REGULACIJA ELEKTROENERGETSKOG 
SUSTAVA 
 
‐ auditorne vježbe – 

Stabilnost kuta 

 
 

IZVOĐAČI: 
Doc.dr.sc. Igor Kuzle 
Darjan Bošnjak  
Hrvoje Pandžić 

   
Općenito o prijelaznoj stabilnosti 
Tijekom velikih poremećaja (npr. kratki spoj), mijenja se ukupna impedancija dijela mreže. Time se, 
prema jednadžbi (1), mijenja i električna snaga generatora, kao i granica stabilnosti. 

E ′Vs
  Pe = sinδ   (1) 
xdF′

′ je pritom ukupna prijelazna impedancija između generatora i krute mreže. 
Veličina  xdF

Korištenjem  simetričnih  komponenti,  moguće  je  za  bilo  koju  vrstu  kvara  odrediti  nadomjesnu 
impedanciju  ΔxF   koja  je  spojena  između  mjesta  kvara  i  zemlje.  Iznos  te  impedancije  ovisi  o  vrsti 
kvara, a vrijednosti su navedene u tablici: 

Vrsta kvara  3p  2p sa zemljom  2p  1p 

xi x0
ΔxF   0    x2   x2 + x0
xi + x0  
 

Konačni  cilj  je  svesti  mrežu  na  oblik  prikazan  na  slici  1‐c,  a  to  se  postiže  transformacijama  trokut‐
zvijezda. 

 
Slika 1 Primjer ekvivalentne mreže za vrijeme kvara 

′  za mrežu na slici dobije transformacijom zvijezde u trokut i iznosi: 
Impedancija  xdF

′ = Xd′ + XT + XL + X s +
xdF
( Xd′ + XT )( XL + X S )  
ΔxF

   
Zadatak 1 
Izračunati kritični kut i kritično vrijeme isključenja kvara, za slučaj trofaznog kratkog spoja s nultom 
impedancijom  luka  na  vodu  V2,  neposredno  iza  sabirnica  višeg  napona  generatorskog  blok 
transformatora (slika 4‐50). U normalnom stanju, prije kvara, generator daje u krutu mrežu snagu 
P∞ = 0,9 p.u. pri naponu U∞ = 1,00 p.u. i faktoru snage cos φ∞ =1,00. Bazne vrijednosti za proračun 
relativnih jedinica su SB = SnG i UB = U∞. Dio mreže zadan je slikom 

1 2 Prijenosni vodovi 3

V1
G BT

Kruta
mreža

V2

X'd = 0,349 p.u. XT = 0,1114 p.u. Xv1 = 0,0124 p.u. U∞ = 1,00 p.u.
mD2 = 7000 tm2 SnT = 50 MVA Xv2 = 0,0124 p.u. P∞ = 0,90 p.u.
nn = 125 okr/min SnG = 50 MVA cosφ∞ = 1
X = X'd + XT + Xv /2 = 0,4666 p.u.

Proračun početnih uvjeta 
Inducirana EMS iza prijelazne impedancije iznosi: 

P∞ 0,9 + j 0
E ' = U ∞ + jXI = U ∞ + jX = 1,00 + j 0,4666 = (1 + j 0,41994) p.u. = 1,0846 ∠22,78° p.u.
U∞ 1,00
δ 0 = 22,78° = 0,397 rad
 

Maksimalna snaga prema tome iznosi: 

E ′U 1,0846 ⋅ 1
Pmax = = = 2,3245 p.u.  
X 0,4666

Izrazi za karakteristike snaga‐kut 

Prije kvara: 

P = 2,3245 ⋅ sinδ  

   
Za vrijeme kvara: 

Pk = 0 = r1 ⋅ Pmax sin δ ⇒ r1 = 0  

Nakon isključenja kvara ( X EKV = 0,349 + 0,1114 + 0,0124 = 0,4728 ) 

E ′ ⋅ U 1,0846 ⋅ 1 2,2940
Pmax = = = 2,2940 ⇒ Pi = 2,2940sinδ ⇒ r2 =  
X EKV 0,4728 2,3245

 
 

Granični dozvoljeni radni kut stroja je 

Pm 0,9
δ GR = 180D − arcsin = 180D − arcsin = 180 D − 23,1D = 156,9D = 2,738 rad  
r2Pmax 0,9869 ⋅ 2,3245

