Tebi za razmiπljanje

Tebi za
razmiπljanje

Za sve nas sabrala

naπa sestra
Gabriele

Krist, kljuË
od vrata æivota
Univerzalni æivot
 IzdavaË:
ãUniverselles Leben e.V.
Haugerring 7 • 97070 Würzburg
S.R. NjemaËka
Univerzalni æivot
41000 Zagreb, BreπÊenskoga 4

Naslov originala:
Für Dich zum Nachdenken
Prijevod s njemaËkog
Za smisao teksta mjerodavno je
njemaËko izdanje

1. izdanje 1995.
Naklada 2000 primjeraka
Tisak: Krebeg offset Zagreb

ISBN 953-6284-03-0
SADRÆAJ

Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
Nai svoju istinsku osobu . . 13
NesebiËna ljubav . . . . . . . . 29
Izvanjsko i unutarnje
bogatstvo . . . . . . . . . . . . . . 43
Unutarnji rast . . . . . . . . . . 54
Istinska veliËina . . . . . . . . . 63
Znanje i mudrost . . . . . . . . 65
Unutarnji æivot . . . . . . . . . . 73
Postani boæanski . . . . . . . . 80

-5-
Dopusti da sve postane
molitvom . . . . . . . . . . . . . . 89
Ljudi duha . . . . . . . . . . . . . 99
Duhovna koncentracija . . . 106
Spoznaj sebe . . . . . . . . . . . 113
Nai uporiπte
u sebi samom . . . . . . . . . . 122
Naπe istinsko biÊe . . . . . . . 127
Rast se odvija u tiπini . . . . 131
Svaki trenutak je
dragocjen . . . . . . . . . . . . . 133

-6-
©to sijeπ, to Êeπ æeti . . . . . . 139
Zahvaljuj za sve . . . . . . . . 143
U patnji sazrijeva duπa . . . 146
Vladanje mislima . . . . . . . 148
Gledanje i vienje . . . . . . 154
Istinska ljepota . . . . . . . . . 157
Oslobodi se patnje
i nevolje . . . . . . . . . . . . . . 159
VjeËna mladolikost . . . . . . 163
Izvor sveg æivota . . . . . . . . 179
Ostale knjige . . . . . . . . . . 191

-7-
Uvod
Kad se ujutro budimo, dan koji
zapoËinje veÊ nam æeli neπto pri-
opÊiti: dnevno zraËenje za sva-
kog Ëovjeka - odgovarajuÊe nje-
govim stranama svijetla i sjene.

Ova mala æivotna pravila dana

su nam da bismo bræe prevladali
dubine dana. Ona nam trebaju
pomoÊi da ponovno naemo put
prema sebi i izlaz iz dolina ljud-
skog ja.
-9-
U tuzi kao i u radosti, otvori
knjiæicu i Ëitaj. Stranica koja je
pred tobom, pomoÊi Êe ti sigurno
da uËiniπ par koraka dalje na
tvom æivotnom putu prema
Njemu, naπem vjeËnom Ocu, koji
nas voli i zove preko Krista,
naπeg Otkupitelja. Slijedimo ovaj
zov i dopustimo da nas Kristova
ruka vodi, tad Êemo s Njim svla-
dati svaki dan - a naπ dnevni
posao bit Êe dobar.
- 10 -
Mala pomoÊ su pritom rijeËi
ljubavi i mudrosti iz ove knjiæice.
One ti trebaju biti pomoÊ, utjeha
i pratnja.

Svi ljudi i biÊa su velika obitelj u

Boæjoj ljubavi i u Njegovom je-
dinstvu. Mi smo povezani u toj
vjeËnoj svijesti.

BraÊa i sestre u
UNIVERZALNOM ÆIVOTU
- 11 -
Nai svoju istinsku osobu
»ovjek traæi sreÊu,
sigurnost i mir.
Traæi li on u svijetu
i kod ljudi,
tad neÊe naÊi.
Stalna sreÊa,
mir, sklad i ljubav
su darovi Boæji.
Oni se mogu naÊi tek
u nutrini svakog Ëovjeka samog.

- 13 -
»ovjek moæe iÊi
kud god æeli;
on moæe proputovati
svaku zemlju
ili sa svojom imovinom seliti
od mjesta do mjesta,
iz zemlje u zemlju -
on nosi uvijek sa sobom
samo sebe samog:
svoj æivot i svoje miπljenje.
On Êe u svakom mjestu

- 14 -
naÊi samo onoliko,
koliko sam nosi
od unutarnjih vrijednosti.

- 15 -
Tko nije nauËio
vidjeti i Ëuti
svoju nutrinu,
taj ne poznaje samoga sebe.
On neÊe poznati
niti svoga bliænjeg.
On prolazi pored
duhovnog bogatstva -
takoer i izvanjski
bit Êe siromah
ili postati siromah.

- 16 -
Zemlja krije toliko lijepoga
i dobroga!
Tko je u sebi otkrio
lijepo i dobro,
on Êe to
dobiti i od Zemlje.

- 17 -
Tek kad Ëovjek nauËi
pripadati sebi -
onome, πto je on vjeËno -
tek tada Êe moÊi
istinski prepoznati svoga bliænjeg
i njemu pripadati.
Samo na ovaj naËin
postoji zajedniπtvo.

