SVEUČILIŠTE U MOSTARU

FAKULTET PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKIH I ODGOJNIH ZNANOSTI

RAZREDNA NASTAVA

SEMINARSKI RAD

Interaktivno učenje

Mentor: dr.sc.Ljiljanka Kvesić, doc Student: Matea Plavčić

Mostar, prosinac, 2015.g.

SADRŽAJ
UVOD......................................................................................................................................................3
POJAM I KARAKTERISTIKE INTERAKTIVNE NASTAVE...............................................................................4
ULOGA NASTAVNIKA U INTERAKTIVNOJ NASTAVI..................................................................................5
RAZLIKA IZMEĐU INTERAKTIVNE I TRADICIONALNE NASTAVE...............................................................7
PRIMJER ORGANIZACIJE SATA U INTERAKTIVNOJ NASTAVI....................................................................8
ZAKLJUČAK...........................................................................................................................................11
LITERATURA..........................................................................................................................................12
UVOD

Težnje suvremenog društva su da se učenici osposobe za permanentno učenje, da bi se to

uspjelo neophodno je svakog pojedinca osposobiti za samoučenje, odnosno aktivno učenje.
Znanstvene informacije se gomilaju velikom brzinom na polju svih znanosti i moći će njima
ovladati određeni pojedinci ukoliko se osposobe za lako, brzo, efikasno i trajno učenje. Jedan
od preduslova za tu osposobljenost je stavljanje u centar aktivnosti u procesu nastave učenika
jačanjem njegovih kompetencija za aktivno učenje i samoučenje, odnosno permanentno
učenje. Osnovno obilježje interaktivne nastave je aktivnost učenika u svim fazama nastavnog
rada. Interaktivna nastava podrazumijeva primjenu novih, specifičnih metoda, koje su
drugačije od onih koje se uglavnom koriste u tradicionalnoj nastavi. Cilj interaktivne nastave
jeste razvoj ličnosti i individualnosti svakog djeteta, a ne samo usvajanje školskog programa.
Ocjenjuje se zadovoljstvo djece tim aktivnostima, napredak djeteta u poređenju sa početnim
stanjem znanja, motiviranost i zainteresiranost za rad i aktivnosti i razvoj ličnosti. Potrebe za
uvođenje interaktivne nastave u školski sustav proizlaze iz općih nastojanja da se učenicima
različitih psihofizičkih mogućnosti obezbijede optimalni uslovi za ostvarivanje prava u
obrazovnom sustavu. Interaktivna nastava ima za cilj smanjenje barijera u učenju i razvoju
učenika, a zasniva se na principu prilagođavanja škole učeniku, a ne učenika školi, jer
interaktivna nastava uvažava individualne razlike među učenicima i omogućava individualno
učenje.
POJAM I KARAKTERISTIKE INTERAKTIVNE NASTAVE

Pod pojmom interaktivne nastave treba podrazumijevati didaktički model u kome dominira
interakcija kao dominantan odnos između učesnika odgojno-obrazovnog rada i proces
interaktivnog učenja u usvajanju sadržaja koji su predviđeni nastavnim planom i programom.
Interaktivna nastava ima za zadatak da aktivnost prenese sa nastavnika na učenika, da
pomogne učenicima da zajedno uče, rješavaju zadatke i vrednuju rad. U interaktivnoj nastavi
djeca odgojno aktivnošću istražuju i uče. Aktivnost je potaknuta nastavnom tehnikom,
sadržajem ili uputstvima nastavnika. U interaktivnoj nastavi aktivnosti su potaknute i
aktivnošću drugih članova grupe. Karakteristike interaktivne nastave su:

a) Učenik uči u toku sata

b) Povoljna emocionalna klima u razredu i viši nivo motivacije.
c) Razvijanje suradnje među učenicima i preuzimanje odgovornosti od strane učenika.
d) Učenici se uče usaglašavanju stavova, zajedničkom radu, modernoj komunikaciji, kako
da sami koriste medije i izvore znanja.
e) Interaktivna nastava podrazumijeva razmjenu informacija, komunikaciju sa učenicima,
članovima grupe, članovima ostalih grupa i nastavnikom.
f) U interaktivnoj nastavi nastavnik je inovator, organizator. Njegova aktivnost na satu
ogleda se u usmjeravanju učenika na suradnju sa drugima, na korištenje različitih izvora
informacija.
ULOGA NASTAVNIKA U INTERAKTIVNOJ NASTAVI

