Zadatak 081 (Mily, medicinska škola)

Koliki je tlak na pod kada žena mase 60 kg stoji samo na jednoj potpetici površine 10 cm2?
(g = 9.81 m/s2)
Rješenje 081
m = 60 kg, S = 10 cm2 = 10-3 m2, g = 9.81 m/s2, p=?
Težina tijela G jest sila kojom tijelo zbog Zemljina privlačenja djeluje na horizontalnu podlogu ili
ovjes. Za slučaj kad tijelo i podloga, odnosno ovjes, miruju ili se gibaju jednoliko po pravcu s obzirom
na Zemlju, težina tijela je veličinom jednaka sili teži:
G = m ⋅ g.
Tlak je omjer sile što jednoliko raspoređena djeluje okomito na neku površinu i te površine:
F
p= .
S
Tlak na pod iznosi:
m
F =G  60 kg ⋅ 9.81
 2
G m⋅ g s = 5.886 ⋅10 5 Pa.
F ⇒ p = ⇒ p= =
−3 2
p=  S S 10 m
S
Vježba 081
Koliki je tlak na pod kada žena mase 70 kg stoji samo na jednoj potpetici površine 10 cm2?
(g = 9.81 m/s2)
5
Rezultat: 6.867 ⋅ 10 Pa.

Zadatak 082 (Vlatka, srednja škola)

U kotlu vlada tlak 1.1 MPa dok je vanjski tlak 1 bar. Kolika sila djeluje na stijenke kotla, ako
je valjkastog oblika visine 4 m i polumjera osnovke (baze) 1 m?
Rješenje 082
p1 = 1.1 MPa = 1.1 · 106 Pa, p2 = 1 bar = 1 · 105 Pa, h = 4 m, r = 1 m, F=?
Oplošje valjka visine h i polumjera osnovke (baze) r iznosi:
S = 2 ⋅ r ⋅ π ⋅ ( r + h).
Tlak je omjer sile što jednoliko raspoređena djeluje okomito na neku površinu i te površine:
F
p= .
S
Kotao, čija je površina
S = 2 ⋅ r ⋅π ⋅ ( r + h)
nalazi se pod tlakom
p= p −p .
1 2
Sila koja djeluje na stijenke kotla jednaka je:
F 6 5
p=
S
( ) ( )
⇒ F = p ⋅ S ⇒ F = p1 − p2 ⋅ 2 ⋅ r ⋅ π ⋅ ( r + h ) = 1.1 ⋅10 Pa − 1 ⋅ 10 Pa ⋅ 2 ⋅1 m ⋅ π ⋅ (1 m + 4 m ) =

7 6
= 3.1416 ⋅ 10 N = 31.416 ⋅10 N = 31.416 MN .
Vježba 082
U kotlu vlada tlak 1.2 MPa dok je vanjski tlak 2 bara. Kolika sila djeluje na stijenke kotla, ako
je valjkastog oblika visine 4 m i polumjera osnovke (baze) 1 m?
Rezultat: 31.416 MN.

1
Zadatak 083 (Tanja, gimnazija)
Kolika količina vode isteče u jednoj minuti iz spremnika kroz otvor promjera 4 cm koji se
nalazi 4.9 m ispod razine vode? (g = 9.81 m/s2)
Rješenje 083
t = 1 min = 60 s, 2 · r = 4 cm => r = 2 cm = 0.02 m, h = 4.9 m, g = 9.81 m/s2,
I=?
Ako idealna tekućina istječe iz posude kroz otvor koji se nalazi za visinu h ispod najviše razine
tekućine, brzina istjecanja iznosi
v = 2 ⋅ g ⋅ h.
Količinu tekućine I koja prođe u jedinici vremena s nekim presjekom cijevi površine S zovemo jakost
struje. Ona iznosi
I = S ⋅ v,
gdje je v brzina protjecanja.
2 
S = r ⋅π
 3
 2 2 m m
v = 2 ⋅ g ⋅ h  ⇒ I = r ⋅ π ⋅ 2 ⋅ g ⋅ h = ( 0.02 m ) ⋅ π ⋅ 2 ⋅ 9.81 ⋅ 4.9 m = 0.0123 =
2 s
I = S ⋅v  s

3 3 3
 1  m m m
= 1 s = min  = 0.0123 = 0.0123 ⋅ 60 = 0.738 .
 60  1 min min
min
60
Vježba 083
Kolika količina vode isteče u jednoj minuti iz spremnika kroz otvor promjera 8 cm koji se
nalazi 4.9 m ispod razine vode? (g = 9.81 m/s2)
Rezultat: 2.94 m3/min.