- 18 -
Svakome Êe jednom doÊi Ëas,
kada Êe morati spoznati,
da ga pogledavanje
na svoje bliænje,
oponaπanje ili omalovaæavanje
ljudi oko sebe,
ometa
spoznati i naÊi
samoga sebe.

- 19 -
Tko je pronaπao put k svojoj
istinskoj osobi,
njega ne brine miπljenje ljudi
i njihove priËe o njemu.
To je dræanje
duhovno velikog.
Tko poËiva
u svojoj istinskoj osobi
i iz nje crpi
neÊe osluπkivati,

- 20 -
πto svijet misli.
On to zna iz sebe samoga.

- 21 -
Tko æivi u svijesti
boæanskog,
taj nije oponaπatelj
i ne pripada
krdu oponaπatelja.

- 22 -
Lakπe je æivjeti,
prema miπljenju
i æeljama drugih,
dopustiti se vuÊi na uzici
i voditi,
nego razvijati sebe samog
i slijediti
viπe snage
i vrijednosti.

- 23 -
Duhovno veliki
æivi iz sebe sama.
On daje nesebiËno.
Stoga on ostaje jak
i usred vreve
mnoπtva
i u raspravi
o stvarima
i miπljenjima.
On zadræava svoju unutarnju
neovisnost

- 24 -
i Ëuva
svoje istinsko biÊe.

- 25 -
Budi Ëestit prema sebi samom,
tad imaπ pristup i prema
svom bliænjem.
Budi vjeran sebi,
tad Êeπ
biti vjeran Bogu.

- 26 -
Svaka misao i svaka rijeË
trebala bi biti izraz
tvoje otvorene svijesti.
Time postiæeπ
proπirenje svijesti.
To je prava meditacija.

- 27 -
Nema niËega
πto ti nisi.
Ti jesi
ono πto jest.

- 28 -
NesebiËna ljubav
Istinska poærtvovnost
jest odricanje
od ljudskog ja,
da bi se postiglo neπto veÊe.

- 29 -
Ljubiπ li nesebiËno,
tada ti osjeÊaπ.
Je li tvoja ljubav
u svezi s tobom,
tada ti misliπ.

- 30 -
Ono πto nesebiËno ljubimo
posjed je naπe duπe.
No ono πto æelimo,
to ne posjedujemo.

- 31 -
Svojom æeljom
koja moæe postati æudnjom,
pljaËkamo si sve viπe
nesebiËnu ljubav.
Time osiromaπujemo
na duhovnoj snazi.

- 32 -
Svaki ljudski neuspjeh
ukazuje
na manjkavu æivotnu snagu.
Samo nesebiËna ljubav
ispunjuje Ëovjeka
ljubavlju, snagom i mudroπÊu.
Ona mu daruje unutarnju
veliËinu.

- 33 -
Tko sebe samog ne daruje
taj ne moæe darivati
nesebiËno;
on oËekuje zahvalu
i protuuslugu.

- 34 -
Boæanska ljubav
je nesebiËna ljubav
u Ëovjeku.
Ona je spasenje
i ozdravljenje
od svakog zla.

- 35 -
Tko nesebiËno ljubi,
njemu je nemoguÊe
moguÊe.

- 36 -
Samo nesebiËna ljubav
mnogih ljudi
moæe promijeniti svijet
i dati mu
novu odjeÊu.

- 37 -
»isto kozmiËko zraËenje
je uzdizanje i put
k viπem æivotu onima
koji ne skupljaju niπta na Zemlji.
Zvijeæa donose
slobodu i put
onima koji ostvaruju
zakone æivota
i svoje sposobnosti
nesebiËno stavljaju
u sluæbu bliænjemu.

- 38 -
Dopada li nam se naπ bliænji
svia li nam se i njegova
vanjπtina,
njegova odjeÊa, njegova mimika,
gestikulacija i naËin govora
i radujemo li se tome
bez primjesa
zavisti i ljubomore,
tad suosjeÊamo
s naπim bliænjim.

- 39 -
Pravo suosjeÊanje znaËi
primanje i prihvaÊanje
naπeg bliænjeg.
Iz toga proizlazi
pravo prijateljstvo
i bratstvo.

- 40 -
©to nas na bliænjemu
nesebiËno raduje,
to smo veÊ razvili
u najdubljoj nutrini
svog bitka.
To πto je u nama, to imamo
i na sebi i oko sebe.
To πto ne posjedujemo
u nutrini,
to nemamo
ni u vanjπtini.

- 41 -
Gospodine, mi Ti se zahvaljujemo.
To πto smo
danas pripremili
sebi i svom bliænjem,
primat Êemo
sada
i ubuduÊe.

- 42 -
Izvanjsko
i unutarnje bogatstvo
Bogat je samo onaj
tko je u nutrini bogat.
Izvanjski bogataπ
izgubit Êe svoje bogatstvo,
ako osiromaπi u nutrini -
ako ne ispuni
nalog Boæji
da sve pravedno podijeli.
Tad je bogatstvo
pojedinca
svima dano.

- 43 -
Zadræi li bogataπ
svoje bogatstvo,
tad Êe osiromaπiti.