Kritični kut isključenja kvara 

Pm 0,9
cos δ ikr = (δ gr − δ 0 ) + cos δ gr = ⋅ (2,7384 − 0,3975) + cos156,9° = −0,0014
r2 ⋅ Pmax 2,294  
δ kr = 90,08° = 1,5722 rad

Kritično vrijeme isključenja kvara 

n 2
mD2 ⋅ (2π )
mD ω
2 2
60 = 2,7414 ⋅ mD ⋅ n ⋅ 10−3 = 6 s  
2 2
T = 2H = = m

4 Sn 4 Sn Sn
Kada imamo konstantu tromosti, moguće je odrediti i kritično vrijeme isključenja kvara: 

2 ⋅ T ⋅ (δ ikr − δ 0 ) 2 ⋅ 6 ⋅ (1,5722 − 0,3975)

tikr = = = 0,221 s  
ωs ⋅ Pm 314 ⋅ 0,9

Zadatak 2 
Naći izraz za karakteristiku snaga‐kut sustava u normalnom pogonu (prije kvara) i početni kut  δ 10 , 
ako  se  u  jaku  mrežu  isporučuje  snaga  P∞ = 0.9 p.u. ,  pri  faktoru  snage  cosφ∞ = 1   Ako  se  na 
početku  voda  (neposredno  iza  sabirnica  visokog  napona  blok‐transformatora)  dogodi  jednofazni 
kratki spoj, naći izraz za karakteristiku snaga‐kut poslije pojave kvara i početni kut opterećenja  δ 20  
Primjenom metode jednakih površina utvrditi da li sustav poslije pojave kvara ostaje stabilan. Dio 
mreže zadan je slikom. 

1 2 3

G BT

Kruta
~ mreža

 
SnG = 50 MVA SnT = 50 MVA xv = 0.0124 U∞ = 1.0 p.u.
UnG = 10.5 kV UnT = 10.5 / 115 kV x0v = 3xv P∞ = 0.9 p.u.  
xd ' = 0.349 YNd5

Proračun stanja prije kvara: 

X ekv = XG + XT + Xv = 0,349 + 0,1114 + 0,0124 = 0,4728 p.u.

 
X iekv = X ekv

Indukcijska EMS prije kvara iznosi: 

P 0,9
E ′ = U ∞ + jX ekv ⋅ = 1,0 + j 0,4728 ⋅ = (1 + j 0,4255) =1,0868 ∠23,05° p.u.  
U∞ 1,0

Krivulja kut snaga dana je izrazom: 
 E ′ ⋅ U∞ 1,0868 ⋅ 1,0
P= ekv
⋅ sinδ = ⋅ sinδ = 2,2986 ⋅ sinδ  
X 0,4728

Početni kut opterećenja u normalnom režimu je: 

P ⋅ X ekv 0,9
δ10 = arcsin = arcsin = 23.05° = 0,4023 rad.  
E ′ ⋅ U∞ 2,2986

Stanje mreže za vrijeme kvara 
Slika prikazuje ekvivalentnu shemu sustava za vrijeme kvara 

U  nadomjesnoj  shemi  sustava  za  vrijeme  kvara  određuje  se  otočno  priključena  impedancija  kvara 
Z k = j ( X i + X 0 ) , koja se sastoji od serijski povezanih ekvivalentnih impedancija sustava inverznog i 
nultog sustava (gledano s mjesta kvara), čije su vrijednosti: 

X iv ⋅ ( X iG + X iT ) 0,0124 ⋅ 0,4604
Xi = = = 0,01207 p.u.
X iv + X iG + X iT 0,0124 + 0.4604
 
X 0T ⋅ X 0 v 0,1114 ⋅ 0,0372
X0 = = = 0,0279 p.u.
X 0T + X 0v 0,1114 + 0,0372

Impedancija kvara prema tome iznosi: 

Z k = j ( X i + X 0 ) = j ( 0,01207 + 0,0279 ) = j 0,0400 p.u.  