Zadatak 084 (Mary, gimnazija)

Kroz horizontalnu cijev teče voda brzinom 0.5 m/s. Na jednom mjestu cijev je sužena. U tom
suženju brzina vode je 2 m/s. Kolika je razlika tlakova između širega i užeg dijela cijevi?
(ρ = 1000 kg/m3)
Rješenje 084
v1 = 0.5 m/s, v2 = 2 m/s, ρ = 1000 kg/m3, ∆p = p1 – p2 = ?
Za stacionarno strujanje idealnog fluida gustoće ρ kroz horizontalnu cijev vrijedi Bernoullijeva
jednadžba:
1 2 1 2
p1 + ⋅ ρ ⋅ v1 = p2 + ⋅ ρ ⋅ v2 .
2 2
Pri prijelazu iz šireg dijela u uži dio cijevi tekućina se ubrzava. To ubrzanje proizvodi sila zbog razlike
tlakova. Tlak u širem dijelu cijevi veći je od tlaka u užem dijelu. Razlika tlakova dobije se primjenom
Bernoullijeve jednadžbe:
1 2 1 2 1 2 1 2 1 2 2
p1 + ⋅ ρ ⋅ v1 = p2 + ⋅ ρ ⋅ v2 ⇒ p1 − p2 = ⋅ ρ ⋅ v2 − ⋅ ρ ⋅ v1 ⇒ p1 − p2 = ⋅ ρ ⋅ v2 − v1 ⇒
2 2 2 2 2 ( )
2 2
1 2 2 1 kg   m   m 
 1 2 2 (
⇒  ∆p = p − p  ⇒ ∆p = ⋅ ρ ⋅ v − v = ⋅ 1000
2 1 ) 2 3
⋅  2  −  0.5   = 1875 Pa.
m   s   s 

Vježba 084
Kroz horizontalnu cijev teče voda brzinom 1 m/s. Na jednom mjestu cijev je sužena. U tom
suženju brzina vode je 3 m/s. Kolika je razlika tlakova između širega i užeg dijela cijevi?
(ρ = 1000 kg/m3)
Rezultat: 4000 Pa.

2
Zadatak 085 (Mira, gimnazija)
Širim dijelom vodoravno položene cijevi struji voda brzinom 4 m/s. Razlika tlakova širega i
suženoga dijela cijevi iznosi 8 · 103 Pa. Kolika je brzina protjecanja u užem dijelu cijevi?
(ρ = 1000 kg/m3)
Rješenje 085
v1 = 4 m/s, p1 – p2 = 8 · 103 Pa, ρ = 1000 kg/m3, v2 = ?
Nestlačivi fluid bez unutarnjeg trenja (viskoznost) nazivamo idealnim.
Za stacionarno strujanje idealnog fluida gustoće ρ kroz cijev vrijedi Bernoullijeva jednadžba:
1 2 1 2
S2 p1 + ⋅ ρ ⋅ v1 + ρ ⋅ g ⋅ h1 = p2 + ⋅ ρ ⋅ v2 + ρ ⋅ g ⋅ h2 ,
v2 2 2
gdje su h1 i h2 visine promatranih presjeka mjerene od određene
S1 v1
h2 referentne razine. Ako je cijev vodoravna Bernoullijeva
jednadžba ima oblik:
1 2 1 2
h1 referentna razina p1 + ⋅ ρ ⋅ v1 = p2 + ⋅ ρ ⋅ v2 .
2 2
Brzina v2 iznosi:
1 2 1 2 1 2 1 2  2
p1 + ⋅ ρ ⋅ v1 = p2 + ⋅ ρ ⋅ v2 ⇒ − ⋅ ρ ⋅ v2 = p2 − p1 − ⋅ ρ ⋅ v1 / ⋅  −  ⇒
2 2 2 2  ρ
2
2 2 2 2 2 2 3  m m
ρ
(
⇒ v2 = ⋅ p1 − p2 + v1 / ) ⇒ v2 = ( )
⋅ p − p + v1 =
ρ 1 2 kg
⋅ 8 ⋅10 Pa +  4  = 5.66 .
 s s
1000
3
m
Vježba 085
Širim dijelom vodoravno položene cijevi struji voda brzinom 6 m/s. Razlika tlakova širega i
suženoga dijela cijevi iznosi 8 · 103 Pa. Kolika je brzina protjecanja u užem dijelu cijevi?
(ρ = 1000 kg/m3)
Rezultat: 7.21 m/s.

Zadatak 086 (Mario, gimnazija)

Kroz horizontalnu cijev promjera 4 cm teče voda. Na jednome mjestu cijev je sužena, tako da
joj je tu promjer 2 cm. Na manometrima postavljenima na širem i užem dijelu cijevi izmjerena je
razlika visina stupaca vode ∆h = h1 – h2 = 0.191 m. Koliki volumen vode protječe kroz cijev u jednoj
sekundi? (g = 9.81 m/s2)
Rješenje 086
2 · r1 = 4 cm => r1 = 2 cm = 0.02 m, 2 · r2 = 2 cm => r2 = 1 cm = 0.01 m,
∆h = 0.191 m, g = 9.81 m/s2, I=?
Ako tekućina prolazi kroz cijev te pritom svakim presjekom cijevi u jedinici vremena proteče jednaka
količina tekućine kažemo da je tlak stacionaran.
Količinu tekućine I koja prođe u jedinici vremena s nekim presjekom cijevi površine S zovemo jakost
struje. Ona iznosi
I = S · v,
gdje je v brzina protjecanja. U stacionarnom toku I je konstantan. Pritom vrijedi
S : S = v : v ⇒ S ⋅ v = S ⋅ v ( jednadžba kontinuiteta )
1 2 2 1 1 1 2 2
Tlak tekućine na stijenke cijevi kroz koju protječe zove se statički tlak. On ovisi o brzini protjecanja
tekućine. Veći je što je brzina manja. Razlika statičkih tlakova između širega i užeg dijela cijevi mjeri
se manometrima i razmjerna je razlici visina stupaca vode u manometrima:
p − p = ρ ⋅ g ⋅ ∆h.
1 2
Uzevši u obzir jednadžbu kontinuiteta