- 44 -
Bogataπ
moæe postati prosjakom
a prosjak bogataπem.
Boæanska vaga
je pravednost.

- 45 -
Samo je onaj Ëovjek
istinski bogat,
tko moæe
druge obogatiti.

- 46 -
Tko je vezan za svoj posjed
i smatra ga svojim vlasniπtvom,
taj joπ nije probuen
kao baπtinik velike cjeline.
On je sitniËav
i mali pred Bogom,
jer je okrenut samo sebi
i svojim predodæbama.

- 47 -
Sroza li posjed Ëovjeka
u ovisnika,
on ne moæe
stvarati duhovne vrijednosti
niti svom bliænjem
pokazati put
k unutarnjem bogatstvu.

- 48 -
Teæimo li ljudskom,
primjerice, bogatstvu i ugledu,
tad gubimo
na duhovnoj snazi.
Ostavimo li ljudsko
dobit Êemo duhovno.

- 49 -
Skuplja li Ëovjek
izvanjska blaga,
tada Êe on
osiromaπiti u nutrini.

- 50 -
Tko nesebiËno Ëini dobra djela
ima unutarnju veliËinu.
Tko dobra djela samo prima
i oËekuje
a nije ih u stanju uËiniti,
taj je duhovno siromaπan,
jer nije joπ razvio
duhovne vrijednosti.

- 51 -
Tko teæi za ugledom
i za sebe osobno
stjeËe dobra i gomila ih,
izgubit Êe jednom
svoj ugled i imovinu,
a nakon svoje tjelesne smrti,
u carstvu duπa,
bit Êe meu sebi jednakima.

- 52 -
Istinsko bogatstvo
je nutrina tvoje duπe.
Tvoja vanjπtina
je samo odraz
tvoje nutrine.
Povezuj se svakodnevno
s pozitivnim snagama
beskonaËnosti,
i svakog dana
budit Êeπ sve viπe
bogatstvo svoje duπe.

- 53 -
Unutarnji rast
Ne oËisti li Ëovjek znatno
niti jednu od sedam osnovnih
snaga boæanske svijesti,
tad je Bog za njega
nedokuËiv;
tada govori samo Ëovjek,
intelekt.

- 54 -
Dok Ëovjek u svojoj
svijesti ne sredi
stvari i vjeπtine,
dakle dok nema reda
u svojim mislima i
æeljama,
neÊe imati reda
niti oko sebe -
a neÊe biti reda
ni u svijetu.
Stoga prvo sredi
svoj æivot,
- 55 -
svoje misli i æelje,
tada Êe se srediti
tvoja okolica -
a svijet Êe se
promijeniti na dobro.

- 56 -
Tko moæe izreÊi
svaki osjeÊaj i svaku misao,
a da najprije ne mora
razmiπljati da li Êe time
povrijediti svog bliænjeg,
taj je na putu
prema duhovnosti.
Tko plemenito misli,
govori i postupa,
taj je slobodan.

- 57 -
U unutarnjem vienju
doæivljavamo ostvareno
a nikada neostvareno.
Tko je ostvario,
u svakoj teπkoÊi i zadaÊi
nalazi rjeπenje.
Iz ostvarenja
govori vlastito, doæivljeno
iskustvo.
U dubokom vienju
Ëisti vidi

- 58 -
opet Ëisto -
istinski bitak.

- 59 -
»ovjek
nosi u sebi
kretanje duha,
Ëime se duπa
stalno osjeÊa primoranom
napredovati.
Ona raste i sazrijeva meutim
jedino u savladavanju
negativnih Ëuvstava,
misli, rijeËi
i postupaka -

- 60 -
dakle, kad Ëovjek
prepozna zlo
i oËisti.

- 61 -
Tko dopusti da æivot,
boæanski zakon, ljubav,
raste iz njega,
umjesto da odbija
i gradi zapreke,
taj dostiæe slobodu
i mir.

- 62 -
Istinska veliËina
Velik je onaj
tko Ëini OËevu volju -
ne onaj
tko samo o tom govori.

- 63 -
Velik je onaj
tko zakon Boæji spoznaje
i ispunjuje,
tko svjesno æivi iz Boga
i svjedoËi
o Njegovom vjeËnom bitku.

- 64 -
Znanje i mudrost
Tko samo u svijetu æivi
i pritisku svijeta
popuπta,
taj se neÊe snaÊi
u knjigama mudrosti.
On ne nalazi u njima odziv.
One su mu dosadne
jer njemu predstoji joπ dug put
do istine.

- 65 -
Knjige iz vjeËne istine
su okrepa
ljudima koji
ostvaruju boæanski zakon.
Onima
koji samo gomilaju znanje
i malo ostvaruju,
one - vremenom - postaju
savjest.

- 66 -
Tko traæi
boæansku mudrost,
taj se ne zadovoljava
πkolskim mudrostima.
On ide u nutrinu,
kako bi u sebi pronaπao
najviπu snagu,
boæansku ljubav
i mudrost.

- 67 -
Tko ima mnogo znanja,
taj vidi samo svoje znanje
i spremno ga predaje
radi vrednovanja
i samoprikazivanja.
Mudrac πuti.
On govori samo kad spozna,
da su rijeËi prikladne.
InaËe on se moli.

