MEHANIČKI PRORAČUN VODOVA

Stvarni presjeci mogu malo da odstupaju od nazivnih i dati su u priručnicima i katalozima

proizvođača:

𝑛𝑠 = 𝑛𝑠−1 + (𝑠 − 1) ∙ 6

s – broj slojeva u užetu

n – ukupan broj žica u užetu

s 1 2 3 4 5 6 ...
n 1 7 19 37 61 91 ...

Standardni i nazivni presjeci za homogenu i kombinovanu užad:

tip užeta nazivni presjeci u mm2

homogeno 16 25 35 50 70 95 120
kombinovano 16/2,5 25/4 35/6 50/8 70/12 95/15 120/20
homogeno 150 185 210 240 360 490
kombinovano 150/25 185/30 210/35 240/40 360/57 490/65

Zadatak / 1

Ustanoviti u kojem će stanju nastupiti najveće naprezanje i najveći provjes za vodič raspona
a=150 m. Ostali podaci:

- nazivni presjek Sn = 70/12 mm2

- stvarni presjek Sv = 69,9/11,4 mm2
- prečnik d = 11,7 mm
- dozvoljeno naprezanje σd = 11 daN/mm2
- specifična težina γv = 3,5 · 10-3 daN/m∙mm2
- modul elastičnosti E = 7700 daN/mm2
- toplinski koeficijent istezanja materijala 𝛼 = 1,89 · 10-5 1/°C
- faktor leda kd = 1

Rješenje

Pored vlastite težine vodič ima i dodatni teret zbog zaleđenja, stvaranja inja i nakupljanja
snijega ili zbog djelovanja vjetra. U proračunu se uzima najveći dodatni teret koji se na datom
mjestu pojavljuje prosječno svakih 5 godina, ali ne manji od:

Gd  k d 0,18 d [daN/m]

gdje je d prečnik vodiča u [mm], a kd faktor leda čije su vrijednosti date u sljedećoj tabeli, a
određuju se na osnovu hidrometeoroloških podataka.

1
 Klimatska zona Faktor leda
1 1
2 (BiH) 1,6
3 2,5
4 4

Specifična težina dodatnog tereta računa se po izrazu:

Gd k d 0,18 d
d   [daN/m∙mm2]
Sv Sv

gdje je Sv stvarni presjek vodiča u [mm2].

Rezultantna spefičina težina je zbir specifičnih težina vodiča i dodatnog tereta:

k d 0,18 d 0,18 11,7

r  v d  v   3,5  10 3   11,07  10 3 [daN/m∙mm2]
Sv 69,9  11,4

Jednačina stanja zategnutog vodiča (*) daje funkcionalnu ovisnost između temperature i
naprezanja, dok jednačina stanja zategnutog vodiča (**) daje funkcionalnu ovisnost između
temperature i provjesa:

a2    2    2    
t  t0      0    0
(*)
24        0     E

16  f  2  f 0  2  0,125  a  a a 
t  t0             0  (**)
6   a   a    E  f f0 

a) Najveće naprezanje 𝜎𝑚 , koje može uslijediti ili na -20°C zbog niske temperature ili na -5°C
zbog dodatnog tereta, ne smije biti veće od najvećeg dozvoljenog naprezanja za taj vodič 𝜎𝑑 .

 20   5   m   d

goli vodič: t  20C,  , f ,    m   d

zaleđeni vodič: t 0  5C,  0 , f 0 ,  0   m   d

Uz ove veličine jednačina (*) daje:

a k2 2 ak2 02
  (t  t 0 )  ( m   m )    20  (5)  15
1

24 m 24 m
2 2
E

Rješenje ove jednačine kritični raspon:

2
 360
ak   m
( 02   2 )

Upoređujući kritični raspon ak sa rasponom a dolazimo do sljedećih zaključaka:

 ako je a < ak, najveće naprezanje nastupa na -20°C,
 ako je a >ak, najveće naprezanje nastupa na -5°C sa dodatnim teretom

Ako nema posebnog podataka o maksimalnom naprezanju, usvajamo da je maksimalno

naprezanje jednako dozvoljenom, σm = σd, te za kritični raspon dobivamo:

360 360  1,89  10 5

ak   m  11  86,4 [m]
( r2   v2 ) (11,07 2  3,5 2 )  10 6

Kako je a > ak, najveće naprezanje nastupa na -5°C uz dodatni teret, pa je to stanje mjerodavno
u vezi sa naprezanjem.

b) Za izračunavanje kritične temperature u jednačinu (*) treba uvrstiti sljedeće karakteristične

veličine dvaju posmatranih stanja:

zaleđeni vodič: t 0  5C,  0 , f 0 ,  0   m   d

goli vodič: t  t k ,  , f ,    m   d

Sa ovim vrijednostima jednačina stanja poprima oblik:

a 2 2 a k2  02 1
   (t k  t 0 )  ( 0   )
24 2 24 0 2
E

Zbog jednakih provjesa ( f  f 0 ), tj.:

a 2 a 2 0

8 8 0

vrijedi:


 0
0

Kako su, međutim, provjesi u oba stanja isti to rezultira nulom na lijevoj strani:

1
0   (t k  t 0 )  ( 0   )
E

Tada je kritična temperatura:

3
 0   
tk  1    t 0
E   0 

Uspoređujući kritičnu temperaturu tk s temperaturom +40°C dolazimo do sljedećih zaključaka:

 ako je tk < +40°C, najveći provjes nastupa na +40°C,
 ako je tk > +40°C, najveći provjes nastupa na -5°C zbog djelovanja dodatnog tereta

U našem slučaju je:

0  v  11  3,5  10 3 
tk  1    t 0   1    5  46,69 [°C]
  E   r  1,89  10 5  7700  11,07  10 3 

Kako je tk > +40°C najveći provjes nastupa na -5°C zbog djelovanja dodatnog tereta, a veličina
tog provjesa je:

a 2 0 150 2  11,07  10 3
f0    2,83 [m]
8 0 8  11

Zadatak / 2 (zadaća)

Provjeriti može li se vodič od aluminijuma (Al) nazivnog presjeka Sn = 50 mm2 (stvarnog

presjeka Sv = 49,48 mm2), prečnika d = 9 mm, koristiti u pravom rasponu a = 80 m, ako je
usvojeno dozvoljeno naprezanje σd = 7 daN/mm2, a u tačkama ovjesišta ne smije da prekorači
vrijednost izuzetno dozvoljenog naprezanja σid = 12 daN/mm2 pri trostrukom dodatnom
zimskom teretu. Ostali podaci:
- specifična težina γv = 2,7 · 10-3 daN/m∙mm2
- modul elastičnosti E = 5600 daN/mm2
- toplinski koeficijent istezanja materijala 𝛼 = 2,3 · 10-5 1/°C
- faktor leda kd = 1

Rješenje

𝜎 3 − 1,353𝜎 2 − 1873,13 = 0

σ = 12,78 [daN/mm2]

Kako je σ > σid = 12 daN/mm2, jasno je da raspon od 80 m ne zadovoljava.

Zadatak / 3 (zadaća)

Ako se zna da najveće naprezanje vodiča u raspona a =50 m nastupa na temperaturi od -20°C,
potrebno je utvrditi na kojoj će temperaturi nastati najveći provjes. Ostali podaci:

- nazivni presjek Sn = 70 mm2

4
 - stvarni presjek Sv = 65,82 mm2
- prečnik d = 10,5 mm
- dozvoljeno naprezanje σd = 7 daN/mm2
- specifična težina γv = 2,8 · 10-3 daN/m∙mm2
- modul elastičnosti E = 5600 daN/mm2
- toplinski koeficijent istezanja materijala 𝛼 = 2,3 · 10-5 1/°C
- faktor leda kd = 1

Rješenje

7,76 3  38,62 2  615,74  0

  6,73 [daN/mm2] i t k  34,7 [°C]

Zadatak / 4

Izračunati najveće provjese za Al/Fe užad datih u tabeli, na pravom rasponu dužine a = 250.
Raspon se nalazi na terenu koji je okarakterisan faktorom leda kd = 1,6. Za svu užad iz tabele
dozvoljeno naprezanje je σd = 10 daN/mm2. Ostali podaci:
- specifična težina γv = 3,45 · 10-3 daN/ m∙mm2
- modul elastičnosti E = 7700 daN/mm2
- toplinski koeficijent istezanja materijala 𝛼 = 1,89 · 10-5 1/°C