3
 S ⋅v = S ⋅v ,
1 1 2 2
brzinu v2 (ili v1) možemo izraziti pomoću brzine v1 (v2).
2 2 2
S1 r1 ⋅ π r1 r 
S ⋅v = S ⋅v ⇒ v = ⋅v ⇒ v = ⋅v ⇒ v = 1
⋅v ⇒ v =   ⋅v .
1 1 2 2 2 S 1 2 2 1 2 2 1 2 r  1
2 r2 ⋅ π r2  2
Iz Bernoullijeve jednadžbe dobije se brzina vode v1:
1 2 1 2 1 2 1 2 1 2 2 2
p + ⋅ ρ ⋅v = p + ⋅ ρ ⋅v ⇒ p − p = ⋅ ρ ⋅v − ⋅ ρ ⋅v ⇒ p − p = ⋅ ρ ⋅ v − v
1 2 1 2 2 2 1 2 2 2 2 1 1 2 2 2 1
/⋅
ρ
⇒ ( )
 p1 − p2 = ρ ⋅ g ⋅ ∆h  2
   2 
2  r 
2 2
⇒ ⋅ p − p =v −v ⇒ 
( )  
2  ⇒ 2 ⋅ ρ ⋅ g ⋅ ∆h =   1  ⋅ v  − v 2 ⇒
ρ 1 2 2 1 v =  r1  ⋅ v  ρ  r  1 1
 2 r  1   2  
 
  2 
4  4 
r  2 2 2   r1   2 2 ⋅ g ⋅ ∆h
1
⇒ 2 ⋅ g ⋅ ∆h =   ⋅ v1 − v1 ⇒ 2 ⋅ g ⋅ ∆h = v1 ⋅    − 1 ⇒ v1 = / ⇒
r  r  4
 2  2   r 
   1  −1
r 
 2
m
2 ⋅ 9.81 ⋅ 0.191 m
2 ⋅ g ⋅ ∆h 2 m
⇒ v = = s = 0.5 .
1 4 4 s
r   0.02 m 
1
  −1   − 1
r   0.01 m 
 2
Volumen vode koji protječe kroz cijev u jednoj sekundi (protok) iznosi:
3
2 2 m m 3 3
I = S1 ⋅ v1 ⇒ I = r1 ⋅ π ⋅ v1 = ( 0.02 m ) ⋅ π ⋅ 0.5 = 0.000628 = 1 m = 1000 dm  =
s s 
 
3
dm 3 l
= 0.628 = 1 dm ≈ 1 l  = 0.628 .
s 
 
 s
Vježba 086
Kroz horizontalnu cijev promjera 4 cm teče voda. Na jednome mjestu cijev je sužena, tako da
joj je tu promjer 2 cm. Na manometrima postavljenima na širem i užem dijelu cijevi izmjerena je
razlika visina stupaca vode ∆h = h1 – h2 = 0.764 m. Koliki volumen vode protječe kroz cijev u jednoj
sekundi? (g = 9.81 m/s2)
l
Rezultat: 1.26 .
s

Zadatak 087 (Roby, srednja škola)

Koliki je protok vode kroz rupu na trupu broda na dubini 1.5 m ispod morske površine ako je
rupa površine 10 cm2? (g = 9.81 m/s2)
Rješenje 087
h = 1.5 m, S = 10 cm2 = 10-3 m2, g = 9.81 m/s2, I=?
Količinu tekućine I koja prođe u jedinici vremena s nekim presjekom cijevi površine S zovemo jakost
struje. Ona iznosi
I = S · v,
gdje je v brzina protjecanja.
Ako idealna tekućina istječe iz posude kroz otvor koji se nalazi za visinu h ispod najviše razine
tekućine, brzina istjecanja iznosi

4
 v= 2 ⋅ g ⋅ h.
Protok vode kroz rupu na trupu broda na dubini h ispod morske površine je:
I = S ⋅v  3 3
−3 2 m m −3 m
 ⇒ I = S ⋅ 2 ⋅ g ⋅ h = 10 m ⋅ 2 ⋅ 9.81
2
⋅ 1.5 m = 0.005425 = 5.425 ⋅10 .
v= 2 ⋅ g ⋅ h  s s s
Vježba 087
Koliki je protok vode kroz rupu na trupu broda na dubini 6 m ispod morske površine ako je
rupa površine 10 cm2? (g = 9.81 m/s2)
3
−2 m
Rezultat: 1.083 ⋅10 .
s

Zadatak 088 (Vlatka, maturantica)