- 68 -
Tko je stigao
do Boæje mudrosti
ne treba izvanjske
upute.
On ima Boga u sebi -
mudrost samu.

- 69 -
Mudrac ne æivi u prividu
iluzija i obmana.
On vidi iza
dnevnih dogaaja
i iza svakog trenutka
nalazi
VjeËnoga.

- 70 -
Mudraci
su prosvijetljeni ljudi.
Oni ne guraju æivot
pred sobom
i ne mozgaju,
πto Êe moæda biti kasnije.
Oni æive u VjeËnome
a time u istini.

- 71 -
Istinski mudrac je
iznad svakodnevnih stvari
i iznad ljudskoga.
On umije upravljati sudbinama.

- 72 -
Unutarnji æivot
Unutarnji æivot
nije prekomjeran
ljudski æivot.
Unutarnji æivot je boæanski;
on se daruje i razlijeva.
Stoga je svaka
prekomjernost
izraz ljudskog ja,
koje nije joπ naπlo
pravu mjeru
za pravi æivot.

- 73 -
Ukupno ljudsko miπljenje
i djelovanje
veÊ nosi u sebi
klicu gorËine,
jer sve ljudsko
je povrπno.
To πto ne teËe iz vjeËnog
izvora,
ne vraÊa se ni
u vjeËni izvor.
To tjera

- 74 -
samospoznaji
i samoiskustvu.

- 75 -
Istinska poboænost
struji iz unutarnjeg
izvora æivota,
i onoga koji teæi Bogu
vodi dublje u
Kraljevstvo nutrine
koje obitava u svakom Ëovjeku;
jer svaki Ëovjek je
hram unutarnje ljubavi -
u svakom je Kraljevstvo Boæje.

- 76 -
Konfesijsko miπljenje
i poboænost
koja iz njega proizlazi,
tijekom stoljeÊa
doveli su do
netrpeljivosti
i samovrednovanja.
Tko Ëuva
tu izvanjsku religioznost
taj oboæava privid
a ne bitak.

- 77 -
Æivot u duhu
znaËi produhovljenost,
a ne izvanjska teænja
ili konfesijsko miπljenje.

- 78 -
Nai u sebi boæansko -
i postat Êeπ boæanskim.

- 79 -
Postani boæanskim
Æeliπ li
da te Duh Boæji
proæme,
tad pazi
da tvoje osjeÊanje, miπljenje,
govorenje i postupanje
bude u skladu
s boæanskim zakonom.

- 80 -
KreÊi se u Bogu:
Provjeri,
da li tvoje rijeËi
odgovaraju
tvojim mislima i osjeÊajima -
a tvoji osjeÊaji, misli i rijeËi -
tvojim postupcima.
Jesi li proæet
boæanskom snagom,
tad je tvoje osjeÊanje, miπljenje,

- 81 -
govorenje i postupanje,
kanal Bogu;
tada se nalaziπ na stazi
ka svojoj istinskoj osobi,
koja je boæanska.

- 82 -
UËi
da svaku misao
uzdigneπ k Bogu,
da bi se spoznao
u svjetlu istine.
Prije πto progovoriπ,
uzdigni svoju misao k Bogu
i promatraj je
u svjetlu istine.
Na taj naËin naÊi Êeπ put
do Boga

- 83 -
i dospjet Êeπ ponovno
do izvora svog æivota
koji je boæanski.

- 84 -
Trebali bismo
u svojoj nutrini
osjeÊati i misliti
dobrotu, nesebiËnost
i poærtvovnost tako dugo,
dok iz naπe nutrine
ne poteËe isto.
Tako nalazimo pristup
do vjeËnog Ja Jesam.

- 85 -
Postane li u tebi mirno
tad si postao
istinom -
tada si slobodan.

- 86 -
Naeπ li put do istine
tad ljubiπ
sve ljude i biÊa -
ti si tada boæanski.

- 87 -
Usmjerenje
na najviπe
je borba sa samim sobom.
Pobjediπ li sebe
ti si tada boæanski.

- 88 -
Dopusti da sve
postane molitvom
Tko se osjeÊa sigurnim u Bogu,
tko u svemu
nalazi jedinstvo s Bogom,
njegova molitva
neÊe biti prosjaËenje.
Njegovo miπljenje i postupanje
postalo je molitvom.

- 89 -
Tko je iz Boga,
Bog daje preko njega
a njegova je molitva
ispunjena æivotom,
jer æivot
misli, govori i postupa.

- 90 -
Neka tvoje miπljenje i postupanje
postane molitvom.
ProsjaËenje i kukanje
ukazuju na nezadovoljstvo
i udaljenost od Boga
i na nedostatak povjerenja
u Boæju moÊ i mudrost.

- 91 -
OdluËi se
za samopomoÊ
Boæjom pomoÊi.
To znaËi:
Ne oslanjaj se na druge,
veÊ osloni se jedino na Boga.
Potvruj dobro
u svom bliænjem
i u sebi.
Potvruj zdravlje i snagu
u sebi

- 92 -
i u svom bliænjem.
To je samopomoÊ
pomoÊu snage Boæje.
Ona priprema tijelo
za Boæje djelovanje.