Interaktivna nastava je novi pristup procesu učenja. U ovaj proces svi dolaze sa novim
idejama, mišljenjima, iskustvima, s različitim stilovima učenja. U procesu interaktivne
nastave vrlo je bitno:

a) Stvoriti pogodnu emocionalnu klimu za učenje.

b) Izgraditi odnose-omogućiti komunikaciju (razmjenu informacija).
c) Stvoriti učestvovanje –aktivnost.

U procesu učenja vrlo je važna uloga nastavnika. Njegova funkcija se mijenjala i

prilagođavala potrebama suvremenog vremena. Pored toga što je odgajatelj, on je prenositelj
znanja, suradnik i voditelj u nastavnom procesu, organizator i kreator nastavnog procesa,
planer i programer kognitivnih, afektivnih i psihomotornih aktivnosti učenika, istraživač i
inovator u pronalaženju novih i efikasnih puteva stjecanja znanja, vještina i navika i
prognozer u ostvarivanju zamišljenih ciljeva. Iz iskustva nam je poznato da emocije snažno
utječu na aktivnost i ponašanje svake individue, pa i nastavnika. Stvaranje povoljne
emocionalne i socijalne klime za rad u razredu veoma je važno za rezultat učenja i
napredovanje učenika. Istraživanja su pokazala da su preduvjeti za povoljnu emocionalnu
klimu motiviranost za rad i način rukovođenja razredom. Vrlo je važno stvoriti ugodnu
atmosferu za rad i učenje i stvoriti adekvatnu interakciju nastavnika i učenika u toku učenja.
Interakcija nastavnika i učenika u toku učenja i nastave odražava se na brzinu, trajanje i
kvalitetu usvojenog znanja.

Ako želimo da dijete nešto nauči u procesu nastave, ono mora:

a) Obratiti pažnju na predmet učenja.

b) Biti aktivno (reagirati).

c)Dobiti povratnu informaciju o ispravnosti svoje aktivnosti.

Svaki nastavnik, ovisno od afiniteta i metodičko-didaktičke spremnosti, primjenjuje u svom
radu tehnike koje će omogućiti:

 Obraćanje pažnje (isticanje novog, zanimljivog, neobičnog).

 Osiguravanje u radu svih pojedinaca.
 Upražnjava indirektno poučavanje.
 Vodi računa da se osjeti individualna odgovornost svakog učenika u odjeljenju tokom
rada.
 Kombinira direktno i indirektno poučavanje.

Uloge nastavnika u interaktivnoj nastavi su:

 Primjena novih metoda aktivne nastave.

 Dijagnosticiranje.
 Građenje novih interpersonalnih odnosa.
 Građenje emocionalne klime u odjeljenju.
 Uloga u ciljno vođenom učenju.
RAZLIKA IZMEĐU INTERAKTIVNE I TRADICIONALNE NASTAVE

Osnovno obilježje interaktivne nastave je učenička aktivnost u svim etapama nastave i učenja.
Prema Suziću (1999), tradicionalnu nastavu karakterizira:

 Unaprijed definiran nastavni plan i program.

 Cilj nastave je usvajanje programa.
 Dominantna metoda rada je predavanje.
 Učenik sluša, pokušava razumjeti, pamtiti i reproducirati.
 Ocjenom se mjeri usvojenost nastavnog plana i programa.
 Vanjska motivacija za učenje: ocjene, pohvale, nagrade i kazne.
 Dijete je u školi samo učenik

U interaktivnoj nastavi:

 Polazi se od zainteresiranosti djeteta.

 Cilj nastave je razvoj ličnosti i individualnog djeteta.
 Koriste se aktivne metode učenja.
 Učenik istražuje , pita, uči.
 Ocjenjuje se napredak, motiviranost,razvoj ličnosti,rad.
 Unutarnja lična motivacija djeteta – aktivnost je nagrada.
 Dijete je ličnost sa osjećanjima i svojim ciljevima, a ne samo učenik .

