dx = dt ⇒ 3 ⋅ dx = dt ⇒ 3 ⋅ dx = dt / ⋅ ⇒ dx = .
3 3
dt
Ako u postavljenom integralu zamijenimo 9 + 3 · x sa t, a dx sa dobije se:
3
4
3 3 dt 1 3 1 t 1 4
∫ ( 9 + 3 ⋅ x ) dx = ∫ t ⋅ = ⋅ ∫ t ⋅ dt = ⋅ + C = ⋅ t + C.
3 3 3 4 12
Umjesto t sada ponovno stavimo 9 + 3 · x pa je konačno rješenje
3 1 4
∫ ( 9 + 3 ⋅ x ) dx = ⋅ ( 9 + 3 ⋅ x ) + C.
12
Prilikom rješavanja integrala metodom zamjene ili supstitucije koristimo kraći put zbog konciznosti i
preglednosti postupka.

9 + 3⋅ x = t 4
3 3 dt 1 3 1 t
∫ ( 9 + 3 ⋅ x ) dx = 3 ⋅ dx = dt / : 3 = ∫ t ⋅ = ⋅ ∫ t ⋅ dt = ⋅ +C =
3 3 3 4
dt
dx =
3
1 4
= ⋅ (9 + 3 ⋅ x ) + C.
12
Izrazi izmeñ u dviju uspravnih crta znače vezu izmeñu stare i nove varijable i diferencijala stare
varijable dx izraženog pomoću diferencijala nove varijable dt.
Vježba 060
3
Uporabom metode zamjene ili supstitucije izračunajte ∫ (1 + x ) dx.
1 4
Rezultat: ⋅ (1 + x ) + C .
4

17