- 93 -
Postajemo zdravi
i primamo æivotnu snagu,
ako se nalazimo
u suglasju
s boæanskim zakonom.

- 94 -
Ispravno moljenje
je zakonito æivljenje.

- 95 -
Istinski æivot je molitva.

- 96 -
Ostvari li Ëovjek
ono za πto moli,
njegove su molitve
snagom ispunjene.

- 97 -
Tko se pomoÊu snage
Kristove
uzdigne u zakon
nesebiËne ljubavi,
njegove Êe molitve biti
plodonosan æivot.

- 98 -
Ljudi duha
Ljudi duha
nisu slabiÊi
nego duhovni voe.
U njima djeluje
moÊna snaga,
koja ih bodri -
protiv mraka
i kaosa u ovome svijetu.

- 99 -
Tko se trudi
æivjeti u Duhu Boæjem,
nije sluga materije
niti
bolesnik vrijedan saæaljenja,
koji oËekuje suÊut.

- 100 -
Materija
nema moÊi nada mnom,
ako joj ne
posuujem moÊ
svojim plaπljivim
ponaπanjem.

- 101 -
Ovladaj u svakoj situaciji
jezgrom cjeline,
bitnim -
tad si duhovno nadmoÊan.

- 102 -
Tko æivi samo ono
πto je ostvario u Bogu,
taj je ispunjen Boæjom
snagom i mudroπÊu.

- 103 -
Tko ne kruæi oko svoga ja,
veÊ opisuje
boæanske æivotne krugove
zakonitim miπljenjem
i boæanskim djelima,
taj Êe oko sebe opisivati
sve veÊe krugove;
i konaËno Êe se njegovo biÊe
i bivstvo
uliti
u beskonaËnost,

- 104 -
odakle je doπlo.
Takvi ljudi stalno
susreÊu ljude,
koji isto ili sliËno
misle i æive.
Na taj naËin svijet
se moæe promijeniti,
a Zemlja postati plodnom
preko duha ljubavi,
koji ujedinjuje te ljude.

- 105 -
Duhovna koncentracija
U ispravnoj koncentraciji
je snaga
a u snazi - spoznaja
stvari i dogaaja.

- 106 -
Iz rasipanja rastu
nesloboda i nesvjesnost.

- 107 -
Koncentracija
koja je usmjerena
na dobro,
boæansko,
pokazuje nam korake
izlaska iz tjeskobe,
iz mraka
i tuposti
naravi,
izlaska iz slabosti
i bespomoÊnosti -

- 108 -
prema svjetlu istine
i prema plodovima,
koje svaki dan donosi.

- 109 -
Mi razvijamo pamet,
tako πto se koncentriramo
na pozitivne snage,
koje su uvijek nesebiËne.
Iz toga se razvija
mudrost.

- 110 -
Samo onaj tko moæe
skupiti snage i
povuÊi se u nutrinu,
taj u sebi doæivljava
rast i snagu.

- 111 -
Tko poËiva u sebi
je stvaralac
i magnetske je
privlaËne snage.

- 112 -
Spoznaj sebe
U svakoj situaciji budi ti sam.
Ako od svog bliænjeg
neπto oËekujeπ,
tada nisi viπe ti sam.
Ti izlaziπ iz sebe,
iz svoje osobe
i postupno postajeπ ono πto
oËekujeπ od svoga bliænjeg.
OËekujeπ li za sebe
nesebiËnu ljubav,
tada pojaËavaπ

- 113 -
svoje samoljublje
a prihvaÊaπ i
negativne poticaje i
izjave svog bliænjeg,
od kojega oËekujeπ
ovo ili ono.
Tad nisi potpuno
ti sam,
veÊ si primio dijelove
svoga bliænjeg.

- 114 -
Prepoznajeπ li sebe
u svakoj prilici,
tad Êeπ od svega
Ëiniti najbolje.

- 115 -
»ovjek moæe uËiti
samo onoliko,
koliko je spreman
prihvatiti.

- 116 -
Kuda tvoje oko
stalno gleda,
to ti æeliπ,
to ti jesi.
Tvoj pogled kazuje
πto u tebi
jest.

- 117 -
Jedeπ to πto jesi.
To πto ti prija
i za Ëim tvoje nepce
æudi,
to ti jesi.

- 118 -
To πto priznajeπ
to ti jesi.

- 119 -
Iz mene Êe se rijetko
uzdignuti pozitivno,
ako ne poznajem
negativno.

- 120 -
Proroci dolaze na ovaj
svijet,
da dotaknu
negativno,
kako bi pozitivno
postalo vidljivim.

- 121 -
Nai uporiπte
u sebi samom
Svaki Ëovjek mora
prije ili kasnije
naÊi uporiπte u samome sebi.
Svatko mora steÊi iskustvo,
da u svom bliænjem
ne nalazi uporiπte,
veÊ u sebi samom.

- 122 -
»ovjek je samo zato
slab, bolestan
i natovaren problemima,
jer uzroke
svojih problema
vidi kod svojih bliænjih
a pomoÊ i ozdravljenje
traæi od ljudi.

- 123 -
»im Ëovjek shvati,
da sva moÊ i snaga
beskonaËnosti
prebiva u njemu samome,
okretat Êe se sve viπe
u nutrinu
i nastojati,
da stvari i dogaaje
promatra
iz nutrine.

