Crys ry C-3] zatopljenja Problem globalnog Globalno zatoplienje je jedna od omiljenih tema razgovora znanstvenika, ali | obiénih judi koji klimatske promjene osjete na svojoj kozi. Definitivno, to je i tema oko koje se Gesto suprotstavijaju stavovi | razilaze mis\jenja: globalno zatopljenje kao antropogeni proces ili globalno zatopljenje kao prirodni proces? No &to je zapravo globaino zatopljenje? Globalno zatopljenje je zapravo dugotrajno za grijavanje Zemijinog klimatskog sustava koji se opaza od predindustrijske ere, a koje je nastalo judskom aktivnoscu. Cesto se moze zamijeniti pojmom klimatske promjene (eng. climate change), iako pojam klimatske promjene obuhvaca prirodna i Ijudska djelovanja na zatopljenje kao i na utjecaje koje ono daje. Moze se zapravo reci da je Klimatska promjena, promjena u velikom vremenskom intervalu (nekoliko desetijeca i vi8e) gdje se mijenjaju prosjeéne lokalne, regionalne i globaine klime. Povijesni pregled Zemlja je kompleksan sustav koji se sastoji od slozenih i évrsto povezanih procesa. Od njenog zatetka prije otprilike 4,6 miljardi godina kada je Zemija jos bila ni8ta drugo doli velika uzarena kugla, ti procesi su se postepeno ispreplitali, razvi- jalii stvarali mnostvo faktora i sitnih detalja koji su ju oblixovale u moda najliep3i planet Sunéevog sustava. Iz tog razloga danas imamo atmosferu, morske struje, godi8nja doba i ostale prirodne Zimbenike na koje smo u svakodnevnom Zivotu jednostavno navikli, ali | koji nose teZak teret stabilnosti cjelokupnog sistema. Unatoé tome Sto su mozda I najmoéniji faktor! kojl uzrokuju najekscentriénije udare na tu Zemijinu harmoniju IST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA sv IGILISTAUZA suzivota poput pomicanja litosfernih plota (ovdje mislimo na posijedice tih pomicanja kao sto su loviti potresi), ipak su ti pomaci vjeéni svjedoci za ono &to nama Ijudima uistinu najvise zapinje za oko i ono na Sto i sami utjegemo, a to su klimatske promjene. Najprije definirajmo klimu, aja je rijeé grékog porijekla od rijedi clima, Sto znagi nagib. To je skup meteoroloskih gimbenika i pojava koje u odredenom vremenskom periodu éine prosjeéno stanje atmostere nad nekim dijelom Zemijine povrsine. U proslosti, kao i sada klima Zemlje se esto mijenjala, a uzroci tih promjena nisu u pot \GREBU BRpunosti razjasnjeni iako vige-manje znamo Sto je sve trebalo uzeti u obzir. Ipak, konkretna mjerenja stanja atmosfere koja bi mogla pomodi u odgon- etanju te nepoznanice su zapoéeta tek prije nekih 200 godina, sto je zanemarivo mali period u odno- su na starost naSeg planeta. Iz tog razloga smo primorani prougavati povijesna saznanja o nao] Zemiji iz njh izvlaéiti Konkretne podatke o prom- jenama klime. Najpoznatiji primjer tih prougavanja bila bi ledena doba Ledeno doba je razdoblje koje se tijekom proslosti odvijalo nekoliko puta i za vrijeme kojeg je dolazilo do zaledivanja kontinenata, glacijacije (stvaranja ledenjaka) i naglog zahladenja, Smatra se da su prva tri nastupila u kriptozoiku ~ razdoblje od samog nastanka Zemije do evolucije vigestaniénih organizama prije otprilike 542 milijuna godina. ‘Sve Sto znamo 0 tom razdoblju otkriveno je u posljednjih 400 do 500 godina, sto potvrduje ved navedenu tezu 0 povijesnim promatranjima Zem- Wje i izvlaéenju konkretnih saznanja. Zatim je usli- Jedllo jedno ledeno doba u devonu (prije otprilike 400 milijuna godina) te u gornjem karbonu i per- mu (prije otprilike 295 milijuna godina). Posliednie ledeno doba je nastupilo u pleistocenu (razdoblje od 2,558 miliuna godina do priblizno 8000 godina prije Krista). Pleistocen se dijeli na glacijale { inter- glacijale. Glacijali su bili ledena razdoblja u kojima se kontinentalni led Sirio daleko na jug. Razliéito u trajalt { bili su razliitog intenziteta. Medutim, interglacijali su razdoblja izmedu dva glacijala u kojima je temperatura nagio rasla, velike koliéine leda su se topile te su se dizale razine mora i mi- jenjali ekoloski uvjeti na Zemif. Prijelazi iz glacijala u interglacijale, poznatiji kao glacijalne terminacije, veé dugo predstavijaju enigmu za znanstvenike Ravnatelj Hrvatskog geolo8kog instituta dr. sc. Slobodan Miko navodi kako su najéire prihvaéeni uzroci glacijainih terminacija promjene u geometr- ii ZemIjine orbite Sto utjeée na koliginu Sunéeve Is STUD} energije koja dolazi do Zemijine povr8ine — insol- acija. Tu su prisutna dva glavna orbitalna parame- tra— precesija i nutacija. Najjasniji dokazi glacijal- nih terminacija zapisani su u izotopnom sastavu dubokomorskih sedimenata i sige, koje za razliku od dubokomorskih sedimenata, mogu biti radi- ometrijski datirane 8to otvara moguénost testiran- ja orbitalnih teorija, Rezultati rada nalazu da su poéec! obiju terminacija vezani za