Šuplje tijelo, vanjskog obujma 200 cm3, ima masu 140 g. Tijelo se potopi do dubine h = 1 m
ispod površine vode i pusti. Kolikom brzinom će tijelo isplivati iz vode? Zanemarite dimenzije tijela u
odnosu na visinu h. (ρ = 1000 kg/m3, g = 9.81 m/s2)
Rješenje 088
V = 200 cm3 = 2 · 10-4 m3, m = 140 g = 0.14 kg, h = 1 m, ρ = 1000 kg/m3,
2
g = 9.81 m/s , v=?
Silu kojom Zemlja privlači sva tijela nazivamo silom težom. Pod djelovanjem sile teže sva tijela
padaju na Zemlju ili pritišću na njezinu površinu. Akceleracija kojom tijela padaju na Zemlju naziva
se akceleracijom slobodnog pada. Prema drugom Newtonovom poučku
G = m ⋅ g,
gdje je G sila teža, m masa tijela i g akceleracija slobodnog pada koja je za sva tijela na istome mjestu
na Zemlji jednaka.
Budući da tlak u tekućini ovisi o dubini, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje tekućina odozdo većom
silom nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Za uzgon vrijedi Arhimedov zakona:
Fuz = ρt ⋅ g ⋅ V ,
gdje je ρt gustoća tekućine, g ubrzanje sile teže, V obujam uronjenog dijela tijela.
Drugi Newtonov poučak:
Ako na tijelo djeluje stalna sila u smjeru njegova gibanja, tijelo ima akceleraciju koja je
proporcionalna sili, a obrnuto proporcionalna masi tijela te ima isti smjer kao i sila:
F
a= ⇒ F = m ⋅ a.
m
Jednoliko ubrzano gibanje duž puta s jest gibanje za koje vrijedi izraz
2
v = 2⋅ a ⋅ s ⇒ v = 2⋅ a ⋅ s,
gdje su v i s brzina, odnosno put za tijelo pošto se pokrenulo iz mirovanja i gibalo jednoliko ubrzano
akceleracijom a za vrijeme t.
Kada ispustimo tijelo pod vodom (u tom trenutku početna brzina mu je nula), ono ispliva. Pritom se
giba jednoliko ubrzano zbog djelovanja rezultantne sile F koja je jednaka razlici sile uzgona Fuz i sile
teže G:
F = Fuz − G.
Ubrzanje a tijela prema drugom Newtonovom poučku je:
F = m⋅a  ρ ⋅ g ⋅V  ρ ⋅V 
 ⇒ m ⋅ a = ρ ⋅ g ⋅ V − m ⋅ g /: m ⇒ a = − g ⇒ a = g ⋅ − 1 .
F = Fuz − G  m  m 
Budući da se tijelo giba jednoliko ubrzano akceleracijom a duž puta h, njegova brzina v iznosi:

5
   kg −4 3 
v= 2⋅a⋅h  1000 ⋅ 2 ⋅10 m 
  ρ ⋅V  m  3 m
 ρ ⋅V  ⇒ v= 2⋅ g ⋅ − 1 ⋅ h = 2 ⋅ 9.81 ⋅ m − 1 ⋅ 1 m = 3 .
a = g ⋅ − 1   m  2  0.14 kg  s
s
 m   
 
Vježba 088
Šuplje tijelo, vanjskog obujma 400 cm3, ima masu 280 g. Tijelo se potopi do dubine h = 1 m
ispod površine vode i pusti. Kolikom brzinom će tijelo isplivati iz vode? Zanemarite dimenzije tijela u
odnosu na visinu h. (ρ = 1000 kg/m3, g = 9.81 m/s2)
Rezultat: 3 m/s.

Zadatak 089 (Vlatka, maturantica)

Šuplje tijelo, vanjskog obujma 200 cm3, ima masu 140 g. Tijelo se potopi do dubine h = 1 m
ispod površine vode i pusti. Do koje se visine diglo tijelo iznad površine vode? Zanemarite dimenzije
tijela u odnosu na visinu h. (ρ = 1000 kg/m3, g = 9.81 m/s2)
Rješenje 089
V = 200 cm3 = 2 · 10-4 m3, m = 140 g = 0.14 kg, h = 1 m, ρ = 1000 kg/m3,
2
g = 9.81 m/s , H=?
Silu kojom Zemlja privlači sva tijela nazivamo silom težom. Pod djelovanjem sile teže sva tijela
padaju na Zemlju ili pritišću na njezinu površinu. Akceleracija kojom tijela padaju na Zemlju naziva
se akceleracijom slobodnog pada. Prema drugom Newtonovom poučku
G = m ⋅ g,
gdje je G sila teža, m masa tijela i g akceleracija slobodnog pada koja je za sva tijela na istome mjestu
na Zemlji jednaka.
Budući da tlak u tekućini ovisi o dubini, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje tekućina odozdo većom
silom nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Za uzgon vrijedi Arhimedov zakona:
Fuz = ρt ⋅ g ⋅ V ,
gdje je ρt gustoća tekućine, g ubrzanje sile teže, V obujam uronjenog dijela tijela.
Drugi Newtonov poučak:
Ako na tijelo djeluje stalna sila u smjeru njegova gibanja, tijelo ima akceleraciju koja je
proporcionalna sili, a obrnuto proporcionalna masi tijela te ima isti smjer kao i sila:
F
a= ⇒ F = m ⋅ a.
m
Jednoliko ubrzano gibanje duž puta s jest gibanje za koje vrijedi izraz
2
v = 2⋅ a ⋅ s ⇒ v = 2⋅ a ⋅ s,
gdje su v i s brzina, odnosno put za tijelo pošto se pokrenulo iz mirovanja i gibalo jednoliko ubrzano
akceleracijom a za vrijeme t.
Vertikalni hitac sastoji se od jednolikoga gibanja prema gore brzinom v i slobodnog pada.
Maksimalna visina H kod vertikalnog hica dana je izrazom
2
v
H= .
2⋅ g
Kada ispustimo tijelo pod vodom (u tom trenutku početna brzina mu je nula), ono ispliva. Pritom se
giba jednoliko ubrzano zbog djelovanja rezultantne sile F koja je jednaka razlici sile uzgona Fuz i sile
teže G:
F = Fuz − G.
Ubrzanje a tijela prema drugom Newtonovom poučku je:

6
 F = m⋅a  ρ ⋅ g ⋅V  ρ ⋅V 
 ⇒ m ⋅ a = ρ ⋅ g ⋅ V − m ⋅ g /: m ⇒ a = − g ⇒ a = g ⋅ − 1 .
F = Fuz − G  m  m 
Pri jednoliko ubrzanom gibanju akceleracijom a kroz vodu tijelo na kraju puta h ima brzinu:
v= 2 ⋅ a ⋅ h.
Iznad površine vode tijelo će se gibati jednoliko usporeno početnom brzinom v i deceleracijom g
(vertikalni hitac). Maksimalna visina H iznosit će:

v= 2⋅a⋅h / 2  2
v = 2⋅a⋅h 
  2⋅a⋅h h h  ρ ⋅V 
v
2  ⇒ v
2  ⇒ H= ⇒ H = ⋅a ⇒ H = ⋅ g ⋅ − 1 ⇒
H=  H=  2⋅ g g g  m 
2⋅ g  2⋅ g 
 kg −4 3 
 1000 3 ⋅ 2 ⋅10 m 
 ρ ⋅V

⇒ H = h⋅ − 1 = 1 m ⋅  m − 1 = 0.4286 m = 42.86 cm.
 m   0.14 kg 
 
 

Fuz h

Vježba 089
Šuplje tijelo, vanjskog obujma 400 cm3, ima masu 280 g. Tijelo se potopi do dubine h = 1 m
ispod površine vode i pusti. Do koje se visine diglo tijelo iznad površine vode? Zanemarite dimenzije
tijela u odnosu na visinu h. (ρ = 1000 kg/m3, g = 9.81 m/s2)
Rezultat: 42.86 cm.

Zadatak 090 (Miki, gimnazija)

Stakleni balon, obujma 4 litre, ima masu 258.8 g kada je otvoren. Kada zrak iz balona
uklonimo pomoću crpke masa balona je 254 g. Kolika je gustoća zraka?
Rješenje 090
V = 4 l = 4 dm3 = 4 · 10-3 m3, m1 = 258.8 g = 0.2588 kg, m2 = 254 g = 0.254 kg,
ρ=?
Gustoću ρ neke tvari možemo naći iz omjera mase m tijela i njegova obujma V:
m
ρ= .
V
Masa zraka koja je uklonjena iz balona iznosi:
∆m = m − m
1 2
pa je gustoća zraka jednaka:
∆m m − m2 0.2588 kg − 0.254 kg kg
ρ= ⇒ ρ= 1 = = 1.2 .
V V −3 3 3
4 ⋅ 10 m m
Vježba 090
Stakleni balon, obujma 8 litara, ima masu 258.8 g kada je otvoren. Kada zrak iz balona
uklonimo pomoću crpke masa balona je 254 g. Kolika je gustoća zraka?
kg
Rezultat: 0.6 .
3
m

7
Zadatak 091 (Ivana, maturantica gimnazije)
Kroz cijev duljine 100 m teče voda brzinom 1 m/s. Pri zatvaranju ispusnog ventila tlak se
povećava za 2 · 105 Pa. Koliko je trajalo zatvaranje ventila? (ρ = 1000 kg/m3)
Rješenje 091
l = 100 m, v = 1 m/s, ∆p = 2 · 105 Pa, ρ = 1000 kg/m3, ∆t = ?
Ako je početna brzina nula za tijelo mase m na koje je za vrijeme t djelovala sila F vrijedi
F ⋅ ∆t = m ⋅ v,
gdje je v brzina na kraju vremenskog intervala ∆t za koji je sila djelovala. Umnožak F · t zovemo
impulsom sile F, a umnožak m · v količinom gibanja mase m.
Tlak je omjer sile što jednoliko raspoređena djeluje okomito na neku površinu i te površine:
F
.
p=
S
Gustoću ρ neke tvari možemo naći iz omjera mase tijela i njegova obujma:
m
ρ= ⇒ m = ρ ⋅V .
V
Obujam valjka površine osnovke (baze) S i visine l iznosi:
V = S ⋅ l.
Neka je ∆t vrijeme za koje je trajalo zatvaranje ventila. Tada je količina gibanja vode pala od m · v do
nule. Zbog toga na ventil djeluje impuls sile
m⋅v
F ⋅ ∆t = m ⋅ v ⇒ F = ,
∆t
odnosno povećava se tlak za
m⋅v
F m⋅v
∆p = ⇒ ∆p = ∆t ⇒ ∆p = .
S S S ⋅ ∆t
Budući da je masa vode
m
ρ = ⇒ m = ρ ⋅V ⇒ m = ρ ⋅ S ⋅ l,
V
slijedi:
m⋅v 
∆p =  ρ ⋅S ⋅l ⋅v ρ ⋅ S ⋅l ⋅v ρ ⋅l ⋅v ρ ⋅l ⋅v
S ⋅ ∆t  ⇒ ∆p = ⇒ ∆p = ⇒ ∆p = ⇒ ∆t = =
S ⋅ ∆t S ⋅ ∆t ∆t ∆p
m = ρ ⋅ S ⋅ l 
kg m
1000 ⋅ 100 m ⋅ 1
3 s
= m = 0.5 s.
5
2 ⋅ 10 Pa
Vježba 091
Kroz cijev duljine 100 m teče voda brzinom 2 m/s. Pri zatvaranju ispusnog ventila tlak se
povećava za 2 · 105 Pa. Koliko je trajalo zatvaranje ventila? (ρ = 1000 kg/m3)
Rezultat: 1 s.