Razlika između učenja u tradicionalnoj i interaktivnoj nastavi (Suzić, 1999):

Tradicionalna nastava:

 Mehaničko (doslovno).
 Verbalno.
 Receptivno (primanje, usvajanje).
 Konvergentno (logičko, deduktivno).
 Učenje uz minimum pomagala.
 Prevladava frontalan rad.
Interaktivna nastava:

 Smišljeno
 Multimedijsko, praktično
 Aktivno, učenje putem otkrića.
 Divergentno (stvaralačko, induktivno).
 Samostalan rad učenika na izvorima znanja
 Rad u malim grupama, timska nastava

PRIMJER ORGANIZACIJE SATA U INTERAKTIVNOJ NASTAVI

Od socioloških oblika rada najveću mogućnost stalne direktne suradnje i direktnog odnosa
prema nastavnim sadržajima i izvorima na kojima uče, omogućava grupni oblik rada. Prema
Poljaku (1985): "Grupni rad učenika izvodi se tako da se unutar učeničkog kolektiva
povremeno formiraju manje skupine učenika koje samostalno rade na određenim zadacima i s
rezultatima svoga rada upoznaju nastavnika, odnosno cijeli kolektiv". Grupni oblik rada ima
sljedeće prednosti:

- "Nositelji glavnog dijela rada u grupnom obliku rada su učenici.

- Učenici su stavljeni u direktan odnos prema nastavnom sadržaju i izvorima na kojima uče,
što uvjetuje pojačanu aktivnost učenika

. - U grupnom obliku rada postoji stalna direktna suradnja među učenicima.

- Radeći neposredno učenici formiraju svoje radne sposobnosti s posebnim obzirom na

kolektivni rad

- Ovaj oblik rada omogućava veću fizičku pokretljivost učenika i time osvježava.

- Grupni oblik rada odgovara učenicima i psihološki. Oni se u slobodno vrijeme, poslije škole
grupiraju radi različitih zajedničkih aktivnosti (igre, sporta itd.).

- Grupni oblik rada omogućuje reguliranje tempa rada kod svakog učenika (jače je
individualiziran od frontalnog oblika rada).
- Kroz grupni oblik rada učenici se bolje upoznaju". (Tomic i Osmic, 2006: 156). Poželjno je
prilikom formiranja grupa poštovati među učeničke veze stvorene izvan nastave. Grupni rad
pogoduje razvijanju prijateljstva i socijalizacije ličnosti. Grupni oblik rada nalazi svoju
primjenu u nastavi svih nastavnih predmeta.

Faze sata u grupnom obliku rada su: uvodni dio, glavni dio i završni dio. Uvodni dio sata
zajednički je za sve učenike. U ovom dijelu zastupljena je psihološka priprema, formiraju se
grupe i dijele se zadaci. U glavnom dijelu sata učenici rade samostalno. Nastavnik im daje
uputstva i pruža stručnu pomoć. Nastavnik djeluje na podjelu rada u grupi, motri dogovor o
radu, potiče učenike na prikupljanje podataka, vođenje zabilješki, na diskusiju i za pripremu
izvještaja o radu. Završni dio uključuje integraciju. Podnosi se grupni izvještaj, tumače se
određeni analizirani problemi, otklanjaju se praznine, uvode se dopunski zadaci i zadaje se
domaća zadaća. Uloga nastavnika je da upravlja procesom učenja u grupi i da učenicima
olakšava proces učenja. Primjenom grupnog oblika rada nastavnik je aktivan u pripremnoj
fazi, a učenik u fazi učenja, u glavnom dijelu sata.

