PODIZANJE VOĆNJAKA

Obavezno izvršiti kemijsku analizu zemljišta na kojemu planiramo podizati voćnjak.

Sadnju treba izvršiti u jesen. Upotrjebiti bezvirusni sadni materijal. Posebnu pažnju
obratiti na razmak sadnje i sorte oprašivače. Kada se radi o malim porodičnim
voćnjacima, prednost treba dati vrstama i sortama koje zahtevaju reduciranu
kemijsku zaštitu.

Jedno od glavnih pravila pri podizanju višegodišnjih zasada, pa samim tim i

voćnjaka, je da se da se greške naprevljene pri podizanju kasnije teško ili nikako ne
ispravljaju.

Voćnjak ne treba podizati na krčevinama starih voćnjaka ili šuma. Prednost treba
dati leguminoznim biljkama koje će obogatiti zemljište hranjivim materijama u roku
od nekoliko godina, pa tek onda podizati voćnjak. U tom periodu će se u zemljištu
smanjiti i sadržaj patogena koji napadaju korjenov sistem voćaka.
Za voćnjak treba birati osunčane i položaje skrivene od direktnog udara vjetra.
Dobar pokazatelj izbora mjesta je i blizina dugovječnih, a još rodnih voćnjaka. U
blizini voćnjaka treba iskrčiti šiblje i divlje forme voća koje može biti zaraženo
virusima i drugim patogenima i bolestima.

Vrlo je važno izvršiti kemijsku analizu zemljišta na kome treba da podignemo

voćnjak i na osnovu nje odrediti i meliorativno gnojenje. Kemijska analiza treba
pokazati sadržaj pojedinih prije svega makro elemenata i kalcijum karbonata, koji
ako se nalaze u suvišku mogu biti ograničavajući faktor za uzgajanje pojedinih
voćnih vrsta (kruška na dunji, breskva itd.).
Pri meliorativnom gnojenju u zemljište se unose velike količine mineralnih i
organskih gnojiva, pošto voćke na tom mjestu trebaju ostati od 15 do 50, pa i više
godina u zavisnosti od voćne vrste. Ovo gnojenje treba pratiti duboko oranje, sa
podrivanjem, koje omogućava da se zemljište dobro razrahli i tako doprinese što
lakšem rastu korjena voćaka.

Ako posedujemo kvalitetnije zemljište, sa mogućnošću navodnjavanja, prednost

treba dati jabučastim voćnim vrstama na slabo bujnim podlogama, sa gušćim
sklopom sve radi ostvarivanja intenzivne voćarske proizvodnje, a samim tim i
prihoda.
Ako je to moguće, sadnju treba izvršiti u jesen, pošto se tada sadnice lakše primaju.
Također, tada je na tržištu kvalitetniji izbor sadnog materijala. Pri nabavci sadnica,
treba biti obazriv.
Treba kupovati sadni materijal u institutima i znanstvenim ustanovama koji vode
računa o proizvodnji bezvirusnog sadnog materijala. Ne treba naglašavati da su
virusi jedan od najvećih problema voćarstva kod nas. Ove znanstvene ustanove
puštaju u promet sadnice koje zadovoljavaju i ostale parametre vrhunskog sadnog
materijala.

Kada se radi o malim porodičnim voćnjacima, prednost treba dati vrstama i sortama
koje zahtjevaju reduciranu kemijsku zaštitu.
Posebnu pažnju treba obratiti na pravilan razmak voćaka. Kod gustih zasada jabuke
na slabo bujnim podlogama treba osigurati naslon u vidu stupova i žice. Jabučaste
voćne vrste su samobesplodne, pa im treba odabrati odgovarajuće sorte oprašivača.
Koštičave voćne vrste su u najvećem broju slučajeva, a posebno novi sortiment –
samooplodne. Ipak, istraživanja pokazuju da se u šljivicima npr., u kojima se nalaze
pored osnovne još dvije sorte prinosi povećavaju i do 20%.
Ovo su samo neki od bitnih faktora za uspješnu voćarsku proizvodnju. Uvek je bolje,
ako postoje neke nedoumice, obratiti se za pomoć stručnjacima sa poljoprivrednog
fakulteta ili specijaliziranih poljoprivrednih stanica nego napraviti greške koje se
kasnije teško ili nikako ne mogu ispraviti.
Kod podizanja voćaka nužno je planirati odgovarajjući sustva navodnjavanja, kao i
zaštitu od tuče i mraza (mreže i orošavanje).

Analiza tla