Zadatak 092 (Branka, srednja škola)

Ukupna masa balona napunjena helijem iznosi 50 kg, a obujam 100 m3. Kolika je sila koja
diže balon sa površine Zemlje ako je gustoća zraka pri površini ρ0 = 1.29 kg/m3? (g = 9.81 m/s2)
Rješenje 092
m = 50 kg, V = 100 m3, ρ0 = 1.29 kg/m3, g = 9.81 m/s2, F=?
Težina tijela G jest sila kojom tijelo zbog Zemljina privlačenja djeluje na horizontalnu podlogu ili
ovjes. Za slučaj kad tijelo i podloga, odnosno ovjes, miruju ili se gibaju jednoliko po pravcu s obzirom
na Zemlju, težina tijela je veličinom jednaka sili teži:

8
 G = m ⋅ g.
Budući da tlak u tekućini ovisi o dubini, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje tekućina odozdo većom
silom nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Za uzgon vrijedi Arhimedov zakona:
Fuz = ρt ⋅ g ⋅ V ,
gdje je ρt gustoća tekućine, g ubrzanje sile teže, V obujam uronjenog dijela tijela.
Sila F koja diže balon sa površine Zemlje po iznosu jednaka je razlici sile uzgona i težine tijela:

(
F = Fuz − G ⇒ F = ρ0 ⋅ g ⋅ V − m ⋅ g ⇒ F = g ⋅ ρ0 ⋅ V − m = )
m  kg 3 
= 9.81 ⋅  1.29 ⋅ 100 m − 50 kg  = 774.99 N .
2  3 
s  m 
Vježba 092
Ukupna masa balona napunjena helijem iznosi 50 kg, a obujam 200 m3. Kolika je sila koja
diže balon sa površine Zemlje ako je gustoća zraka pri površini ρ0 = 1.29 kg/m3? (g = 9.81 m/s2)
Rezultat: 2040.48 N.

Zadatak 093 (Branka, srednja škola)

Ukupna masa balona napunjena helijem iznosi 50 kg, a obujam 100 m3. Kolika je gustoća
sloja zraka u kojem će balon lebdjeti?
Rješenje 093
m = 50 kg, V = 100 m3, ρ=?
Težina tijela G jest sila kojom tijelo zbog Zemljina privlačenja djeluje na horizontalnu podlogu ili
ovjes. Za slučaj kad tijelo i podloga, odnosno ovjes, miruju ili se gibaju jednoliko po pravcu s obzirom
na Zemlju, težina tijela je veličinom jednaka sili teži:
G = m ⋅ g.
Budući da tlak u tekućini ovisi o dubini, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje tekućina odozdo većom
silom nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Za uzgon vrijedi Arhimedov zakona:
Fuz = ρt ⋅ g ⋅ V ,
gdje je ρt gustoća tekućine, g ubrzanje sile teže, V obujam uronjenog dijela tijela.
Budući da balon lebdi, sila uzgona po iznosu jednaka je težini tijela, a suprotnog je smjera. Ako
slovom ρ označimo gustoću sloja zraka, slijedi:
1 m 50 kg kg
Fuz = G ⇒ ρ ⋅ g ⋅ V = m ⋅ g / ⋅ ⇒ ρ= = = 0.5 .
m ⋅V V 100 m 3 3
m
Vježba 093
Ukupna masa balona napunjena helijem iznosi 100 kg, a obujam 200 m3. Kolika je gustoća
sloja zraka u kojem će balon lebdjeti?
kg
Rezultat: 0.5 .
3
m

Zadatak 094 (Iva, gimnazija)

Komad olova pliva u živi. Koliki je dio njegova obujma uronjen u živu? (gustoća olova
ρ1 = 11300 kg/m3, gustoća žive ρ2 = 13600 kg/m3)
Rješenje 094
ρ1 = 11300 kg/m3, ρ2 = 13600 kg/m3, V1 : V = ?
Težina tijela G jest sila kojom tijelo zbog Zemljina privlačenja djeluje na horizontalnu podlogu ili
ovjes. Za slučaj kad tijelo i podloga, odnosno ovjes, miruju ili se gibaju jednoliko po pravcu s obzirom
na Zemlju, težina tijela je veličinom jednaka sili teži:

9
 G = m ⋅ g.
Gustoću ρ neke tvari možemo naći iz omjera mase tijela i njegova obujma:
m
ρ= ⇒ m = ρ ⋅V .
V
Budući da tlak u tekućini ovisi o dubini, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje tekućina odozdo većom
silom nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Za uzgon vrijedi Arhimedov zakona:
Fuz = ρt ⋅ g ⋅ V ,
gdje je ρt gustoća tekućine, g ubrzanje sile teže, V obujam uronjenog dijela tijela.
Neka je V obujam olova, a V1 obujam olova uronjenog u živu. Budući da komad olova pliva u živi,
njegova težina po iznosu jednaka je uzgonu:
kg
11300
1 ρ 3
G = Fuz ⇒ m1 ⋅ g = ρ 2 ⋅ g ⋅ V1 ⇒ ρ1 ⋅ V ⋅ g = ρ 2 ⋅ g ⋅ V1 / ⋅ ⇒ V1 = 1 ⋅ V = m ⋅ V = 0.83 ⋅ V .
g⋅ρ ρ2 kg
2 13600
3
m
Vježba 094
Komad srebra pliva u živi. Koliki je dio njegova obujma uronjen u živu? (gustoća srebra
ρ1 = 10500 kg/m3, gustoća žive ρ2 = 13600 kg/m3)
Rezultat: 0.81 · V.