nagib Zemijine osi te da su za vrijeme jaéega nagiba Zemijine osi Wjeta dulja etna insolacija snaznija, sto uzrokuje topljenje ledenih pokrova na sjevernoj polutci Sto vrijedi i za devet mladih glacijainih terminacija éija je trajnost bila od nekoliko tisuéa do preko 10 000 godina. Konaéni zakliuéak analiza rezultata znan- stvenika je objasnio da duljina terminacije ovisi 0 koligini ljetne insolacije na sjevemnoj polutel iznad ledenih pokrova u vrijeme potetka iste — &to je ljetna insolacija na pogetku vi8a, led se topi bre i terminacija je kraéa. Istrazivanja. su dala uvid 0 samo nekim Eimbenicima koji su Imall udio u glacijalnoj termi- nagij te ih je izuzetno te&ko sve obuhvatiti te doni- Jeti Evrst | tofan zakljuéak, kao | dokaz o izmjeni ledenih doba i njthovoj ovisnosti o njima. Znanost je razvila i dva pristupa ovo] problematc, tognije dvije teorije. Prvi pristup glavne uzroke trazi na Zemiliii naziva se terestriéki, dok drugi trazi svoje pokretaée u svemiru i zove se astronomski, Obje teorije pruzaju mno8tvo informacija, all samo jed- no je sigurno — ne smiju se nikada gledati zaseb- no. Nijedan od faktora vjerojatno sam po sebi nije presudan i svi se na svoj nagin nadopunjuju | mijenjaju kroz vrijeme. Uzimajuét u obzir | vre- menske raspone, ciklusa izmjene ledenih doba jednostavno nema. Ona nisu konstantna i rezultat su spleta faktora koji se povezuju u tim presudnim trenucima nastanka ili iSéezavanja ledenog doba. Mozda i moZemo predvidjeti kada Ge nastupiti sljedeée, ali potrebno je dugo vremensko razdo- bije i svasta bi se moralo ,poklopit NATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUGILISTA U ZAGREBU BR 2: Cress ry f3TCrys CJ (3 lzmjene ledenin i toplih doba su velikih tempera- tumih promjena | dugih perioda. Medutim, nasi preci vidjeli su izgleda zahladenje malih razmjera koje je za nagu vrstu ipak imalo pozamasan utje- aj. Europska klima je za vrijeme antike bila hlad- nija nego danas. Rimske legije su zim! prelazile zaledenu rijeku Rajnu za koju danas znamo da se ne zamrzava. Oko 1400. godine zaposelo je raz- doblje vi8ih temperatura u kojem su se izmjeniivali ekstremi, sue i poplave te blage i o8tre zime. Za- tim je Zemlja polagano ula u fazu sve intenzivnijih zima te je podetkom 16. stoljeéa doslo razdoblje viaznih ljeta i dugih i hladnih zima, éiji je rezultat bio pad prosjegne godi8nje temperature za 1-1.5 °C. Ovo razdoblje je poznato pod nazivom malo ledeno doba. Obale Islanda su tada bile po neko- lIko mjeseci okovane ledom &to je uzrokovalo ve- like probleme za ribolov. Poznati su nam i podact © varijacijama razine Kaspijskog jezera - najnizu razinu je dosegnuo oko 1600. godine, nakon éega je uslijedio porast oko 1660. te ponovni pad oko 1720. godine. Ove varijacije se pripisuju izmjena- ma vlagnin i suhih razdoblja u trajanju do nekoliko godina i pokazuju nekonzistentnost klime unutar malog ledenog doba. Malo ledeno doba je na podrugju Europe zavrsilo U 19. stoljeéu te je zatim usiijedio temperaturni porast koji danas traje te ga nazivamo globalno zatopljenje. U_posljednjih sto godina zemij- na povrSina se najvise zagrijala jo’ od osmog stoljeéa. Izmedu 1906. i 2006. prosjetna tem- peratura je narasla za 0,6 do 0,9°C te se brzina rasta temperature u posljedniih 50 godina gotovo udvostruéila. Istrazivanja su pokazala da postoji évrsto vezana korelacija izmedu prirodnih I ljud- skih procesa u modernom dobu te o tome slijedi u ostatku teksta. IST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUCILISTAU Z Promjena razine mora Trenutno moZda i najaktualniji problem kojeg veZemo za globaino zatoplienje je porast razine mora. Zemija je 71% svoje povrsine pod vodom te time ovaj porast predstavija veliki rizik kako za Ijudsku zajednicu, tako i za Zivotinjska stani8ta. Stoga, zaronimo u informacije vezane za ovaj neizbjezan efekt kojem nas Zemija izlage. Prije svega, moramo uvesti pojam geodetske nule. Geodetska nula tradicionaino je osnova za geo- detska mjerenja. Ona predstavija visinsku osnovu geodetske izmjere na kopnu, a definira se kao srednja razina mora izraéunata iz visegodtSnjih mareografskih mjerenja visine razine mora. Pri tome se u struénoj oceanografskoj i geodetskoj Iit- eraturi preporuéuje da vremensko razdoblje Iz ko- jega se raéuna srednja razina mora bude period od 18.6 godina, 8to odgovara vremenu periodiéke promjene Mjesegeva i Sunéeva utjecaja na Zem- liu kojeg nazivamo nutacija. Geodetska nula ima vaznu ulogu u hidrotehniékim i gradevinskim ra- dovima, gdje je kod izgradnje objekata na morskoj obali ii u podmorju neposredno uz obalu vazno znati gibanje razine mora (ekstremne vrijednosti amplitude morskih mijena) da bi se osigurala zaatita objekata od plavijenja i udara snage valo- va. Nadolazeti problem