- 124 -
Boæanske rijeËi
su putokaz u nutrinu.
One su oslonac i uporiπte
samo onda,
ako se ostvaruju.
Boæanska istina u rijeËi
mora se æivjeti;
tek tada nalazimo
uporiπte u sebi samima.

- 125 -
Svaki Ëovjek je
u svom istinskom biÊu
veÊi,
nego πto ljudska misao
moæe shvatiti.
Samo ispunjenjem
boæanskih zapovijedi
Ëovjek postiæe veliËinu
i uËi - poËivajuÊi u Bogu -
stajati
iznad ljudskih stvari.

- 126 -
Naπe istinsko biÊe
Mi trebamo poznavati
ne samo funkcije
ljudskog tijela,
nego i one
naπeg duhovnog tijela.
Poznajemo li strukturu
naπeg duhovnog tijela,
duπu,
tad nam je moguÊe
potvrivati
i boæanske snage u nama,

- 127 -
zato jer osjeÊamo,
kako Duh Boæji struji
kroz naπe duhovno tijelo
i postaje djelotvornim
u naπem fiziËkom tijelu.

- 128 -
Roenje i smrt su misterije.
Saznaj ove velike misterije
u sebi -
i viπe se neÊeπ
smatrati i osjeÊati
samo Ëovjekom.

- 129 -
Duπa u Ëovjeku
nije na ovoj Zemlji,
da bi mirovala,
nego da savlada svoje
probleme i konflikte
i da djeluje.

- 130 -
Rast se dogaa u tiπini
Ukupni rast
izvrπava se u tiπini.
Stog moli se:
O Gospodine,
dopusti da u meni nastane
tiπina,
da bih rastao i sazrijevao -
u Tebi
i pomoÊu Tebe.

- 131 -
Tiπina duπe
je dah Boæji.
Dah Boæji
je oËitovanje.
Postani tih.
Dopusti svojim osjetilima
da se smire.
Tad Êeπ Me naÊi
u sebi i u svem postojanju,
Mene, tvojeg Gospodina.

- 132 -
Svaki trenutak je
dragocjen
Bogat u nutrini je samo onaj,
koji pripada danu.
Stoga trebamo dane
uËiniti svojima.

- 133 -
Naemo li srce dana,
boæansko,
tad smo naπli
svoju osobu,
tad spoznajemo
koliko su trenuci
znaËajni i dragocjeni -
i πto nam “sada”
znaËi.

- 134 -
Æivi svaki trenutak tako,
da moæeπ prihvatiti
dogaaj trenutka
i podrediti se
volji Boæjoj,
jer jedino Bog zna,
πto donosi slijedeÊi trenutak.

- 135 -
Svakom Ëovjeku pripada
dan -
i svaki dan
je njegov dan.
Tko ga je u stanju prihvatiti
taj u njemu osjeÊa bogatstvo:
To je njegovo bogatstvo!

- 136 -
Iza svakog trenutka
je Ëitava vjeËnost,
jer Bog svim ljudima i biÊima
daruje obilje.
»ovjekov je usud
koristiti trenutak,
smatrati se
biÊem vjeËnosti
i æivjeti,
kao πto mu vjeËnost obeÊava:

- 137 -
Ti si
od vjeËnosti do vjeËnosti.

- 138 -
©to sijeπ
to Êeπ æeti
»ovjeka se moæe
usporediti s drvetom:
Svaki od nas donosi
svoje plodove -
odgovarajuÊe svom miπljenju
i postupanju.
Jer Ëovjek je onakav
kako misli,
govori i postupa.
Iz toga rastu njegovi plodovi
na drvetu æivota.

- 139 -
Boæji mlinovi melju polako.
Stoga je Ëesto
veliko razdoblje
od uzroka do posljedice.
No uzrok i posljedica
su jedno,
onako kao πto su jedno
sjeme i plod.
Posljedica sazrijeva u uzroku
dok zakonitosti
ne dotaknu uzroke.

- 140 -
Tko uËini nepravdu
i pravovremeno je ne prepozna
i okaje,
pretrpjet Êe
isto ili sliËno.
Stoga je dobro
svaku krivicu pravovremeno
oËistiti i namiriti,
da ne bi potpao pod zakon
sjetve i æetve.

- 141 -
Tko ima srce samo za sebe,
taj je unutarnje srce
zakljuËao.

- 142 -
Zahvaljuj za sve
Iskrena zahvalnost
struji iz nesebiËnosti
tvoje duπe i tvog srca.

- 143 -
Zahvaljuj za sve -
za radost, bol i patnju.

- 144 -
Gledaj,
zahvalnost te uzdiæe
k srcu Boæjem.
Stog prihvaÊaj sve zahvalno.

- 145 -
U patnji duπa sazrijeva
Patnje
su prva stepenica
prema unutarnjem doæivljavanju.

- 146 -
U patnji duπa sazrijeva
u istinsku nesebiËnost
i dublju radost.

- 147 -
Vladanje mislima
Svaka misao
djeluje na pojedine æivce
i miπiÊe.
Tvojim æivcima i miπiÊima
vladaju
tvoje misli.