Proračun  prijenosne  impedancije  za  sustav  sa  slike  provodi  se  transformacijom  zvijezde  u  trokut. 
Impedancije zvijezde su: 

Z 12 = j ( X G + XT ) = j 0,4604 p.u.
Z 23 = jX v = j 0,0124 p.u.   
Z k ≈ j 0,0400 p.u.

Konačno odgovarajuća impedancija u trokutu iznosi: 

Δ ⎛ 0,4604 ⋅ 0,0124 ⎞
Z 1′3 = j ⎜ 0,4604 + 0,0124 + ⎟ = j 0,6155 p.u.  
⎝ 0,0400 ⎠

Krivulja snaga‐kut za vrijeme kvara dana je izrazom: 
 1,0868 ⋅ 1,0
P= ⋅ sinδ = 1,7657 ⋅ sinδ  
0,6155

Početni kut opterećenja na krivulji njihanja za vrijeme kvara je ( Pm = 0,9 p.u. ): 

0,9
δ 20 = arcsin = 30,64° = 0,5349 rad.  
1,7657

Granični kut stabilnosti onda iznosi: 

δ gr = 180° − δ 20 = 180° − 30,64° = 149,36° = 2,6068 rad  

Karakteristične krivulje snaga‐kut prije i poslije kvara prikazane su na slici: 

Provjera stabilnosti metodom jednakih površina: 
δ 20 = 0,5349
A1 = ∫ ( 0,9 − 1,7657 ⋅ sinδ ) dδ = 0,9 ⋅ ( 05349 − 0,4023) + 1,7657 ⋅ ( 0,8557 − 0,9202) = 0,0136
δ10 = 0,4023
δ gr =2,6068

A2 = ∫ (1,7657 ⋅ sinδ − 0,9 ) dδ = 1,7657 ⋅ ( 0,8604 + 0,8603) − 0,9 ⋅ ( 2,6068 − 0,5349 ) = 1,1735.
δ 20 = 0.5349
 

Kako je A2 >> A1 sustav ostaje stabilan i poslije pojave kvara! 

   
Zadatak 3 
Naći  maksimalne  prijenosne  snage  za  HE  Varaždin  s  obzirom  na  granice  prijelazne  stabilnosti,  za 
pogonsko stanje prema slici 4‐55, u sljedećim slučajevima: 

a) Normalno stanje (prije kvara); 
b) Trofazni kratki spoj na sredini jednog od dva paralelna voda; 
c) Dvofazni kratki spoj u istoj točki kao i b; 
d) Jednofazni kratki spoj u istoj točki kao i b; 
e) Dvofazni kratki spoj sa zemljom u istoj točki kao i b; 
f) Stanje poslije isključenja voda u kvaru. 
U  rekapitulaciji  proračuna  vrednovati  slučajeve  a‐f,  po  kriteriju  maksimalne  prijenosne  snage. 
Jednopolna shema i osnovni parametri sustava zadani su shemom 

 
Slika 1 Jednopolna shema i osnovni parametri sustava 

Za  proračun  maksimalne  snage,  za  različite  kvarove  u  mreži,  nužno  je  proračunati  odgovarajuće 
prijenosne impedancije. 

Proračun impedancije Z13 

1) Normalno stanje 

Prijenosna  impedancija  za  normalno  stanje  nalazi  se  uvidom  u  jednopolnu  shemu  sustava  sa slike  i 
iznosi: 

1 ⎛ 0.0124 ⎞
Z 13 = jX dG + jX dT + j X dV = j ⎜ 0.349 + 0.1114 + ⎟ = j 0.4666 p.u.  
2 ⎝ 2 ⎠

2) Trofazni kratki spoj 
Za proračun prijenosne impedancije pri trofaznom kratkom spoju na sredini jednog od dva paralelna 
voda,  koristi  se  nadomjesna  shema  impedancija  direktnog  sustava  prikazana  slikom.  Nakon 
transformacije zvijezde 1‐2‐3‐K u trokut 1‐3‐K, za vrijednost impedancije dobiva se: 
2
Z dV Z dV
Z dS + + Z dS Z dV
Z d 13 = 2 2 = Z dS + Z dV + 2 Z dS = j ( 0.349 + 0.1114 ) + j 0.0124 + j2 ⋅ 0.4604 = j1.3936 p.u.
Z dV
2
 

Z dG = j 0.349p.u. Z dT = j 0.1114p.u. Z dV = j 0.0124p.u.