je odredivanje geodetske nule u buduénosti jer je porast razine mora dose- a BU ARgao nikad veéu brzinu i ovim tempom nastavit ée rasti i jo8 brZe. Unatoé tome, dosada&nji tehnoloski napredak, koji je iz dana u dan sve veéi i vei i koji je uvijek bio usko povezan s geodezijom, ée vrlo vjerojatno omoguciti kvalitetno rjeSenje, Cress ry f3T Promjena razine mora posljedica je prirodnih i antropogenetskih promjena. Promatramo promjenu GMSL (Global Mean Sea Level) tako da se eliminira utjecaj kratkih promjena ~ tipa valovi i plime. Po- rast volumena mora i oceana zbog gubljenja kopnenog leda i smanjenja gustoce oceana (zbog topih voda) uljegu na preraspodjelu vodenih masa na Zemij te direkino utjeée na Zemijinu rotaciju i ubrzanje sile teze. Na vecini mjesta na Zemij, gledano regionaino, promjena razine mora je reda veliéine par milimetara godignje. Na s\jedeéo] slici vidljive su relativne promjene razine mora koje prikazuju proma- trane, predvidene i korigirane predvidene promjene u odnosu na klimatske modele za ta podruéja koja su oznaéena na karti uz prikaz mora uz skalu boja koja ukazuje na razine mora na globalnoj razini. Priga o porastu razine more ne smije se spomenuti bez najveéeg izvora vode na svijetu, a to su Gren- Relabve sea level change (nm) (a) New Yor ‘a0 [Asn ow GR (6) Burs (lexan) i E LL — Lae BE 0 8, ee (W)Lautoka 3) {Pepe si Guam (k) Balboa (Panama City) (Sydney apathy so eo 1600" wo aint vo ‘iowa on : z : teed | Birch Aan: + ie ae tin land i Antarktika. Ta podruéja pod debelim pokrivaéem leda, dakle, mogu imati najveci utjecaj na prom- jenu razine mora, kako kroz gubitak, tako i kroz dobitak ledenih rezervi, Na varijacije tih rezervi utjegu atmosferski procesi, odlamanje ledenjaka i njihovo otapanje. To nisu jednostavni proces te ih stoga ne mozemo tako jednostavno modelirati na vecim razinama i predvidati neki siguran ishod dogadaja kojim bi predvidjeli porast na odredenom podrugju IST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUCILISTA U ZAGREBU BR 2:Crys CJ (3 coast dves +44 Hgh 33> Fast Ieeprossses +4 Mesum >> Mau General terms_+ Low > Siow Gobaldives Level Timescale Regonal dives understanding of ajustent Na sljedecoj slici izvuéenoj iz Posebnog izvjestaja 0 oceanima i kriosferi u klimatskim promjenama Medunarodnog odbora za klimatske promjene (IPCC) iz 2019. prikazane su klimatski i neklimatski procesi koji utjeéu na globalnu, regionalnu, relativnu i ekstremnu razinu mora uz obale. Trenutno ak- tualni gubitak mase leda na veé navedenim podrudjima Grenlanda i Antarktike je rezultat poveéanja temperature mora koja dovodi do manje gusto¢e oceana i poveéanja volumena — stednje razine mora. To ée uztokovati ,trenutnu* promjenu Zemlinog polja ubrzanja sile tee, Zemijine rotacije i elastiénih deformacija évrste Zemije, Kao primjer pojaviuje se smanjenje razine mora unatoé poveéanja vodene mase koja se seli na ekvator zbog smanjenog gravitacijskog privlaéenja leda i oceana. Na sljedeéoj slici prikazane su varijacije ledenih masa sa prelaska iz 20, u 21. stoljeée na polarnim podrugjima sa pripadnom standardnom devijacijom i njihov doprinos porastu srednje razine mora. 1000 0 e 8 gS -1000 z é g -2000 2 3 — Greenland zg — Antarctica 6 8 oe — West Antarctica = — East Antarctica oe 4000} — Antartc Peninsula n 5000. 14 1990 1995 2000 2005 2010 2015 2020 year Predimo na polarna podrusja koja su se znatno drugaéije razvijala zbog toga Sto je Arktik na sjeveru vodena povrsina okruzena kopnom, a Antarktika je kontinent na jugu okruzen oceanima. Njihov utje- caj je nemoguée zanemariti. Na Arktiku se od 1900. godine do danas prosjeéna temperatura zraka znatno poveéala (za 3,5°C) u odnosu na ostatak svijeta. Za primjer mozemo uzeti podatke DrZavnog {IST STUDENATA GEOBETSKOG FAKULTETA SVEUGILISTA U ZAGREBU BR 2hidrometeoroloskog zavoda Republike Hrvatske koji navode porast prosjeéne temperature zraka na podrugju Lijepe nage za izmedu 0,2° do 0,7°C. U istom periodu. Ova promjena utjege na sman- jenje povrsine pod ledom i snijegom, a posljediéno i smanjenje \etnog albeda. Smanjenjem reflek- tivnosti, smanjuje se koligina sunéevih zraka koje se odbijaju nazad u svemir te time i toplina koju te zrake nose sa sobom ostaje u donjim dijelovima atmosfere. Osim toga, taj porast ostavija efekt ina poveéanje vodene pare u almosferi, Sto pridonosi naoblaci | joS veéem prijenosu topline u polarna podrugja i smanjenje topline u tropskim dijelovima Zemije. Ova podrugja se mijenjaju najbrée na svijetu uz globalne razmjere. Mjerenjima povrSinske tem- perature Arktika pokazalo se da je globalno zato- plienje zapoéelo 1970-ih te su trendovi zatopljenja U porastu. Procijenjeno je da je izmedu 1982. i 2017. temperatura vode u kolovozu u rastu za pola stupnja Celzijeva