- 148 -
»ovjek mora steÊi
nadmoÊnost i vlast
nad svojim tijelom -
preko misli, æivaca,
raspoloæenja i smetnji,
preko svog ljudskog biÊa
i preko svoje sudbine.

- 149 -
Ne dopusti nikad
svojim mislima i strastima
da vladaju tobom,
nego ti budi njihov gospodar,
tada se oslobaaπ
od sebe samog,
od svog ja.

- 150 -
Negativna misao
je uzroËnik i pokretaË
tvog sadaπnjeg æivota.
Pozitivna misao
je moÊ
koja tvom æivotu
daje snagu
i jaËinu volje.

- 151 -
Ono ljudsko
u meni i na meni
πto ne priznajem
i ne potvrujem,
pretvara se
u pozitivnu energiju
i pritjeËe mi kao snaga
duπi i tijelu.

- 152 -
L jubi Boga
u svojim mislima,
rijeËima, postupcima i djelima;
tad Êeπ samo joπ plemenito
htjeti i Ëiniti.

- 153 -
Gledanje i vienje
Tako dugo dok gledaπ
a nisi nauËio vidjeti,
gledaπ samo svijet.
NauËiπ li vidjeti,
tad vidiπ
dobro i boæansko
u svemu.

- 154 -
Z lo ne moæe postojati
bez æivotne jezgre dobra.
Stoga ne postoji niπta
πto bi bilo iskljuËivo zlo;
u svem zlu jest i
jezgra dobra.
Nai je!

- 155 -
Tko gleda,
nemiran je i neispunjen.
Tko vidi
nalazi mir
i ispunjen je.

- 156 -
Istinska ljepota
Kad se mudrost
i ljubav ujedine
tad zraËi ljepota
iz Ëovjeka;
a lijep je samo onaj Ëovjek
iz kojeg zraËe,
ljubav
i mudrost.

- 157 -
Ne postoji niπta,
πto poljepπava i oplemenjuje
ponaπanje i karakter
Ëovjeka,
kao zraËiti
nesebiËnu ljubav,
unutarnju radost
i unutarnji mir.

- 158 -
Oslobodi se
patnje i nevolje
Niti jedan Ëovjek
i niπta na svijetu
i u beskraju
ne moæe mi nanijeti πtetu -
samo ja sam πtetim sebi.

- 159 -
Patnju koju podnosim
sam sam prouzroËio.
Ja sam stoga sam patnja.
Svaka nesreÊa koja me pogaa,
sam ja sam.
Ja sam to stvorio
svojim vlastitim greπkama.

- 160 -
Iz patnje i nesreÊe
postoji jedini put:
Pokaj se
i moli za oprost
i ne ponavljaj viπe
isto ili sliËno!
Tad mogu djelovati
kozmiËke snage
i iz patnje nastaje radost
a iz nesreÊe nastaje sreÊa.

- 161 -
Govori i budi svjestan toga:
Ja sam vjeËno postojanje.
Ja sam vjeËno strujeÊa
nesebiËna ljubav.
Ja sam kozmiËka svijest.
Æivi prema ovoj istini
i bit Êeπ slobodan
od nevolje, patnje i oËaja.

- 162 -
VjeËna mladolikost
Nepokolebljivost u Bogu
izaziva u duπi i Ëovjeku
unutarnji mir
i unutarnju radost.
Iz toga proizlaze
vedrina i mladalaπtvo
do visoke æivotne dobi.

- 163 -
Æivot,
unutarnja snaga,
je u Ëovjeku.
Izvanjsko se æivi
preko unutarnjeg.
Sve naπe kretnje
su izraz
unutarnjeg æivota,
ne æivot sam.
»ovjek se ne bi mogao
kretati

- 164 -
kad ga æivot
ne bi pokretao.
On ne bi mogao misliti
ni govoriti
kad mu æivot
ne bi davao snagu.

- 165 -
Nije Ëovjek æivot
nego ono
πto je u Ëovjeku:
Bog.
»ovjek, bilo mlad ili star,
treba zahvaljivati za æivot
i produhoviti se -
tako da svi dani
postanu svjetlijima,
a on sam doe do Boga
kao boæansko biÊe.

- 166 -
Mnogi se mole za dug æivot;
oni se mole za materijalni æivot.
No materijalno postojanje prolazi.
Æivot u Bogu meutim
traje vjeËno.

- 167 -
Samo unutarnji æivot
ima sadræaj.
On nam pripada neograniËeno.
Svaki trenutak
nam je potpuno dan.
Stoga mladost nije
æivot -
tako malo,
kao πto je starost æivot.
Unutarnji, istinski æivot
je vjeËno strujeÊa mladost.

- 168 -
On djeluje kroz mlade
i kroz
starije ljude -
on jest.
Tko je pronaπao
unutarnji æivot,
kroz njega zraËi
vjeËna mladost -
i kad tijelo vene.

- 169 -
Mnogi vjeruju da su mudri,
jer su po godinama stariji.
No starost nema mudrosti -
Mudrost
je ostvareni zakon.
Tko samo priËa o mudrosti
taj nije mudar -
Ëak i onda
kad je postao star
po godinama.