Uže Nazivni Stvarni

Prečnik
Al-Fe presjek presjek
1 50/8 [mm2] 48,3/8 = 56,3 [mm2] 9,6
2 95/15 [mm2] 94,4/15,3 = 109,7 [mm2] 13,6
3 210/35 [mm2] 209,1/34,1 = 243,2 [mm2] 20,3
4 240/40 [mm2] 243/39,5 = 282,5 [mm2] 21,9
5 360/57 [mm2] 360,2/57,3 = 417,5 [mm2] 26,6

Rješenje

Specifične težine užadi uz dodatni teret su:

k d  0,18 d1
 r1   v 
S v1
1,6  0,18 9,6
 3,45  10 3   3,45  10 3  15,85  10 3  19,3  10 3 [daN/ m∙mm2]
56,3
k d  0,18 d 2
 r2   v 
Sv2
1,6  0,18 13,6
 3,45  10 3   3,45  10 3  9,68  10 3  13,13  10 3 [daN/ m∙mm2]
109,7

5
 k d  0,18 d 3
 r3   v 
S v3
1,6  0,18 20,3
 3,45  10 3   3,45  10 3  5,33  10 3  8,78  10 3 [daN/ m∙mm2]
243,2
k d  0,18 d 4
 r4   v 
Sv4
1,6  0,18 21,9
 3,45  10 3   3,45  10 3  4,77  10 3  8,22  10 3 [daN/ m∙mm2]
282,5
k d  0,18 d 5
 r5   v 
S v5
1,6  0,18 26,6
 3,45  10 3   3,45  10 3  3,56  10 3  7,01  10 3 [daN/ m∙mm2]
417,5

Kako nije postavljen nikakav uslov za maksimalno naprezanje, usvojit ćemo σm = σd.
Kritični rasponi su:

360 360  1,89  10 5

a k1   m  10  43,44 [m]
( r21   v2 ) (19,32  3,45 2 )  10 6
360 360  1,89  10 5
ak 2   m  10  65,12 [m]
( r22   v2 ) (13,32  3,45 2 )  10 6
360 360  1,89  10 5
ak 3   m  10  102,3 [m]
( r23   v2 ) (8,78 2  3,45 2 )  10 6
360 360  1,89  10 5
ak 4   m  10  110,54 [m]
( r24   v2 ) (8,22 2  3,45 2 )  10 6
360 360  1,89  10 5
ak 5   m  10  135,17 [m]
( r25   v2 ) (7,012  3,45 2 )  10 6
Kako je a > ak (za svu užad) najveće naprezanje nastupa na -5°C uz dodatni teret.
Kritična temperatura se može odrediti iz:

m  v  10  3,45  10 3 
t k1  1    t 0  1    5  51,4 [°C]
  E   r1  1,89  10 5  7700  19,3  10 3 
m  v  10  3,45  10 3 
tk 2  1    t 0   1    5  45,6 [°C]
  E   r2  1,89  10 5  7700  13,13  10 3 
m  v  10  3,45  10 3 
tk3  1    t 0  1    5  36,6 [°C]
  E   r3  1,89  10 5  7700  8,78  10 3 
m  v  10  3,45  10 3 
tk 4  1    t 0  1    5  34,8 [°C]
  E   r4  1,89  10 5  7700  8,22  10 3 

6
 m  v  10  3,45  10 3 
tk5  1    t0  1    5  29,9 [°C]
  E   r 5  1,89  10 5  7700  7,01  10 3 

Kako je tk > +40°C (užad 1 i 2) najveći provjes nastaje na -5°C uz dodatni teret, a iznosi:

a 2   r1 250 2  19,3  10 3
f1    15,08 [m]
8  m 8  10
a 2   r 2 250 2  13,13  10 3
f2    10,26 [m]
8  m 8  10