po desetijecu, sto je uzrok- ovano poveéanjem apsorpeije sunéevag zratenja, to jest, smanjenjem reflektivnosti. To smanjenje albeda urodilo je smanjenjem stvaranja leda u sjevernim Kanadskim i Euroazijskim podrugjima oni Cry do éak 25%. Antarktiéki ocean je stoga vazan za prijenos topline iz atmosfere u globalne oceane, toénije, on upija oko 75% dodatne topline te ima veliku vaznost u porastu sadréaja topline oceana. Povijesno su se promjene razine mora dobivale na osnovi geoloskih istrazivanja, a od posebne vaznosti su trenuci u proglosti kada je tempera- tura bila bliska ili visa od trenutne, Poéetkom 18. stolleéa opazanja razine mora vrsila su se na mareografima, Kojih nije bilo puno, te nam stoga tako nam daju kratki povijesni trend na manjim podrugjima, Trenutno ih je preko 2000 po svi jetu, pretezito na sjevernoj hemisferi. Mareografi su stoljecima prisutni, vecina ih ima velike rupe U opazanjima i za njihova mjerenja nisu bili uz- imani u obzir pomaci Zemijine kore (kako prirodno zbog tektonike, tako i umjetno putem Ijudske ak- tivnosti). Potrebne korekcije moguée je uvesti ako su mareografi povezani sa GNSS (eng. Global Navigation Satellite System) stanicama. Ove ko- rekcije daju nuzne podatke samo za period do un- azad 30-ak godina, tako da imaju vaénost samo za novija mjerenja, dok su starija zakinuta za iste. roe andCrys CJ (3 Od 1992. napretkom u Koj _altimetriji uspje8no je dobiven temelitiji uvid u globalnu srednju razinu mora i njene promjene na loka- Inoj razini, kao i praéenje topljenja leda. Trenutno se satelitskom altimetrijom procjenjuje ubrzanje rasta razine mora do 0,084 mm godignje, Sto je posljedica sve veceg gubitka mase Greenlanda, kao i porasta stakleniékih plinova i erupeije vul kana Pinatuba na Filipinima 1991. godine. Tre- nutno se bilje2i najvedi rast razine mora od 3,6 +/- 0,3 mm godignje uz 90%-tnu pouzdanost te- meljem opazanja od 2006. do 2015. godine. Na- dale, moderne satelitske tehnike daju moguénost rjeSavanja problema vezanih za spajanje lokalnih visinskih sustava u ujedinjene vertikalne sustave. Opazanja satelitske akimetrije su relativno kratka U usporedbi s opazanjima mareograta (satelit- ska altimetrija prisutna je 20-ak godina) te da bi ih mogli kvalitetno usporedivati potrebni su dulji periodi opaZanja. Ako ta opazanja kombiniramo sa gravimetrijom i GNSS kampanjama moZemo dati podlogu za procjenu globalnog zatoplienja kroz oéi rasta razine mora. lako je velik nagla- sak na satelitske metode, i dalje su od velikog satel znagaja terenska mjerenja razine mora koja bi po moguénosti bila xolocirana s permanentnim GNSS stanicama radi istovremenog opazanja pomaka Zemiline kore. Treba razmatrati izgradnju kompleksnijih sustava za praéenje rasprostiranos- ti po Zemiii koji bi progirili moguénost!istrazivanja, alii dali rjeSenja za brojne znanstvene probleme. Od 2002. visoko preciznim gravimetriiskim mjer- enjima danih GRACE (Gravity Recovery and Cli- mate Experiment) i GRACE Follow-On misijama dobivaju se neovisne procjene koje potvrduju gu- bitak u masi ledenjaka te se time potvrduju teorije koje su dane satelitskom altimetrijom | InSAR (In- terferometric synthetic-aperture radar) mjerenjima © gubitku masa. Razliditi doprinose rastu srednje globalne razine mora se opazaju neovisno o vre- menu, a usporeduju se iz simuliranih procjena danih klimatskim modelima éiji je potetak razvoja uspostavijen sredinom 19, stoljeéa. Cilj opazanja je razumijevanje uztoka iza odredenih pojava koje dovode do dizanja razine mora, a zatim | obnavi- Janje modela koji ée bit! temel) daljnith istrazivanja, uzroci_ koji ;doprnos rastu GMSL-8 Teimaina ekspancia osscoss.osa [136 (006176) [14008172 (Gleten asim na Greenland Acari 0.49 (034-068) | 046(021-072) | 0.55(0.34-078) | 0.1 (053-069) {Greeniandska ledenapota sa petferaiim gleéena (0.40(023-057) oae(ozio71) | o7r(o7e-082) ‘Avartkaledena pla sa perferanim gleterima 029011047) | _0.43(034.052) athe vode na kopm Ex 007 009) 021 (096-006) Masa ocean 2.28 207.238) ‘Ukupan doprinos: 276(221-331) | 3.00(262-338) Opazani rast GMSL izmjerenia mareografalaltimetrie | 138 (081-198) | 206(177-238 | 316 (279363) | 3.88 010-406) ‘Modelvani doprines rasta GMSL-a Termana ekspancia 02 (004-000) | 097 (045-148) | 1488021) | 1520090200) Giese 053,038-068) | 073(050.086) | 0.99 (060-128) | 1.10(064-158) GGreeniand 0.02(-005.002) | 003001007) | 008 oorore) | 012(-002-026) bro zal vode na kopew i tophenia eda o7i(ose-103) | ieeciar24) | 31336308 | 354@70-420) ‘Ostatak u odnosu na opadani rast GMSLa (067 (002-432) | 018 (-046082 | 003 (081087) | 004(-086-099) U ovoj tablici vidljivi su promatrani uzroci promjene srednje globalne razine mora, iz koje je otito da nedostaju mjerenja iz 20. stoljega za varijacije oceanskih masa i ledenog pokrova na Antarktici, cime su sveukupni utjecaji te8ko procjenjivi. Za kraj 20. stoljeéa i poéetak 21., uz pomoé modemilih tehnologija, s\ podataka za sve vremenske periode. podaci su dostupni. U drugom dijelu tablice navedeni su modelirani utjecaji porasta iz dostupnih {IST STUDENATA GEOBETSKOG FAKULTETA SVEUGILISTA U ZAGREBU BR 21. Otapanje glevera i ledenih pokrivaéa na Greenlandu i Antarktici te zaliha vode na kopnu koje su u obliku snijega i leda na planinskim podrugjima i hladnijim regijama. 