PRSKANJE BAKRENIM I SUMPORNIM

SREDSTVIMA

Zimsko prskanje voćaka protiv pojave patogenih gljiva gotovo je neophodno provesti
svake godine. Obično se provodi u ožujku pa sve do pred kretanje vegetacije, ali i u
vegetaciji, ovisno o kojemu se preparatu radi. Najčešće se koriste bakrena sredstva ili
preparati bilo tvornički ili vlastiti pripravci. Jedan od takvih je i bordoška juha. Bakrena
sredstva su širokog spektra djelovanja, djeluju protektivno i pružaju zaštitu od mnogih
bolesti.
Bakreni fungicidi su postojani i imaju dugo vrijeme djelovanja. Teško se ispiru kišom pa tako
duže ostaju na biljnim dijelovima. Kod prskanja u vegetaciji može doći do fitotoksičnosti te
stoga mora se strogo paziti kod određivanja koncentracije. Posljedice se očituju u paleži na
listovima, a u težem slučaju može doći i do defolijacije (opadanja listova).
Plavim prskanjem bakrenim sredstvima (bordoška juha) u proljeće (kraj zime) ili
tvorničkim preparatima na bazi bakra preventivno se djeluje protiv većine bolesti, dok na
pepelnice nemaju fungicidno djelovanje. U voćarstvu, primjenjuje se za mnoge vrste voćaka
(kruške, jabuke), protiv krastavosti, a najvažnija i najopasnija bolest breskve – kovrčavost
lista (Taphrina deformans), spriječava se i umanjuje njeno širenje prskanjem u mirovanju
vegetacije, tik pred početak bubrenja pupova. Isto tako ukoliko se sumnja na veću zarazu tom
bolešću mogu se obaviti dva prskanja, gdje se prvo prskanje obavlja već u kasnu jesen kad
opadnu svi listovi sa stabla. Kod svakog prskanja, deblo (stablo) i grane moraju se doslovce
okupati (natopiti) sredstvom jer na tim mjestima, u svakoj pukotini kore, prezimljuju patogene
gljive.
Bordoška juha pripravlja se miješanjem modre galice (plavog kamena, bakrenog
sulfata) i gašenog vapna.

PRIMJER ZA PRIPRAVAK 2% KONCENTRACIJE

U bure cca 50 litara stavi se modra galica (2 kg) tako da se zamota u gazu ili krpu te ostavi da
visi u vodi 12-tak sati. Stavlja se u gazu tako da nakon što se modra galica otopi, sve
nečistoće ostanu u njoj, a i brže je topljenje. Sutradan, u drugo, veće bure (100 litara) sipamo
50 litara vode i razmutimo oko 2,5 kg gašenog vapna. Niti vapno se ne stavlja direktno u vodu
nego se razmuti ili otopi preko sita, također zbog nečistoća i krupnijih frakcija koje mogu
zaštopati prskalicu.
U bure sa sada već vapnenim mlijekom u njemu, sipa se 50 litara tekućine u kojoj je
otopljena modra galica uz kontinuirano mješanje. Da bi utvrdili koje reakcije je tekućina
(treba biti neutralna), potrebno je kupiti lakmus papir kojim se utvrđuje da li je reakcija kisela,
lužnata ili neutralna.
Ovako pripravljenu bordošku juhu najbolje je odmah utrošiti jer se dužim stajanjem taloži i
postupno gubi djelovanje. Međutim, ako se to i dogodi, u tekućinu se doda malo šećera ili
mlijeka te dobro promiješa prije uporabe.

PRSKANJE SUMPOROM

Kako je već ranije spomenuto, bakrena sredstva imaju slabije djelovanje ili uopće ne
djeluju na pepelnice. One su po svom karakteru djelovanja ektoparaziti, odnosno nalaze se
na površini napadnutih dijelova biljke, a prepozanju se po bijeloj prevlaci. Svojim sisaljkama
(haustorijama) ulaze u unutrašnjost napadnutog organa i tako sišu sokove. Uporabom
sumpora, koji ima ne samo protektivno djelovanje (da spriječi pojavu bolesti) nego i
kurativno (da liječi i uspori dalji razvoj nakon uočenih simptoma), moćemo spriječavati
zarazu, a i uništavati već postojeću.
Za tu svrhu može se uporabiti močivi sumpor tako da se u vodi razmuti. Koristi se u
koncentraciji od 0,2-0,6%, ovisno o kojoj voćki se radi. Koncentracija ovisi i o visini
temperature. Što je temperatura viša, koncentracije su niže i obrnuto.