Primjer

Razred: šesti

Predmet: Matematika

Nastavna jedinica: Razlomci

Tip sata: Obrada

Nastavne metode: Usmeno izlaganje, razgovor, praktičan rad

Oblici rada: Individualni,grupni i frontalni

Cilj sata: Da učenici razlikuju prirodne brojeve u odnosu na razlomke

Uvodni dio sata ( 5 minuta): Sa učenicima razgovaramo o brojevima. Kakve računske radnje
imamo sa brojevima? Kakav je to broj razlomak? Iz čega se on sastoji? Uzmemo na primjer
jabuku podijelimo je na četiri dijela, uzmemo jedan dio jabuke i pitamo učenike na koliko
dijelova smo podijelili jabuku? Zatim ih pitamo koliko smo uzeli od četiri dijela te jabuke?
Zatim ih pitamo kako to možemo zapisati kao razlomak? I tako ih polako uvodimo da
razmišljaju o nastavnoj jedinici koju ćemo obraditi.

Glavni dio sata ( 25 minuta): Zapišemo nastavnu jedinicu na ploči (Razlomci- obrada).
Objašnjavamo učenicima što je razlomak, kroz primjere koje imamo u knjizi. Npr. na ploči
nacrtamo pravokutnik, podijelimo ga na dva jednaka dijela. Jedan dio osjenčimo a drugi ne. U
ovom slučaju kažemo da je jedan dio obojen od dva dijela i to zapisujemo ½ ili 1:2. Zatim
učenicima objašnjavamo kako se zove donji broj u razlomku, da je to nazivnik i on pokazuje
na koliko dijelova smo podijelili jednu cjelinu. A gornji broj je brojnik i on pokazuje koliko
dijelova smo uzeli od te cjeline. Zatim im objašnjavamo koje vrste razlomaka imamo: pravi
razlomci su npr: 3/4, 2/3, 5/9. I kod njih je vidimo brojnik manji od nazivnika. Nepravi
razlomci su npr: 5/3, 9/4, 5/2. I vidimo da je kod njih brojnik veći od nazivnika. Mješoviti
brojevi su npr: 1½, 2 ¾. Zatim im objasnimo kako možemo mješoviti broj pretvoriti u nepravi
razlomak i obrnuto. Objasnimo im da iste računske radnje kao sa prirodnim brojevima imamo
i kod razlomaka: zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje. Pokažemo ima kako se
zbrajaju i oduzimaju razlomci istih nazivnika.

Završni dio sata ( 10 minuta): Učenici koji su već podijeljeni u tri grupe imaju za zadatak da
urade sljedeće: Prva grupa: ima za zadatak da napiše na jednom listu papira nekoliko
razlomaka: pravih, nepravih i mješovitih brojeva. Druga grupa: ima za zadatak da nekoliko
nepravih razlomaka pretvori i mješoviti broj. Treća grupa:ima za zadatak da nekoliko
mješovitih brojeva pretvori u nepravi razlomak. Predstavnici grupa na kraju iznose zaključke
o navedenim zadacima. I na kraju zadajemo domaću zadaću.
ZAKLJUČAK

U radu su teoretski razrađeni pojam i karakteristike interaktivne nastave, uloga nastavnika u

interaktivnoj nastavi, razlika između tradicionalne i interaktivne nastave i primjer organizacije
sata u interaktivnoj nastavi. Na primjerima pripreme za sat vidimo da je učenik u centru
aktivnosti. Učenik je aktivan u svim dijelovima sata. A nastavnik ima za zadatak da ga što
više motivira i da mu da volju za rad. Vidimo da su svi učenici podijeljeni u grupe i da su svi
članovi grupe ravnopravni i da imaju određenu odgovornost za rad svoje grupe. Zatim vidimo
da između članova grupe postoje određeni odnosi, a također postoje odnosi među grupama. I
na kraju zaključujemo da je cijelo odjeljenje u interaktivnoj nastavi uključeno u radu, a
nastavnik ima za zadatak da upravlja, kontrolira, koordinira i motivira rad među grupama kao
i između članova svake grupe.
LITERATURA
Poljak, V. (1985). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga

http://www.suzicnenad.com/Pojam-i-znacaj-interaktivnog-ucenjaPDF.pdf

Tomic, R. i Osmic, I. (2006). Didaktika.

http://www.academia.edu/1258744/
ALATI_ZA_INTERAKTIVNU_NASTAVU_MATEMATIKE_I_EUCENJE_TOOLS_FOR_
INTERACTIVE_TEACHING_OF_MATHEMATICS_AND_E LEARNING