2. Toplinsko rastezanje tokom kojeg oceani i mora apsorbiraju iSak toplinske energije, éij je iznos varijabilan 0 lokaciji i dubini. Na osnovi podataka iz perioda 2006.-2015. godine taj doprinos iznosi oko 1,4 mm/god. te se pokazalo da je taj doprinos uveéan za 10% u proteklih 15 godina za dubine od 700 do 2000m. Ovo rastezanje se moze definirati kao steriéki efekt — poveéanje volumena izazvano poveéanjem temperature. 3. Razina mora varira lokalno, stoga se problemu treba pristupiti najprije lokalno. 4, Od rasta razine more moguée se braniti gradnjom brana, &to je pogodno za obalna i gusto naseljena podruéja, prilagodenom izgradnjom zgrada | infrastrukture ili razvojem trave | koralja na morskom dnu *Vaino je spomenuti i promjene mase ledenjaka. One se uglavnom dobivaju satelitskim me- todama, kao éto su satelitska altimetrja, koja mjeri promjenu volumena I mjerenje toka leda i satelitska gravimetrija za mjerenje regionalne promjene u masu. Za satelitsku altimetriju vaino je spomenuti kako se ona dijeli na lasersku i radarsku, Laserska altimetrija mjeri do vrha snjeZnog omotaéa dok se radarska probija do leda ispod snijega. Pokretaée promjene mase ledenjaka mozemo generalizirati na oceanske i atmosferske. Kod oceanskih pokretaéa primamo se radi 0 poveéanju otapanja leda na samom dnu ledenjaka zbog kolanja rela- tivno toplih citkumpolarnih voda, a one su uzrokovane promjenama u vjetrovima na povrSini oceana. U slugaju atmosferskih pokretaéa, mora se uzeti u obzir utjecaj cirkulacije ekstratropskog vjetra koji se pojaéava i usmjerava prema polui za vrijeme ljeta Promjene masa gledera se procjenjuju iz satelitskih opazanja i direktnih mjerenja. Trenutno se odvija najveéi gubitak njhove mase u proteklih 4000 godina. U periodu od 2006. do 2015. godine najveci gu- bitak u masi gleéera se odvijao u blizini Greenlanda koji je iznosio oko -47 * 16 Gt (gigatona) po godin a pratt ih sjeverni dio Kanade sa -29 + 8 Gt po godisnje. Ukupni gubitak u masi gledera iznosi -218 + 29 Gt godignje, Sto rezultira poveéanjem srednje razine mora od 0,59 mm godignje.1. Polarna podruéja gube svoje zalihe leda opasnim brzinama te se njihovim promjenama mi- jenja i ocean, a time i planet Zemija skupa sa Zivotinjskim i bilinim svijetom. 2. Temperatura zraka na Arktiku se dvostruko povetava u odnosu na globalni prosjek te se gubitkom leda i snijega situacija samo povecava. 3. Oba polama oceana se zagrijavalu te Juzni ocean nosi sve veéu tezZinu u smislu promjene temperature na globalnoj razini 4. Klimatski inducirane promjene negativno utjegu na koligine leda, a time imaju i utjecaj na morske ekosustave 5. Volumen Arktiékog leda se smanjuje u svim mjesecima u godini, a ponajvi8e u rujnu (priblizno 12,8% 4/- 2,3 centracijama stakleniékin plinova u atmosteri, Promjene u Arktiékom ledenom moru mogu imati Utjecaj na srednjim geografskim sirinama u roku od par tjedana. % po desetljeéu), a priblizno pola tog pada se moze pripisati znatno vecim kon- 6. Vrlo je vjerojatno da ée zatopljenja na Arktiku nastaviti ovakav trend gubitka leda i snijega te se predvida da ée se do 2100, godine dogoditi nestanak trajnog leda na Arktiku, Znanstvenici okuplieni oko IPCC-a u kojem sjede i predstavnici viada mnogih dréava svijeta uvjereni su da je glavni krivac za globalno zatoplienje u posljednjih 150 godina éovjekova aktivnost i izga- ranje fosilnih goriva éime se u atmosferu ispustaju velike koligine COZ. U medijima_previadava mi8lienje koje zastupa IPCC te se na sav glas bruji o katastrofi koja nam prijet! ako pod hitno ne smanjimo ispustanje ugljiénog dioksida u atmos- feru. Na cijelu famu oko globalnoga zatoplienja potom se prikijuéuju i razni drugi aktivisti za zastitu prirode koji opet pokuSavaju progurati neke svoje interese. To uzrokuje medijski kaos | omoguéuje manipulaciju ljudima. Tako se na internetu mogu pronaéi brojni portali koji piSu 0 globainom zato- pljenju i zagovaraju razvoj novih i éi8¢ih industrija te promjenu stava iz obiénog potroSatkog drustva u ekolo&ki osvijesteno i novim tehnologijama ot- voreno kapitalistitko-potroSatko drustvo. Zakijuéak IPCC-a kaze da je za porast tempera- ture odgovoran efekt staklenika, tj. porast razine CO2 éija se koncentracija