U ∞ = 1,0p.u.∠0°
E = 1.1p.u.∠δ
{
Z dV Z dV
Z dS = Z dG + Z dT = j 0.4604p.u. = j 0.0062p.u. = j 0.0062p.u.
2 2

 
Slika 2 Ekvivalentna mreža direktnog sustava 

3) Dvofazni kratki spoj 

Impedancija kvara, koja se serijski spaja s nadomjesnom impedancijom direktnog sustava (gledano sa 
mjesta kvara) je nadomjesna impedancija inverznog sustava. Shema sustava prikazana je slikom:
 

Z dV = j 0.0124 p.u.

U ∞ = 1, 0 p.u.∠0°
E = 1.1p.u.∠δ
Z dS = j 0.4604 p.u.
Z dV Z dV
= j 0.0062 p.u. = j 0.0062 p.u.
2 2

ekv
Z i = j 0.00463p.u.

 
Slika 3 Ekvivalenta mreža za proračun prijenosne impedancije pri dvofaznom kratkom spoju
 
Kod proračuna nadomjesne impedancije inverznog sustava vrijedi: 
 Z iS ⋅ Z iv 0.4604 ⋅ 0.0124
Zi = =j = j 0.01207 p.u.
1

Z iS + Z iv 0.4604 + 0.0124
⎛ 1 Z iv ⎞ Z iv
⎜ Zi + ⎟⋅ ( 0.01207 + 0.0062) ⋅ 0.0062 = j 0.00463 p.u.  
Zi
ekv
= ⎝ 2 ⎠ 2
=j
Z Z
Z i + iv + iv
1 0.01207 + 0.0124
2 2

Z iV = j 0.0124 p.u.

Z iS = j 0.4604 p.u.
Z iV Z iV
= j 0.0062 p.u. = j 0.0062 p.u.
2 2

 
Slika 4 Ekvivalentna shema mreže inverznih impedancija sustava 

Za  proračun  prijenosnih  impedancija  u  nadomjesnoj  shemi  sa  slike  3,  potrebno  je  prvo  provesti 
transformaciju  trokuta  2'3'K'  u  zvijezdu  0'‐2'‐3'‐K',  a  potom  provesti  nadomještanje  serijskih  i 
paralelnih grana prema slijedećoj slici: 

Z dS = j 0.4604 p.u. Z 2'−0' = j 0.0031p.u. Z 3' −0 = j 0.0031p.u.

{
U ∞ = 1, 0 p.u.∠0°
E = 1.1p.u.∠δ
{
Z 1'−0' = j 0.4635 p.u.
Z K '−0' = j 0.00155 p.u.

Z K ''−0' = j 0.00618 p.u.

ekv
Z i = j 0.00463p.u.

  

Slika 5 Ekvivalentna mreža sa slike 3 poslije transformacije trokuta 2'‐3'‐K' u zvijezdu 0'‐2'‐3'‐K' 

Prijenosna impedancija pri dvofaznom kratkom spoju dobije se nakon transformacije zvijezde 0'‐1'‐3'‐
K' u trokut 1'3'K'', odakle je: 

Δ 0.4635 ⋅ 0.0031
Z 1'3' = j 0.4635 + j 0.0031 + j = j 0.6991 p.u.  
0.00618
4) Jednofazni kratki spoj 

Impedancija kvara u ovom slučaju je zbroj Ziekv+Z0ekv, koja se na mjestu kvara (sabirnice K) veže serijski 
sa nadomjesnom mrežom direktnog sustava, prema slici 6 (na kojoj se koristi prethodna nadomjesna 
mreža direktnih impedancija sa slike 5 i vrijednost nadomjesne impedancije inverznog sustava sa slike 
4).  Prethodno  treba  izračunati  nadomjesnu  impedanciju  nultog  sustava  (gledano  s  mjesta  kvara) 
prema slici 7. 

Z dS = j 0.4604 p.u. Z 3'− 0 = j 0.0031p.u.

U ∞ = 1, 0 p.u.∠0°
E = 1.1p.u.∠δ

Z K '−0' = j 0.00155 p.u.

Z K ''−0' = j 0.01928 p.u.

ekv
Z i = j 0.00463p.u.

ekv
Z 0 = j 0.0131p.u.