Kako je tk < +40°C (užad 3, 4 i 5) najveći provjes nastaje na +40°C. Da bi smo odredili taj
provjes, moramo odrediti naprezanje na toj temperaturi. Zato koristimo jednačinu stanja:

a2    2    2    
t  t0      0    0

24    
   0     E

Početno stanje: t0 = -5°C, γ0 = γr, σ0 = σm = σd

Krajnje stanje: t = +40°C, γ = γv, σ = ?

a) uže 3
250 2  3,45  10 3  2  8,78  10 3  2   3  10
40  (5)        
24  1,89  10 5  3   10 5
  1,89  10  7700

 33  11,97 32  238,69  0 →  3  3,88 [daN/mm2]

b) uže 4
250 2  3,45  10 3  2  8,22  10 3  2   4  10
40  (5)        
24  1,89  10 5  4   10 5
  1,89  10  7700

 43  10,10 42  238,69  0 →  4  4,1 [daN/mm2]

c) uže 5

250 2  3,45  10 3  2  7,01  10 3  2   5  10

40  (5)        
24  1,89  10 5  5   10 5
  1,89  10  7700

 53  6,374 52  238,69  0 →  5  4,65 [daN/mm2]

Najveći provjes nastaje pri +40°C i iznosi:

7
 a 2   v 250 2  3,45  10 3
a) uže 3 f3    6,95 [m]
8  3 8  3,88
a 2   v 250 2  3,45  10 3
b) uže 4 f4    6,57 [m]
8  4 8  4,1
a 2   v 250 2  3,45  10 3
c) uže 5 f5    5,8 [m]
8  5 8  4,65

Zadatak / 5

Za dalekovod raspona a = 500 m, koji se treba izgraditi na mjestu gdje se mogu očekivati brzine
vjetra do v = 150 km/h, odrediti kada nastaje najveće naprezanje i najveći provjes. Ostali podaci
su:
- nazivni presjek Sn = 360/57 mm2
- stvarni presjek Sv = 360,2/57,3 mm2
- prečnik d = 26,6 mm
- dozvoljeno naprezanje σd = 11 daN/mm2
- specifična težina γv = 3,5 · 10-3 daN/m∙mm2
- modul elastičnosti E = 7700 daN/mm2
- toplinski koeficijent istezanja materijala 𝛼 = 1,89 · 10-5 1/°C
- faktor leda kd = 1

Rješenje

Specifična težina vodiča uz dodatni zimski teret je:

k d 0,18 d 0,18 26,6

r  v d  v   3,5  10 3   5,72  10 3 [daN/m∙mm2]
Sv 417,5

U proračunu se djelovanje sile vjetra uzima ravnomjerno duž vodiča u vodoravnom smjeru:

FV  c  p  S v  c  p  d  l  10 3 [daN]

gdje je: c – aerodinamički koeficijent (za vodiče c = 1)

p – pritisak vjetra [daN/m2]

Sila vjetra po jedinici dužine je:

FV
fV   c  p  d  10 3 [daN/m]
l

Pritisak vjetra računa se iz brzine vjetra v kao:

v2 v2
p za v [m/s] ili p za v [km/h]
16 16  3,6 2

U proračunu se ne uzima računska vrijednost, već prva veća vrijednost iz tablice:

8
 Pritisak vjetra p [daN/m2]
Vodovi do 15 m visine iznad tla 30 60 75 90 110
Stubovi u zoni 0 – 40 m 60 75 90 110 130
Stubovi u zoni 40 -80 m 75 90 110 130 150

Pritisak vjetra iznosi:

v2 150 2
p   108,51 [daN/m2]  p  110 [daN/m2]
16  3,6 2 16  3,6 2

dok je sila vjetra po jedinici dužine:

FV
fV   c  p  d  10 3  1  110  26,6  10 3  2926  10 3  2,926 [daN/m]
l

Iznos rezultantne sile na vodič dobija se iz vektorskog dijagrama sa slike:

fv

g α fr

g
f R  g 2  f V2  g  1  tg 2 
cos 

Posljednji izraz za rezultantnu silu ukazuje da vjetar djeluje na vodič kao da se specifična težina
poveća (1/cosα) puta, pa je rezultantna specifična težina užeta s uticajem vjetra:

fR g 2  f V2  v2  S v2  f V2
R   
Sv Sv Sv
(3,5 10 3 ) 2  417,52  2,926 2
  7,83 10 3 [daN/m∙mm2]
417,5

Očigledno je da je  R   r pa je stanje s vjetrom mjerodavnije za proračun najvećeg naprezanja.