Zadatak 095 (Iva, gimnazija)

Težina tijela tri je puta manja u vodi nego u zraku. Kolika je gustoća tijela? (gustoća vode
ρv = 1000 kg/m3)
Rješenje 095
ρv = 1000 kg/m3, ρ=?
Težina tijela G jest sila kojom tijelo zbog Zemljina privlačenja djeluje na horizontalnu podlogu ili
ovjes. Za slučaj kad tijelo i podloga, odnosno ovjes, miruju ili se gibaju jednoliko po pravcu s obzirom
na Zemlju, težina tijela je veličinom jednaka sili teži:
G = m ⋅ g.
Gustoću ρ neke tvari možemo naći iz omjera mase tijela i njegova obujma:
m
ρ= ⇒ m = ρ ⋅V .
V
Budući da tlak u tekućini ovisi o dubini, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje tekućina odozdo većom
silom nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Za uzgon vrijedi Arhimedov zakona:
Fuz = ρt ⋅ g ⋅ V ,
gdje je ρt gustoća tekućine, g ubrzanje sile teže, V obujam uronjenog dijela tijela.
Težina tijela u zraku je:
G = m ⋅ g ⇒ G = ρ ⋅ V ⋅ g.
Težina tijela u vodi je umanjena za silu uzgona:
G − Fuz = ρ ⋅ V ⋅ g − ρv ⋅ g ⋅ V = ( ρ − ρv ) ⋅ g ⋅ V .
Budući da je težina tijela u vodi tri puta manja (zbog uzgona) nego u zraku, slijedi:
1 1 1 1 1
G − Fuz = ⋅ G ⇒ ( ρ − ρv ) ⋅ g ⋅ V = ⋅ ρ ⋅ V ⋅ g / ⋅ ⇒ ρ − ρ v = ⋅ ρ ⇒ ρ − ⋅ ρ = ρv ⇒
3 3 ρ ⋅V 3 3
2 3 3 3 kg kg
⇒ ⋅ ρ = ρv / ⋅ ⇒ ρv = ⋅ ρ = ⋅1000 = 1500 .
3 2 2 2 3 3
m m

10
Vježba 095
Težina tijela tri je puta manja u vodi nego u zraku. Kolika je gustoća tijela? (gustoća vode
ρv = 998 kg/m3)
kg
Rezultat: 1497 .
3
m

Zadatak 096 (Ema, medicinska škola)

U tekućini 100 mm ispod površine hidrostatski tlak je 1 kPa. Kolika je gustoća tekućine?
(g = 10 m/s2)
Rješenje 096
h = 100 mm = [100 : 1000] = 0.1 m, p = 1 kPa = 1000 Pa, g = 10 m/s2, ρ=?
Hidrostatski tlak u tekućini nastaje zbog njezine težine. On djeluje na sve strane jednako, a ovisi o
visini stupca h tekućine iznad mjesta na kojemu mjerimo tlak i o gustoći tekućine ρ:
p = ρ ⋅ g ⋅ h.
Gustoća tekućine iznosi:
p 1000 Pa kg
p = ρ ⋅ g ⋅h ⇒ ρ = = = 1000 .
g ⋅h m 3
10 ⋅ 0.1 m m
2
s
Vježba 096
U tekućini 100 mm ispod površine hidrostatski tlak je 2 kPa. Kolika je gustoća tekućine?
(g = 10 m/s2)
Rezultat: 2000 kg/m3.

Zadatak 097 (Ema, medicinska škola)

Koliko je visok stupac alkohola gustoće 800 kg/m3 koji u U cijevi drži ravnotežu stupcu vode
240 mm gustoće 1000 kg/m3?
Rješenje 097
ρa = 800 kg/m3, hv = 240 mm = [240 : 1000] = 0.24 m, ρv = 1000 kg/m3, ha = ?
Hidrostatski tlak u tekućini nastaje zbog njezine težine. On djeluje na sve strane jednako, a ovisi o
visini stupca h tekućine iznad mjesta na kojemu mjerimo tlak i o gustoći tekućine ρ:
p = ρ ⋅ g ⋅ h.
Budući da su tekućine u oba kraka U cijevi u ravnoteži, znači da su im hidrostatski tlakovi jednaki:
1 ρ ⋅h
pa = pv ⇒ ρ a ⋅ g ⋅ ha = ρv ⋅ g ⋅ hv ⇒ ρ a ⋅ g ⋅ ha = ρv ⋅ g ⋅ hv / ⋅ ⇒ ha = v v =
g ⋅ ρa ρa
kg
1000 ⋅ 0.24 m
3
= m = 0.3 m = 300 mm.
kg
800
3
m
Vježba 097
Koliko je visok stupac alkohola gustoće 800 kg/m3 koji u U cijevi drži ravnotežu stupcu vode
480 mm gustoće 1000 kg/m3?
Rezultat: 600 mm.