- 170 -
Poneki stariji Ëovjek
odustaje od teænje
za unutarnjom mudroπÊu,
jer vjeruje
da sama starost
Ëini mudrim.
Starost bez mudrosti
Ëesto djeluje smijeπno,
ako Ëovjek samo
priËa o svojoj proπlosti
a ne nalazi se

- 171 -
u sadaπnjosti
i u njoj nije kod kuÊe.

- 172 -
Kad snaga miπica popusti
a organizam postane
slabiji,
ostvarenje Ëovjeka poËinje
jaËe svijetliti.
To je
mladost u starosti.
Iz takvih ljudi
izlazi unutarnja snaga,
ljubav, mudrost
i nada -

- 173 -
to je miomiris
duπe.
Njena je koæa moæda uvenula
no njeno zraËenje
je privlaËno.

- 174 -
Svako æivotno doba skriva
u sebi moguÊnost
proπiriti
duhovnu svijest.
Stoga bi svaki Ëovjek trebao
koristiti svoj zemaljski æivot,
kako bi predvodio
u evolucijskom toku -
produbljenjem i
produhovljenjem svojih misli
i svojeg postupanja.

- 175 -
Æivot u Bogu
je sklad snaga
u Ëovjeku.
On ga uzdiæe
ka unutarnjoj,
nesebiËnoj radosti
i u mir,
koji okrunjuje starost.

- 176 -
Kad se okrenem
u nutrinu
i u svojim svijetlim mislima
vidim svoju osobu,
tad nestaje starost;
vjeËita mladost u meni
poËinje svijetliti
i prosvjetljavati me.
Tad viπe nisam
dosadaπnji Ëovjek,
nego ljepota

- 177 -
iz vjeËne Ëistote
i ljepote Boæje.
Blago Ëovjeku,
koji u starosti
postigne
unutarnju zrelost
i nae put
ka svom istinskom
unutarnjem biÊu.

- 178 -
Izvor sveg æivota
Sve duhovne
i materijalne stvari
proizlaze iz jednog izvora:
duha.

- 179 -
Ljudi
daju
vjeËnom oceanu,
duhu,
samo razliËita imena:
VjeËni,
Apsolutni,
apsolutna ljubav,
apsolutni sklad,
kozmiËki bitak,
univerzalni zakon,

- 180 -
prasnaga,
izvor æivota
ili - Bog.

- 181 -
Bog ima razliËita imena,
a ipak je jedan izvor
i istovremeno
poËetak izvora.
On je æivot,
vjeËni ocean ljubavi
iz kojeg sve potjeËe
i u koji sve uvire.

- 182 -
Svejedno kako Ga
nazivaju,
vjeËnog oceana:
On ostaje i jest
nepromjenljiva ljubav,
snaga, mudrost i veliËina.

- 183 -
Napusti li Ëovjek
ocean ljubavi,
tad otima sebi
ljubav,
mudrost
i snagu.

- 184 -
»uje li Ëovjek opomenu
apsolutne ljubavi
i slijedi li
boæanske upute,
tad urasta
u moÊ
kozmiËkog zbivanja
i u sebi samome spoznaje
Boga, æivot,
jer je on sam
postao æivotom,

- 185 -
uzviπenom, boæanskom ljubavlju
i mudroπÊu.

- 186 -
Ne idem ja -
ide se u meni.

Ne govorim ja -
govori se preko mene.

Ne æivim ja -
æivi se preko mene.

Ne hranim se ja -
hrani se preko mene.

- 187 -
Gospodine,
Ti nas hraniπ.
Gospodine, daj nam snagu,
da i mi
hranimo svog bliænjeg
darovima æivota
i ljubavi.

- 188 -
©to je iz Boga
to je boæansko.

- 189 -
Ostale knjige

- 191 -
 Ovo je Moja rijeË
AiW
Isusovo evanelje
Kristova objava
koju svijet ne poznaje
970 str, tvrdi uvez, 110 kn
Krist je sada (1989) objavio mnogo to-
ga iz Svog æivota, miπljenja i djelovanja
kao Isusa iz Nazareta, πto je do sad Ëo-
vjeËanstvu bilo nepoznato. Ova Kristo-
va objava u mnogome nadmaπuje sa-
dræaj Biblije, naroËito objaπnjenjima
duhovnih zakonitosti, koje su bile osno-
va Njegovih rijeËi i poredbi kao Isusa iz
Nazareta.

- 192 -
 Æivi trenutak -
i ti vidiπ i prepoznajeπ sebe
70 str, kart, 27 kn
PraktiËan vodiË za ljude koji æele svoju
sudbinu preobraziti u pozitivno i koji
teæe dan za danom postati slobodnijima.

- 193 -
Naπ izdavaËki program sadræi i
druge knjige i kazete s temama iz
razliËitih podruËja. Molimo zatra-
æite naπ aktualni popis knjiga.

Univerzalni æivot
41000 Zagreb, BreπÊenskoga 4
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i sveuËiliπna biblioteka, Zagreb
UDK 244
GABRIELE von Wuerzburg
Tebi za razmiπljanje / Gabriele <von
Wuerzburg>. - Zagreb : Univerzalni æivot,
1995. - 194 str. ; 11 cm
Prijevod djela: Für Dich zum Nachdenken.
ISBN 953-6284-03-0
950419080

ISBN 953-6284-03-0