Ako uzmemo da je σm = σd kritični raspon je:

360 360  1,89  10 5

ak   m  11  129,47 [m]
( R2   v2 ) (7,832  3,5 2 )  10 6

Kako je a > ak najveće naprezanje se javlja na -5°C uz opterećenje vjetrom.

Početno stanje: t0 = -5°C, γ0 = γR, σ0 = σm = σd

Krajnje stanje: t = -5°C, γ = γr, σ = σn

9
 a2    2    2    
t  t0      0    0

24    
   0     E

500 2  5,72  10 3  2  7,83  10 3  2   n  11

 5  (5)        
24  1,89  10 5  n   11 5
  1,89  10  7700

 n3  29,64 n2  2624,3  0 →  n  8,31 [daN/mm2]

Kritična temperatura je:

    8,31  3,5  10 3 
t k  n 1  v   t 0  1    5  26,58 [°C]
 E R  1,89  10 5  7700  7,83  10 3 

Kako je tk < +40°C najveći provjes se javlja na +40°C.

Zadatak / 6

Uže niskonaponskog nadzemnog voda nazivnog presjeka 25/4 mm2 (stvarnog presjeka 23,8/4
mm2) je fiksirano na potpornim izolatorima stubova 1 i 3 između kojih se zamjenjuje dotrajali
stub 2 novim, bočno na rastojanju od 1,5 m. Koliko će biti naprezanje ako se uže pričvrsti na
novi stub, ako je prije remonta pri istoj temperaturi bilo σ0 = 5 daN/mm2 i ako zatim dođe do
vjetra čiji je pritisak p = 90 daN/m2. Ostali podaci:

- specifična težina γv = 3,5 · 10-3 daN/m∙mm2

- modul elastičnosti E = 8100 daN/mm2
- prečnik d = 6,8 mm

Rješenje

Rezultantna promjena dužine užeta računa se kao:

 0
l  l  l 0   (t  t 0 ) l 0  l0
E
gdje je:
l – dužina užeta nakon promjene
l0 – dužina užeta prije promjene

Kako nema promjene temperature dio  (t  t 0 ) l0 je jednak nuli, pa se eliminiše iz posljednje

jednačine.

Sila vjetra po jedinici dužine:

10
 FV
fV   c  p  d  10 3  1  90  6,8  10 3  612  10 3  0,612 [daN/m]
l

pa je rezultantna specifična težina užeta s uticajem vjetra:

 v2  S v2  f V2 (3,5  10 3 ) 2  27,8 2  0,612 2

R    22,3  10 3 [daN/m∙mm2]
Sv 27,8

Dužina užeta kod pravih raspona je:

a3
l a 2
 
24 
 
gdje je a  a02  b 2  40 2  1,52  40,028 [m]

pa je promjena dužine, sada data izrazom:

a3 a03  0 a03

a 2
 (a 0  2
)  (a 0  2
)
    E  
24  24 0  24 0

R   v    v
40,028 3 40 3
 5 40 3
40,028  2
 (40  2
)   ( 40  2
)
    5  8100  5 
24 
3 
24 
3 
24 
3 
 22,3  10   3,5  10   3,5  10 

 3  10,4 2  247,73  0    12,1 [daN/mm2]

Zadatak / 7 (zadaća)

U pravom rasponu dužine a0 = 80 m niskonaponskog nadzemnog voda izvršena je tehnički

neispravna rekonstrukcija pri kojoj je došlo do pomijeranja glave stuba u pravcu raspona za 0,4
m. Izračunati naprezanje σ poslije pomijeranja stuba, ako je prije rekonstrukcije na istoj
temepraturi bilo σ0 = 6 [daN/mm2]. Koliki je pri toj temperaturi provjes prije, a koliki poslije
pomijeranja stuba? Ostali podaci:

- specifična težina γv = 3,5 · 10-3 daN/m∙mm2

- modul elastičnosti E = 8100 daN/mm2

Rješenje

σ=0,85 [daN/mm2]

f=3,26 [m]

11