Slika 6 Ekvivalentna mreža za proračun prijenosne impedancije pri jednostrukom zemljospoju u 
sustavu 

Z 0V = j 0.0372 p.u.

Z 0T = j 0.0835 p.u.
Z 0V
Z 0V = j 0.0186 p.u.
= j 0.0186 p.u. 2
2

 
Slika 7 Ekvivalentna shema mreže nultih impedancija 

Poslije  transformacije  trokuta  20‐30‐K0  u  zvijezdu  00‐20‐30‐K0  dobije  se  nadomjesna  shema  nultih 
impedancija na slici 8. 
 j 0.0093p.u. j 0.0093p.u.

j 0.0835 p.u.

j 0.00465 p.u.

 
Slika 8 Ekvivalentna shema nultih impedancija, poslije transformacije trokuta 20‐30‐K0 sa slike 7 u 
zvijezdu 00‐20‐30‐K0 

Nadomjesna nulta impedancija sustava sa slike 8 iznosi: 

Z0 = j
ekv ( 0.0835 + 0.0093) ⋅ 0.0093 + 0.00465 = j 0.0131 p.u.
0.0835 + 0.0093 + 0.0093  

Prijenosna impedancija za slučaj jednostrukog zemljospoja dobije se sa slike 7 poslije transformacije 
zvijezde 0'‐1'‐3'‐K0 u trokut, odakle je: 

Δ 0.4635 ⋅ 0.0031
Z 1'3' = j 0.4635 + j 0.0031 + j = j 0.5411 p.u.  
0.00618 + 0.0131

5) Dvofazni kratki spoj sa zemljom 

Impedancija kvara u ovom slučaju dobije se kao nadomjesna impedancija paralelnih impedancija Ziekv  
i  Z0ekv,  kako  je  to  prikazano  na  slici  9  gdje  su  iskorištene  ranije  izračunate  vrijednosti  direktnih 
impedancija sa slike 5 i nadomjesne vrijednosti inverzne i nulte impedancije sa slika 4 i 8). 

1' Z dS = j 0.4635 p.u. Z 3' −0 = j 0.0031p.u. 3'

0'
U ∞ = 1, 0 p.u.∠0°
E = 1.1p.u.∠δ

Z K ' −0' = j 0.00155 p.u.

K'

ekv
Z 0 = j 0.0131p.u. ekv
Z i = j 0.00463p.u.

K0 K''
 
Slika 9 Ekvivalentna mreža za proračun prijenosne impedancije pri dvostrukom zemljospoju u 
sustavu 
Prema slici 9, vrijedi: 

0.00463 ⋅ 0.0131
Z i0 = j = j 0.0342 p.u.  
ekv

0.00463 + 0.0131
Impedancija u slučaju dvostrukog zemljospoja iznosi: 

Δ 0.4635 ⋅ 0.0031
Z 1'3' = j 0.4635 + j 0.0031 + j = j 0.5068 p.u.  
0.00155 + 0.0342

6) Stanje poslije isključenja voda u kvaru 

Prijenosna impedancija u ovom slučaju iznosi (slika 2): 

Z 13 = jZ dG + jZ dT + jZ dV = j ( 0.349 + 0.1114 + 0.0124 ) = j 0.4728 p.u.  

Proračun maksimalnih prijenosnih snaga 
Stanje  Prijenosna impedancija  maks. prijenosna snaga 
Normalno  j0.4666 p.u 2.3575 p.u.
Trofazni KS na sredini jednog 
j1.3936 p.u. 0.7893 p.u.
voda     
Dvofazni KS na sredini jednog 
j0.6991 p.u. 1.5735 p.u.
voda     
2.0329 p.u. 
jednofazni KS  j0.5411 p.u.
   
Dvofazni KS sa zemljom  j0.5068 p.u. 2.1705 p.u.
Poslije isključenja voda u kvaru  j0.4728 p.u. 2.3265 p.u.
 

Ako  se  po  kriteriju  prijenosne  snage  napravi  redoslijed  promatranih  slučajeva,  krivulje  snaga‐kut 
izgledati će kao na slici 10: 

Slika 10 Krivulje snaga‐kut za promatrane slučajeve