u zadnjih 150, go- dina poveéala za vise od 1/3. Glavnim kriveem proglagen je Govjek koji je u atmosferu ispus- tio tek jedan mali dio (oko 5%) od zabiljeZenog poveéanja ugljignog dioksida. No C02 nije glavni stakleniéki plin. Najvazniju ulogu ima vodena para H20(g) koja ima najvecu sposobnost upija- ik (V) ‘vodena para aL) 60-70% tik obs 10% EO 20% {Dvodena para (H20) Mug (V) oid (CO2) HI metan Haus) obsid N20__Bfreon ‘Bostnja Zemijine kontraradijacije i ima daleko najvedi dio medu stakleniékim plinovima. lako éovjek ne moze utjecati na koliginu vodene pare u atmos- feri, djelomiéno moze na CO2. S ciljem zaustavl- janja (ili barem usporavanja) porasta koligine CO2 u atmosteri razvila se ideja poreza iii kvota na CO2 na temelju znanstvene podloge koju pruza IPCC. lako uéinkovit, takav nagin kontroliranja in- dustrije u cilju za8tite okoli8a je politiéki nekore- ktan i podloZan malverzacijama te moze imati dalekoseZne posijedice na gospodarski razvo] nerazvijenijih zemalja te zbog toga i velike socio- geogratske posijedice u vidu povetanja broja siromagnth u svijetu te posijediéno socio-ekonom- skihmigracija. Takav razvoj situacije mogao bi dodatno produbiti jaz izmedu razvijenih | neraz- vijenin i osnaziti_migracije prema visokorazvijenim zem- liama, prirodnih S druge strane, velik broj znanstvenika klimatologa koji djeluju samostalno smatraju da je klimatsko zatopljenje ko- jemu smo svjedoci samo dio klimatskih varijacija kroz koje klima nagega planeta prolazi na raznim vremenskim skalama te da Govjecanstvo ne moze odigrati ulogu spasitelja klime koju je samo sebi predodredilo iz dva jednostavna razloga: 1. glavni stakleniéki plin u Zemijinoj atmosferi je vodena para koja ima daleko najveci udio u efektu stak- lenika (prema nekim istrafivagima ak i do 97%) Eovjek nema veliki utjecaj na razinu koncentracije tog plina i 2. u kiimatskim promjenama veliku ul- ‘gu imaju Zemijina gibanja u sveriru (precesija, promjena ekscentriciteta Zemijine putanje te promjena nagiba Zemijine osi) te Sunéevi ciklusi koji uvjetuju poveéanje ili smanjenje energije koju Sunce emitira u svemir. Dokaz toj teoriji su prom- jene klime u blizoj i daljoj proglosti koje nikako nije mogao uvjetovati Eovjek i nisu bile vezane uz promjenu razine CO2 u atmosferi, Zemijina klima. se definitivno mijenja, neovisno koji uzrok tome bio i klimatske promjene veé pogadaju i pogadat aktivnosti.” Is STUD} “Jasno je da se klima m jenjala i mijenja se uslijed okolnosti, naglasak je na promjenama koje su posijedica Ijudskih ¢e miljjune siromasnih diljem svijeta i povecati socijalni i demografski pritisak na razvijene zem- Jje. Stoga bi se éovjeganstvo trebalo malo vise usredotoéiti na ublazavanje posijedica klimatskih promjena, a ne sprjegavanje klimatskih promjena, pogotovo ne na brzu ruku, gospodarskim restrik- cijama i obmanom javnosti u svrhu privatnih inte- resa. Zivimo u vremenu opravdano rastuée zabrinu- tosti za stanje i oéuvanje prirode i okolia, a is- tovremeno i u povijesnom trenutku, jer je u pros- incu 2018. nakon Konferencije UN-a 0 klimatskim promjenama u Polskoj, zapoéeo globalni Skolski Strajk za klimu kojeg je inicirala 8vedska aktivis- tica | uéenica Greta Thunberg, a organiziran je i podr2an u Hrvatskoj Klimatske promjene sve su aktualnija tema jer eks- tremne vremenske pojave poput velikih poZara, pop- lava, erozija, oluja ili visokih vruéina pogadaju gotovo sve dijelove Zemije, pa tako i Hrvatsku, ostavijajuci razliéite i vrlo ozbiljne posijedice na prirodu i jude. Jasno je da se klima mijenjala | mijenja se usli- jed prirodnih okolnosti, no naglasak je na prom- jenama koje su posijedica ljudskih aktivnosti. Na njega najznaéajnije utjege ugljiéni dioksid koji se oslobada sagorijevanjem ugliena, nafte, naftnih derivata { plina te uzrokuje znagajno poveéanje stakleni¢kih plinova u atmosferi, Oko 22 milljarde tona CO2 ispusti se u atmosferu svakoga dana, a takav bi trend emisija mogao poveéati prosjeénu Zemijinu temperaturu za 1,4 - 6,4 °C do kraja ovog stoljeéa. Pritom, povecanje temperature vec iznad 2 °C dovelo bi do opasne promjene klime 1 razornog utjecaja na biline i Zivotinjske zajed- nice. Specijalni izvjestaj Meduvladina panela © klimatskim promjenama (IPCC) 0 globainom zatopljenju iz listopada 2018., pokazuje kako je ogranigavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 °C jo8 uvijek moguée, no drZave bi hitno trebale na no NATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUGILISTA U ZAGREBU BR 2: Cress ry f3TCrys CJ (3 pustiti Kori8tenje fosilnih goriva te u idugih 10 do 20 godina uvesti korjenite promjene u svim sek- torima, sa snaznim zaokretom prema obnovijivim izvorima energie i energetskoj uéinkovitosti. Klimatske promjene najvige su povezane s oneéiéenjem