Zadatak 098 (Ema, medicinska škola)

Bubnjić ljudskog uha ima površinu 50 mm2. Kolika je sila zbog hidrostatskog tlaka koja
djeluje na površinu bubnjića, ako plivač zaroni 6 m duboko? (gustoća vode ρ = 1000 kg/m3,
g = 10 m/s2)
Rješenje 098
S = 50 mm2 = [50 : 1000000] = 0.00005 m2, h = 6 m, ρ = 1000 kg/m3,

11
g = 10 m/s2, F=?
Tlak je omjer sile F što jednoliko raspoređena djeluje okomito na neku površinu S i te površine:
F
. p=
S
Hidrostatski tlak u tekućini nastaje zbog njezine težine. On djeluje na sve strane
jednako, a ovisi o visini stupca h tekućine iznad mjesta na kojemu mjerimo tlak i o
gustoći tekućine ρ:
p = ρ ⋅ g ⋅ h.
Kada plivač zaroni u vodu, sila zbog hidrostatskog tlaka koja djeluje na površinu bubnjića iznosi:
F 
p=  F F
S  ⇒ = ρ ⋅ g ⋅h ⇒ = ρ ⋅g ⋅h /⋅ S ⇒ F = ρ ⋅ g ⋅h⋅S =
S S
p = ρ ⋅ g ⋅h 

kg m 2
= 1000 ⋅10 ⋅ 6 m ⋅ 0.00005 m = 3 N .
3 2
m s
Vježba 098
Bubnjić ljudskog uha ima površinu 50 mm2. Kolika je sila zbog hidrostatskog tlaka koja
djeluje na površinu bubnjića, ako plivač zaroni 12 m duboko? (gustoća vode ρ = 1000 kg/m3,
g = 10 m/s2)
Rezultat: 6 N.

Zadatak 099 (Željko, srednja škola)

Koliko je dubok rudnički rov u kojemu je stupac žive u barometru visok 82 cm, a na Zemlji 78
cm? (gustoća žive ρ1 = 13600 kg/m3, gustoća zraka ρ2 = 1.293 kg/m3)
Rješenje 099
H = 82 cm = 0.82 m, h = 78 cm = 0.78 m, ρ1 = 13600 kg/m3, ρ2 = 1.293 kg/m3,
∆h = ?
Hidrostatski tlak u tekućini nastaje zbog njezine težine. On djeluje na sve strane jednako, a ovisi o
visini stupca h tekućine iznad mjesta na kojemu mjerimo tlak i o gustoći tekućine ρ:
p = ρ ⋅ g ⋅ h.
U rudničkom rovu je stupac žive u barometru visok H pa je hidrostatski tlak jednak:
p1 = ρ1 ⋅ g ⋅ H .
Na površini Zemlje stupac žive u barometru visok je h pa je hidrostatski tlak jednak:
p2 = ρ1 ⋅ g ⋅ h.
Hidrostatski tlak ∆p zraka u rudničkom rovu dubine ∆h jednak je razlici hidrostatskih tlakova p1 i p2:
∆p p − p2 ρ ⋅ g ⋅ H − ρ1 ⋅ g ⋅ h
∆p = ρ 2 ⋅ g ⋅ ∆h ⇒ ∆h = ⇒ ∆h = 1 ⇒ ∆h = 1 ⇒
ρ2 ⋅ g ρ2 ⋅ g ρ2 ⋅ g
kg
3 (
13600 ⋅ 0.82 m − 0.78 m )
ρ1 ⋅ g ⋅ ( H − h ) ρ1 ⋅ g ⋅ ( H − h ) ρ1 ⋅ ( H − h ) m
⇒ ∆h = ⇒ ∆h = ⇒ ∆h = = = 420.73 m.
ρ2 ⋅ g ρ2 ⋅ g ρ2 kg
1.293
m3
Vježba 099
Koliko je dubok rudnički rov u kojemu je stupac žive u barometru visok 164 cm, a na Zemlji
156 cm? (gustoća žive ρ1 = 13600 kg/m3, gustoća zraka ρ2 = 1.293 kg/m3)
Rezultat: 841.45 m.

12
Zadatak 100 (Ante, tehnička škola)
Ulje protječe kroz cijev promjera 6 cm srednjom brzinom 4 m/s. Kolika je jakost struje?
Rješenje 100
d = 6 cm = 0.06 m, v = 4 m/s, I=?
Jakost struje količina je tekućine koja u jedinici vremena prođe presjekom cijevi površine S.
I = S · v,
v je brzina protjecanja.
Jakost struje ulja iznosi:
 površina kruga  2 2 3
I = S ⋅v ⇒
 2  ⇒ I = d ⋅ π ⋅ v = ( 0.06 m ) ⋅ π ⋅ 4 m = 0.011 m .
 d ⋅π  4 4 s s
 S = 4 
Vježba 100
Ulje protječe kroz cijev promjera 6 cm srednjom brzinom 8 m/s. Kolika je jakost struje?
Rezultat: 0.023 m3/s.

13