zraka, a dobro stanje okoliga jedan je od uvjeta za zdrav Zivot. Europska agen- clja za okolig (EEA) istiée nekoliko oneti8éivata zraka koji su komponente lebded! tovremeno pojaéavaju klimatske promjene, a to su ozon i cmi uglien. organski uglik, amonijak, sulfati i nitrati, zbog éega se pitanja onediséenja zraka i klimatskih promjena moraju rjeSavati is- tovremeno i zajedno. Svjetska zdravstvena or- ganizacija od 1950. izvjestava o kvaliteti zraka, a zadnjih godina posebno upozorava na poveza- nost oneti8éenja zraka s Gestica te is- koje bi trebalo biti globalno, a propust da se osig- ura zdrav zrak predstavlja povredu prava na Zivot, zdravije i blagostanje. Dréave stoga hitne moraju poboljgati kvalitetu zraka I ispuniti svoje duzZnosti U zaatiti Judskih prava tako da smanje zagadenje zraka, poboljSaju zdravije ekosustava i usmjere se na rleSavanje problema povezanth s klimatskim promjenama, U cilju ograniéavanja porasta temperature te preu- Zimanja odgovornosti dréava da do toga ne dode, dogovaraju se i ugovaraju medunarodni sporazu- imi. Tako je od 1994, na snazi Okvirna konveneija UN-a 0 promjeni klime (UNFCC) u éijoj preambull stranke potpisnice priznaju da su Ijudske aktivnos- ti znatno poveéale atmosferske koncentracije stakleniékih plinova, Sto preuranjenom smrti_ od sréanih i moZdanih udara, pluénih bolesti i Kratkorogna i dugoroéna izlozenost _onedi8éenju zraka kod djece i odraslih raka “Ta 17-ogodisnja srednjoSkolka je Sokirala svijet svojim protes- tom protiv odlaska u Skolu koji je uzrokovan poZarima koji su harali Svedskom za vrijeme na- jtoplijeg ljeta u proteklih 26 go- ée dodatno zagrijati Zem- Ijinu povrSinu i atmosteru s lo8im udinkom na prirodne ekosustave i Zovjeéanstvo, zbog éega su odluéne zastititi klimatski sustav moze dovesti do sman- jenja funkeije pluéa, res- piratornih infekcija i astme te drugih zdravstvenih potesko¢a, pri éemu su najopasnije lebdee éestice, dusikov dioksid i prizemni ozon. dina. “ Uzroéno posijediéna veza klimatskih promjena 1 Sirokog spektra Iiudskih prava ogleda se u njiho- vom utjecaju na cjelokupni Zivot na Zemiji, od eko- sustava do |judi, a posebice utjecaju na liudsko 2dravije i Zivot, Znaéajan medunarodni iskorak za povezivanje okoliga, a time i klimatskih promjena s ljudskim pravima dogodio se 2012. kada je Vijece za Ijudska prava UN-a osnovalo mandat Poseb- nog izvjestitelja za ljudska prava i okoli8, koji tvr- di da sva ljudska prava ovise 0 okoli8u u kojem Zivimo te da je siguran, éist, zdrav | odrZiv okolis neizostavan za puno ostvarivanje prava na Zivot prava na zdravije, hranu, vodu, Posebni izvjestitel pohvaljuje drzave koje su u svojim nacionalnim zakonodavstvima osigurale pravo na zdrav okoli za sadasnje | buduée gen- eracije. Okvira_konven- cija definira klimatske promjene kao negativne posljedice promjene klime sa znagajnim pogub- rim posijedicama na sastay, elastiénost ili produk- tivnost prirodnih ili vodenth ekosustava ill na funk- cloniranje drustveno-gospodarskih sustava te ljudsko zdravije i blagostanje. U njoj se promjena klime izravno il neizravno pripisuje !judskim ak- tivnostima koje mijenjaju sastav globalne atmos- fere, a promatra se kroz usporedbu vremenskih razdoblja. Osim Okvirne konvenoije, od 2007. je nna snazi i njen Kyoto protokol, od 2015. i Izmjena Kyotskog protokola iz Dohe te Pari8ki sporazum od 2017. koji obvezuje na smanjenja emisija stakleniékih plinova u razligitim sektorima. Buduci da su Klimatske promjene sastavni dio podrugja zastite okoli8a, za zaétitu ljudskih prava vazna je | Konveneija o pristupu informacijama, sudjelovan- ju javnosti u odluéivanju i pristupu pravosudu u pitanjima okoliga, tzv. Arhu8ka konvencija koja je {IST STUDENATA GEOBETSKOG FAKULTETA SVEUGILISTA U ZAGREBU BR 2dio pravne steéevine EU, a Hrvatska ju je ratiicirala 2007 Hrvatska se moze ponositi éinjenicom da se nalazi medu zemijama koje jamée pravo na zdrav Zivot, a o Kojima pige i Posebni UN-ov izvjestitelj, jer Ustav RH odreduje ofuvanje prirode i éovjekova okoli8a kao jednu od najvi8ih vrednota i temeliem za njegovo tumaéenje, Na& Ustav propisuje i duznost drzave da os- igura uvjete za zdrav okoli8, te duznost svakoga da u sklopu svojih oviasti i djelatnosti osobitu skrb posvecuje zaatiti zdravlja Ijudi, prirode i judskog okoli8a, a omogucuje {izn- mmo zakonsko ograniéenje poduzetniéke slobode viasniékih prava upravo radi zaatite tih vrijednosti te interesa i sigurnosti RH Lijepa naga nije jedina koja se moze ponositi svo- jim trudom za ofuvanje okoliéa. Velik broj mladih judi diljem svijeta poéeo je razmi8iati 0 éi8éoj i boljoj buduénosti, a posebno nakon sto je Gre- ta Thunberg dogla na scenu, Ta 17-ogodisnja stednjo8kolka je Sokirala svijet svojim protestom protiv odlaska u skolu koji je uzrokovan poZarima koji su harali Svedskom za vrijeme najtoplijeg Ijeta Uprotekiih 26 godina. Strajkala je sve do sljedecih parlamentarnih izbora u Svedskoj 9. rujna 2018. Svoju akciju je nazvala .Skolski Strajk za klimu" te je zatrazila od Svedskih viasti da poduzmu mjere smanjenja emisija ugliénog dioksida u zemiji, Svoju akciju je prezentirala na drustvenim IST STUDENA mrezama, 8to je potaknulo uéenike diljem svije- ta da od rujna 2018. petkom izostaju iz Skole ili barem nose transparente sa zahtjevima za zastitu okoli8a. Akcija je poznata pod imenom ,Petci za buduénost’. Ova ambiciozna djevojéica je uzroko- vala i novu kulturalnu pojavu naziva ..flygskam tognije, ,sram od letenja*, kojim je utjecala na smanjenje kori8tenja avionskih letova pozivom na nemoralnost kori8tenja naéina putovanja koji uzrokuje visoke emisije ugliignog dioksida, U travnju 2019, odrZala je govor pred zastupnicima Europskog pariamenta, te u rujnu 2019. i pred Ujedinjenim narodima. Greta Thunberg je svojim postupcima privukla i pozitivne i negativne reak- clje od strane javnosti, politiéara i znaéajnih svjet- skih voda. Vrijedi istaknuti komentar ruskog pred- sjednika Viadimira Putina, koji ju je istovremeno pohvalio za ustrajnost u promoviranju .zelene en- ergije" i kriizirao za nedovoljnu informiranost oko skupocjenosti iste navodeci problem standardna ivota u nerazvijenim zemljama, poput onih u At- rici, koje sine mogu priustiti znaéajniji prijelaz na obnovijive izvore energie. TA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUCILISTA U ZAGREBU BR ploiq nwo,Crys CJ (3 Zakljuéak Topljenje ledenjaka je izvjesno. Oni nestaju ako zimi padne manje snijega koji pokriva led nego Sto ga se otopi tijekom ljeta. Uslijed porasta razine mora, mnogi ée mali otoci u oceanima jednostav- no nestati. Potopliene dijelove otoka imamo i da- nas. Za primjer, u rimsko doba razina mora je bila niza za oko 1 metar’ porastom iste mnoge rimske gradevine su potopliene (primjer na Brijunima, na otoku Krku. Do kraja 21. stoljeéa se odekuje porast srednje temperature na Zemiji za od 1.4 do 5.8 stupnjeva. ‘Smatra se da ée zapadni dio Antarktika potpuno nestati do kraja stoljeéa Sto bi moglo rezultirati poveéanjem razine mora. Oéekuje se vige vrucih (veéa vjerojatnost za suse) i manje ledenih dana, te intenzivniji oborinski dogadaji, Globaino zato- plienje ée se najvige osjetiti u srednjim sirinama i na polovima dok ée manjih promjena biti u tropi- ma. Promjenom razine more uslijedit ée posijedice u obliku oluja, poplava, narusenih ekosustava koji mogu negativno utjecati na civilizacije na obalnim iotognim podrugjima. Dakle, problem rasta razine mora treba shvatiti maksimalno ozbiljno i potrebno je udiniti sve moguée da se ljudska vrsta prilagodi nadolazeéim tezim ivotnim uvjetima. Naravno, liudi nisu slijepi na ove probleme te su poteli gle- dati drugaéije na viastite postupke u industeiji, all iu drustvenom Zivotu tako da se utjege na stav i ponaganje judi da gledaju na odrzivi razvo} Uzevai sve ovo u obzir, globalno zatopljenie i kli- matske promjene su realne éinjenice koje prijete nagem postojanju i od éega ljudska vrsta ima opravdan strah. Ipak, cijelu ovu situaciju sagle- davamo iz krivih kutova, toénije, opterecujemo se s provie losih djela koja si preuveliéavamo jer, kao to je veé navedeno, nas utjecaj je puno manji nego Sto ga smatramo. Zato se potrudimo da recikliramo, éistimo oceane od velikih otoka otpada, pazimo Sume, smanjimo s pesticidima, Euvajmo Zivotinjske vrste | njhova stanigta. Sva- ko dobro djelo prema prirodi, ma koliko god ono malo bilo, kao &to je Setnja ili biciklranje na man- jim udaljenostima, razvrstavanje otpada, oprezno obitavanje u Sumama i ostalim podrusjima koja su osjetliiva na pozare, pridonosi zdraviju sviju nas, i stanita i Zivih biéa, Zato je potrebno ujediniti snage | prilagoditi se novim vremenima pametno, sayjesno i spremno. To bi nama geodetima moglo zrokovatl teze probijanje kroz sline draée, makije i Sikare kako bi dosii do Zeljenih toéaka stajal ali to je teret koji €emo rado nositi:D. {LIST STUDENATA GEOBETSKOG FAKULTETA SVEUGILISTA U ZAGREBU BR 2%Literatura The Intergovernmental Panel on Ciimat Meduvlacin panel 0 promjent xlime, & pracjent, Promjena klim: Zoimno izvjeséo L. Pashova, |. Yovev, 20 uSpitu Mreine adrese: htipsi//earthobservatory.nasa.gov/leatures/Glob: htps:ipovijest.netimalo-ledon 2ois: Geodetic studies of the infu AUTORVAUTHORS Hivoje Maslaé Univ, bace. ing. geod. et geoint.,diplomski studi, Geodetski fakultet, Sveudifste u Zagrebu, Kaéiéeva 26, 10000 Zagreb, Dominik Mileti fakultet, Svouéilgte u Zagrebu, Kad e-mall: dmiletic@geot.hr nt, dipo fakultet, Sveudiste u Zagrebu, Katiéeva 26, 10000 Zagreb, e-mail lemcec@geot.hr